KVANTITATIVNI MODELI U FINANSIJAMA

FINANSIJSKA MATEMATIKA
Finansijska matematika je grana primjenjene matematike koja se bavi proucavanjem
matematickih problema u primjeni slozene kamate u privrednoj i drustvenoj aktivnosti. Njen
princip je princip ekvivalencije koji oznacava jednakost vrijednosti uplata i buducih isplata u
istom vremenskom trenutku.
Prosta kamata - kamata koja se uvijek obracunava na pocetni iznos. Prosti kamatni racun koristi
se kod obracuna unutar jedne godine.
Slozena kamata- predstavlja pribrajanje dospjele kamate postojecoj imovini i racunanje kamate
za naredni period od tako uvecanog iznosa (kamata na kamatu).
Kamata se moze racunati za razne vremenske jedinice: godinu, polugodiste, tromjesecje itd.
Moze se obracunavati godisnje ili vise puta u toku godine tj ispodgodisnje.
Konacna vrijednost - zbir pocetne vrijedosti i kamate ili suma pocetne vrijednosti kojom se
ulazi u ciklusu kontinuiranog ukamacivanja.
Pocetna vrijednost - Razlika izmedju konacne vrijednosti i kamate.
Vrijeme ukamacenja - Rezultat postupka izracunavanja vremena ukamacenja je cesto i broj
obracunskih perioda.
Relativna kamatna stopa - m-ti dio godisnje kamatne stope, dobiva se dijeljenjem godisnje
stope sa brojem obracuna. Uz cesce obracunavanje daje vise kamate.
Komforna ili ekvivalentna stopa – Kamatna stopa koja uz cesce obracunavanje daje kamatu
koju daje godisnja stopa uz godisnji obracun.
Srednji rok - Vise dugovanja ili potrazivanja razlicitih rokova mogu se spojiti i realizovati u
jednom iznosu. Srednji rok bi tome bio dan realizacije finansijskih obaveza prema izmjenjenim
uslovima ugovora.
Srednja kamatna stopa - Misli se na stopu kojom se moze zamijeniti vise stopa bez izmjene
ukupnog iznosa kamate.
RAČUN ULOGA
Ulozi su uplate koji se vrse privremeno u jednakim vremenskim razmacima u jednakim iznosima
odnosno iznosima koji rastu ili opadaju po nekom matematickom zakonu. Mogu se uplacivati
godisnje, polugodisnje, tromjesecno, mjesecno itd na kraju ili na pocetku perioda. Periodi
ulaganja mogu da budu isti, cesci ili rjedji u odnosu na period obracuna kamate.
Konacna vrijednost uloga - vrijednost kojom ulagac raspolaze po okoncanju procesa ulaganja i
obracuna kamate. To je zbir polozenih uloga i kamate koju ulagac prima.
Iznos kamata - predstavlja iznos akumulirane kamate od dana uplate prvog uloga do dana
realizacije. To je razlika izmedju konacne vrijednosti i zbira njihovih iznosa.
Interkalarna kamata - kamata koja se obracunava kada je obracuna kamate cesci od placanja
anuiteta. Kamata se obračunava i u grace periodu.
Efektivna kamatna stopa - Kamatna stopa koja pokazuje stvarne efekte relativne kamatne
stope.
RAČUN RENTE
Rente su novcana primanja odnosno isplate u jednakim vremenskim razmacima u jednakim
iznosima ili iznosima koji se mijenjaju po nekom matematickom zakonu. Rente mogu biti
anticipativne I dekurzivne. Mogu se primate godisnje ili ispodgodisnje, te period isplate renti
moze biti jednak, cesci ili rjedji od perioda obracuna kamata. Renta je neposredna ako isplata
pocinje odmah nakon uplate i renta je odgodjena ako isplata pocinje dva ili vise perioda nakon
uplate.
Vjecita renta - Ona se moze isplacivati vjecito samo onda kada je uplatom obezbjedjena
kamata koja je jednaka iznosu rente. Komponenta vjecite rente je samo kamata.
AMORTIZACIJA ZAJMA
Finansijska sredstva se mogu pribavljati na razne nacine. Jedan od njih je uzimanje zajma.
Davalac zajma daje sredstva, korisnik zajma ih prima, koristi i vraca u nekom buducem roku.
Zajam se odobrava na osnovu ugovora koji zakljucuju davalac I korisnik zajma. Ugovorne strane
odlucuju o tome koje ce se odredbe unijeti u ugovor, ali je neophodno da utvrde iznos zajma,
kada i na koji nacin ce davalac zajma izvrsiti svoje obaveze, kamatnu stopu za redovnu i zateznu
kamatu i mjere obezbjedjenja od dejstva inflacije, grace period sto znaci period poslije kojeg
pocinje redovno vracanje zajma, nacin vracanja i rok vracanja zajma. Zatezna kamata je kamata
koju placa korisnik kredita ako ne uplati dospjeli iznos u ugovorenom roku. Za vrijeme
prekoracenja placa se i redovna kamata. Dio zajma kojim se zajam postepeno likvidira naziva se
otplatom.
Zajam je zbir otplata (Zajmovi sa primarno datim otplatama) ili zbir diskontovanih
anuiteta (Zajmovi sa primarno datim anuitetima).
Kod primarno datih otplata prvo se računa otplata, pa kamata, pa anuitet (a = b + i)
Kod primarno datih anuiteta prvo se računa anuitet, pa kamata, pa otplata (a = b + i, b = a – i)
Zajmovi podijeljeni na obveznice
Zajmotrazioci se odlucuju na ovakav zajam kada ne mogu dobiti dovoljan iznos sredstava od
jedne ili grupe banaka. Tada se zajam dijeli na vise manjih iznosa koje mogu da daju ne samo
banke vec i druga pravna i fizicka lica. Na svaki iznos zajma izdaje se obveznica. Obveznica je
pismena isprava kojom se potvrdjuje prijem zajma i izjavljuje da ce biti isplacen zajam i kamata
po ugovorenoj kamatnoj stopi u odredjenim rokovima. Obveznice se emituju u okruglim
iznosima. Nominalni iznos na koji glasi obveznica naziva se apoenom. Zajam moze biti
podijeljen na obveznice istog nominalnog iznosa.

Lutrijski zajam
Lutrijski zajam karakteristican je po tome sto se ukupna kamata ili samo njen dio koristi za
zgoditke koji se isplacuju povjeriocima cije obveznice budu izvucene sa zgoditkom. Ovi zajmovi
se dijele na beskamatne i lutrijske zajmove sa kamatom. Zajam se naziva beskamatnim zato sto
se u toku amortizacije zajma kamata nominalno ne pojavljuje. Umjesto kamate povjerioci
primaju premiju u okviru zgoditaka. Na lutrijski zajam s kamatom duznik placa redovnu kamatu
na svaku neamortizovanu obveznicu a drugi dio kamate koristi se za zgoditke odnosno za
premiju.
Konverzija zajma- vrsi se kada se promjeni jedan ili vise odredbi ugovora u toku amortizacije.
Osnovni smisao konverzije je u tome da se umanji odnosno da se na neki drugi nacin olaksaju
kreditne obavezne duznika. Moze biti direktna ili indirektna i prinudna ili dobrovoljna.
AKTUARSKA MATEMATIKA
Modeli osiguranja renti
Renta u osiguranju je novcana isplata u ugovorenim terminima na temelju jednokratnih ili
visekratnih uplata. Da bi se u osiguranju omogucile periodicne isplate potrebno je prethodno
izvrsiti uplatu premije kao temeljnog novcanog iznosa na osnovu kojeg ce se kasnije isplacivati
rente.
Rente se moraju isplacivati u jednakim vremenskim intervalima, zatim isplate trebaju biti u
jednakim novcanim iznosima ili iznosima koji se ponasaju po aritmetickoj ili geometrijskoj
progresiji, i u ugovorenim vremenskim razmacima i to samo dok je osiguranik ziv.
Postoje 4 modela isplate renti. To su: neposredne dozivotne, neposredne privremene, odgodjene
dozivotne i odgodjene privremene. Mogu biti prenumerando-rente koje se primaju na pocetku
perioda i postnumerando-rente koje se primaju na kraju perioda. Takodjer, rente mogu biti
godisnje ili ispodgodisnje.
Osiguranje kapitala
Predstavlja osiguranje isplate glavnice. Oblici osiguranja kapitala vezani su za motive sta
ugovaratelj osiguranja zeli osigurati. Osiguranje kapitala moze biti za slucaj dozivljenja, slucaj
smrti i mjesovito osiguranje kapitala tj. slucaj dozivljenja ili ranije smrti. Placanje premije za sve
oblike kapitala moze biti jenokratno ili visekratno. Ukoliko su premije visekratne, koriste se
formule renti (jer su premije – višekratne uplate, gledajuci iz pozicije osiguravatelja = RENTE.
Bruto premija
Neto premije predstavljaju uplate osiguranika ili ugovaratelja osiguranja ukamacene odredjenom
kamatnom stopom, koje su dovoljne da se podmire sve isplate osiguranih suma onako kako je
predvidjeno aktuarskim tablicama.
Premija koju uplacuje osiguravajuce drustvo od osiguranika ili ugovaratelja osiguranja naziva se
bruto premija. Bruto premija u sebi sadrzi neto premiju i dodatak na neto premiju. Neto premija
se racuna na osnovu dva elementa: mortalitenih tablica i kamatne stope. Bruto premija se racuna
na osnovu tri elementa: mortalitetnih tablica, kamatne stope i dodatka za pokrice troskova
poslovanja.
Sve troskove poslovanja osiguravajuceg drustva mozemo podijeliti na:
1) Akvizicijske troskove (ALFA) – svako osiguravajuce drustvo ima odredjeni broj
akvizitera (posrednika I zastupnika). Naknada koja pripada akviziterima za njihov rad u
principu isplacuje se u vidu provizije. Osnovica za njeno izracunavanje je najcesce
osigurana suma.
2) Inkaso troskove (BETA) – Kada je osiguranje zakljuceno onda je osiguranik ili
ugovaratelj osiguranja obavezan placate ugovorenu premiju. Obicno je bilo do sada da se
za ovakve poslove angazira potreban sluzbenik – inkasator. Kao naknada za njegov rad
daje se provizija.
3) Upravni ili administrativni troskovi (GAMA) – Da bi osiguravajuce drustvo moglo
poslovati treba imati osoblje, prostor za rad i opremu. Glavni oblik ovih troskova ocituje
se u placama uposlenih, nabavci i odrzavanju potrebne opreme, raznim materijalnim
troskovima, doprinosima itd.
Prema duzini trajanja troskovi se dijele na jednokratne, viskekratne i trajne. Jednokratni su
oni troskovi koji se pojavljuju u prvoj godini osiguranja i samo jedanput se javljaju. Trajni su
oni troskovi koji su prisutni u toku cijelog perioda osiguranja. Odredjeni troskovi su prisutni
samo u period dok se placa premija.
Bruto premije mogu biti: jednokratne i visekratne, godisnje i ispodgodisnje, konstantne i
varijabilne, neposredne i odgodjene, privremene i dozivotne.
Matematicka rezerva
Prirodna premija - riziko premija za jednu godinu. Ako se kod zivotnog osiguranja premija
racuna za svaku godinu onda govorimo o racunanju prirodne premije.
Stedna premija - ili rezervna premija je onaj dio premije koji se izdvaja iz godine u godinu u
vidu fonda koji sluzi za pokrice buducih obaveza osiguravajuceg drustva.
Riziko premija - predstavlja diferenciju izmedju neto premije i stedne premije.
Formiranjem stedne premije osiguravajuce drustvo ne snosi vise rizik na cijelu osiguranu sumu,
vec samo na razliku izmedju osigurane sume i stedne premije. To znaci da je riziko osigurana
suma razlika izmedju ukupne osigurane sume i ukupne stedne premije. Sredstva koja se
formiraju iz prosjecne premije tj koja ostaju nakon placanja riziko osiguranog slucaja nazivamo
premijske reserve zivotnog osiguranja. Rezerva koja se formira od stednih premija predstavlja
temelj stabilnosti i sigurnosti citavog poslovanja osiguravajuceg drustva. Ta rezerva naziva se
premijska ili matematicka rezerva.
Dvije metode na osnovu kojih se racuna matematicka rezerva su retrospektivna i prospektivna
metoda.
Retrospektivna metoda predstavlja u jednom trenutku danasnju vrijednost do tog trenutka
dospjelih (uplacenih) neto premija umanjenu za danasnju vrijednost do tog trenutka izvrsenih
isplata osigurane sume. Retrospektivno znaci gledanje unazad te je ova metoda okrenuta ka
proslim dogadjajima u obligacionom periodu.
Prospektivna metoda predstavlja u jednom trenutku danasnju vrijednost svih buducih isplata
osigurane sume umanjenu za danasnju vrijednost svih buducih uplata neto premije. Prospektivno
znaci gledanje unaprijed jer gleda buduce dogadjaje u dijelu obligacionog perioda.
Razlika izmedju finansijske i aktuarske matematike
Aktuarska matematika je u tijesnoj vezi sa finansijskom matematikom. Ona, kao i finansijska
matematika, uvazava koncept vremenske vrijednosti novca, odnosno zasniva se na kapitalizaciji
(ukamacivanju). Osnovna i bitna razlika izmedju finansijske i aktuarske matematike licnog
osiguranja sastoji se u tome sto su racuni finansijske matematike bezlicni, odnosno nezavisni od
zivota i starosti lica, dok racuni aktuarske matematike licnog osiguranja zavise od starosti lica.

Princip ekvivalencije kod obje matematike

Osnovni princip finansijske matematike - princip ekvivalencije, po kome je zbir svih uplata
svedenih na isti vremenski trenutak jednak zbiru svih isplata svedenih takodje na taj vremenski
trenutak, predstavlja osnovni princip i aktuarske matematike po kome je zbir svih uplacenih
premija jednak zbiru isplacenih osiguranja (renti, kapitala). Za razliku od finansijske matematike,
gdje se u obzir uzima samo iznos uloga I kamata, aktuarska matematika je odredjena
mortalitetnim tablicama koje u sebi sadrze vjerovatnocu zivota I smrti.

Sta su rente u fin. matematici i njihova podjela

Rente se mogu shvatiti kao novcana primanja odnosno isplate u jednakim vremenskim
razmacima u jednakim iznosima, ili iznosima koji se mijenjaju po nekom artimetickom zakonu,
na osnovu jedne ili vise uplata sto ih je polozio korisnik ili neko drugi u njegovu korist. Rente
mogu biti anticipativne i dekurzivne, i ispodgodisnje i godisnje. U odnosu na period obracuna
kamate, periodi isplate renti I obračuna kamate mogu biti jednaki, isplate češće ili rjeđe od
obračuna kamate.

Definicjja aktuarske matematike

Aktuarska matematika je oblast matematike kojom se rješavaju racunski (matematicko-
statisticki) problemi osiguranja (prije svega problemi obracuna premija).

Mjesovito osiguranje kapitala

Mjesovito osiguranje kapitala je ono kod kojeg je isplata zagarantovana, za dozivljenje osobi
koja dozivi ugovorenu osobu, ili korisnicima osiguranja ako smrt osiguranika nastupi ranije.
Mješovito osiguranje je zbir osiguranja za slučaj doživljenja I osiguranja za slučaj smrti. Ovo
osiguranje je po prirodi temporarno – privremeno.

Vjecita renta
Renta je vjecita ako je n beskonacno veliki broj. Ona se moze vjecito isplacivati samo onda kada
je uplatom obezbjedjena kamata koja je jednaka iznosu rente. U tom se slucaju isplacuje samo
kamata a uplate ostaju netaknute.

Komutativni brojevi (pomocni brojevi)

Komutativni brojevi su parametri demografske statistike koji se koriste u osiguranju zivota,
odnosno vezani su za ziva i umrla lica i obracunske kamatne stope.

Podjela osiguranja kapitala za slucaj smrti

Neposredno privremeno, neposredno dozivotno. Odgodjeno privremeno, odgodjeno dozivotno.

Sta su ulozi i njihova podjela

Ulozi su uplate koje se vrse privremeno u jednakim vremenskim razmacima i u jednakim
iznosima odnosno iznosima koji opadaju po nekom matematickom zakonu. Dijele se na
anticipativne i dekurzivne i godisnje i ispodgodisnje. U odnosu na period obracuna kamate,
periodi uloga I obračuna kamate mogu biti jednaki, ulozi češći ili rjeđi od obračuna kamate.

Akvizicioni troskovi
Akvizicioni troskovi su (engl. acquisition costs, njem. Anschaffungskosten) su troškovi kompanije
koji nastaju u vezi s osiguranjem poslova, a u prvom se redu odnose na troškove provizije
agentima (posrednicima, brokerima)

Inkaso troskovi
Inkaso (engl. collection, njem. Inkasso) su troskovi koje naplacujemo od duznika preko banke.
Kada je osiguranje zaključeno onda je osiguranik ili ugovaratelj osiguranja obavezan plaćati
ugovorenu premiju. Obično je bilo do sada da se za ove poslove angažira poseban službenik -
inkasator. Kao naknada za njegov rad daje se provizija, tj. javljaju se troškovi provizije.
Administrativni troškovi
Administrativni troskovi - da bi osiguravajuće društvo moglo poslovati treba/mora imati osoblje,
prostor za rad i opremu. Glavni oblik ovih troškova očituje se u plaćama uposlenih, nabavci i
održavanju potrebne opreme, raznim materijalnim troškovima, doprinosima itd.
 Sta je azio
Azio je razlika izmedju stvarnog iznosa obveznice i njenog nominalnog iznosa

Def. tablica (od prve do sedme)

Prva tablica složenih kamata predstavlja dekurzivne kamatne faktore i njihove stepene. (r^n)
To su brojevi koji pokazuju na koji će iznos narasti jedna jedinica za n obračunskih perioda uz
primjenu kamatne stope date za obračunski period.

Druga tablica predstavlja diskontne faktore i njihove stepene. (v^n) To su recipročne vrijednosti
dekurzivnog kamatnog faktora (odnosno prve tablice).
To su brojevi koji pokazuju koliko treba imati danas da bi se nakon n perioda uz kamatnu stopu
p% na kraju imala 1 jedinica.

Treće tablice složenih kamata predstavljaju zbir prvih tablica složenih kamata. To su brojevi koji
pokazuju na koji će iznos narasti n jedinica koje se sukcesivno ulažu jedna za drugom u
toku n perioda, pod uslovom da su periodi ulaganja i periodi obračuna kamata isti i da se
obračunava pomoću dekurzivne kamatne stope p.

Faktori IV tablice su brojevi koji nam pokazuju koliko treba uplatiti novčanih jedinica danas, da
bi se moglo primati n perioda po 1 novčana jedinica neposredno dekurzivno, pod
uvjetom da su periodi primanja renti i periodi obračuna kamata isti.

Faktori pete tablice složenih kamata predstavljaju recipročnu vrijednost četvrtih tablica. To su
brojevi koji pokazuju koliko će iznositi jedna periodična isplata pod uslovom da je prethodno
uplaćena jedna jedinica, a da su isplate neposredne i dekurzivne i da su periodi obračuna i
periodi primanja rente isti.
VI tablica predstavlja iznos kojim se moze isplatiti dug od jedne jedinice kao i anticipativnu
kamatu u toku n perioda. Koristi se za izračunavanje anuiteta ukoliko se koristi anticipativna
kamatna stopa.
VII tablica predstavlja sumu recipročnih vrijednosti prirodnih brojeva. Sluze za razne
kombinacije izrade amortizacionih planova te kod beskamatnih lutrijskih zajmova. VII tablica
nije tablica slozenih kamata.

Sta je al pari, a sta sub pari

Emisioni kurs je cijena po kojoj se nude nove obveznice. On moze biti jednak nominalnoj cijeni,
iznad i ispod ove cijene. U prvom slucaju rijec je o kursu po paritetu –al pari, u drugom slucaju
rijec je o kursu iznad pariteta –super pari i u trecem o kursu ispod pariteta – sub pari

Beskamatni lutrijski zajam

Beskamatni lutrijski zajmovi su oni kod kojih se zgodici dijele na velike i male. Tabela kod ovih
zajmova ne obuhvata kolonu kamate. Ukupan iznos anuiteta dobije se kao zbir iznosa malih i
velikih zgoditaka. Beskamatni zajmovi su zajmovi bez kolone kamate, na njih se ne obracunava
kamata i samim tim se anuitet dobija na drugi nacin tj otplata plus amortizovane obveznice.

Zajmovi u finansijskoj matematici i modeli zajmova

Da bi doslo do imovinsko pravnog odnosa na kojem se zasniva zajam potrebno je da na jednoj
strani kod davaoca zajma postoje privremeno slobodna sredstva i da su na drugoj strani ta
sredstva potrebna korisniku zajma. Zajmovi se dijele na srednjorocne i dugorocne. Mogu biti
lutrijski, zajmovi podjenjelji na obveznice i obicni zajmovi.

Neto i bruto premija

Bruto premija (engl. gross premium, njem. Bruttoprämie) je uobičajeni naziv koji se koristi za
ukupnu premiju, po jednom ugovoru, ili za pojedinu vrstu ili grupu osiguranja, ili za cijelo
preduzece za osiguranje. To je ukupna premija ili cijena osiguranja, tj. iznos koji je dužan uplatiti
osiguranik prilikom sklapanja osiguranja ukoliko nije uplata premije drugačije ugovorena. Neto
premija predstavlja jednakost svih uplata i isplata. U neto premiju nisu uracunati troskovi.

Konacna kontrola otplatnog plana

Konacna kontrola: iznos zajma treba biti jednak zbiru otplata, da je anuitet jednak zbiru otplata i
kamata, da je dug i ostatak duga u pretposlednjoj godini jednak otplati u poslednjoj godini i da
se kamata dobije tako sto se pomnozi ukupan dug i ostatak duga sa kamatnom stopom i podijeli
sa 100

Osiguranje kapitala za slucaj dozivljenja

Osiguranje kapitala za slucaj dozivljenja podrazumjeva da ce se isplata desiti samo ako osoba
dozivi n godinu zivota.

Lutrijski zajam sa kamatom

Lutrijski zajam sa kamatom oznacava da se kamata obracunava na neamortizovane obveznice i
da se za razliku od beskamatnih lutrijskih zajmova anuitet racuna na drugi nacin, jer ukljucuje
iznose malih i velikih zgoditaka i kamatu

Mat. rezerva i metode obracuna

Po retrospektivnoj metodi matematička rezerva predstavlja u jednom trenutku (trenutku ,,t")
današnju vrijednost do tog trenutka dospjelih neto premija umanjenu za današnju vrijednost do
tog trenutka izvršenih isplata osigurane sume. Po prospektivnoj metodi matematička rezerva
predstavlja u jednom trenutku (trenutku ,,t") današnju vrijednost svih budućih isplata osigurane
sume umanjena za današnju vrijednost svih budućih uplata neto premija.

Sta je miza
MIZA je jednaka vrijednosti svih budućih renti (isplata) tog dana, na određeni dan.To je
diskontovana vrijednost svih renti.

Neposredna dozivotna licna renta

Neposredna dozivnotna licna renta jeste renta koja se pocinje primati odmah i traje dozivnotno.

Interkalarna kamata
Interkalarna kamata je kamata koja se obracunava od trenutka potpisa ugovora do trenutka
kada su nam sredstva raspoloziva. Interkalare – odgoditi. Ova kamata se mora obracunati u
grejs periodu a moze i ne mora da se placa. To je kamata na kamatu.

Vrste renti u aktuarskoj matematici

Rente mogu biti jednake i varijabilne, godisnje i ispodgodisnje, privremene i dozivotne,
odgodjene i neposredne.
Zakon velikih brojeva
Zakon velikih brojeva predstavlja osnovu za koncipiranje modela zivotnog osiguranja. Kada broj
pokusa raste apsolutna razlika izmedju relativne frekvencije i vjerovatnoce opada.

Konverzija zajma
Konverzija zajma vrsi se kada se mijenja jedan od primarno ugovorenih elemenata, npr kamata
se povecava ili smanjuje, period otplate se povecava ili smanjuje.
 Efektivna kamatna stopa
Efektivna stopa je stopa koja pokazuje stvarne efekte primjene relativne kamatne stope

Ekvivalentna kamatna stopa

Ekvivalentna stopa je komforna kamatna stopa za dati obracunski period dobijena iz nominalne
kamatne stope date za bazni period.