JAVNA USTANOVA

UNIVERZITET U TUZLI
MAŠINSKI FAKULTET
TUZLA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA LIVENJE

TEMA: LIVENJE U PJEŠČANE KALUPE

Semir Softid
Esad Mehmedovid
Mujo Nuhanovid
Namik Džibrid
Emir Hamzabegovid
Armin Mujid
Marin Mandušid
Neven Milošid
Raif Kasumovid
Ferid Husejinovid

Tuzla 2012 god.

 1. UVOD

Proizvodnja metalnih predmeta livenjem, odnosno metalnih odlivaka je vrlo star postupak.
Najstariji liveni metalni predmeti datiraju iz perioda oko 4500 godina prije nove ere.
Proizvodnja odlivaka dugo vremena zasnivala se na empiriskim pravilima, odnosno metodi
pokušaja i pogreške zbog nedovoljnih spoznaja o procesima koji se dešavaju tokom livenja i
očvršdavanja odlivka u kalupu. I ako se osnovni proces livenja metala nije značajnije promjenio
od svoji početaka, sve vede upoznavanje sa procesima livenja koje se permanentno
nadograđuju rezultirale su širokim spektrom pouzdanih postupaka i materijala koji se danas
koriste pri livenju.

Pri procesu livenja odlivak se oblikuje na način što prolazi kroz osnovna agregatna stanja što
je prikazano na slici 1.

Slika 1. Shematski prikaz procesa livenja

Kao što se može vidjeti sa sheme, pri izradi odlivka se troši osnovni materijal, pomodni
materijal od koga se izrađuju modeli (drvo, vosak, epoksidne mase ...) i kalupi (pijesak, gips...),
te toplina (gorivo, električna energija...). U graničnim slučajevima imamo sledede karakteristike:

 sva toplina utrošena na topljenje materijala se nepovratno gubi,

 sav rastopljeni materijal se iskoristi,
 pomodni materijal za izradu kalupa i modela se ili nepovratno gubi (kalupi za
jednokratnu upotrebu) ili se ne troši (trajni kalupi).

Prednosti procesa livenja:

 mogu se proizvesti odlivci vrlo kompliciranih odlivaka, manje ili više tačnih dimenzija
te time skratiti ili eliminisati dodatne postupke odvajanja strugotine,
 umjesto izrade vedeg broja dijelova i njihovog spajanja može se proizvod
kompliciranog oblika odliti u jednom komadu,
 neki se materijali mogu oblikovati procesima livenja ali ne i postupcima plastičnog
deformisanja,
 postupci livenja mogu se prikladno automatizovati za serijsku i masovnu
proizvodnju,
 mogu se proizvesti odlivci vrlo malih i vrlo velikih dimenzija,
 proizvodi vrlo malih masa do nekoliko stotina tona mogu se ekonomično proizvoditi
jedino procesom livenja,

2
 za razliku od proizvoda oblikovanih plastičnim doformacijama mehanička su
svojstva odlivka uniformna.

Kao nedostaci procesa livenja mogu se navesti:

 mehanička svojstva odlivka su često manjkava,

 javljaju se greške u materijalu odlivka od kojih se neke ne mogu otkriti vizuelnom
kontrolom,
 teško se postižu tačne dimenzije i male hrapavosti te je često potrebna dodatna
površinska obrada odlivka,
 zbog visokih temperatura rastaljenog materijala i djelimično ohlađenih odlivaka,
osobitu pozornost treba posvetiti zaštiti radnika i opreme,
 ako se ne provode pogodne mjere zaštite okoliša ljevaonice zagađuju zrak, vodu i
zemljište.

3
 2. MATERIJALI ZA LIVENJE

U zavisnosti od termičkih i mehaničkih karakteristika koje treba da ima odlivak, biraju se

materijali koji su adekvatni za potrebne karakteristike.
Materijali koji se koriste pri procesu livenja prikazani su na slici 2.

Slika 2. Prikaz meterijala za livenje

Kada se odabere adekvatan materijal koji se koristi pri procesu livenja, bira se postupak
livenja. Postupci livenja mogu se podijeliti na dva načina prema vrsti kalupa, i to kao:

 postupci s jednokratnim kalupom,

 postupci s trajnim kalupom.

Kod postupaka s jednokratnim kalupom se za svaki odlivak izrađuje novi kalup, uz

korištenje trajnog modela, koji se uništava pri istresanju odlivka. Trajni kalupi izrađuju se od
postojanog materijala te se koriste za izradu vedeg broja odlivaka, u nekim slučajevima i preko
100 000. Za serijsku proizvodnju su nepogodni postupci s jednokratnim kalupom a pogodni
postupci s trajnim kalupom. Po načinu izvedbe procesa livenja razlikuju se postupci prikazani na
slici 3.

4
 Slika 3. Prikaz mogudih postupaka livenja

U ukupnoj količini proizvedenih odlivaka, postupak livenja u pješčane kalupe zauzima 60%,
livenje u kokile 11%, livenje pod pritiskom 9%, precizno livenje 7%, centrifugalno livenje 7% i
livenje u školjkaste kalupe 6%.

5
 3. LIVENJE U PJEŠČANE KALUPE

Da bi se izvršio postupak livenja u pješčani kalup, kao prva neophodna operacija jeste da se
u pijesku formira otisak od modela koji treba odliti. Pješčani kalup se najčešde izrađuje iz dva
dijela radi lakšeg vađenja odlivka iz kalupnog sanduka. Na slici 4 je prikazan odlivak koji treba
odliti (a) i pješčani kalup u kalupnom sanduku koji je spreman za proces ulijevanja rastopljenog
materijala (b).

a) b)

Slika 4 Primjer odlivka i pješčanog kalupa

a) odlivak, b) odlivak u pješčanom kalupu

Slika 5. Shematski prikaz toka lijevanja u pješčane kalupe

3.1. Prednosti i nedostaci livenja u pješčane kalupe

Tabela 1. Prednosti i nedostaci livenja u pješčanim kalupima

Prednosti
 komadi se mogu odliti od brojnih metala
različitih svojstava,
 mogu se odliti komadi i malih i vrlo
velikih dimenzija,
 mogude je odliti komade veoma složenih
oblika,
 alat je jeftin,
 direktan je put od modela do komada,
 mehanizacijom i automatizacijom procesa
mogu se postidi vrlo velike produktivnosti.
Nedostaci
 obrada komada odvajanjem strugotine je
gotovo neizbježno,
 veliki komadi imaju grube površine,
 teško se postižu uske tolerancije,
 teško se odlivaju duge i tanke izbočine,
 u odlivcima nekih metala često se javljaju
greške.

6
4. OBLIKOVANJE LIVENJEM I PRIMJERI ODLIVAKA

Postupak oblikovanja materijala livenjem sastoji se od osnovnih operacija procesa livenja:

 izrada modela,
 izrada kalupa,
 topljenje materijala,
 ulijevanje rastopljenog materijala u kalup,
 istresanje odlivka,
 dorada odlivka.

Slika 6. Proizvodni proces u ljevaonici – pješčani kalupi

7
 Model s kojim se oblikuje kalupna šupljina, izrađuje se na temelju nacrta komada. Pri
konstrukciji modela treba obratiti pažnju na:

 skupljanje odlivka pri hlađenju – dodatak za skupljanje,

 deformaciju odlivka pri hlađenju – korekcija za deformaciju,
 dodatnu obradu odlivka postupcima odvajanja strugotine – dodatak za obradu,
 vađenje modela iz kalupa,
 pogodna ravnina dijeljenja i
 zakošenje površina okomitih na ravninu dijeljenja.

Kada se uzmu u obzir gore navedene činjenice, za izradu kalupa koristi se model a ne
orginalan gotov proizvod.

Ravnina dijeljenja modela siječe model po njegovom najvedem presjeku kako bi se oba
njegova dijela mogla izvudi iz kalupa.

Slika 7. Pogrešno postavljenja ravnina dijeljenja

Dimenzije modela u zavisnosti od vrste materijala moraju biti vede od dimenzija orginalnog
odlivka (tabela 2).

Tabela 2. Skupljanje odlivka pri očvršdavanju u kalupu

Vrsta metala ε, mm/m Vrsta metala ε, mm/m
Legura aluminijuma 11 Magnezij 21
Aluminijska bronca 21 Megure magnezija 16
Legure bakar - nikl 21 Manganska bronca 21
Cink 26 Mjed 13
Ugljenični čelik 16 – 21 Nikal 21
Kromni čelik 21 Olovo 26
Manganski čelik 26 Sivi željezni liv 8 – 13
Kositar 21 Bijeli željezni liv 21

U pravilu se odlivci dalje obrađuju te se dimenzije modela uvedavaju i za dodatke za

obradu skidanjem strugotine (tabela 3).

8
Tabela 3. Dodaci za obradu skidanjem strugotine
Dodatak za obradu skidanjem strugotine, mm
Materijali Bušenje i Tokarenje, glodanje, blanjanje
provlačenje Odlivci do 800 mm Odlivci preko 800 mm
Sivi liv 0,3 – 1 2–5 6 – 20
Kovkasti liv 0,3 – 1 2–3 -
Čelični liv - 3–8 8 – 30
Liv obojenih metala 0,3 2–3 4 – 10

Površine koje su okomite na modelnu ploču treba izraditi sa zakošenjem kako se pri
vađenju modela kalup ne bi oštetio. Stepen zakošenja bira se na osnovu visine odlivka (tabela
4).

Slika 8. Zakošenje površina koje su okomite na modelnu ploču

Tabela 4. Stepen zakošenja kod ručnog kalupovanja

h, mm a, mm α0
do 20 1,0 30
20 – 50 1,5 1030'
50 – 100 2,0 1015'
100 – 200 2,5 0045'
200 – 300 3,0 0030'
300 – 500 4,0 0030'
500 – 800 5,0 0030'
800 – 1000 6,0 0030'
1000 – 1200 7,0 0030'

Najčešde se za izradu modela koristi drvo koje je lako i lako se obrađuje. S jednim drvenim
modelom može se pri ručnom kalupovanju izraditi oko 100 kalupa, a pri mašinskom oko 1000
kalupa.
U pravilu su kalupi dvodijelni i izrađuju se uz korištenje modelnih ploča. Na modelne ploče
postavljaju se:

 dijelovi modela i
 dio elemenata ulivnog sistema.
9
 Prostor kalupa oko modela puni se kalupnom mješavinom. Kalupnu mješavinu čine:

 pijesak,
 vezivo,
 dodaci/premazi.

Pijesak prije svega mora biti temperaturno i hemijski otporan. Pijesci koji se koriste pri
procesu kalupovanja su:

 kvarcni – SiO2,
 cirkonijski – ZrO2xSiO2,
 hromitni - FeOxCrO3,
 olivinski – (MgFe)2xSiO4,
 šamotni – Al2O3x2SiO2.

Veličina zrna najviše korištenog kvarcnog pijeska je 0,06 – 0,75 mm. Što su manja zrna
pijeska to de biti manja hrapavost površinskog odlivka. Što su zrna pijeska veda to de biti lakše
propuštati zrak i plinove tokom ulivanja i skrudivanja rastopa. Smjesa zrna različitih veličina
povedava čvrstodu kalupa ali mu smanjuje propusnost.

Vezivo daje kalupu potrebna mehanička svojstva, a najčešde korištena veziva su prikazana u
tabeli 5.

Tabela 5. Veziva koja se koriste pri procesu kalupovanja

Anorganska veziva Organska veziva
glina fenolni polimeri
cement furanski polimeri
vodeno staklo

Dodaci i premazi sprečavaju nastajanje površinskih grešaka na odlivcima, poboljšavaju

glatkodu površine kalupne šupljine, sprečavaju pojave zapečenog pijeska na površini odlivka,
olakšavaju čišdenje odlivka, itd.

Nakon uklanjanja modelnih ploča s dijelovima modela i dijelovima ulivnog sistema postavlja
se jazgra u kalupnu šupljinu, spajaju se dva dijela kalupa s kalupnikom i iz lonca za rastop uliva
se rastop u kalup kroz čašu za ulivanje.

10