Sveučilište u Splitu

Pomorski fakultet Split

PLOVPUT d.o.o.
Seminarski rad

Split, 2016.
 Sveučilište u Splitu

Pomorski fakultet Split

Seminarski rad

PLOVPUT d.o.o.

Kolegij: Strategijski menadžment

Mentor: Dr. sc. Eli Marušić

Studenti: Adriana Samardžić, Marko Čosić i Toni Selestrin

Split , 2016.
SADRŽAJ

1. UVOD................................................................................................................... 1

2. OPIS PODUZEĆA ............................................................................................... 2

3. ANALIZA EKSTERNE OKOLINE........................................................................ 4

4. ANALIZA ORGANIZACIJE ................................................................................. 5

4.1. OPIS PROIZVODNO – TRŽIŠNE DOMENE .................................................... 5

4.2. MISIJA I VIZIJA ................................................................................................ 6

4.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ................................................................... 7

4.4. ANALIZA POSLOVANJA.................................................................................. 8

5. ANALIZA STRATEGIJE .................................................................................... 10

6. ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 12

POPIS SLIKA ........................................................................................................... 13

LITERATURA I IZVORI ............................................................................................ 14

 1. UVOD

Početke službe sigurnosti plovidbe na ovim područjima nalazimo još davne

1818. godine, izgradnjom svjetionika Savudrija na ovom dijelu Jadranskog mora od
strane Austro-Ugarske Monarhije. Te godine brigu o objektima pomorske
signalizacije preuzima ''Pomorska vlast u Bakru''. Daljnji razvoj ove službe može se
pratiti razvojem sjedišta u Trstu i Puli.

1924. godine reorganizacijom, ova služba je premještena u Split, pod nazivom

''Direkcija pomorskog prometa''. Gledajući bliže povijesno razdoblje, ova služba je
poslije Drugog svjetskog rata djelovala kroz tri pomorske ovlasti u sastavu tadašnjeg
Sekretarijata za promet i veze. Tijekom 1962. godine osniva se specijalizirana
stručno-tehnička organizacija pod nazivom "Ustanova za održavanje pomorskih
plovnih putova", koja se brine o sigurnosti plovidbe na pomorskim plovnim putovima
obalnog mora tadašnje SFRJ, a djeluje pod okriljem Saveznog sekretarijata za
saobraćaj i veze.

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, Uredbom Vlade Republike

Hrvatske, početkom 1992. godine, osniva se poduzeće "Plovput" d.o.o. Split, kao
poduzeće u vlasništvu Republike Hrvatske. Poduzeće je registrirano kod Trgovačkog
suda u Splitu i evidentirano u jedinstvenom registru Državnog zavoda za statistiku u
djelatnosti "djelatnosti u pomorskom prijevozu". Isto je preuzelo sva sredstva, prava i
obveze kao i radnike bivše "Ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova", koja
su se nalazila na teritoriju Republike Hrvatske.

Daljnjim promjenama pravnog sustava Republike Hrvatske, Sabor Republike

Hrvatske je 1997.godine donio Zakon o Plovputu, Split (“Narodne novine”, br.73/97),
kojim se poduzeće “Plovput” p.o. Split preoblikovalo u trgovačko društvo s
ograničenom odgovornošću.
 2. OPIS PODUZEĆA

Plovput je trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću u 100 % vlasništvu

RH čija je temeljna djelatnost od općeg javnog značaja, što je definirano Zakonom o
Plovputu i Pomorskim zakonikom. Plovput je ekipiran s ljudskim i materijalno-
tehničkim resursima koji su potrebni za nuđenje svojih usluga po principu "ključ u
ruke", od izrade projekata, proizvodnje, uz kontinuirani nadzor kvalitete izvedenih
radova ili usluga. U ime Republike Hrvatske Plovput je član svjetske organizacije
svjetioničarskih službi IALA. Plovput održava oko 1000 objekata pomorske
signalizacije i svake godine planski postavlja ili izgrađuje 10-ak novih objekata,

prema prioritetu nadležnih lučkih kapetanija.

Slika 1. Ustrojstvo Plovput-a

Poduzeće Plovput d.o.o. je po broju zaposlenih veliko poduzeće. Poduzeće ima

260 zaposlenika. Od ukupnog broja zaposlenih 13,5% ih ima visoku stručnu spremu,
11,9% višu stručnu spremu, 32,3% srednju stručnu spremu, 34,6% je kvalificirana, a
7,7% nekvalificirana radna snaga. Najveći udio zaposlenih je po stručnoj spremi
kvalificirano, a to je zbog toga što ovo poduzeće obavlja uslužne poslove, te najviše
zaposlenih radi na uslužnim poslovima. Poduzeće ima stručan i iskusan menadžment
koji nastoji osigurati uvjete za uspješno poslovanje.
 Također se kontinuirano radi na osposobljavanju kadrova na svim razinama.
Poduzeće broji 63 žene i 197 muškaraca, što znači da je 75,7% više muškaraca
nego žena, a što je i jasno jer priroda posla odgovara muškoj radnoj snazi. Prosjek u
godinama u cijelom poduzeću je 44 godine.

Od 2002. godine je implementirao Sustav upravljanja kvalitetom prema

međunarodnoj normi ISO 9001:2000, te tijekom 2010. godine i prema novoj verziji
ISO 9001:2008, a predmet certifikacije su svi glavni procesi temeljne djelatnosti koji
su izravno povezani s kvalitetom izlaznog proizvoda ili usluge.
 3. ANALIZA EKSTERNE OKOLINE

Dobavljači – Državna kompanija, sto je djelomice ograničava u nabavi

resursa. Procesom privatizacije troškovi poslovanja će se nastojati umanjiti,
kompanija će moći ponuditi i niže cijene usluga, te samim time postati znatno
konkurentnija.

Kupci – Djelatnost tvrtke Plovput, vezana je većinom uz održavanje objekata

koji služe kao pomagala u navigaciji. Iz toga se da zaključiti kako su korisnici njihovih
usluga mnogobrojni.

Konkurenti – Jačih konkurenata u u području poslovanja ove kompanije

gotovo da i nema, što znači da je utjecaj konkurencije gotovo neprimjetan.

Dioničari – Plovput je društvo s ograničenom odgovornošću.

Sindikati – Lokalni sindikati nisu pretjerano aktivni. Zbog toga sami sindikati
imaju jako mali utjecaj na poslovanje same tvrtke.

Kreditori – Kada spojimo manje prihode s većim zaduživanjima, i to sve po

nepovoljnim kreditnim uvjetima, kreditori imaju negativan utjecaj na poslovanje
poduzeća.

Vladine organizacije –Plovput je vladina organizacija, pa prema tome je i

politika upravljanja državnim resursima osjetna.

Društvene organizacije – Društvene organizacije nemaju utjecaja na

poduzeće.
 4. ANALIZA ORGANIZACIJE

4.1. OPIS PROIZVODNO – TRŽIŠNE DOMENE

Organizacijsku strukturu poduzeća čine tehnički poslovi i gospodarstvo. Pod

tehničke poslove spada sektor sigurnosti plovidbe, sektor za održavanje i sedam
plovnih područja koja su rasprostranjena duž jadranske obale. Gospodarstvo
obuhvaća financijsko - informatički sektor, komercijalni sektor i pravno – kadrovski
sektor.

Financijsko-informatički sektor obavlja financijske, knjigovodstvene i

informatičke poslove, te prati, koordinira i nadzire obavljanje poslova vezanih za
financijsku, knjigovodstvenu i informatičku problematiku u ostalim organizacijskim
jedinicama poduzeća. Niže organizacijske jedinice koje djeluju unutar financijsko-
informatičkog sektora su:

a) odsjek za financijske poslove s odjelom za financijske poslove i odjelom za

obračun plaća;
b) odsjeka za računovodstvene poslove s odjelom za knjigovodstvene poslove i
odjelom za plan i analizu;
c) odsjek za informatičke poslove.
d) Komercijalni sektor obavlja poslove nabave, prodaje i osiguranja, te prati,
koordinira i nadzire obavljanje poslova vezanih uz komercijalnu problematiku u
ostalim organizacijskim jedinicama društva. Niže organizacijske jedinice koje
djeluju unutar komercijalnog sektora su:
a) odsjek za nabavu s glavnim skladištem;
b) odsjek za prodaju s odjelom za turizam;
c) odsjek za osiguranje.

Pravno-kadrovski sektor obavlja poslove zastupanja, imovinsko pravne,

upravno-pravne, radno- pravne administrativne i opće poslove, poslove zaštite na
radu, protupožarne zaštite i zaštite okoliša, te prati, koordinira i nadzire obavljanje
poslova vezanih uz pravno-kadrovsku problematiku u ostalim organizacijskim
jedinicama poduzeća. Niže organizacijske jedinice koje djeluju unutar pravno
kadrovskog sektora su:
a) odsjek za pravne poslove;
b) odsjek za kadrovske i opće poslove s odjelom za opće poslove;
c) odsjek zaštite na radu.

4.2. MISIJA I VIZIJA

Misija poduzeća Plovput d.o.o. je vezana za sigurnost plovidbe i kao takva je

od interesa za Republiku Hrvatsku, a obuhvaća sljedeće:

a) održavanje i uređenje plovnih putova u unutarnjim morskim vodama i

teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
b) postavljanje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutarnjim
morskim
vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske i osiguranje njihovoga
pravilnog rada.
c) obavljanje poslova radijske službe na pomorskim plovnim putovima Republike
Hrvatske
d) obavljanje istraživanja i projektiranja radi obavljanja poslova iz vlastite
djelatnosti.

Plovput je odgovoran za uređenje morskih plovnih putova i ispravno

funkcioniranje objekata pomorske signalizacije od općeg značaja koji su u njegovom
vlasništvu, a sukladno Zakonu o morskim lukama i preuzetim ugovornim obvezama s
trećim osobama za lučke objekte u lukama, lučicama, marinama, ribogojilištima i
slično.

Objekti sigurnosti plovidbe su raspoređeni u plovna područja. Plovna područja

su organizacijske jedinice koje, na definiranim područjima teritorijalnog mora
Republike Hrvatske, obavljaju poslove održavanja objekata sigurnosti plovidbe,
pripadajuće opreme i uređaja, te uređaja koji su sastavni dio pomorske radijske
službe, kao i poslove svjetioničarske službe na pomorskim svjetionicima i pomorske
radijske službe. Organizacijske jedinice koje djeluju unutar plovnih područja su
obalne radijske postaje i elektro-mehaničarske radionice.
 Vizija poduzeća Plovput d.o.o. je da usluge sigurnosti plovidbe na moru koje
pruža budu najvišeg stupnja kvalitete na zadovoljstvo pomoraca i brodara koji koriste
usluge ovog poduzeća.

4.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Plovno područje Pula obuhvaća 104 objekta sigurnosti plovidbe koji se nalaze
unutar područja od državne granice s Republikom Slovenijom i Republikom Italijom
do spojnice rt Ubac - obalno svjetlo Galijola (isključivo), a zatim u smjeru 225° prema
otvorenom moru.

Plovno područje Rijeka obuhvaća 202 objekta sigurnosti plovidbe koji se nalaze
unutar područja od spojnice rt Ubac (isključivo) - obalno svjetlo Galijola, a zatim u
smjeru 225° prema otvorenom moru do spojnice rt Vrutak na kopnu - Rt Lun (o. Pag)
- otočić Grujica (isključivo), a zatim 225° prema otvorenom moru.

Plovno područje Zadar obuhvaća 295 objekata sigurnosti ploivdbe koji se

nalaze unutar područja od spojnice rt Vrutak na kopnu - Rt Lun (o. Pag) - otočić
Grujica, a zatim 225° prema otvorenom moru do spojnice lučica Draga - otočić
Murvenjak - otok Lavsa , a zatim u smjeru 225° prema otvorenom moru.

Slika 2. Plovna područja

 Plovno područje Šibenik obuhvaća 113 objekata sigurnosti plovidbe koji se
nalaze unutar područja od spojnice lučica Draga (isključivo) - otočić Murvenjak
(isključivo) - otok Lavsa, a zatim u smjeru 225º prema otvorenom moru do linije od rta
Plo ča u smjeru 225º prema otvorenom moru.

Plovno područje Split obuhvaća 190 objekata sigurnosti plovidbe koji se nalaze
unutar područja od spojnice od rta Ploča u smjeru 225 º prema otvoren om moru do
spojnice obalno svjetlo Lovišće - otok Šćedro - hrid Lukavci, te potom u smjeru 225º
prema otvorenom moru.

Plovno područje Korčula obuhvaća 52 objekta sigurnosti plovidbe koji se nalaze

unutar područja od spojnice obalno svjetlo Lovišće - otok Šćedro - hrid Lukavci, te
potom u smjeru 225º prema otvorenom moru do spojnice uvala Prapratno (p.o.
Pelješac - isključivo) - Rt Glavat (o. Mljet - Goli rat (o. Mljet - isključivo), te potom u
smjeru 225º.

Plovno područje Dubrovnik obuhvaća 62 objekta sigurnosti plovidbe koji se

nalaze unutar područja od spojnice uvala Prapratno – Rt Glavat (o. Mljet - ) – Goli rat
(o. Mljet - isključivo), te potom u smjeru 225º do državne granice s Republikom
Crnom Gorom

4.4. ANALIZA POSLOVANJA

Koncepcija marketinga poduzeća orijentirana je na potrebe i zahtjeve korisnika

usluga što je u današnje doba kompleksan i odgovoran zadatak poduzeća, te traži
dobru organizaciju za zadovoljenje potreba sadašnjih korisnika usluga, njihovo
zadržavanje i privlačenje novih korisnika usluga. Poduzeće obavlja niz aktivnosti
kako bi ostvarilo pouzdanost, kvalitetu i brzinu kojom može isporučiti usluge i
proizvode koje korisnici usluga zahtijevaju. Prikupljanjem informacija o ispunjenju
potreba i stupnjem zadovoljstva korisnika usluga, poduzeće vrši analize za provedbu
bitnih poboljšanja u izvršenju obveza prema svim korisnicima usluga.

Plovput dobiva ugovor ili narudžbenicu od strane treće osobe za obavljanje

određenog posla. Predmet ugovora/narudžbenice može biti, npr: postavljanje i
davanje u zakup svjetleće plutače; davanje u zakup i održavanje zglobno – elastične
svjetleće oznake za vrijeme trajanja podmorskih istražnih radova; izgradnja i isporuka
sidrenih vijaka i naprave za centriranje.

Od 2003. do 2010. godine bilo je obavljeno sveukupno 182 ugovora s trećim

osobama koji su naručili posao, a najveći je broj ugovora s trećim osobama bio 2004.
godine s napravljenih 36 ugovora, dok je 2003. i 2006. godine bilo napravljeno 14
ugovora. Kako se u cijelom promatranom razdoblju nije zabilježila niti jedna
primjedba naručitelja posla, to se ispitivanje posljednje hipoteze nije niti trebalo
posebno testirati. Uvođenjem sustava kvalitete veće je zadovoljstvo korisnika jer kroz
cijelo razdoblje nije zabilježena niti jedna primjedba.
 5. ANALIZA STRATEGIJE

Plovput je 2002. godine uspostavio i dokumentirao svoj sustav upravljanja

kvalitetom u skladu sa zahtjevima norme HRN EN ISO 9001:2002. Tijekom 2010.
godine je implementirana i nova verzija norme HR EN ISO 9001:2009, uz napomenu
da točke 7.5.2, 7.5.4 i 7.6 nisu predmetom certifikacije, jer se u Plovputu ti procesi ne
provode. Svrha uvođenja ISO Sustava je pojednostavljenje i kontrola radnih procesa
i dokumentacije, bolje definiranje odgovornosti i međusobnih odnosa, te povećanje
svijesti u odnosu prema poslu i osiguravanja potrebne kvalitete usluga sigurnosti
plovidbe na moru, a na zadovoljstvo pomoraca i brodara koji su korisnici tih usluga.

Sustav upravljanja kvalitetom je opisan u Poslovniku upravljanja kvalitetom

kojim su obuhvaćeni opisi svih radnih procesa neophodnih za obavljanje temeljne
djelatnosti, s jasno definiranim odgovornostima i opisom načina kako se oni
kontroliraju, te mjeri i analizira učinkovitost poslovanja, provode primjerene radnje
radi osiguravanja ostvarenja postavljenih ciljeva kvalitete i stalnog poboljšanja
sustava kvalitete.

Poslovi koji su bitni za funkcioniranje sustava, koji su u odgovornosti upravitelja

kvalitete, detaljno su opisani u 8 postupaka upravljanja kvalitetom, a glavni radni
procesi koji su orijentirani prema kupcu i od značaja za obavljanje temeljne
djelatnosti detaljno su opisani u 10 radnih postupaka.

Sektor sigurnosti plovidbe izrađuje potrebnu nautičko-tehničku dokumentaciju i

izdaje narudžbenicu za sektor za održavanje za investicijske radove izgradnje novih
objekata pomorske signalizacije, pozivom na plansku stavku u godišnjem programu
rada, te nadzire njihovu realizaciju i konačne troškove.

U Sektoru za održavanje se obavlja ciklus proizvodnje i ugradnje svih

komponenti, zaključno s njihovom ugradnjom na određenu lokaciju, u pravilu uz
pomoć brodova-radionica Svi radovi se odvijaju pod nadzorom kvalificiranog osoblja,
šefova radionica i inspektora sektora sigurnosti plovidbe, a novo izgrađeni objekti se
stavljaju službeno u funkciju nakon primopredaje i inspekcijskog pregleda nadležne
Lučke kapetanije, o čemu se sastavljaju zapisnici. Svi objekti pomorske signalizacije
se redovito obilaze radi kontrole nautičkih karakteristika i općeg stanja, dok su
najznačajniji objekti pomorske signalizacije sa svjetlosnom karakteristikom pod
stalnim nadzorom putem sustava daljinskog nadzora. U plovnim područjima Plovputa
su redovne planske aktivnosti preventivno održavanje i kontrola stanja postojećih
objekata pomorske signalizacije, kao i provedba žurnih intervencija kod pogašenja ili
drugog kvara koji može ugroziti sigurnost plovidbe, dok značajnije radove redovnog
održavanje i veće sanacije obavljaju radnici sektora za održavanje.

Radovi ili usluge za treće osobe se obavljaju na temelju sklopljenih ugovora, a

prema ponudbeno-tehničkoj dokumentaciji kojom je definiran izlazni proizvod ili
usluga. Postupak izvođenja radova i nadzora tijekom izgradnje identičan je proceduri
kao kod izgradnje novih objekata pomorske signalizacije, a Zapisnik o primopredaji
potpisuju odgovorne osobe za realizaciju ugovora obje ugovorne strane. Plovput nudi
i ugovornu uslugu redovnog održavanja objekata, koja se provodi se periodički,
sukladno mjesečnim planovima plovnih područja.

Na Obalnim radijskim postajama u Rijeci, Splitu i Dubrovniku kvalificirani

operatori pomorske komunikacije obavljaju radijsku službu bdjenja na frekvencijama
za pogibelj i sigurnost plovidbe obavljaju, neprekidno u smjenama. Komunikacija se
odvija suvremenom opremom i prema pisanim internim naputcima o postupanju pri
izvanrednim situacijama ili alarmnim stanjima na daljinski nadziranim objektima.

O svakoj poduzetoj radnji tijekom službe se vode zapisi, što ovjerava i šef ORP-
a a rad radijske službe redovito kontrolira i radio- elektronički inspektor iz sektora
sigurnosti plovidbe. Svi poslovi koji se odnose na izradu, održavanje i kontrolu
objekata pomorske signalizacije i radova za treće osobe identificiraju se i vode putem
računalne aplikacije radnih naloga, a o pogašenjima svjetala i drugim kvarovima se
vodi posebna evidencija, koja služi za analizu i donošenje odgovarajućih preventivnih
mjera.

Slika 3.Brod u službi Plovputa d.o.o.

 6. ZAKLJUČAK

Plovna područja su organizacijske jedinice koje, na definiranim područjima

teritorijalnog mora Republike Hrvatske, obavljaju poslove održavanja objekata
pomorske signalizacije, pripadajuće opreme i uređaja, te uređaja koji su sastavni dio
pomorske radijske službe, kao i poslove svjetioničarske službe na pomorskim
svjetionicima i pomorske radijske službe.

Uvođenjem sustava kvalitete u Plovputu povećava se sigurnost plovidbe iz

godine u godinu, a zaključuje se da je Plovput već prije uvođenja sustava kvalitete
postigao određeni standard poslovanja, kojim je osigurao sigurnost plovidbe.
Uvođenjem sustava kvalitete sigurnost plovidbe nije povećana već je zadržana na
istoj razini. Moglo bi se reći da je u slučaju Plovputa sustav kvalitete samo dodatni
mehanizam kojim poduzeće kontrolira, provodi i osigurava sigurnost plovidbe,
odnosno da je postignuta kvaliteta posljedica postupaka koje poduzeće provodi,
odgovornost ljudi koji obavljaju svoje zadatke.

Poduzeće Plovput d.o.o . kroz buduće razdoblje će nastojati raditi na stalnom

unaprjeđenju razine sigurnosti plovidbe na moru,uređenju svjetioničarskih zgrada,
racionalizaciji poslovanja društva, povećanju ugleda društva, poboljšanju odnosa s
korisnicima usluga te na stalnoj brizi o pravima, potrebama i razvoju radnika.

Slika 4.Internet stranica tvrtke Plovput d.o.o.

 POPIS SLIKA

Slika 1. Ustrojstvo Plovput-a ....................................................................................... 2

Slika 2. Plovna područja ............................................................................................. 7
Slika 3.Brod u službi Plovputa d.o.o. ........................................................................ 11
Slika 4.Internet stranica tvrtke Plovput d.o.o............................................................. 12
LITERATURA I IZVORI

[1] http://www.plovput.hr/Default.aspx
[2] http://www.plovput.hr/plovput/ustroj
[3] http://www.plovput.hr/pomorska-signalizacija/plovna-podrucja
[4] http://www.plovput.hr/Portals/5/PropertyAgent/889/Images/201.jpg
[5] Službene publikacije Plovput d.o.o. , Split 2014