BAN JOSIP JELAČIĆ I HRVATSKA 1848.(U/178.-182.

- Hrvatska u proljeće 1848. – „Zahtijevanja naroda”

- reakcija na revoluciju u Beču: Velika narodna skupština u Zagrebu
= 25.3.1848. „Zahtijevanja naroda” ( 30 točaka)
- zahtjevi ističu: ujedinjenje hrvatskih zemalja
samostalnost unutar Ugarske
ukidanje feudalnih odnosa
uspostavu građanskog društva (jednakost pred zakonom, sloboda govora, opće pravo glasa…)
postavljanje Jelačića za bana
→ kralj nije udovoljio željama (osim Jelačića za bana)

Jelačićeva djelatnost do rata s Mađarima

- 19. travnja 1848. banov proglas→ prekid državnopravnih veza s Ugarskom
- u svibnju 1848. osnovao Bansko vijeće (samostalna hrvatska vlada)
- 25. travnja 1848. Proglas o ukidanju kmetstva
- 27. travnja 1848. uveo prijeki sud

Hrvatski sabor 1848.

Instalacijska zastava bana Jelačića.

U revolucionarnim zbivanjima 1848./49. u banskoj se Hrvatskoj prvi
put pojavila crveno-bijelo-plava trobojnica kao hrvatska zastava.
Crvena,bijela i plava boja imale su u sebi višestruku simboliku:
ujedinjavale su boje hrvatskog
(crven-bijeli) i slavonskoga
grba(plavo-bijeli), a bile su prisutne
i u odjeći iliraca,tradicionalnoj
hrvatskoj crvenoj pelerini,bijeloj
surki i plavim hlačama.

- traži preuređenje Austrijskog Carstva u saveznu državu (federaciju)

- traži ujedinjenje svih hrvatskih zemalja
- potvrđuje sve banove proglase
- ban Jelačić od Sabora dobiva izvanredne ovlasti

Rat s Mađarima
- neuspješni pregovori s Mađarima→ pripreme za rat
- 31. kolovoza 1848. hrvatska vojska ulazi u Rijeku i tzv. Ugarsko primorje vraća pod bansku vlast
- 11. rujna 1848. hrvatska vojska prelazi Dravu → vraća Međimurje pod upravu hrvatskog bana
- Jelačićeva vojska ulazi u Mađarsku
- bitka kod Pakozda (rujan 1848.) – bez pobjednika
- u listopadu Jelačić odlazi u Beč pomoći u gušenju ustanka

Ujedinjenje Hrvatske
- novi car Franjo Josip I. bana Jelačića proglasio je upraviteljem Rijeke i namjesnikom u Dalmaciji
Oktroirani ustav
- u siječnju 1849. carska vojska(knez Windischgraetz i ban Jelačić) ulazi u Budim(mađarska vlada na čelu s
Kossuthom povlači se u Debrecen)
- u ožujku 1849. Franjo Josip I. je proglasio tzv. Oktroirani ustav
(Habsburška Monarhija postaje centralistička država s njemačkom prevlašću)
→Hrvati su za „nagradu” dobili isto ono što su Mađari dobili za „kaznu”
- u rujnu 1849. priznao ga i Jelačić

DZ:
- objasnite zašto Josip Jelačić ide u red hrvatskih velikana. Argumentirajte svoj odgovor.
- na temelju izvora(U/151.) procijenite kako su Mađari doživljavali Jelačića u to doba i zašto?
- istražite što se događalo sa spomenikom Josipu Jelačiću u Zagrebu i zašto. Kamo je bio okrenut kod prvoga
postavljanja, a kamo je okrenut danas?