PRAVNI DIO

1. DAYTONSKI MIROVNI SPORAZUM

Daytonskim mirovnim sporazumom praktički je okončan rat u Bosni i Hercegovini.

Daytonski mirovni sporazum je naziv dogovora iz Daytona (SAD) o uređenju BiH.
Konferncija se održala od 1.11.1995-21.11.1995 s tri glavna predstavnika bivše Jugoslavije:
Izetbegovićem, Tuđmanom i Milošević, te glavnim pregovaračem Richard Holbrookeom i
generalom Wesley Clarkom. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu
14.12.1995. Daytonski sporazum se sastoji od ukupno 25 dokumenata od kojih je Aneks 4
predstavlja Ustav BiH s Aneksom 1, dodatnim sporazumom o ljudskim pravima koja će se
primjenjivati u BiH i Aneksom 2 (prijelazne odredbe s izjavama).

2. PODJELA OVLASTI NA RAZINI DRŽAVE

Ovlasti institucija države BiH su:

1. Vanjska politika
2. Vanjskotrgovinska politika
3. Carinska politika
4. Monetarna politika
5. Finaciranje institucija i međunarodnih obveza bih
6. Politika i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila
7. Provođenje međunarodnih i međuentitskih kaznenopravnih propisa, uključujući
odnose s Interpolom
8. Uspostava i fukcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava
9. Reguliranje međuentiteskog prometa
10. Kontrola zračnog prometa

1
OVLASTI ENTITETA:

1. Uspostavljanje paralenih odnosa sa susjednim državama, sukladno suverenitetu i

teritorijalnom integritetu BiH
2. Pružanje pomoći vladi BiH u ispunjavanju međunarodnim obveza
3. Osiguranje pravne sigurnosti i zaštite osoba pod svojom jurisdikcijom, primjena
propisa sukladno međunarodnim standardima uz poštivanje međunarodno priznatih
ljudskih prava i sloboda
4. Sklapanje sporazuma s državama i međunarodnim institucijama, uz suglasnost
Parlamentarne skupštine

Ustavom BiH također je propisano da sve one ovlasti koje nisu definirane kao ovlast
institucija BiH spadaju u ovlast entiteta.
Da bi se ove ovlasti provodile na razini institucija BiH, o tome mora postojati
konsenzus oba entiteta tj. njihovih zakonodavnih tijela.

3. PREDSJEDNIŠTVO BiH

Predsjedništvo BiH ima 3 člana; 1 Hrvat, 1 Bošnjak iz Federacije i 1 član iz R.Srpske.

Članovi Predsjedništva se biraju neposredno u svakom entitetu. Mandat traje 4 godine. Isti
mogu biti birani još 1 mandat.

Ovlasti Predsjedništva BiH su:

● Vođenje vanjske politike BiH

● Imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika BiH
● Predstavljanje BiH u međunarodnim i europskim institucijama u kojima BiH nije član
● Vođenje pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora BiH
● Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine
● Predlaganje godišnjeg proračuna Parlamentalnoj skupštini, uz preporuku Vijeća
ministara
● Podnošenje izvješća o rashodima Predsjedništva na zahtjev Parlamentarne skupštine,
a najmanje 1 put godišnje
● Kordinacija prema potrebi s međunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH
2
 ● Drugi poslovi po nalogu Parlamentarne skupštine ili s kojim se suglase entiteti.

4. PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BiH (domovi, sastav i ovlasti)

Parlamentorna skupština ima dva doma:

1. DOM NARODA
2. ZASTUPNIČKI DOM

1. DOM NARODA

Sastoji se od 15 delegata: 5 Hrvata, 5 Bošnjaka i 5 Srba. Hrvatske i bošnjačke delegate

biraju hrvatski i bošnjački delegati u Domu naroda Federacije, a delegate iz RS-a bira
Narodna skupština RS.
Svih 9 članova Doma naroda čini kvorum pod uvjetom da su nazočna najmanje po tri
člana iz svakog konstitutivnog naroda.

2. ZASTUPNIČKI DOM

Zastupnički dom ima 42 člana, 2/3 Federacija, 1/3 RS. Većina članova zastupničkog
doma čini kvorum. Članovi zastupničkog doma biraju se neposredno iz svog entiteta,
sukladno izbornom zakonu. Oba doma sazivaju se u Sarajevu, prvi put najkasnije 30 dana
nakon njihovog izbora. Sve zakonodavne odluke odobravaju se od strane oba doma.

OVLASTI PARLAMENTARNE SKUPŠTINE:

● Donošenje zakona potrebnih za provođenje odluka Presjedništva ili za vršenje

funkcije Skupštine
● Odlučivanje o sredstvima za rad institucija BiH i međunarodne obveze BiH
● Odobravanje proračuna za institucije BiH
● Odlučivanje o suglasnosti za ratifikaciju ugovora
● Ostala pitanja dodijeljena po zajedničkom sporazumu entiteta

3
 5. VIJEĆE MINISTARA

Vijeće ministara BiH ima predsjedavajućeg koji preuzima dužnost po odobrenju

zastupničkog doma Parlamentarne skupštine. Predsjedavajući imenuje ministra vanjskih
poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi koji preuzimaju dužnost, po
odobrenju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine.
Predsjedavajući i ministri čine Vijeće ministara, koje je odgovorno Parlamentarnoj
skupštini kojoj podnose izvještaj o radu prema zahtjevu (1X godišnje) 2/3 iz Federacije
nejasna rečenica

MINISTARSTVA BiH:

1. Ministarstvo vanjskih poslova

2. Min. vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
3. Min. komunikacije i prometa
4. Min. financije i prometa
5. Min. za ljudska prava i izbjeglice
6. Min. pravde
7. Min. sigurnosti
8. Min. civilnih poslova, u čiju je nadležnost stavljeno zdrastvo i socijalna skrb

6. TEMELJNA NAČELA USTAVA F BiH

Ustavom FBiH osigurana su sljedeća prava:

✔ Na život
✔ Na slobodu, time da su uhićenja i pritvor dopustivi samo po zakonu
✔ Na jednakost pred zakonom
✔ Na slobodu glede diskriminacije zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere ili
uvjerenja, političkih i drugih stavova, nacionalnog podrijetla
✔ Na pravičan krivični postupak
✔ Na zabranu mučenja, te okrutnog i nehumanog postupka ili kažnjavanja
✔ Na privatnost
4
 ✔ Na slobodu kretanja
✔ Na azil
✔ Na zaštitu obitelji i djece
✔ Na imovinu
✔ Na temeljne slobode: slobodu tiska, mišljenja, vjere, okupljanja, udruživanja, na
rad
✔ Na izobrazbu
✔ Na socijalnu zaštitu
✔ Na zdravstvenu zaštitu
✔ Na prehranu
✔ Na utočište
✔ Na zaštitu manjina i potecijalno ugroženih skupina
✔ Na osnivanje i pripadanje političkim strankama
✔ Na politička prava

7. PODJELA OVLASTI NA RAZINI FEDERACIJE BiH

Prema ustavu FBiH definirane su oblasti koje su:

● U isključivoj ovlasti Federacije
● U podijeljenoj ovlasti između Federalne vlasti i županija/ kantona

U ISKLJUČIVOJ OVLASTI FEDERACIJE SU:

● Organiziranje i vođenje obrane Federacije, zaključivanje vojnih sporazuma, suradnja

sa stalnim odborom za vojna pitanja
● Državljanstvo Federacije
● Utvrđivanje gospodarske politke
● Donošenje propisa o finacijama i financijskim institucijama Federacije
● Suzbijanje teorizma, međužupanijskog kriminala
5
 ● Dodjela ekonomskih frekvencija za radio i TV
● Utvrđivanje energetske politike (raspodjela između županija/ kantona)
● Finaciranje djelatnosti federalnih vlasti

U PODIJELJENOJ OVLASTI FEDERALNE VLASTI I ŽUPANIJA SU:

● Jamčenje i provedba ljudskih prava

● Zdravstvo
● Ekološka politika
● Komunikacijska i prometna struktura
● Socijalna politika
● Provedba zakona i drugih propisa o državljanstu i putnim ispravama državljana BiH s
teritorija Federacije i o boravku i kretanju stranaca
● Turizam
● Iskorištavanja prirodnih bogatstava
Dakle, podjele se odnose na socijalnu sigurnost pojedinca.

1. PARALAMENT FBiH (domovi, sastav i ovlasti)

Parlament Federacije BiH je najveće zakondavno tijelo u Federaciji.

Sastoji se od:

ZASTUPNIČKOG DOMA

Zastupnički dom broji 98 zastupnika, moraju biti zastupljena najmanje 4 člana iz istog
konstitutivnog naroda. Mandat zastupnika traje 4 godine. Zastupnici se biraju na izravnim
izborima na području cijele Federacije. Zastupnički dom saziva se prvi put najkasnije 20 dana
nakon objave rezultata izbora.

DOMA NARODA

Dom naroda paritetan je tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata. Ima
58 delegata, po 17 iz svakog konstitutivnog naroda i 7 iz reda ostalih. Mandat traje 4 godine.

6
Delegate biraju županijske/kantonalne skupštine. Iz svake županije/kantona mora biti po 1
član iz svakog konstitutivnog naroda
Svaki od domova usvaja svoj Poslovnik o radu. Rad domova je javan.

OVLASTI PARLAMENTA FEDERACIJE

Izbor predsjednika Federacije i 2 potpredsjednika, traženje od Ustavnog suda da

odluči o smjeni predsjednika, potvrda članova Vlade Federacije, davanje suglasnosti za svaku
UPOTREBU VOJNE SILE od strane Federacije, finaciranje vojske i odobravanje
imenovanja časnika, donošenje proračuna Federacije, davanje ovlasti županijama/ kantonima
za zaključivanje sporazuma s državama i međunarodnim organizacijama.

2. VLADA FBiH (sastav i ovlasti)

● Vladu Federacije čini premijer koji je ujedno i predsjednik Vlade, te zamjenik

premijera i ministri.
● Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost potpresjednika nakon
konzultacije s premijerom
● Vlada se može mijenjati odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost
potpredsjednika ili izglašavanjem njenog nepovjerenja od strane oba doma većinom
glasova.

3. SUDSKE VLASTI U FBIH

Sudsku vlast u Federaciji obavljaju:

1. USTAVNI I VRHOVNI SUD

2. ŽUPANIJSKI/ KANTONALNI SUDOVI
3. OPĆINSKI SUDOVI

Sudce kantonalnih sudova bira, imenuje i smjenjuje VISOKO SUDBENO I

TUŽITELJSKO VIJEĆE FBiH sukladno zakonu.
Sudci kantonalnih sudova imenuju se doživotno.

7
Sucima kontonalnih sudova može prestati dužnost:

● Podnošenjem ostavke
● Odlaskom u mirovinu
● Smjenom od strane Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća

4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (RAZINE)

✔ Primarna (specifična zdr. zaštita djelatnika)

✔ Djelatnost opće medicine
✔ Školska medicina
✔ Higijensko-epidemiološka zaštita
✔ Zubozdravstvena zaštita
✔ Hitna medicinska pomoć
✔ Medicina rada
✔ Primarna zaštita žena i djece
✔ Lječnička djelatnost

4.1. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA NA SEKUNDARNOJ RAZINI OBUHVAĆA

● Specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita

● Bolnička zdravstvena zaštita

4.2. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA NA TERCIJARNOJ RAZINI OBUHVAĆA

Obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti,

zdrastveno-istraživački rad, izvođenje nastave na fakultetima zdravstvenih usmjerenja.

5. PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA U OSTVARIVANJU ZAŠTITE

U ostvarivanju zdravstvene zaštite svaki građanin ima neotuđivo pravo na:

1. Pristupačnu zdravstvenu uslugu standardnog kvaliteta i jednakog sadržaja, utvrđenu

pravilima zdr. osiguranja
8
 2. Nadoknadu štete koja mu je nanesena pružanjem neodgovarajuće zdr. zaštite, u
slučaju dokazane stručne greške
3. Slobodan izbor obiteljskog liječnika, doktora medicine i dr. stomatologije
4. Hitnu neodložnu medicinsku pomoć u trenutku potrebe
5. Točno obavještavanje i poduku o svim pitanjima koja se tiču njegovog zdravlja
6. Odbijanje da bude predmet znanstvenog istraživanja ili medicinskog tretmana bez
svoje suglasnosti
7. Izbor između više mogućih oblika medicinskih intervencija koje mu ponudi dr.
medicine ili stomatologije, osim u slučaju neodložne intervencije
8. Odbijanje pregleda i liječenja od strane dr. medicine ili stomatologije zbog gubljenja
povjerenja
9. Povjerljivost svih podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja
10. Odbijanje kirurške i druge medicinske intervencije ako je pri svijesti i sposoban za
rasuđivanje, ukoliko mu je liječnik ukazao na štetne posljedice za njegov život i
zdravlje
11. Ishranu sukladno svjetonazoru za vrijeme boravka u zdr. stacionarnoj ustanovi
12. Obavljanje vjerskih obreda, pravo opremanje u mrtvačnici u slučaju smrti

6. PRIMARNA ZDRASTVENA ZAŠTITA (sadržaj i provedba)

Primarna zdr. zaštitu obuhvaća:

● Rano otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje uzroka oboljevanja i povrjeđivanja

● Sudjelovanje u podizanju i održavanju psihofizičke i zdrastvene sposobnosti
djelatnika za rad.
● Skrb o očuvanju zdravlja i liječenju svih članova obitelji
● Provođenje mjera zdr. zaštite i skrb o zdr. stanju i unaprjeđenju zdravlja učenika,
studenata i ocjenu njihove sposobnosti za rad i školovanje
● Zdr. zaštitu nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja
● Praćenje higijensko-epidemiološke situacije u životnom i radnom okolišu uz
poduzimanje potrebnih mjera
● Provođenje edukacije zdr. djelatnika

9
Kroz primarnu zdr. zaštitu provode se sljedeće mjere:

● Zdr. zaštita djece predškolskog uzrasta

● Zdr. zaštita žena za vrijeme trudnoće, porođaja i nakon porođaja
● Promocija dojenja
● Ispitivanje nepovoljnog utjecaja okoliša na zdr. stanje i zdr. sposobnost djelatnika za
rad i drugih građana
● Hitna medicinska pomoć
● Liječenje u ordinaciji, odnosno stanu osiguranika
● Kurativne i rehabilitacijske mjere
● Prevencija, liječenje i saniranje usta i zubi
● Opskrbljivanje lijekovima i drugim sredstvima za liječenje
● Upućivanje pacijenata na specijalističko-konzultativne preglede
● Koordinacija i provođenje nužnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka

Primarna zdr. zaštita provodi se i organizira u timskom radu u kojem sudjeluju najmanje
jedan liječnik i jedna med. sestra

7. SPECIJALISTIČKO-KONZULTATIVNA ZAŠTITA (sadržaj i provedba)

Čini je skup mjera, aktivnosti i postupaka u cilju dijagnosticiranja, liječenja i medicinske

rehabilitacije oboljelih, a kada po prirodi bolesti nije potrebno poduzimati bolničko liječenje.

SKZ obuhvaća:
● Konzultativnu zdr. zaštitu po zahtjevu primarne zdr. zaštite
● Dijagnostiku i liječenje povrijeđenih i oboljelih primjenom standrarnih dijagnostičkih
i terapeutskih postupaka
● Potpunu medicinsku rehabilitaciju

8. BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (sadržaj i provedba)

Bolnička zdr. zaštita prestavlja skup mjera, aktivnosti i postupaka koji se poduzimaju
u cilju dijagnosticiranja, liječenja i medicinske rehabilitacije oboljelih u odgovarajućim
stacionarnim zdr. ustanovama.
10
Obuhvaća je:

● Stacionarno liječenje - primjenom standarnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka,

tijekom 24h
● Konzijalrnu zaštitu uz sudjelovanje konzilija zdr. djelatnika različitih specijalnosti
● Zdravstveno prosvjećivanje pacijenta
● Stručno-metodološku pomoć
● Stručno osposobljavanje i obrazovanje svih profila i razina stručnosti
● Znanstveno-istraživački rad

9. VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA (osnivači, organi upravljanja i

rukovođenja)

✔ Zdrastvene ustanove primarne zdr. zaštite

● Dom zdravlja
● Područna ambulanta
● Ustanova za zdr. njegu u kući

✔ Ljekarne

✔ Zdr. ustanove specijalističko konzultativne i bolničke zdr. zaštite

● Poliklinika
● Bolnica (opća, specijalna, županijska)
● Lječilište
● Zavod

✔ Zdrastvene ustanove u kojima se izvodi nastava

● Klinika

11
 ● Klinička bolnica
● Klinički bolnički centar
● Klinički centar

9.1. OSNIVAČI ZDR.USTANOVA mogu biti:

● Federacija (Parlament)
● Županija (županijska skupština)
● Općina (općinsko vijeće)
● Domaće i strane fizičke i pravne osobe

FEDERACIJA je osnivač:

● Zavoda za javno zdrastvo FBiH

● Zavoda za kontrolu lijekova FBiH
● Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH

DVIJE ILI VIŠE ŽUPANIJA I FEDERACIJA MOGU BITI OSNIVAČI:

● Klinike (samostalne)
● Kliničke bolnice
● Kliničkog bolničkog centra
● Kliničkog centra
● Županijske bolnice
● Županijskog zavoda za zdr. osiguranje

ŽUPANIJA MOŽE BITI OSNIVAČ:

● Poliklinke
● Opće bolnice
● Specijalne bolnice
● Županijske bolnice
● Lječilišta
● Zavoda za zdr. osiguranje

12
 ● Zavoda za javno zdrastvo
● Zavoda za medicinu rada
● Zavoda za sportsku medicinu
● Doma zdravlja
● Ustanove za zdr. njegu u kući

OPĆINA MOŽE BITI OSNIVAČ:

● Doma zdravlja
● Područne ambulante
● Ustanove za zdr. njegu u kući
● Ljekarne
● Lječilišta
● Opće bolnice
● Specijalne bolnice

DOMAĆE I STRANE FIZIČKE, ODNOSNO PRAVNE OSOBE MOGU BITI OSNIVAČI:

● Poliklinike
● Opće bolnice
● Specijalne bolnice
● Lječilišta
● Ljekarne
● Ustanove za zdr. njegu u kući
● Zavoda kao specijalizirane zdr. ustanove

Zdrastvenom ustanovom upravlja UPRAVNO VIJEĆE.

Upravno vijeće zdr. ustanove kojoj je osnivač Federacija ima 9 članova, a čine ga
predstavnici:

✔ Federacije - 5 članova
✔ Zdr. ustanove - 3 člana
✔ Ministarstva zdrastva - 1 član
13
ZDRASTVENOM USTANOVOM RUKOVODI RAVNATELJ

Upravno vijeće čiji je osnivač Federacija, te upravno vijeće čiji su osnivač dvije ili
više županija i Federacija, imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog Federalnog
ministarstva zdravstva.
Ravnatelj imenuje upravno vijeće.

10. ZDRASTVENI DJELATNICI

Zdravstveni djelatnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i

neposredno pružaju zdr. zaštitu stanovništvu.
Obrazuju se na medicinskom, stomatološkom, farmaceutskom ili farmaceutsko-
biokemijskom fakultetu, te na višim i srednjim školama zdr. usmjerenja.
Zdr. djelatnici su obvezni da nakon završenog obrazovanja obave pripravnički staž, te polože
stručni ispit
Nakon položenog stručnog ispita pred komisijom Federalnog, odnosno županijskog
ministarstva zdrastva, zdr. djelatnik stječe odobrenje za samostalan rad. Odobrenje za
samostalan rad je javna rasprava koju izdaje nadležna komora nakon dobivenog uvjerenja o
položenom stručnom ispitu
Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdr. usmjerenja, a rade
u zdr. ustanovama i sudjeluju u djelu zdr. zaštite

11. PRIVATNA PRAKSA U ZDRASTVU

Privatnu praksu u zdravstvu može samostalno obavljati zdr. djelatnik s visokom stručnom
spremom pod sljedećim uvjetima:

● Da ima odgovarajuće obrazovanje zdr. usmjerenja, položen stručni ispit, odnosno

specijalistički ispit za spec. ordinaciju
● Da je državljanin FBiH
● Da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse

14
 ● Da je potpuno poslovno sposoban
● Da mu sudskom presudom nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane
obavljanja zdr. zaštite
● Da nije u radnom odnosu ili ne obavlja drugu samostalnu djelatnost
● Da raspolaže odgovarajućim prostorom i medicinsko-tehničkom opremom
● Da ima pribavljeno mišljenje nadležne komore

Zdravstveni djelatnik s višom i srednjom stručnom spremom može obavljati privatnu

praksu prema uputama i stručnom nadzoru ovlaštenog doktora medicine ili dr. stomatologije.
Zahtjev za obavljanje privatne prakse, kao i za proširenje djelatnosti privatne prakse,
podnosi se županijskom ministarstvu zdrastva koji donosi riješenje o odobrenju za rad.
Može imati samo jednu ordinaciju, laboratorij ili ljekarnu. U jednoj ordinaciji može raditi
najviše 2 tima zdr. djelatnika - jedan dr. medicine, jedan djelatnik više ili srednje stručne
spreme
Više zdr. djelatnika koji obavljaju privatnu praksu mogu se udružiti u GRUPNU PRIVATNU
PRAKSU

Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:

1. Odjavom
2. Po sili zakona (smrt, gubitak radne sposobnosti, gubitak državljanstva)
3. Rješenjem nadležnog tijela

PRIVATNA PRAKSA NE MOŽE SE OBAVLJATI ZA:

1. Uzimanje, čuvanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela

2. Umjetnu oplodnje (heterodonacija)
3. Opskrbljivanje krvlju i krvnim derivatima
4. Javnozdrastvene djelatnosti
5. Patologiju
6. Sudsku medicinu
7. Mrtvozorništvo
8. Hitnu medicinsku pomoć

Zdr. djelatnici koji obavljaju privatnu praksu ostvaruju prihode putem:

15
 ● Ugovora sa županijskim zavodom zdr. osiguranja
● Putem dobrovoljnog zdr.osiguranja
● Izravnom naplatom od pacijenata

12. NADZOR U ZDRAVSTVU (unutarnji i zdrastveno-inspekcijski)

Zdr. ustanova provodi unutarnji nadzor nad stručnim radom svojih organizacijskih
jedinica i zdr. djelatnika. Za stručni rad zdr. djelatnika odgovorni su voditelji organizacijskih
jedinica, a za stručni rad odgovoran je direktor zdr. ustanove

● Unutarnji nadzor provodi se na temelju OPĆEG AKTA (pravilnika)

● Zdr. inspekcijski nadzor obavlja zdr. inspekcija Federalnog, odnosno Županijskog
ministarstva zdrastva

13. UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA

Uzrok smrti utvrđuje se za svakog umrlog građanina. Vrijeme i uzrok smrti utvrđuje dr.
medicine. Sahranjuje se u vremenu od 24-48 h od nastupa smrti.

OBDUKCIJA se provodi kada:

● Postoji sumnja ili je očito da je smrt uzrokovana kaznenim djelom ili je u vezi s
njegovim izvršavanjem
● Je to potrebno radi zaštite zdravlja građana
● Je zahtjev za obdukciju postavila obitelj umrlog
● Kada je građanin umro u zdr. ustanovi

OBDUKCIJA SE MORA IZVRŠITI:

● Ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti

● Ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili terapeutskog zahvata
● Ako to izričito zahtjeva dr. medicine koji je liječio umrlog
16
 14. STRUKOVNA UDRUŽENJA I KOMORE

Zdr. djelatnici obavezno se udružuju u liječničku komoru, farmaceusku komoru, komoru

medicinskih biokemičara i komoru zdr. tehničara - kao strukovna udruženja.

OSNOVNI CILJEVI UDRUŽIVANJA SU:

● Očuvanje i zaštita interesa svoje profesije

● Zadovoljavanje stručnih i osobnih potreba
● Osiguranje uvjeta za organiziran nastup zdr. djelatnika
● Zaštita zdravlja građana

KOMORA ima status pravne osobe i upisuje se u registar nadležnog suda.

KOMORE OBAVLJAJU SLJEDEĆE POSLOVE:

✔ Vode registar svojih članova

✔ Prate i nadziru provođenje pravila-kodeksa med. etike i deontologije
✔ Daju mišljenje federalnom županijskom min. zdrastva o opravdanosti izdavanja
ili oduzimanja odobrenja za privatnu praksu, te početka i prestanka rada zdr.
ustanova
✔ Daju mišljenje za rad zdr. djelatnika izvan punog radnog vremena u zdr.
ustanovi kod zdr. djelatnika koji obavljaju privatnu praksu i zdr. djelatnicima pr.
prakse za rad u zdr. ustanovama
✔ Daje mišljenje o cijeni zdr. usluga za priv. praksu koja ne ostvaruje prihode
putem županijskog zavoda za zdr. osiguranje
✔ Zastupaju interese svojih članova kod sklapanja ugovora s federalnim i
županijskim zavodima za zdr. osiguranje
✔ Pružaju zaštitu građanima u ostvarivanju prava s obzirom na kvalitet, sadržaj i
vrstu zdr. usluge koja im se pruža

17
 ✔ Po službenoj dužnosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju odobrenje za samostalan
rad svojih članova
✔ Sudjeluju pri utvrđivanju standrada i normativa zdr. usluga
✔ Daju stručna mišljenja kod pripreme propisa od utjecaja na razvoj zdr. struke
✔ Organiziraju dodatno usavršavanje za proširenje djelatnosti unutar struke s
obzirom na nove dijagnostičko - terapijske metode.
✔ Propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse

15. VRSTE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA (obavezno, prošireno i dragovoljno)

OBAVEZNO ZDRASTVENO OSIGURANJE

Pravo na njega imaju svi građani koji su u radnom odnosu, ili koji vrše određenu
djelatnost, odnosno imaju svojstvo osiguranika, po zakonu. Pravo na obavezno zdr.
osiguranje imaju i članovi obitelji osiguranika.

DRAGOVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Predstavlja osiguranje dodatnih prava iz zdr. zaštite od strane osiguranika. Za njega i

članove obitelji kada ta prava nisu obuhvaćena obaveznim zdr. osiguranjem.

16. PRAVA IZ OBVEZNOG OSIGURANJA

Obaveznim zdr. osiguranjem osiguranicima se osiguravaju sljedeća prava:

● Zdr. zaštita
● Naknada plaće
● Naknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdr. zaštite

18
Istovremeno, članovima obitelji osiguranika osiguravaju se:

● Zdravstvena zaštita
● Naknada putnih troškova

ZDRASTVENA ZAŠTITA OBUHVAĆA:

● Hitnu medicinsku pomoć

● Liječenje zaraznih bolesti
● Liječenje akutnih kroničnih bolesti u slučajevima i stanjima kada ugrožavaju život
● Zdr. zaštitu djece do 15 god
● Zdr. zaštitu redovitih učenika i studenata
● Otkrivanje i liječenje endemske nefropatije
● Liječenje malignih oboljenja i inzulin ovisnog dijabetesa
● Zdr. zaštitu u trudnoći i majčinstvu
● Zdr. zaštitu duševnih bolesnika koji mogu ugroziti svoj život i život drugih osoba ili
oštetiti materijalna dobra
● Zdr. zaštitu oboljelih od progresivnih neuromišićnih oboljenja, paraplegije, cerebralne
paralize i multiple skleroze
● Provođenje obavezne imunizacije protiv dječjih zaraznih bolesti
● Liječenje ozljeda na radu i profesionalih oboljenja
● Zdr. zaštitu građana iznad 65 god. pod uvjetom da po članu kućanstva nemaju prihode
veće od prosječne plaće u Federaciji, ostvarene u prethodnom mjesecu
● Liječenje narkomanije
● Službu prikupljanja krvi

Osiguranicima je također osigurano korištenje ortopedskih pomagala, stomatološko-

protetska pomoć i nadomjesci, korištenje lijekova s popisa lijekova koji se izdaju na teret
županijskog zavoda zdr. osiguranja.
Osiguranicima je kod povrjede na radu ili oboljenja od profesionalnih bolesti obvezno
osigurana:

19
 1. Zdr. zaštita i provođenje mjera otkrivanja i sprječavanja povrjeda na radu i oboljenja
od profesionalnih bolesti
2. Odgovarajuća medicinska pomoć i pravo na ortopedska pomogala radi liječenja i
medicinske rehabilitacije
3. Naknadu putnih troškova u vezi s korištenjem zdr. zaštite
4. Naknada plaće za vrijeme bolovanja
5. Određeno da njeguju oboljelog supružnika ili dijete

17. BOLOVANJA (dužina i naknada plaće)

Svaki osiguranik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječnosti za rad tj.
bolovanja. Bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdr. zaštite u zdr. ustanovi.
Naknadu plaće za vrijeme bolovanja isplaćuje:
● Poslodavac za prvih 42 dana bolovanja
● Poduzeće za profesionalnu rehabitaciju i zapošljavanja invalida, odnosno poslodavac
za rad osigurava invalida rada za prvih 7 dana bolovanja. Ako bolovanje traje
neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mj za istu bolest tijekokom 2god, izabrani
doktor obavezan je osiguranika uputiti nadležnom tijelu mirovinskog i invalidskog
osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosi i invalidnosti, najkasnije u roku od 60
dana oda dana prijema prije prijedloga.

Osiguranik ima pravo na naknadu plaće na teret srestava županijskog zavoda za

osiguranje do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja bolovanja.
Naknadu plaće zbog povrede na radu isplaćuje poslodavac u 100% iznosu od plaće, za sve
vrijeme dok osiguranik nije radno sposoban.

18. OSIGURANJE SREDSTAVA

Sredstva za finaciranje obaveznog zdr. osig osiguravaju se iz:

● Doprinosa iz plaće djetnika koji su u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe
● Doprinosa na prihod osoba koje obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost
osobnim radom

20
 ● Doprinosa iz mirovina i invalidnina i drugih naknada iz mirovinsko-invalidskog
osiguranja
● Doprinosa za nezaposlene građene
● Doprinosa koji se plaćaju na stalnu novčanu pomoć i za osobe smještene u
ustanovama socijalne zaštite
● Doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja plaća, ulaznica za
izgradnju sportskih, estradnih i drugih kulturnih i javnih priredbi.
● Doprinosa za prihod od autorsih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja
● Doprinosa dodatnog za korištenje zdr. zaštite u inozemstvu
● Doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti
● Doprinosa osoba koja sama plaća doprinose
● Naknadu za zdr. zaštitu članova obitelji djelatnika zaposlenih u inozemstvu,
inozemnih umirovljenika i članova njihove obitelji
● sredstava proračuna županije ili općine
● participacijom građana-osiguranika
● prihoda od donacija, pomoći, kamata

19. PARTICIPACIJA U ZDRASTVU

Zakondavno tijelo županije može na prijedlog županijskog zavoda za zdr.osiguranje,

utvrditi da za određene vidove korištenja zdr. zaštite osiguranici sudjeluju u pokriću troškova,
uzimajući u obzir socijalne prilike osiguranih osoba i materijalnu situaciju županijskog
zavoda za zdr. osiguranje

20. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA (ugovor o radu)

Radni odnos se zasniva zaključivanjem pismenog ugovora o radu između poslodavca i

zaposlenika.

Ugovor o radu sadrži slijedeće elemente:

● Naziv i sjedište poslodavatelja

● Ime i prezime, prebivalište/ boravište zaposlenika
● Trajanje ugovora o radu
21
 ● Dan otpočinjanja rada
● Mjesto rada
● Radno mjesto na koje se zaposlenik raspoređuje te kratak opis posla
● Duljina i raspored radnog vremena
● Plaća, dodaci na plaću, naknade te razdoblja isplate
● Trajanje godišnjeg odmora
● Otkazni rokovi kojih su se dužni pridržavati poslodavac i zaposlenik
● Druge podatke o uvjetima rada utvrđenih kolektivnim ugovorom ili internim
pravilnicima poslodavca

Ugovor o radu, u pravilu, zaključuje se na neodređeno vrijeme. Prilikom zaključivanja

ugovora o radu može se ugovoriti probni rad koji traje najmanje godinu, a najvise 6 mjeseci,
sve u svrhu procjene stručne osposobljenosti zaposlenika za povjerene mu poslove. Je li je
zaposlenik zadovoljio na probnom radu odlučuje povjerenstvo od najmanje 3 zaposlenika
poslodavca koji imaju najmanje isti stupanj stručne spreme, kao i zaposlenik koji je na
provjeri. Ukoliko je povjerenstvo dalo negativnu ocjenu, zaposleniku se otkazuje ugovor o
radu.

21. RADNA KNJIŽICA

Radna knjižica je javna isprava. Kada zaposlenik otpočne s radom, predaje poslodavcu
radnu knjižicu, o čemu mu poslodavac daju pisanu potvrdu.
Na dan prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan vratiti zaposleniku radnu knjižicu. Nju
izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove rada. U nju se upisuju osobni podaci o
zaposleniku, vrijeme staža. Podatke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa popunjava
ovlaštena osoba poslodavca

22. PRIPRAVNICI

Pripravnik je osoba sa završenom srednjom ili višom školom, fakultetom, koja prvi put
zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovala radi stručnog osposobljavanja za
samostalan rad. Pripravnici zdr. usmjerenja dužni su obaviti pripravnički staž i položiti
stručni ispit, koji je jedan od uvjeta za zasnivanje radnog odnosa. Tijekom obavljanja

22
pripravničkog staža pripravnik ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od najmanje 80% od
najniže plaće.

23. NAČIN PRESTANKA UGOVORA O RADU

Ugovor o radu prestaje:

● Smrću zaposlenika
● Sporazumom između poslodavca i zaposlenika
● Kada zaposlenik navrši 65 god života i 20 god. staža, odnosno 40 god. osiguranja
● Danom dostavljanja pravomoćnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti
● Otkazom
● Istekom ugovora o radu
● Izdržavanje kazne zatvora duže od 3 mj
● Odlukom mjerodavnog suda

Otkaz - ugovor o radu može otkazati poslodavac i zaposlenik. Kada zaposlenik daje
otkaz, otkazni rok je 7 dana, a kada poslodavac, 15 dana, najviše 6 mjeseci. Ako je
zaposlenik radio najmanje 2 godine neprekidno ima pravo na otpreminu u visini ne manjoj od
1/3 prosječne mjesečne plaće u zadnja 3 mj prije otkaza, za svaku navršenu godinu rada kod
tog poslodavca.

24. ODMORI I ODSUSTVA

Zaposlenik ima pravo na:

● Odmor u tijeku radnog dana u trajanju od 30 minuta

● Dnevni odmor između 2 uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati
● Tjedni odmor od najmanje 24 h neprekidno
● Godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu

Godišnji odmor se stječe nakon najmanje 6 mj neprekidnog rada u kalendarskoj godini

kada se zaposlenik prvi put uposli ili ima prekid rada između 2 radna odnosa duži od 8 dana.
Godišnji odmor iznosi najmanje 18 radnih dana. Na ovaj broj dana dodatno se zbraja određen

23
broj dana dobiven po osnovu: dužine radnog staža, stečene stručne spreme, socijalnog uvjeta,
što se utvrđuje kolektivnim ugovorom.
Godišnji odmor se može koristiti u 2 dijela, od kojih se 1 dio koristi bez prekida i može
biti kraći od 12 radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio se koristi najkasnije do
30.6. naredne godine. Zaposlenik može iskoristiti 1 dan kada želi, uz obavezu da o tome
obavijesti poslodavca 3 dana prije. Ne može se odreći prava na godišnji odmor, niti ga može
zamijeniti novčanom naknadom.
Odsustvo s posla može biti plaćeno i neplaćeno. Plaćeno odsustvo s posla do 7 radnih
dana zaposlenik ima u slučaju: sklapanja braka, poroda supruge, teže bolesti i smrti člana uže
obitelji. Neplaćeno odsustvo sa posla poslodavac odobrava zaposleniku na njegov zahtjev.

25. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Plaća zaposlenika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o

radu. Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pisani obračun plaće.
Pojedinačne plaće nisu javne. Zaposlenik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete
rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad nedjeljom i blagdanom ili drugim zakonom
određenim neradnim danom.
Kolektivnim ugovorom o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti
zdravstva na teritoriju FBiH, koji je zaključen 2000., utvrdeni su koeficijenti za plaće
zaposlenika u zdravstvu u rasponu od 1,00-4,00 te obračun plaće koja iznosi 70% prosječne
plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem podatku Federalnog zavoda za statistiku.
Osnovna plaća svakog zaposlenika za redovan rad u punom radnom vremenu se dobije
množenjem koeficijenta i osnovice za plaću. Najniža plaća zaposlenika u FBiH ne može biti
niža od 55. od prosječne plaće u FBiH.
pretpostavljam da je ovo 55% ?

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za razdoblje u kojem ne radi a to je:

● Godišnji odmor
● Bolovanje
● Porodni dopust
● Plaćeni dopust

26. ZAŠTITNA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

24
 Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa,
može u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo,
zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Istovremeno zaposlenik može tražiti zaštitu
povrijeđenog prava pred mjerodavnim sudom podnošenjem tužbe. Tužbu može podnijeti u
roku 1 godine od dana dostave odluke kojom mu je povrijeđeno pravo.

27. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI

Osoba može s poslodavcem zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih

poslova pod uvjetom:
● Da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o
radu
● Da ti poslovi predstavljaju poslove za koje se sklapa ugovor o radu na određeno ili
neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom, i da ne traju duže od 60
dana u jednoj kalendarskoj godini
● Da ti poslovi nisu utvrđeni u sistematizaciji radnih mjesta poslodavca

28. PRAVA IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA (slučajevi i

osnovi stjecanja)

● Pravo na starosnu mirovinu

● Pravo na invalidsku mirovinu
● Pravo na obiteljsku mirovinu
● Pravo osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću

Ta prava su neotuđiva, osobna i materijalna i ne mogu se prenositi na druge osobe. Ne

mogu zastariti. Stječu se za slučaj: starosti, invalidnosti i smrti.

29. INVALIDNOST – KATEGORIJE (povreda na radu, profesionalna oboljenja)

Invalidnost predstavlja potpunu nesposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na

koje je bio raspoređen osiguranik i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti, a koja je
nastala zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu,
25
profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolestima koje se ne mogu otkloniti
liječenjem.

Povreda na radu predstavlja:

● Svaku promjenu koja je prouzrokovana mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim

djelovanjem, povreda zbog naglih promjena položaja tijela, iznenadnim opterećenjem
tijela, ako je takva povreda uzročno vezana za vršenje poslova svog radnog mjesta
● Povreda koja je nastupila prilikom putovanja na posao i s posla
● Svaka bolest koja je nastupila izravno kao posljedica određenog nesretnog slučaja na
poslu
● Povreda u svezi s korištenjem prava iz zdr. zaštite
● Povreda u svezi s korištenjem prava na prekvalifikaciju
● Povreda nastala na drugom poslu koji je osiguranik vršio u interesu poslodavca kod
kojeg se nalazi u radnom odnosu
● Povreda nastala prilikom sudjelovanja u organiziranim sportskim natjecanjima koje
organiziraju nadležna tijela
● Povreda zemljoradnika uzročno vezana za obavljanje poslova u poljoprivrednoj
djelatnosti.
● Profesionalna bolest je bolest prouzrokovana dužim izravnim utjecajem procesa i
uvjeta rada na poslovima koje je osiguranik obavljao na svom radnom mjestu. Listu
profesionalnih bolesti određuje nositelj osiguranja

Invalidi:
I. Kategorija invalidnosti - potpuni gubitak radne sposobnosti
II. Kategorija invalidnosti - promjena radne sposobnosti

Osiguranik kad koga je utvrđena 2. kategorija invalidnosti ima pravo na:

● Raspoređivanje ili zapošljavanje na drugom odgovarajućem poslu

● Prekvalifikaciju do navršene 55 god života

Ima pravo na naknadu:

26
 ● Plaće od dana nastanka invalidnosti do drugog posla
● Plaće za vrijeme prekvalifikacije
● Plaće od dana završene prekvalifikacije
● Zbog manje plaće na drugom mjestu

30. MIROVINE - vrste

Starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 god. života i najmanje 20 god.
mirovinskog staža.
Osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 40 godina mirovinskog
staža bez obzira na godine života. Starosna mirovina se utvrđuje od mjesečnog prosjeka plaća
koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih 15 god. osiguranja koje su za osiguranika
najpovoljnije počevši od 1. 1. 1966. godine.
Invalidsku mirovinu stječe osiguranik kod koja je utvrđena I. kategorija invalidnosti
ako je:
● Invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira
na dužinu mirovinskog staža
● Invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uvjetom je prije
nastanka invalidnosti imao navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje 1/3
razdoblja od navršenih najmanje 20 god. života do dana nastanka invalidnosti,
računajući radni vijek na pune godine.

Osiguranik kod kojeg je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30 života stječe

pravo na invalidsku mirovinu ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili
bolešću pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navršen mirovinski staž koji mu
pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka, ali najmanje 1. god osiguranja.

Obiteljsku mirovinu mogu ostvariti članovi obitelji:

✔ Bračni drug
✔ Djeca - rođena u braku, van braka, posvojena, pastorčad
✔ Može je ostvariti i bračni drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom
utvrđeno pravo na izdržavanje

27
Članovi obitelji stječu pravo na obiteljsku mirovinu, ako je umrli osiguranik:

✔ Ispunio uvjete za starosnu mirovinu

✔ Po osnovi ostvarenog staza stekao uvjete za invalidsku mirovinu
✔ Bio korisnik starosne ili invalidske mirovine
✔ Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu, članovi obitelji sječu
pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira duljinu mirovinskog staža.

Udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu ako ispunja jedan od uvjeta:

✔ Ako je do smrti bračnog druga navršila 45 god. života

✔ Ako je do smrti bračnog druga ili u roku od 1 god od dana smrti bračnog druga
postala potpuno nesposobna za privređivanje
✔ Ako je poslije smrti bračnog druga ostalo 1 ili više djece koja imaju pravo na
obiteljsku mirovinu po tom bračnom drugu, a udovica vrši roditeljske dužnosti
prema toj djeci.

Pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica i kada je dijete osiguranika rođeno 300 dana
poslije njegove smrti, s time što joj ovo pravo pripada od dana smrti osiguranika
Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu i može to pravo koristiti do navršenih 15
god. života, a dijete starije od 15 god. ako se redovno školuje do 25 god.
Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan život i rad do navršenih godina
života do kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na obiteljsku
mirovinu sve vrijedi dok takva nesposobnost traje nejasno

Visina obiteljske mirovine određuje se od iznosa starosne ili invalidske mirovine koja
bi osiguraniku pripadala u času smrti,ili je pripadala u momentu smrti:

● Za 1 člana 70%
● Za 2 člana 80%
● Za 3 člana 90%
● Za 4 i više 100% osnovice

28