Da li ste se uplašili ove pjesme?

Treba li nas razvoj AI plašiti?

Terminator film – skajnet (sumorna budućnost), Matrix

Da li će gazbenici ostati bez posla?

Kako neka pjesma postaje popularna

Kako se pravi HIT?

Da li AI može napraviti hit pjesmu?

umjetna inteligencija
umjetna inteligencija (UI, prema engl. akronimu AI, od Artificial
Intelligence), dio računalne znanosti (informatike) koji se bavi razvojem
sposobnosti računala da obavljaju zadaće za koje je potreban neki
oblik inteligencije, tj. da se mogu snalaziti u novim prilikama, učiti nove
koncepte, donositi zaključke, razumjeti prirodni jezik, raspoznavati
prizore i dr. Naziv se također rabi za označivanje svojstva svakoga
neživog sustava koji pokazuje inteligenciju (inteligentni sustav); obično
su to računalni sustavi, dok se izraz katkad neutemeljeno primjenjuje na
robote, koji nisu nužno inteligentni. Inteligentnim sustavom smatra se
svaki sustav koji pokazuje prilagodljivo ponašanje, uči na temelju
iskustva, koristi velike količine znanja, pokazuje svojstva svjesnosti,
komunicira s čovjekom prirodnim jezikom i govorom, dopušta pogrješke
i nejasnoće u komunikaciji ili dr. Funkcije inteligentnoga sustava jesu:
prikupljanje i obradba informacija, interakcija s radnom okolinom,
komunikacija s čovjekom ili s drugim inteligentnim sustavima,
prikupljanje i obradba znanja, zaključivanje, te planiranje. Dok se pod
ljudskom inteligencijom smatraju čovjekove mogućnosti da istodobno
pokazuje različite inteligentne odlike i obavlja takve funkcije, današnji
su inteligentni sustavi ponajprije specijalizirani za pojedinu mogućnost.

Iako mlada znanost, umjetna inteligencija naslijedila je mnoge zamisli,

pristupe i tehnike iz drugih disciplina, a napose onih koje se bave
istraživanjem načina ljudskoga mišljenja: kognitivne znanosti, logike,
psihologije, biologije, filozofije, lingvistike, matematike i dr. Neka od
gl. područjâ i primjena umjetne inteligencije jesu: računalne igre i
simulacije (najizrazitiji su primjer šahovski sustavi, kakav je npr.
bio Deep Blue koji je 1997. pobijedio svj. prvaka G.
Kasparova), ekspertni sustavi, neuronske mreže, razumijevanje i
obradba prirodnih jezika (razumijevanje govora, prevođenje), računalni
vid (raspoznavanje uzoraka ili predmeta, analiza scene), rješavanje
problema, pretraživanje podataka, automatsko programiranje,
inteligentni agenti i dr. Prema stupnju inteligencije, umjetnu
inteligenciju dijeli se na tzv. jaku i slabu. Jaka umjetna inteligencija u
tolikoj je mjeri razvijena da može razmišljati na istoj razini kao i čovjek;
za prepoznavanje takva oblika inteligencije, već je A. M. Turing razvio
test prema kojemu je računalo inteligentno ako više od 30% osoba koje s
njim neizravno komuniciraju nije sposobno odrediti je li riječ o čovjeku
ili stroju. Slaba umjetna inteligencija jest ona kojoj se mogu pripisati tek
neka inteligentna svojstva, npr. mogućnost prepoznavanja govora.

Iako su se ideje o umjetnoj inteligenciji pojavljivale u literaturi pa i

mitovima (npr. mit o Golemu) već od pradavnih vremena, njezin je
razvoj započeo pojavom digitalnih računala u drugoj pol. XX. st. Među
prve teoretske radove iz toga područja ubrajaju se radovi A. M. Turinga,
dok se prvim računalnim programom umjetne inteligencije smatra The
Logic Theorist (engl. logički teoretičar; 1955). Izraz umjetna
inteligencija skovan je na kongresu na Dartmouth Collegeu 1956., koji
je, okupivši pionire toga područja, potaknuo sustavna istraživanja. Taj je
kongres organizirao John McCarthy, koji je potom postao autor
osnovnoga programskog jezika umjetne inteligencije LISP-a (1958), te
ga se danas smatra začetnikom umjetne inteligencije. Nakon početnih
optimističkih prognoza, u 1960-ima je sva složenost postizanja umjetne
inteligencije koja bi bila mjerljiva s ljudskom izišla na vidjelo, te su se
istraživanja usmjerila prema parcijalnim rješenjima pojedinih problema.
Tako je 1961. razvijen šahovski program koji je igrao na razini majstora,
1965. stroj koji se koristio rezolucijom kao metodom logičkoga
zaključivanja, a iste godine započeo je rad na glasovitom ekspertnom
sustavu Dendral. Poč. 1970-ih razvijen je programski jezik PROLOG, te
potom prvi zaista upotrebljivi ekspertni inteligentni sustavi, kakav je bio
sustav MYCIN, koji je mogao dijagnosticirati bakterijske krvne infekcije
i preporučiti liječenje. Taj je sustav u nekim slučajevima djelovao čak i
bolje od liječnika, no zbog nedostatnih mogućnosti računala toga doba,
znanje mu je bilo preusko. Rješenje je nađeno u umrežavanju više tisuća
računalnih procesora, što je ostvareno projektom računala Connection
Machine. To je računalo bio prvi primjer umjetne neuronske mreže. Iako
se područje umjetne inteligencije i dalje razvija, te stalno pronalazi nove
primjene, jaka umjetna inteligencija još nije dosegnuta.

Čitamo s portala Mixer hr

Program umjetne inteligencije stvoren da piše

‘Izgubljene pjesme Kluba 27’
DEA ČIČKOVIĆ
15/04/2021

Može li tehnologija zamijeniti ljude i kada je u pitanju stvaranje glazbe?

Koristeći program umjetne inteligencije moguće je generirati pjesmu koja
zvuči prilično uvjerljivo - fali "samo" karizma...
Nedavno pokrenut projekt ‘Lost Tapes of the 27 Club’ (‘Izgubljene snimke kluba 27’)
generirao je ‘potpuno nove pjesme’ glazbenika i glazbenih grupa za koje ste mislili da
ih nikad nećete čuti. I ne, nije riječ o arhivskim, dosad nikad objavljenim materijalima.

Nova pjesma Nirvane? Hendrixa?

Nemoguće! Da, nemoguće je dobiti “ono nešto” i “pravu stvar”. Ali pjesmu koja zvuči prilično
uvjerljivo? – Moguće.

Izgubljene snimke kluba 27

Projekt je, kako mu i naslov sugerira, nastao inspiriran slavnim glazbenicima koji su se,
nažalost, pridružili neslavnom Klubu 27, a nastao je s misijom podizanja svijesti o važnosti
promocije mentalnog zdravlja.

Klub 27 je naziv fenomena koji se u popularnoj kulturi koristi za one glazbenike i glazbenice
koji su preminuli prerano – s 27 godina. U toj godini života napustili su nas mnogi: Jimi
Hendrix, Janis Joplin, Jim Morrison, Kurt Cobain, Amy Winehouse… Broj 27 stoga mnogi u
rock svijetu smatraju mistificiranim. I da, ako ste se pitali, brojni mladi glazbenici i danas su
praznovjerni te se čak pribojavaju te godine života pa tako za navršenih 28 pripremaju
posebna slavlja.

“Nešto novo, nešto staro”

Iako su svijet napustili prerano, glazbenici Kluba 27 iza sebe su ostavili veliku glazbenu
ostavštinu te brojne utjecajne hitove koje se vrte još i danas! Nerijetko je njihova glazba
nakon takvih kobnih datuma postala još popularnija, a oni sami proglašeni tajnovitim
glazbenim ikonama o čijem se životu i dalje vode razne diskusije.
Što bi bilo da su živi? Kako bi izgledala glazbena scena da nisu prerano umrli? Bi li još
dugo bili aktivni i popularni, kakva bi bila njihova glazba? Mnogi su se to pitali, a danas
se, uz pomoć programa umjetne inteligencije, barem prividno može približiti
odgovorima.

“Drowned in the Sun”

Jedna od pjesma nositeljica projekta, koja je posebno odjeknula i oko koje se lome koplja na
društvenim mrežama, zove se “Drowned in the Sun” i prilično je vjerna replika Nirvanine
pjesme. Naime, stvorena uz Googleov AI software Magenta, “Drowned in the Sun”, iznimno
podsjeća na Nirvanin hit “Come as You Are”. Osim prepoznatljivog “prljavog” Cobainovog
gitarističkog stila i posebnog načina pjevanja, i sam refren zvuči kao nešto što bi i on sam
mogao osmisliti. Tekst također odgovara Nirvaninom mračnjikavom opusu:  “I don’t care / I
feel as one, drowned in the sun.”

Zvuči li kao da ju je napisao sam Kurt Cobain?

Kako je to moguće?
Najjednostavnije objašnjeno: Googleov program umjetne inteligencije je prilikom rada
analizirao 30 originalnih pjesama poznatih pionira grunge glazbe te na temelju toga
napisao slične sekvence. Povezani u cjelinu, riffovi, strofe, refreni i međudijelovi, rezultirali
su instrumentalnim dijelom te, nazovimo ju tako ovom prilikom – novom pjesmom grupe
Nirvana. U stvaranju je program prethodno obradio specifičnosti izmjena ritma, često i rjeđe
korištene note te značajke ranije korištenih harmonija.  
Sličnom tehnikom kreiran je i tekst nove pjesme, dok je za finalni rezultat ipak bio
potreban ljudski faktor. Jednom kad je pjesma umjetno stvorena, vokalne dionice snimio je
Eric Hogan, frontmen Nirvaninog tribute benda, koji bojom glasa i načinom interpretacije
neizmjerno podsjeća na Kurta Cobaina.

Podsjetimo, za programom umjetne inteligencije prošle je godine posegnuo i YouTuber Funk

Turkey, koji je sličnom metodom iz zabave kreirao “lažne nove pjesme” bendova kao što su
AC/DC, Metallica, Nickelback te – također, Nirvana.

AI singlovi koji neodoljivo podsjećaju na originale

Program Magenta u digitalni kod je preveo i druge pjesme poznatih članova Kluba 27 te tako
stvorio još niz novih pjesma – ili bolje reći – rekreirao ih. Drugi glazbenici čije su pjesme na
ovaj način “umjetno stvorene i oživljene” su Jimi Hendrix i Amy Winehouse, a zanimljivo je i
da je inicijalno bila objavljena i replika pjesme grupe The Doors Jima Morrisona, no u
međuvremenu je uklonjena. Znači li to da ju je YouTubeova procedura sve strože provjere
prepoznao kao plagijat ili pak, ako se uzme u obzir da AI software koristi  ranije objavljene
pjesme, neovlašteno korištenje autorskog sadržaja? 

Što to znači za stvarnu “organsku glazbu”?

“Mnogi misle da bi AI u nekom trenutku mogao preuzeti ulogu koju su do sada imali glazbenici, ali
u ovom trenutku, ljudi su prilično važni kako bi se kreirala slušljiva pjesma” komentirao je
Michael Scriven, jedan od sukreatora projekta. 

Program, ipak, ne zna kako neka pjesma treba zvučati. Za to je potrebno ljudsko uho. Kada
se 20-30 pjesama nekog izvođača raščlani na niz malih djelića grupiranih u kategorije (npr.
uvodi, solaže, vokalne dionice, ritam gitara…) program dobije previše podataka. Njegov
zadatak je analizirati, grupirati i prepoznati te podatke odnosno dionice pjesama. Nakon što
ih grupira zapravo se dobije hrpa, računalu zbunjujućih, isječaka. Većina njih, tvrdi Scriven,
nije uporabljiva: “90% je prilično loše i neslušljivo”. Tu je ključna uloga ljudi koji će, pomnim
slušanjem, pronaći i izdvojiti one male trenutke koji se čine zanimljivim i uporabljivim.

“Kako bi se kreirao početak, sredina i kraj nečeg ovakvog, nesumnjivo je potrebno puno
pari ljudskih ruku”, zaključio je Scriven.

Schubert's Unfinished Symphony no8, finished by Huawei Artificial Intelligence. Recorded live at
Cadogan Hall Feb 4th, London, Performed by The English Session Orchestra Please note this is just
the end part. Full Symphony is 48 minutes. An honor to have attended and witness history being
made.

Lucas Cantor je uz pomoć Huavejevog telefona i programa za komponovanje, završio čuvenu

nedovršenu 8 simpfoniju Franca Šuberta. Mi ćemo čuti samo finale ove kompozicije koje minut i po.
Većina glazbenika ne može vjerovati da je telefon uspio skladati ovako nešto. Ipak ostaje otvoreno
pitanje koliko mu je pomogao sam nagrađivani kompozitor