Virtualni prototip

Rezime: Virtualni prototip je tehnika u razvoju proizvoda.Tehnika stvaranja virtualnog

prototipa VP se razvija i koristi posljednjih godina.Ovaj termin se često pogrešno tumači jer
se miješa sa virtualnom stvarnošću VR (Virtual Reality),ili virtualnim okruženjem VE
(Virtual Environment).Virtualni prototip uključuje korištenje alata kao što su CAD-Computer
Aided Design i CAE-Computer Aided Engineering za provjeru valjanosti dizajna prije nego
što se pristupi izradi fizičkog prototipa.To se postiže stvaranjem računarskih definisanih
geometrijskih dijelova (parts) i njihovo sklapanje u sklop (assembly),i testiranje različitih
mehaničkih pokreta,funkcija ili same estetske privlačnosti.Virtualni prototip uglavnom
ubrzava proizvodnju,smanjuje troškove i povećava pouzdanost i kvalitet novog proizvoda.
Ključne riječi: virtualni prototip,CAD-Computer Aided Design,CAE-Computer Aided
Engeneering,CAM-Computer Aided Manufacturing,fizički prototip,konceptualni
dizajn,tehnički dizajn...

1.Uvod
Radi lakšeg razumjevanja dat ćemo nekoliko definicija virtualnog prototipa:
Gowda i dr:
„Virtualno stvaranje prototipa je relativno nova tehnologija koja u sebi sadrži virtualnu
stvarnost VR i druge informatičke tehnologije u cilju stvaranja digitalnog prototipa.“
Song i dr:
„Kod stvaranja virtualnog prototipa,mi učestvujemo u simulaciji korisnika,proizvoda i
njihovih međusobnih veza u softweru,tokom različitih faza konstrukcije i analize performansi
proizvoda“
Antonino i Zahmann:
„U mašinstvu,definicija stvaranja virtualnog prototipa podrazumjeva ideju kojom se
zamjenjuju fizički modeli sa softverskim modelima.
Možemo uočiti da se u predhodnim definicijama susreću slijedeće dileme:
-Da li je virtualni prototip isto što i digitalni model?
-Koje su funkcije virtualnog prototipa?
-Da li virtualni prototip uključuje i relaciju čovjek-proizvod?
-Da li virtualni prototip mora da uključi i virtualnu stvarnost?
-Da li virtualni prototip mora da uključi i proces optimizacije?
U mnogim istraživanjima,postoji velika neizvjesnost da li će novi dizajn zapravo učiniti ono
što se od njega zahtjeva.Novi dizajn često ima neočekivane probleme.Prototip se često koristi
kao dio procesa dizajna proizvoda,kako bi se omogućilo inžinjerima i dizajnerima da istraže
mogućnost dizajnerskih alternativa,testirati teorijama i potvrditi performanse prije početka
proizvodnje novog proizvoda.Neki prototipovi se koriste samo da bi potvrdili
zainteresovanost korisnika za dati dizajn,dok se ostali prototipovi koriste da bi utvrdili
performanse ili prikladnost određenog dizajnerskog pristupa.

1
Općenito,konstruiše se iterativni niz prototipova,izrađen i testiran kao konačni dizajn izlaza,te
je samim tim dati proizvod spreman da ide u proizvodnju.Zajednička strategija za
projektovanje,testiranje,procjenu i mijenjanja samog dizajna temelji se na analizi prototipa.
Pošto u toku same proizvodnje postoji više prototipa,oni se označavaju grčkim slovima.
Taj niz prototipa u proizvodnji naziva se iteracija prototipa.Npr. prva iteracija prototipa
naziva se „Alfa prototip“.Čest se očekuje,pogotovo u prvoj iteraciji,da će doći do nekih
problema.Od slijedećih iteracija (beta,gama....),očekuje se da riješe dati problem i da priđu što
je moguće bliže konačnom proizvodu.U ovakvim razvojnim biroima,zapošljeni su stručnjaci
sa dobrim vještinama i idejama,koji osmišljavaju tehnike i uspostavljaju vezu između
teorijskog dizajna i izrade prototipa.Ne postoji opći sporazum o tome šta čini „prototip“,i ova
riječ se često koristi naizmjenično sa riječi „model“,što može izazvati zabunu.
Općenito prototipovi se dijele u pet osnovnih kategorija:
 Proof-of-Principle Prototype-ova kategorija prototipa se najčešće koristi u
elektrotehnici.Ova vrsta prototipa je vrlo jednostavna tj. ne traži se tačna simulacija
izgleda,ne vrši se izbor materijala datog prototipa i za ovakve prototipe je potreban
daljnji razvoj i testiranje.
 Form Study Prototype-ova vrsta prototipa omogućuje dizajnerima da istraže osnovnu
veličinu,izgled i da stvore dojam proizvoda bez simulacije stvarne funkcije ili tačnog
vizuelnog izgleda proizvoda.
 User Experience Prototype-User Experience Prototaype poziva aktivne ljudske
interakcije i prvenstveno služi kao potpora korisniku za usmjerena istraživanja.Ovaj
tip modela omogućuje ranu procjenu načina komunikacije potencijalnog korisnika sa
raznim elementima i koji definira cjelokupno korisničko iskustvo.
 Visual Prototype-ovaj prototip će uhvatiti namjenjeni estetski dizajn i simulaciju
izgleda,boje i teksture površina proizvoda,ali se zapravo neće obuhvatiti funkcija
konačnog proizvoda.
 Functional Prototype-ovaj prototip se još naziva i radni prototip.U najvećoj mjeri
pokušaje da se simulira konačni dizajn,estetika i funkcionalnost datog
dizajna.Funkcionalni prototip se može i umanjiti kako bi se umanjili troškovi
proizvodnje.
VP pristup razvoju proizvoda:
-konceptualni dizajn
-virtualni prototip
-simulacije i analiza
-modifikacije modela
-fizički prototip
-mjerenje i ispitivanje
-proizvodnja

2
2. Konceptualni dizajn
Poslije sakupljanja detaljnih informacija o poslu,korisničkim zahtjevima i poslovnim
procesima,tim nastavlja analizirajući korak konceptualnog dizajna.

2.1 Analizirajući korak u konceptualnom dizajnu

Analizirajući korak konceptualnog dizajna,sintetizuje informacije koje smo sakupili za
vrijeme istraživanja i kreiranja detaljnog korisničkog scenarija.Svrha analizirajućeg koraka je:
 Pregled korisnika i poslovnog procesa i aktivnostima
 Dokument i kontekstni model,radni dijagram,sekvenci aktivnosti i poslovne relacije
okruženja
2.2 Aktivnosti u analizirajućem koraku
Analizirajući korak predstavlja slijedeće aktivnosti:
 Sinteza informacija
 Predefinisanje use case dijagrama
 Izbor odgovarajuće arhitekture aplikacije rješenja
 Kreiranje konceptualnog modela rješenja
Sinteza informacija znači proces prihvatanja sakupljenih informacija i interpretacije rezultata.

2.3 Preformulacija zahtjeva

Kada vršimo preformulaciju zahtjeva moramo se pridržavati slijedećih kriterija:
 Zahtjevi moraju biti dobro definisani
 Zahtjevi moraju biti sažeti
 Zahtjevi moraju biti provjerljivi
 Zahtjevi moraju biti organizovani u hijerarhijskim relacionim zahtjevima
 Zahtjevi bi trebali biti napisani poslovnim jezikom,bez upotrebe žargona

2.4 Kategorizacija zahtjeva

Kategorizacija zahtjeva,omogućava da budete uvjereni da je tim bio istrajan u otkrivanju
kritičnih zahtjeva.

Korisnički zahtjevi-korisnički zahtjevi definišu ne funkcionalni aspekt korisničke interakcije

sa rješenjem.
Sistemski zahtjevi-sistemski zahtjevi specificiraju male transakcije i njihove faze u sistemu,i
pomoću projektnog tima definiše kako novo rješenje da bude u interakciji sa postojećim
sistemima.

3
Operativni zahtjevi-Operativni zahtjevi opisuju šta rješenje mora isporučiti za maksimiziranje
operativnosti sa redukcijom vremena i rizika.Ključni elementi operativnosti su:
 Bezbjednost
 Raspoloživost i pouzdanost
 Upravljivost
 Podrživost
Poslovni zahtjevi-Poslovni zahtjevi opisuju organizacione potrebe i iščekivanje riješenja.
Moramo razlikovati konceptualni i tehnički dizajn.

Slika 1.Prikaz konceptualnog i tehničkog dizajna [2]

Nekada se dizajn opisuje u jednom dokumentu, ali često postoje dva kao što je prikazano na
prethodnoj slici. Oba dizajnerska dokumenta opisuju isti sistem, ali na različite načine zbog
toga što su dokumenti namenjeni različitim korisnicima.

Konceptualni dizajn je skoncentrisan na funkcije sistema, dok tehnički dizajn opisuje oblik
sistema. U konceptualni dizajn spada šta sistem radi, a u tehnički dizajn spada opis kako on to
radi.

Za izradu prototipa kao što smo rekli ranije koristimo se programskim alatima kao što
su CAD-Computer Aided Design i CAE-Computer Aided Engineering.

4
CAD-Computer Aided Design

CAD-u prijevodu znači računarom podržano konstruiranje.Konstruiranje tehničkih sistema i

njihova izrada ranije su se odvijali istovremeno.Zamisli su realizovane neposredno u
radionici,pa su tako i neki veliki pronalasci nastali na ovaj način (Džems Vat je npr. svoju
zamisao-parnu mašinu neposredno izradio).Razvoj nauke a naročito tehnologije doveli su do
toga da konstruiranje postane izdvojena cjelina.Zadaci koji su se postavljali pred
konstruktore,mogli su da rješavaju samo ljudi sa više znanja i iskustva.Javljaju se visoko-
specijalizovani pojedinci ali i timovi sa zadatkom da osmišljavaju nove proizvode i nadziru
njihovu realizaciju i eksploataciju.

Slika 2. Etape u razvoju i korištenju proizvoda od ideje do reciklaže [1]

Tokom dugog perioda tehničkog razvoja,proces konstruiranja je zadržao poprilično istu

fizionomiju.Konstruktori su znanja sticali iskustvom,učeći od iskusnijih,upoznavanjem do
tada već poznatih konstrukcionih rješenja,praćenjem proizvoda u eksploataciji,sticanjem
teorijskih znanja iz različitih naučnih i stručnih disciplina.

Konstuiše se uglavnom po ugledu na postojeća konstrukciona rješenja,uvodeći manje ili veće

izmjene.Na taj način se uspostavlja proces postupnog približavanja optimalnom
rješenju.Korjenito nova tehnička rješenja koja bi se u velikoj mjeri razlikovala od
predhodnih,mogla su da nastanu kao plod izuzetne nadarenosti i nadahnuća konstruktora.

Na taj način,konstruiranje se u velikoj mjeri stavlja u ravan sa umjetnošću,a od konstruktora

zahtjeva nadarenost.Tako je tehnički napredak postao zavistan od nadahnuća i nadarenosti
pojedinca.Ovaj koncept nije mogao biti prihvaćen.Tražene su mogućnosti da se do novih
rješenja dođe primjenom određenog postupka,odnosno da se model konstituiše kao metodski
definisan proces koji omogućaje iznalaženje novih rješenja i sa skromnijim znanjima i
sposobnostima.Na ovaj način nova tehnička rješenja ne moraju da budu samo plod izuzetne
nadarenosti pojedinca,kao što je u umjetnosti slučaj,mada je lični kvalitet itekako
poželjan.Stvoren je niz metoda,no čini se da nijedan od njih nemože u cijelosti da ispuni
željeni cilj.Očigledno je da konstruktor mora da ima određene kvalitete,a primjena navedenih
metoda treba da mu omogući efikasnost i podsticaj na nova razmišljanja i nove ideje.

Ekspanzija novih metoda i postupaka u konstruiranju nastala je razvojem novih tehničkih

sredstava za izvođenje procesa konstruiranja,prije svega računara,koji su ulaskom u ovaj
proces podstakli značajne promjene u tradicionalnim postupcima,ili omogućili da neki koji su
bili poznati dođu do punog izražaja.

Konstruiranje mašinskih sistema i komponenata danas predstavlja kompletan proces.Na

izučavanje tih procesa zasnovana je nova disciplina-Teorija konstruiranja ili Nauka o

5
konstruiranju.Takođe treba naglasiti da se od uspješnog konstruktora mašinskih sistema
zahtjeva da dobro poznaje mehaničke sisteme (npr. zupčasti par,remenski prenosnik,lančani
prenosnik i slično).

Praktična primjena nauke o konstruiranju naziva se metodičko konstruiranje.U CAD

tehnologijama dosta se koristi PDM (Product Data Management) sistem jer značajno
doprinosi učinkovitosti preduzeća,naročito kod velikih sistema,gdje je potrebno ovladati sa
velikom količinom podataka i koordinirati rad ljudi,koji su na različitim lokacijama.

PDM sistem podržava upravljanje podacima o proizvodu i pripadajuće aktivnosti na nivou

cijelog preduzeća.Sa PDM-sistemom moguće je podržati praćenje nastajanja tehničke
dokumentacije u skladu sa standardima o obezbjeđenju kvaliteta (ISO 9000) i omogućiti
pristup dokumentima svim ostalim službama (nabava,prodaja...).

PDM sistemi su izrasli u okviru CAD/CAM alata iz potrebe za nadzorom nad brojnim
datotekama.Postepeno su se PDM sistemi razvili u informacioni sistem (IS),koji omogućava
na nivou preduzeća integraciju podataka,procesa i programske opreme.

Očekivana poboljšanja poslovanja preduzeća,koja se mogu ostvariti kroz uvođenje CAD-a su:

1. smanjenje vremena razvoja proizvoda,

2. pravovremeno pripremanje dokumentacije za porudžbine i eliminisanje pogrešnih
porudžbina materijala,
3. poboljšana komunikacija i smanjeno poklapanje i dupliranje poslova,
4. definisanje hijerarhija prava kod uvođenja izmjena na proizvodu i trenutno
prosljeđivanje istih svima koji trebaju da ih imaju,
5. uštede u odjeljenju za tehničku dokumentaciju,
6. poboljšanje kvaliteta dokumentacije,čime se smanjuju zastoji,
7. nove klase proizvoda se uvode znatno brže,
8. prestiž kompanije sa povećanjem korištenjem CAD-a,
9. porudžbine se ne gube zbog nepostojanja CAD-a,
10. smanjenje zaliha,
11. smanjenje troškova proizvodnje,
12. poboljšana kontrola troškova,
13. povećanje prodaje zbog bržih rokova isporuke,
14. datumi isporuke se mogu utvrđivati znatno preciznije i sigurnije.

CAE-Computer Aided Engineering

CAE-predstavlja zajednički termin za primjenu računara u svim inžinjerskim

aktivnostima:razvoju i konstrukciji,pripremi proizvodnje i samoj proizvodnji.Veliki je broj
mogućnosti i opcija kada je u pitanju modeliranje i računske simulacije u mašinstvu.Na
raspolaganju je i veliki broj raspoloživih softvera koji pružaju podršku kod rješavanja
problema i zadataka u ovom području.S ovim u vezi,osnovni zadatak je da se pokuša
ograničiti na primjenu znanja,metoda i softvera koji su neophodni,ali i dovoljni kod
dizajna,odnosno razvoja novih proizvoda,što je i osnovni zadatak odsjeka za Inženjerski
dizajn proizvoda.

Osnovna svrha modeliranja i računarskih simulacija je definisanje modela,koji će se

odgovarajućim stepenom tačnosti opisati predmete pažnje inžinjera,a to mogu biti:

6
  različiti proizvodi,koji će biti dobijeni različitim postupcima izrade,
 noseće strukture,te naponsko-deformaciona stanja istih,izazvano različitim
opterećenjima i uticajima,
 procesi koji se odvijaju u nekim sistemima,kao što je npr. vodena turbina,ili neki alat,
 interakcija radnog fluida i radnih elemenata i kućišta nekog sistema,kao što je npr.
jedna centrifugalna pumpa itd.

i to s ciljem:

 simulacije varijantnih rješenja,analize i prognoziranja stanja elemenata,sistema ili

procesa još u fazi razvoja i projektovanja,
 iznalaženje optimalnih rješenja i optimizacije procesa,
 realizacija naučnih istraživanja i/ili praktične primjene u realnim
konstrukcijama,sistemima ili procesima,

pri čemu je glavni cilj razvoj konkurentnog i kvalitetnog proizvoda,odnosno ostvarivanje

jeftinije,kvalitetnije i profitabilnije proizvodnje,koja ispunjava zadate rokove.

Za kreiranje 3-D modela prototipa obično se koristimo sa programom SolidWorks,a za izradu

tehničke dokumentacije crteža koristmo AutoCAD,odnosno 2-D prikaz nekog modela.

U AutoCAD-u se takođe može uraditi i 3-D model,mada je to u SolidWorksu dosta

jednostavnije.U SolidWorksu se 3-D model vrlo jednostavno može prebaciti u 2-D.U
programu SolidWorks takođe vršimo i simulaciju našeg prototipa.

Slika 3. Prototip napravljen u SolidWorksu

7
Vrlo lahko se model iz 3-D prebacuje u 2-D i pravi tehnička dokumentacija crteža.

Slika 4. Tehnički crtež modela napravljenog u SolidWorksu

8
U SolidWorks Flow Simulation takođe vršimo simulacije za naš prototip.Kroz slijedeći
primjer pokazat ću prototip nastajanja uragana.Sve počinje od stvaranja samog modela tj.
konceptualnog dizajna a zatim pristupamo simulaciji.

Slika 5. Model za simulaciju uragana [8]

Kreiranje projekta:

Koristeći Wizard napravit ćemo projekat sa osobinama kako slijedi:

Slika 6. Wizard-Project Configuration

9
Na samom početku pokretanja Wizarda dajemo ime našem projektu.Naš projekat ćemo nazvat
„hurricane“.
Zatim odabiremo sistem jedinica u kojem će se mjerenje izvršit,dakle odabrat ćemo SI sistem
jedinica (m-kg-s).

Slika 7. Wizard-Unit System

Slijedeći korak je određivanje tipa analize.U našem slučaju riječ je o vanjskoj analizi,gdje
ćemo takođe predvidjeti da postoji kondukcija toplote sa solida i gravitacija.

Slika 8. Wizard-Analysis Type

10
Zatim odabiremo vrstu fluida koji struji tj. zrak i predpostavimo da su idealni uslovi tj. da
nema trenja zraka od podlogu.Rezolucioni nivo postavljamo na 3.

Slika 9. Rezultati i geometrijska rezolucija

Nakon što odredimo Wizard,pristupamo određivanju

domene računanja.

Slika 10. Određivanje domene računanja

11
Odredili smo Wizard i domenu računanja,a sada ćemo odrediti i toplotne izvore i to volumni i
površinski.U našem modelu imamo 4 volumna izvora toplote,tj 4 sijalice jačine po 100 W,i
jedan površinski izvor jačine 600 W,odnosno imamo ukupno 1000 W.

Dakle na slici 11 su označena 4 volumna izvora

toplote po 100 W.

Slika 11. Volumni izvori toplote

Površinski izvor toplote je dakle na samom dnu modela i njegova jačina je 600 W.

Slika 12. Površinski izvor toplote

12
Potom postavljamo i jedan cilj a to je max temperatura fluida.Nakon toga pokrećemo analizu
koja traje 1-2 min i dobijamo rezultate.Uradit ćemo jedan Cut Plot sa slijedećim parametrima:

Slika 13. Cut Plot i vektorski prikaz vrtloga

13
Prikazat ćemo i raspored brzine i pritiska pomoću trajektorija.

Slika 14.Raspored brzine

Slika 15.Raspored pritiska

14
CAM-Computer Aided Manufacturing

CAM-označava primjenu računara u proizvodnji (izrada pomoću računara) i upravljanju

proizvodnjom.Tehnološke operacije se izvode na mašinama kojima upravlja računar.Sva
priprema elemenata tehnološkog procesa izvodi se takođe pomoću računara.Pojavi CAM
sistema predhodila je pojava numeričkih upravljanih mašina (NC),adaptivno upravljanih
mašina (AC) i drugih mašina.
Osim što označava primjenu računara u proizvodnji,CAM se odnosi i na simulaciju izrade
proizvoda,te na generiranje upravljačkih informacija za numerički upravljane mašine.
Da bi se neki mašinski dio mogao izraditi,potrebno je najprije da se definiše njegov oblik.
Tako CAD i CAM moduli postaju spregnuti u CAD/CAM sistem,koji proizvođači softvera
razvijaju u integralnom obliku.
Program SolidCAM nam pomaže u pravljenju G-koda koji se potom ubacuje u CNC mašinu i
vrši proizvodnja našeg prototipa.
G-kod se može napravit i ručno,ali je to mukotrpan posao.Naredbe za G-kod su slijedeće:

G - naredbe

G0 ili G00 (X, Y, Z) linearno (pravocrtno) gibanje u brzom hodu

G1 ili G01 (X, Y, Z, F) linearno (pravocrtno) gibanje u radnom hodu

G2 ili G02 (X, Y, Z, AR / CR / I,J,K) kružno gibanje u radnom hodu u

smjeru kazaljke na satu

G3 ili G03 (X, Y, Z, AR / CR / I,J,K) kružno gibanje u radnom hodu u

smjeru obrnutom od smijera kazaljke na satu

G4 ili G04 (F (s), U (okr)) kratka stanka u radu

G17 izbor radne površine XY

G18 izbor radne površine XZ

G19 izbor radne površine YZ

G40 isključena kompenzacija alata

G41 uključena kompenzacija alata LIJEVA

G42 uključena kompenzacija alata DESNA

G54 – G57 određivanje (postavljanje) nul točke W

G70 mjerni sustav u inchima

G71 mjerni sustav u milimetrima

G90 apsolutni mjerni sustav

15
G91 inkrementni mjerni sustav

G94 naredba za posmak u mm/min

G95 naredba za posmak i mm/okretu

G96 konstantna brzina rezanja uključena

G97 konstantna brzina rezanja isključena – konstantni broj okretaja

G33 naredba za izradu navoja

G63 naredba za izradu navoja bez sinhronizacije sa kompenzatorom udarca

Međutim softver to uradi na brži i dosta jednostavniji način.Dakle da bi se napravio G-

kod,prvo mora postojati model datog prototipa u SolidWorksu.

Slika 16.Model nacrtan u SolidWorks-u

Samo ravnanje ploče,tj. glodanje na dubinu od 1 mm u okruženju SolidCAM-a izgleda ovako:

Slika 17.Ravnanje ploče u okruženju

SolidCAM-a

16
G-kod za ravnanje ploče prikazan u SolidCAM-u:

0 BEGIN PGM 5000 MM

1 BLK FORM 0.1 Z X+0.000 Y+0.000 Z-20.000
2 BLK FORM 0.2 X+100.000 Y+100.000 Z+0.000
3 ;* Nullpunkt muss mit M55 Funktion gesetzt werden
4 CYCL DEF 19.0 BEARBEITUNGSEBENE
5 CYCL DEF 19.1 A+0 B+0 C+0
6 CYCL DEF 19.0 BEARBEITUNGSEBENE
7 CYCL DEF 19.1
8 CYCL DEF 7.0 NULLPUNKT
9 CYCL DEF 7.1 X0
10 CYCL DEF 7.2 Y0
11 CYCL DEF 7.3 Z0
12 ;* WKZ NR.: 1 D: 50.000 *
13 L Z-10 R0 F MAX M91
14 L X+160 Y-10 R0 F MAX M91
15 TOOL CALL 1 Z S1000 ;* FACE MILL *

16 CALL LBL 201 REP

17 CALL LBL 200 REP

18 L X-98.7339 Y+17.4997 Z+70.125 R0 FMAX M3

19 CALL LBL 2 REP
20 L M09
21 L Z-10 R0 F MAX M91
22 L X+160 Y-10 R0 F MAX M91
23 L C0 B0 R0 F MAX M126
24 CYCL DEF 19.0 BEARBEITUNGSEBENE
25 CYCL DEF 19.1 A+0 B+0 C+0
26 CYCL DEF 19.0 BEARBEITUNGSEBENE
27 CYCL DEF 19.1
28 L R0 F MAX M140 MB MAX M30

29 LBL 201
30 Q51=0.000
31 Q52=0.000
32 Q53=0.000
33 Q20=-0.000
34 Q21=0.000
35 Q22=-0.000
36 * - VERSATZ FUER NULLPUNKT AUF DER EBENE
37 Q54=0 ; X VERSATZ
38 Q55=0 ; Y VERSATZ
39 Q56=0 ; Z VERSATZ
40 LBL 0

41 LBL 2
42 L M8

17
43 * - FM-FACEMILL2-T1 - FACE-MILLING
44 L X-98.734 Y+17.500 Z+30.125 R0 FMAX M
45 L Z+22.125 R0 FMAX M
46 L Z+0.000 R0 F33
47 L X+30.000 R0 F100
48 CC X30.000 Y0.000
49 C X+30.000 Y-17.500 DR- R
50 L X-98.734 R0
51 L Z+30.125 R0 FMAX M
52 LBL 0

53 LBL 200
54 CYCL DEF 19.0 BEARBEITUNGSEBENE
55 CYCL DEF 19.1 A+0 B+0 C+0
56 CYCL DEF 19.0 BEARBEITUNGSEBENE
57 CYCL DEF 19.1
58 CYCL DEF 7.0 NULLPUNKT
59 CYCL DEF 7.1 X+0
60 CYCL DEF 7.2 Y+0
61 CYCL DEF 7.3 Z+0
62 L Z-10 R0 F MAX M91
63 L X+160 Y-10 R0 F MAX M91
64 CYCL DEF 7.0 NULLPUNKT
65 CYCL DEF 7.1 X+Q51
66 CYCL DEF 7.2 Y+Q52
67 CYCL DEF 7.3 Z+Q53
68 CYCL DEF 19.0 BEARBEITUNGSEBENE
69 CYCL DEF 19.1 A+Q20 B+Q21 C+Q22
70 L C+Q122 B+Q121 R0 F MAX M126
71 CYCL DEF 7.0 NULLPUNKT
72 CYCL DEF 7.1 IX+Q54
73 CYCL DEF 7.2 IY+Q55
74 CYCL DEF 7.3 IZ+Q56
75 LBL 0

76 END PGM 5000 MM

Vidimo kako je ovo poprilično težak i zahtjevan posao,pa upravo nam ovi softveri i služe da
nam olakšaju i ubrzaju posao.SolidCAM je CAM proizvod koji podupire kompletan
asortiman proizvodnje i koristi se u proizvodnji mehaničkih,električnih,medicinskih
potrošačkih proizvoda,kao i u automobilskoj i zrakoplovnoj industriji.
Danas SolidCAM ima više od 15000 instalisanih sjedišta i posjeduje prodajnu mrežu u 50
zemalja širom svijeta.
Dobijeni prototip na CNC mašini predstavlja ustvari fizički prototip,koji se može napraviti na
razne načine i od raznih materijala.Nakon što se napravi prototip vrše se razna mjerenja a
potom se pristupa izgradnji tog proizvoda.

18
Zaključak:

Kao što možemo da vidimo,razvojem računara a samim tim i izrade virtualnih prototipova i
korištenje alata kao što su CAD,CAE,CAM su nam znatno uštedjeli i vremena i
novca.Naravno,i prije pojave računara i svih ovih programskih alata ljudi su
proizvodili,međutim tada su se inžinjeri ograđivali velikim stepenom sigurnosti,a veliki
stepen sigurnosti znači veliki stepen neznanja.Povećavanjem stepena sigurnosti podrazumjeva
velika ulaganja materijala,tj. novca.Danas je period razvoja i vijek trajanja proizvoda sve
kraći,javlja se pojam kritične brzine konstruiranja,raste količina proizvoda u serijskoj i
masovnoj proizvodnji a takođe i zahtjev za kvalitetom raste.U momentu kada se lansira na
tržište jedan model telefona,nakon 9 mjeseci mora se krenuti sa dizajnom novog prototipa.
U automobilskoj industriji ovaj period iznosi samo godinu dana.Međutim pojavom
informacionih tehnologija i ovaj ubrzani tempo života,nekima su ugrozili životnu
egzistenciju.Samom pojavom robotike,povećao se broj nezaposlenih,jer tamo gdje je u
proizvodnji radilo 4-5 radnika,sad taj posao obavlja jedan robot.Sve većim razvojem
informacionih tehnologija,smanjivat će se broj radnih mijesta za niže kvalifikovane radnike.

Literatura:

[1] www.lecad.unze.ba-lecad II
[2] www.link-elearning.com/lekcija-Konceptualni- Dizajn-_1422-Srbija
[3] www.designcouncil.org.uk › ... › How designers work › Design methods
[4] en.wikipedia.org/wiki/Rapid_prototyping
[5] en.wikipedia.org/wiki/Computer-aided_design
[6] en.wikipedia.org/wiki/Computer-aided_engineering
[7] en.wikipedia.org/wiki/Computer-aided_manufacturing
[8] SolidWorks Flow Simulation 2011

19