Područje Belfasta nastanjeno je od 

brončanog doba. Veliki prsten, prapovijesni kromleh star 5.000

godina, nalazi se blizu grada, a ostaci utvrđenja iz željeznog doba mogu se vidjeti i danas po okolnim
brdima. Godine 1177. izgrađen je normanski dvorac na mjestu današnjeg grada.
Belfast je postao značajnije naselje u 17. stoljeću kada su ga naselili Englezi i Škoti. Naime, 1603.
godine Belfast je osnovao Sir Arthur Chichester, u jeku reformacije, kao naselje vjernih
škotskih prezbiterijanaca u dominantnoj katoličkoj sredini, što je podržala britanska kruna. U 17.
stoljeću su Hugenoti, koji su pobjegli iz Francuske, izgradili industrijski pogon za proizvodnju platna.

Kraljevska avenija (Royal Avenue) u Belfastu oko 1895.

Belfast je cvjetao kao trgovački i industrijski centar u 18., 19. i 20. stoljeću, a zahvaljujući naprednoj
industriji platna, konopaca, duhana, te brodogradnji postao je najjači industrijski centar u Irskoj. Na
početku 20. stoljeća, Belfast je bio veći grad od Dublina. Kada je Titanic sagrađen u Belfastu u
1911./1912., Harland i Wolff imali su najveće brodogradilište u svijetu.

Donegall Place, Gradska vijećnica u Belfastu na kraju Kraljevske avenije.

Tijekom nemira od 1920. do 1922. godine, u pozadini Irskog rata za neovisnost, poginulo je gotovo 500
ljudi u Belfastu. Na otvaranju novoformiranog Parlamenta Sjeverne Irske 7. lipnja 1921. u Gradskoj
vijećnici u Belfastu, kralj Đuro V. dao je značajan prijedlog za pomirenje između Sjeverne i Južne Irske.
Naime, govor koji je osmislio David Lloyd George s preporukama Jana Smutsa, otvorio je vrata
formalnog kontakta između britanske vlade i republikanske uprave koju je vodio Éamon de Valera.
U travnju i svibnju 1941. godine luka i grad su pretrpjeli velike štete od bombardiranja njemačkog ratnog
zrakoplovstva. Godine 1969. počeli su sukobi slični građanskom ratu između militantnih skupina
katolika i protestanata (većina ih danas eufemistički govori o „problemima”). Službeno su okončani
1998. godine takozvanim „Sporazumom na Veliki petak” (poznat i kao „Sporazum u Belfastu”). Tada je
započeo snažno poticajan razvoj grada, a gospodarstvo i turizam su se pojačali.
U lipnju 2009. u Belfastu je bilo nereda protiv doseljenih Rumunja. Prema riječima dotičnih ljudi, nakon
nekoliko noći za redom napustili su svoje domove jer su ih napali nasilnici koji su skandirali rasističke
slogane i razbijali prozore. Policija je 17. lipnja evakuirala preko 100 Rumunja u Ozone Complex u
Belfastu, nakon čega su proveli noć u Gradskoj crkvi na Sveučilišnoj aveniji.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Po popisu iz 2001. u užoj gradskoj jezgri bilo je 276.459 stanovnika, a u širem 579.276.
 Kretanje broja stanovnika
1981. 1991. 2001. 2007. 2017.
391.556[2] 295.223[2] 279.237[2] 277.391[2] 274.586[2]