3.

PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA

U ovome se području vrednuje profesionalni razvoj nastavnika.
Kontinuirani profesionalni razvoj svih koji rade s učenicima ključan je za trajno unapređivanje
kvalitete učenja i poučavanja u školi. Treba biti osmišljen u skladu s prioritetima i razvojnim
smjernicama škole te je važno da se planira i provodi sustavno. Jasna vizija i razvojni prioriteti škole
trebaju se ogledati u individualnim planovima profesionalnoga razvoja za sve radnike školske
ustanove. Razvoj profesionalnih kompetencija nastavnika pridonosi trajnomu unapređenju kvalitete
nastave u školi.
Pritom je od izuzetne važnosti da se škola na najbolji način koristi vlastitim unutarnjim kapacitetima
za profesionalni razvoj podupirući zajedničko učenje svojih nastavnika te njihovu kontinuiranu
refleksiju o vlastitu radu.
Kultura profesionalnoga razvoja u školi usmjerena je na trajni dijalog o učenju i poučavanju, čime se
postiže zajedničko razumijevanje njihove kvalitete. Profesionalni razvoj nastavnika izvan škole
komplementaran je onomu koji se odvija u školi i usmjeren je na razvoj specifičnih znanja i vještina
sukladno individualnomu planu profesionalnoga razvoja. Učinkoviti profesionalni razvoj trebao bi
trajno pridonositi kvaliteti poučavanja svakoga nastavnika, a time i obrazovnim postignućima
učenika. Zbog toga se profesionalni razvoj nastavnika treba zasnivati na samovrednovanju i planirati
u skladu s razvojnim potrebama škole, ali i svakoga pojedinog nastavnika. Treba biti jasno povezan s
poučavanjem, planiranim ishodima učenja te postignućima učenika.
Profesionalni razvoj nastavnika treba pridonositi njihovu osobnomu razvoju i dobrobiti. Stoga,
profesionalno usavršavanje mora biti usmjereno i na razvoj njihovih socijalno-emocionalnih
kompetencija. Profesionalno usavršavanje svih nastavnika škole treba pridonositi pozitivnomu
emocionalnom ozračju škole koja će omogućiti kvalitetno poučavanje i učenje.
Teme:
- Strateško planiranje profesionalnoga razvoja nastavnika u skladu s potrebama škole i
profesionalnim standardima
- Profesionalni angažman nastavnika i njihov doprinos unapređivanju kvalitete učenja i poučavanja
- Vrednovanje utjecaja koji profesionalni razvoj nastavnika ima na učenje i poučavanje
u skladu s potrebama škole i profesionalnim standardima

Kriteriji za procjenu:
A. Izvrsno
‒ Škola iskazuje visoku kvalitetu u vrednovanome području i može biti primjer dobre prakse.
‒ Prednosti škole u vrednovanome području imaju snažan pozitivan utjecaj na iskustva i postignuća
učenika.
‒ Škola posjeduje kapacitete za samostalno osiguravanje kvalitete u vrednovanome području i jamči
ostvarivanje i održivost dobrih rezultata.
B. Dobro/vrlo dobro
‒ Stanje u vrednovanome području je dobro. Postoje očite prednosti, ali i neki aspekti i manji
dijelovi područja
koji zahtijevaju poboljšanja i dodatni rad.
‒ Uočene prednosti imaju pozitivan utjecaj na iskustva i postignuća učenika, dok manje slabosti
nemaju negativan utjecaj.
‒ Škola može samostalno dodatno raditi na ispravljanju slabosti i daljnjemu unapređivanju kvalitete
vrednovanoga područja.
C. Zadovoljavajuće
‒ Uočene prednosti u vrednovanome području tek malo prevladavaju nad slabostima. Škola
osigurava osnovne, nužne uvjete.
‒ Uočene slabosti ograničavaju ukupnu kvalitetu iskustava učenika i njihovih postignuća.
‒ Škola treba poduzimati mjere za otklanjanje slabosti osnaživanjem vlastitih unutarnjih kapaciteta
(vlastitim snagama).
D. Nezadovoljavajuće
‒ U vrednovanome području škola iskazuje značajne slabosti.
‒ Iako se mogu uočiti određene prednosti i pozitivna nastojanja, nedostatci su toliko izraženi da
negativno utječu na iskustva i na postignuća učenika.
‒ Školi je potrebna vanjska podrška i planirana intervencija u svrhu poboljšanja.
3.1.1 Koliko je profesionalni razvoj nastavnika usklađen sa školskim razvojnim dokumentima i
nacionalnim profesionalnim standardima? Na koji se način planira profesionalni razvoj nastavnika
u odnosu na razvojne ciljeve škole?
16 odgovora
 ne znam
 Ne znam
 Kako su kolege u najvećoj mjeri odgovorni, samostalno određuju što i kako razvijati. Mislim da u
posljednje vrijeme nisu posve motivirani za osobni razvoj, nekako smo skloni preživjeti. Ali da bi
trebali više paziti na to, da.
 Nastavnici zadovoljavaju standarde zanimanja i standarde kvalifikacija za temeljni posao koji
obavljaju, no daljne profesionalno usavršavanje i napredovanje prepušteno je individualnoj
inicijativi, motivaciji i mogućnostima. Ne postoji sustavno planiranje profesionalnog
usavršavanja nastavnika od strane škole niti se ostvarena napredovanja vrednuju na razini
trazvojnih ciljeva niti politike nagrađivanja škole.
 Svaki nastavnik ima mogućnost profesionalno se razvijati u skladu sa svojim ambicijama. Nema
sustavnog planiranja profesionalnog razvoja nastavnika.
 Poticu se, ali ne inzistira se na 7savrsavanjima. Prijedlozi i zelje profesora za usavrsavanjem uvijek
se poticu i omogucavaju
 Teško mi je procijeniti budući da sam tek nedavno počela raditi i ne znam koliko je škola radila na
profesionalnom razvoju nastavnika.
 Dobro. Prisutna potpora među kolegama. Trebalo bi biti više stručnih usavršavanja od strane
nastavnika u školi ako se želi postići još bolji i kvalitetniji stručni kadar u školi. On se planira u
dogovorima i prema spremnosti nastavnika, ali nije dogovoren na razini škole.
 Nastavnici, po statutu PKG-a, imaju pravo i dužnost stručnog usavršavanja i osposobljavanja s
ciljem bolje kvalitete izvedbe nastave. Nastavnici mogu sudjelovati na stručnim skupovima u
organizaciji Agencija za odgoj i obrazovanje.
 Profesionalni razvoj nastavnika ostavljen je na brigu samim nastavnicima, što u jednoj visoko
motiviranoj zajednici kao što je naša škola nije problematično. Svaki nastavnik za sebe, uz input
kolega o prilikama, odlučuje o modelu vlastitog usavršavanja, a škola pruža podršku
omogućujući slobodne dane i prilagodbu rasporeda.
 Mislim da profesionalni razvoj nastavnika ovisi o pojedinom nastavniku i njegovoj želji i trudu.
Nisam primjetio da se planira profesionalni razvoj nastavnika u odnosu na bilo što pa tako ni u
odnosu na razvojne ciljeve škole.
 Vrlo slabo ili nikako.
 Nemam potpuni uvid koliko je profesionalni razvoj usklađen sa školskim razvojim dokumentima.
Svaki nastavnik u skladu sa svojim potebama, željama i ambicijama planira svoj profesionalni
razvoj.
 Ne znam.
 Ne znam postoji li kakav plan
 U većoj mjeri, uz individualno planiranje.
3.2.1 Na koji su način nastavnici uključeni u izradu školskih razvojnih dokumenata? Kako se osigurava
sudjelovanje svakoga nastavnika u tome procesu?
16 odgovora
 Nisam uvjererenja da bi svi nastavnici trebali sudjelovati u izradi tih dokumenata, nego da bi
trebali biti upućeni u sadržaj takvih dokumenata.
 Ne znam postoje li takvi dokumenti.
 Uglavnom nisu uključeni.
 Nastavnici nisu uključeni u izradu školskih razvojnih dokumenata
 Mislim da je to stvar odabira svakog nastavnika u kojoj mjeri želi sudjelovati i angažirati se.
 Na aktivu se raspravlja o tome i zajednički donose odluke
 Nastavnici kreiraju godišnji izvedbeni kurikulum za svoj predmet. Pokušalo se na početku godine
donijeti nekoliko univerzalnih standarda (za pisanje školskih radova i izradu projekata) koji bi bili
djelo različitih nastavnika, no nažalost to je stalo.
 Ne znam. Treba više sastanaka u vezi toga, a ne samo informirati o gotovom proizvodu koji nisu
razrađeni do kraja, a smatraju se kao jasnim.
 Kod donošenja takvih dokumenata važno je Nastavničko vijeće i Školski odbor. Svaki nastavnik je
uključen u rad Nastavničkog vijeća, čime im se omogućava sudjelovanje u raspravama vezanim
za izradu tih dokumenata.
 Nastavnici nisu aktivno uključeni u izradu razvojnih dokumenata.
 Najčešće nisu uključeni i ne osigurava se sudjelovanje svakoga nastavnika u tom procesu.
 Vrlo slabo ili nikako.
 Nisu uključeni
 Dosada nisu.
 Svatko napravi (ili ne napravi) što mu je rečeno, bez ikakvih posljedica - svak radi po svojoj savjesti
 Sudjelovanjem u nastavničkom vijeću.
3.3.1 Kako se u školi dijele i usuglašavaju ideje o kvalitetnome učenju i poučavanju? Kako se
osmišljavaju i realiziraju programi za razvoj socijalno-emocionalnih kompetencija nastavnika?
16 odgovora
 Razgovora o toj temi trebalo bi biti više.
 Prepušteno je vlastitim inicijativama i želji.
 Većina kolega radi najbolje što zna. Socijalno emocionalne kompetencije nastavnika? Mislim da
većina nastavnika nije ni obrazovana da prepozna problem pa time ni sposobna procijeniti što
razvijati. Stručne službe po tom pitanju su u školi zakazale. Kao i vodstvo, bivše i sadašnje.
 Kriteriji kvalitete učenja i poduke zadovoljavajuće su usklađeni, no temelje se na osnovnim
profesionalnim i stručnim zahtjevima u okvirima temeljnih školskih dokumenata. Programi za
razvoj kompetencija nastavnika uglavnom se ne organiziraju od strane škole, već im nastavnici
pristupaju samoinicijativno u vlastitoj organizaciji ili unutar stručnog osposobljavanja od strane
Ministarstva ili Agencije
 Razmjenom iskustava unutar NV. Mislim da smo što se socijalno-emocijalnih kompetencija tiče
uglavnom prepušteni sami sebi.
 Radnim sastancima (pup)
 Zadacima i rokovima koji su zamrli nakon ljeta, pa smo od velikih planova mentoriranja i
usuglašavanja prepušteni sebi. Ne znam zašto, esej i druge teme bile su sjajne
 Nastavnici na sjednicama dijele ideje i o njima raspravljaju. Uz pomoć školskog psihologa
realiziraju se programi za razvoj socijalno-emocionalnih kompetencija nastavnika.
 Privatnim razgovorima i sugestijama kako rade. Ne znam.
 Ideje se usuglašavaju na Nastavničkom vijeću i Školskom odboru.
 Po privatnoj inicijativi - nema strukturiranih programa.
 Najčešće na sjednicama nastavničkog vijeća, iako moram istaknuti da grupa starijih kolega ima
glavnu riječ dok mlađi kolege najčešće ne sudjeluju u takvim raspravama vjerojatno zbog toga
što njihove ideje najčešće nailaze na odbijanje i odbacivanje bez da su ozbiljno uzete u obzir.
Školska psihologinja organizira radionice koje se bave razvojem socijalno-emocionalnih
kompetencija nastvanika, ali moram istaknuti da se takve radionice po mom mišljenju održavaju
vrlo rijetko i nažalost u njima ne sudjeluju svi nastavnici. Ono što sam do sad mogao primjetiti
jest to da određeni broj kolega koji već veliki broj godina rade u školi pokazuju ozbiljne
 nedostatke i neznanje u području socijalno-emocionalnih komepetencija što je vrlo očito iz
njihovog odnosa, prije svega, prema drugim kolegama prema kojima su često bezobrazni i
odnosa prema učenicima iz kojeg je vidljivo da su prema nekim učenicima nepravedni, tj. ne
tretiraju sve učenike jednako.
 sve je to na individualnoj razini. Nije mi poznato postojanje nekakvog školskog koncepta ili
osmišljenog programa.
 Kroz rasprave na sjednicama NV, stručnim aktivima i neformalnim susretima. Prema trenutnim
potrebama i inicijativama.
 Neformalnim razgovorima. Nema institucionalnih programa
 Premalo, za pojedine slučajeve suradnja s psihologom
 Ne mogu procijeniti.
3.12 Koji su glavni razvojni prioriteti u razmatranom području? Koje bi teme trebalo posebno
razraditi i razvijati?
16 odgovora
 Trebalo bi uvesti praksu međusobnog obavještavanja o mogućnostima usavršavanja i o
eventualnim postignutim rezultatima u profesionalnom usavršavanju.
 Ne znam
 Održavati ciljane radionice za ciljane predmete, raditi male pomake a ne kurikulume, vizije i misije.
Te stvari ne govore ni što ni kako.
 Strateško planiranje profesionalnog razvoja nastavnika
 Sustavni plan profesionalnog razvijanja za svakog nastavnika, kontinuirani rad na razvijanju
socijalno -emocionalnih kompetencija
 Ovako.. prestati gledati na uspjeh nastavnika kroz uspjeh djece jer, ako se ima individualni pristup,
onda je napredak svakog pojedinog djeteta dio te slagalice. Ali - kvaliteta nastavnika sve sodi na
broj uspješne djece. Ne mogu svi biti uspješni u tvom predmetu. Ako netko tko je zaljubljen u tu
tematiku i "prirodni talent" dođe do državnog natjecanja, uspješan si, ali ako dijete koje ne može
povezati dva osnovna pojma dovedeš do čvrste četvorke nisi. Tu sustav zakazuje i svako
vrednovanje jednog kroz drugog je algoritamski neizvedivo osim ako djeca nisu svedena na broj.
I to je krivo. Nastavnici trebaju biti vodiči, pružiti ruku i otvoriti vrata u svijet.
 Treba raditi na tome da se postigne atmosfera u kojoj se svako dijete negdje pronađe i razvija.
Kvantificiranje uspjeha bez obaziranja na emotivni, odgojni i psihički aspekt učenika dovodi do
unificiranja obrazovnog procesa i isključuje kreativnost jer se ona ne može ocijeniti niti jednim
testom, formularom, upitnikom, padajućim izbornikomi sl. Time dolazimo do onemogućavanja
osobnog rasta djeteta i gledamo isključivo akademski.
 Treba nam jasna vizija i razvojni prioriteti s redovnim vrednovanjem
 Raditi na usavršavanju nastavnika
 Bilo bi dobro izraditi mehanizam i plan praćenja razvoja profesora i veća suradnja kolega na polju
zajedničkih projekata koje tome pridonose uz zajedničku evaluaciju istog.
 Veći poticaj na uključivanje radnika u međunarodne projekte.
 Aktivnije poticati osobni profesionalni razvoj nastavnika
 Veća kontrola nastavnika kad je u pitanju pohađanje ŽSV-a i ostalih stručnih skupova.
 Pokrenuti to s mrtve točke.
 Strateško planiranje profesionalnoga razvoja nastavnika u skladu s potrebama škole i
profesionalnim standardima
 Treba više organizirati radionica i predavanja unutar škole koje bi podigle razinu znanja i vještina u
poučavanju
 Češće obavještavanje o mogućnostima usavršavanja i češće poticanje na to
 Programi za razvoj socijalno-emocionalnih kompetencija nastavnika i zajedničko učenje.