Sidonija Erdődy Rubido bila je prva hrvatska operna

pjevačica. Rođena je u Zagrebu 7. veljače 1819. god. Potjecala

je iz jedne od najstarijih i najuglednijih velikaških obitelji
Habsburške monarhije. Otac joj je bio grof Karlo Erdody,
veliki župan Varaždinske županije. U dobi od 14 godina, u
ožujku 1833., na koncertu Filharmonijskog glazbenog društva,
otpjevala je popijevku Ferde Livadića te je na kraju dodala i
Gajevu budnicu Još Hrvatska ni propala koju je izvela na
hrvatskom jeziku što je bio neuobičajeno za ono doba jer su se
sve kazališne izvedbe izvodile na njemačkom jeziku. Na
praizvedbi prve hrvatske opere (28. ožujka 1846. godine u
Zagrebu) Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog tumačila je
glavnu ulogu Ljubice. Vlaho Bukovac naslikao ju je na slici
Hrvatskih preporod 1895. god. koja se nalazi na svečanom
zastoru HNK.

Dragojla Jarnević bila je hrvatska književnica rođena u

Karlovcu 1812 god. Kao odgajateljice radila je na plemićkim
dvorovima u Grazu, Trstu i Veneciji. Nakon povratka u
Karlovac osnovala je prvu privatnu djevojačku školu 1840.
U Danici je na hrvatskom jeziku objavljivala domoljube i
ljubavne pjesme. Objavila je knjigu pripovijesti Domorodne
povijesti i intimni dnevnik Život jedne žene u kojemu je
pokušala oblikovati svoj osobni, ženski identitet unatoč
ograničenjima nametnutih ilirskim zahtjevima za
domoljubnom književnošću. Bila je začetnica planinarstva i
alpinizma u Hrvatskoj, a 1843 god kao prva žene popela se na
Okić s južne, strmije strane. Staza njezinog uspona danas je
označena kao Dragojlina staza.

Ljuboslava Bedekivić bila je kći Ljudevita gaja i Pauline Gaj.

Zajedno s bratom Velimirom uređivala je Danicu Ilirsku.
Znala je njemački, francuski, ruski, talijanski i češki jezik te je
glumila u nekoliko kazališnih predstava u Zagrebu.

Josipa Vancaš poznata kao majčica Ilira okupljala je ilirske

prvake u svojoj kući u Opatičkoj ulici. Smatra se pionirskom i
okosnicom ženskog osvješćivanja, okupljanja i učenja o
vlastitu narodu. U salonu Vancaševih Lisinski je skladao i prvi
put slušao izvođenje svojih arija iz Ljubavi i zlobe (pjevala ih
je Sidonija Rubido Erdödy), a mnogi su ovdje recitirali svoje
literarne prvence pokazujući tako pripadnost Ilirskom pokretu.
Jedna od zanimljivosti je da se u njezinu domu nalazilo
dvanaest strojeva za kuhanje kave kako bi svatko dobio kavu
po svom ukusu. U njezinu su se domu svakodnevno okupljali
Ljudevit Gaj, Dimitrije Demeter, Vjekoslav Babukić, Ljudevit
Vukotinović, Stanko Vraz, Petar Preradović, Ivan Trnski,
Vatroslav Lisinski, Bogoslav Šulek, Ivan Mažuranić, Ivan
Kukuljević i Josip Juraj Strossmayer.