Tehnička škola u ZENICI Školska

2021/2022

M a t u r s k i r a d
Iz organizacije prijevoza robe i putnika

Učenik:

Mentor:
Čolaković Anes Sead Tahirović, dipl.

ing.saob.

Tehnička škola u ZENICI Školska

2021/2022

Stručno zvanje: Tehničar drumskog saobraćaja

Tema: Organizovati prijevoz prema datom

zadatku

2
Kandidat:

Mentor:

Čolaković Anes Sead Tahirović, dipl.ing.saob.

SADRŽAJ

1. UVOD................................................................................................................................................. 4

2. RJEŠENJE ZADATKA...................................................................................................................... 5

3. ZAKLJUČAK................................................................................................................................... 34

4. KORIŠTENA LITERATURA........................................................................................................ 35

5. MIŠLJENJE KOMISIJE.................................................................................................................. 36

3
1. UVOD

U definiranju modela usmjerivanja robe na pojedine grane prijevoza najčešće se polazilo od

modela kojim je kvantificirana količina robe koju treba prevesti. Ostali relevantni elementi
usmjerivanja sadržani su u sklopu preostalih dvaju elemenata tehnologije prometa (prijevozna
sredstva i infrastruktura njima namijenjena) manje su se uzimali u obzir. Potrebe društva za
razvojem uslovile su transport tereta u različita područja i pod rauličitim uslovima. Razvoj
industrije je doprinjeo većoj potrebi za transportom tereta u područja u koja je to potrebno. Od
transporta tereta ili robe i putnika zavisi cijeli svijet. Svijet kakvog danas poznajemo bio bi
nemoguć bez transporta.

Da bismo razumjeli suštinu zadatka moramo pojasniti neke od pojmova koji su obrađeni u istom.
Jedni od tih pojmova su:

• Promet ili obrt predstavlja količinu tereta u t koji se prevozi vozilima u nekom periodu vršenja
(dan, mjesec, godina.)

• Prijevozna brzina Vp ili Vsp je srednja brzina prijevoženja robe ili putnika između početne i
krajnje stanice.

• Saobraćajna brzina Vs je srednja brzina kretanja vozila u toku vremena vožnje i dobija se iz
odnosa pređenog puta i vremena vožnje.

• Radna proizvodnost je ostavreni transportni rad ili količina prevezene robe, odnosno broj
prevezenih putnika(tereta) u jedinici radnog vremena (radnog časa) Radana proizvodnost se
može izraziti u (t/h – WQ') i u (tkm/h – WU').

• Puna proizvodnost se kao i radna proizvodnost može izraziti u( t/h –WQ) i u (tkm/h –
WU)

4
2. RJEŠENJE ZADATKA

1. Definisati funkciju kriterijuma i ograničenja

Navedeni zadatak je transportni problem koji riješavamo uz pomoć linearnog programiranja.

Funkcija kriterijuma definišemo na sljedeći način:

, i , ,

gdje je:

m - broj izvorišta (robno - transportnih centara),

n - broj odredišta (potrošačkih centara),

cij - troškovi transp. od i - tog RTC-a do j - tog PC-a, (KM/t),

xij - količina transportovane robe od od i - tog RTC-a do j -tog PC, (t).

Ograničenja definišemo na sljedeći način:

- ,

- ,

gdje je:
5
 ai - kapacitet izvorišta - RTC - a, (t),

bj - potrebe odredišta - PC - a, (t).

U našem primjeru je ukupni kapacitet RTC-ova je jednak potrebama PC - ova to se radi o

zatvorenom transportnom problemu koji definiše se sljedećim izrazom:

Ako se radi o otvorenom transportnom problemu koji se definiše sa:

U ovom slučaju uvodi se fiktivno izvorište (RTC) ako je potražnja za robom u odredištima (PC)
veća od ponude robe odnosno kapaciteta izvorišta (RTC) ili fiktivno odredište (PC) ako je
ponuda veća od potražnje za robom, stim da su jedinični troškovi transportovanja preko tih
fiktivnih odredišta odnosno izvorišta jednaki nuli. U našem zadatku funkcija kriterijuma je:

Potrebno je odrediti vrijednosti , tako da funkcija kriterijuma F(x) postigne minimalnu

vrijednost, odnosno da troškovi transporta budu minimalni uz poštivanje ograničenja.

Ograničenja u našem zadatku su sljedeća:

x11 + x12 + x13 + x14 + x15 = 40 (t)

x21 + x22 + x23 + x24 + x25 = 120 (t)

x31 + x32 + x33 + x34 + x35 = 120 (t)

x11 + x21 + x31 = 90 (t)

6
 x12 + x22 + x32 = 20 (t)

x13 + x23 + x33 = 80 (t)

x14 + x24 + x34 = 40 (t)

x15 + x25 + x35 = 50 (t)

2. Iznalaženje početnog bazičnog rješenja

Metode koje se najčešće koriste za iznalaženje početnog bazičnog rješenja su:

- Dijagonalna metoda - metoda sjeverozapadnog ugla,

- Metoda najmanje cijene,

- VAM metoda - Vogelova metoda.

U našem zadatku početno bazično rješenje odrediti ćemo na osnovu sve tri metode.

Dijagonalna metoda

Po ovoj metodi sa raspodjelom krećemo iz sjeverozapadnog ugla i raspodejlu vršimo po

dijagonali. Vrijednost robe određuje na osnovu min(a1,b1) i tako redom dok ne raspodjelimo
svu količinu robe tj. u našem primjeru imamo:

x11 = min (40, 90)

x11 = 40

x21= min (120, 50)

7
 x21 = 50

Ostale vrijednosti: xij = 0, (j = 2, 3, 4, 5), zato što su količine robe u RTC1 iscrpljene. Sada iKMo
na RTC2 iz koje zadovoljavamo preostale potrebe prodajnog centra PC1. Analognim postupkom
dobijemo:

x22 = 20, x23 = 50, x33 = 30, x34 = 40, x35 = 50

U Tabeli 2, prikazani su rezultati raspodejele robe na određena polja odnosno početno bazično
rješenje dobijeno dijagonalnom metodom, na osnovu kojeg se traži optimalno bazično rješenje.

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5

(90) (20) (80) (40) (50)
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40) 5 40 2 6 7 6

RTC2 (120) 8 50 8 20 3 50 4 5

RTC3 (120) 2 4 4 30 3 40 2 50

Tabela 2: Početno bazično rješenje (dijagonalna metoda)

Potrebno je provjeriti da li je navedeno rješenje bazično na osnovu:

8
Da bi početno rješenje bilo bazično potrebno je da broj polja preko kojih se vrši dostava bude r
= m + n - 1. Na osnovu ovakve raposdjele robe vrijednost funkcije kriterijuma odnosno troškova
transporta je:

Metoda najmanje cijene

Po ovoj metodi sa raspodjelom krećemo iz od cijene sa najmanjom vrijednošću i na tom polju

vršimo dostavu koja zadovoljava uslov: min(ai, bj) i tako redom dok ne raspodjelimo svu
količinu robe. Pošto imamo tri vrijednosti od po 2 (KM/t) odaberemo proizvoljno:

x12 = min (20, 40)

x12 = 20

U RTC1 je ostalo još 20 tona robe. Sljedeća najmanja vrijednost je:

x31 = min(120, 90)

x31 = 90

Analognim postupkom dobijemo sljedeće vrijednosti raspodjele:

x23 = 80, x24 = 40, x35 = 30, x15 = 20

9
U Tabeli 3, prikazani su rezultati raspodejele robe na određena polja odnosno početno bazično
rješenje dobijeno metodom najmanje cijene, na osnovu kojeg se traži optimalno bazično
rješenje.

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5

(90) (20) (80) (40) (50)
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20

RTC2 (120) 8 8 3 80 4 40 5

RTC3 (120) 2 90 4 4 3 2 30

Tabela 3: Početno bazično rješenje (metoda najmanje cijene)

Potrebno je provjeriti da li je navedeno rješenje bazično na osnovu:

Da bi početno rješenje bilo bazično potrebno je da broj polja preko kojih se vrši dostava bude r
= m + n - 1. Pošto u zadatku početno bazično rješenje nema 7 polja preko kojih se vrši dostava i
da bi zadovoljili uslove početnog bazičnog plana potrebno je da u okviru jednog RTC ili PC
dodamo veličinu , koju ćemo pri iznalaženju optimalnog rješenja izjednačiti sa nulom.

Da bi zadovoljili uslov zatvorenog transportnog peoblema kao dodamo na jednom RTC ili PC-u
onda na nekom drugom moramo oduzeti tu istu količinu robe . Ovo se zove degeneracija
transportnog problema. U Tabeli 4. prikazan je postupak rješavanja degeneracije transportnog
prroblema u našem zadatku.

10
 Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 (50)
(90) (20) (80) (40)
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20

RTC2 (120+ ) 8 8 3 80 4 40 5

RTC3 (120- ) 290- 4 4 3 2 30

Tabela 4: Početno bazično rješenje (metoda najmanje cijene)

Raspodjela u Tabeli 4, zadovoljava uslov početnog bazičnog plana

Na osnovu ovakve raspodjele robe vrijednost funkcije kriterijuma odnosno troškova transporta
je:

VAM - metoda

Prilikom iznalaženja početnog bazičnog rješenja uz korištenej VAM metode postupak se sastoji
od dva koraka i to:

- u prvom koraku nalaze se razlike između dvije najmanje cijene u svakoj vrsti i svakoj
koloni.

11
- u drugom koraku biramo najveću razliku cijena i po vrstama i kolonama i u toj vrsti odnosno
koloni biramo najmanju cijenu i preko nje vršimo dostavu robe uz uslov min(a1,b1).

Poslije dostave preko ovoga polja obnavljamo postupak stim ako smo zadovoljili odrerđenu
vrstu ili kolonu ne uzimamo je u obzir prilikom daljeg postupka i tako redom dok ne
raspodjelimo svu količinu robe. U Tabeli 5, prikazan je prvi korak VAM - metode za naš zadatak.

Potrošački centri(280) Razlike

po
Robno trans. PC1 PC2 PC3 PC4 PC5
vrstama
(90) (20) (80) (40) (50)
centri (280)

RTC1 (40) 5 2 6 7 6 3/4

RTC2 (120) 8 8 3 4 5 1

RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 0

Razlike po kolonama 3/6 2 1 1 3/4

Tabela 5: Prvi korak VAM - metode (I iteracija)

Pošto se pojavilo više razlika koje su najveće, može odabrati proizvoljna vrsta ili kolona koja
posjeduje najveću razliku i nastaviti sa postupkom odnosno sa korakom dva. Međutim
preporučuje se da se preračunaju u tim vrstama odnosno kolonama druge razlike.

Druge razlike podrazumjevaju da se pronađe u vrsti odnosno koloni cijena koja po veličini
sljedeća i utvrdi se razlika i koja od vrsta odnosno kolona pokaže da je ova druga razlika veća ide
se sa raspodjelom po toj vrsti odnosno koloni. U našem zadatku dobili smo jednu vrstu i dvije
kolone koje imaju istu najveću razliku i kod tih vrsta i kolona tražimo druge razlike.

Druge razlike takođe su prikazane u tabeli 5. Pošto smo dobili da je druga razlika najveća u prvoj
koloni prvu raspodjelu vršimo preko polja u toj koloni gdje je minimalan cijena, to je polje x31, i
imamo da je:

x31 = min (90, 120)

12
 x31 = 120

Pošto smo zadovoljili PC1 u daljem postupku VAM - metode izbacuje se prva kolona u
razmatranju i ponovo se preračunavaju razlike po vrstama i kolonama (Tabela 6).

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 Razlike po

(90) (20) (80) (40) (50) vrstama
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 4

RTC2 (120) 8 8 3 4 5 1

RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 1

Razlike po kolonama 2 1 1 3

Tabela 6: Prvi korak VAM - metode (II iteracija)

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 Razlike po

(90) (20) (80) (40) (50)/20 vrstama
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 0

RTC2 (120) 8 8 3 4 5 1

RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 30 1

Razlike po kolonama 1 1 3

Tabela 7: Prvi korak VAM - metode (III iteracija)

13
 Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 Razlike po
(90) (20) (80) (40) (50)/20 vrstama
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 0

RTC2 (120)/40 8 8 3 80 4 5 1

RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 30

Razlike po kolonama 3 3 1

Tabela 8: Prvi korak VAM - metode (IV iteracija)

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 Razlike po

(90) (20) (80) (40) (50)/20 vrstama
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 1

RTC2 (120)/40 8 8 3 80 4 40 5 1

RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 30

Razlike po kolonama 3 1

Tabela 9: Prvi korak VAM - metode (V iteracija)

Potrošački centri(280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 Razlike po

(90) (20) (80) (40) (50)/20 vrstama
Robno trans.

14
 centri (280)

RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 20 1

RTC2 (120)/40 8 8 3 80 4 40 5 1

RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 30

Razlike po kolonama 1

Tabela 10: Prvi korak VAM - metode (VI iteracija)

Potrebno je provjeriti da li je navedeno rješenje bazično na osnovu:

Pošto dobijena tabela raspodjele ima 6 - dostavnih polja to je potrebno poduzeti korake koje se
odnosne na degeneraciju transportnog problema kao kod metode najmanje cijene odnosno da
se doda i oduzme vrijednost minimalne dostave . Navedeni postupak prikazan je u Tabeli 11.

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 (50)/20

(90) (20) (80) (40)
Robno trans.

centri (280)

15
 RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20

RTC2 (120+ ) 8 8 3 80 4 40 5

RTC3 (120- ) 290- 4 4 3 2 30

Tabela 11: Početno bazično rješenje VAM - metoda

Na osnovu ovakve raspodjele robe vrijednost funkcije kriterijuma odnosno troškova transporta
je:

Vrijednost funkcije kriterijuma je ista kao kod metode najmanje cijene, što nije pravilo, jer se
VAM - metodom skoro uvijek dobiju rezultati koji su najbliži optimalnim.

3. Iznalaženje optimalnog rješenja

Za iznalaženje optimalnog rješenja transportnog problema možemo koristiti sljedeće metode:

- steping - stone metoda ili metoda raspodjele i

- MODI metoda.

Steping-stone metoda

Ova metoda polazi od već postojećeg bazičnog rješenja. Za početno bazično rješenje može se
odabrati bilo koje od metoda koje su u prethodnom poglavlju navedene.
16
Proces iznalaženja optimalnog rješenja otpočinje sa izračunavanjem tkz. “lanaca” za svako polje
preko kojeg se ne vrši dostava robe. Lanac predstavlja zatvoreni poligon u čijem se tjemenu
nalazi cijena polja za koji se lanac formira i označava se pravouganikom sa predznakom “ + “,
dok se ostale cijene označavaju kružićima stim da je svaki sljedeći suprotnog predznaka. “
Skačemo” po cijenama polja preko kojih se vrši dostava robe u početnom bazičnom planu. Svi
uglovi lanca su pravi a skokova može biti najmanje četiri a najviše m+n.

Izračunate vrijednosti karakteristika lanaca pokazuju koliko bi smanjenje (povećanje) dobili na

troškovima transporta ako bi se uvela jedinična dostava preko polja za koji smo izračunali
karakteristiku lanca.

Lanac nam ukazuje ukoliko vršimo preraspodjelu robe da se potrebno kretati po lancu i
dadavati količinu robe gdje je “+ “, a oduzimati količinu robe gdje je “ - “.

Pojava najmanje jedne negativne karakteristike lanaca po ukazuje na činjenicu da bazični plan
nije optimalan. Za pronalaženje optimalnog plana transporta za početno bazično rješenje
odabrati ćemo rješenje koje je dobijeno metodom sjeverozapadnog kornera (Tabela 2-a).

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5

(90) (20) (80) (40) (50)
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40) 5 40 2 6 7 6

RTC2 (120) 8 50 8 20 3 50 4 5
17
 RTC3 (120) 2 4 4 30 3 40 2 50

Tabela 2-a: Početno bazično rješenje (dijagonalna metoda)

Izračunati ćemo karakteristike lanaca:

polje (1, 2)
+2
-5

K12 = 2 - 5 + 8 - 8 = - 3
+8 -8

polje (1, 3)
+6
-5

K13 = 6 - 5 + 8 - 3 = 6

polje (1, 4) +8 -3

-5 +7

+8 -3
K14 =7 - 5 + 8 - 3 + 4 - 3 =8

18
 +4 -3

polje (1, 5)

-5
+6

+8 -3
K14 =7 - 5 + 8 - 3 + 4 - 2 =9

+4 -2

+4
polje (2, 4) -3

K24 = 6 - 3 + 4 - 3 = 4

+4 -3

-3 +5
polje (2, 5)

K25 = 5 - 3 + 4 - 2 = 4
+4 -2

19
polje (3, 1)

-8 +3

K31 = 2 - 8 + 3 - 4 = - 7
+2 -4

-8 +3
polje (3, 2)

K32 = 4 - 8 + 3 - 4 = - 5
+4
-4

U preraspodjelu dostave robe krećemo sa najvećom negativnom karakteristikom lanca, to je u

našem primjeru, karakteristika lanaca na polju (3, 1). U polje (3, 1), vršimo najveću moguću
dostavu a to je:

min (50, 30) = 30

Sada je potrebno izvršiti preraspodjelu robe, tj dodamo na polje (3, 1), 30 tona robe i dalji
postupak uslovljen je karakteristikom lanca odnosno potrebno je da pratimo kretanje po lancu i
dodajemo i oduzimamo robu kako je definisano karakteristikom lanca.

U našem primjeru imamo sljedeće: dodajemo na polje (3, 1) 30 tona robe, oduzimamo na polju
(2, 1) 30 tona robe tako da sad imamo 20, dodajemo na polju (2, 3), 30 tona robe tako da sad
imamo 80, i oduzimamo 30 tona robe na polju (3, 3) tako da imamo 0.

20
Sada imamo novi bazični plan gdje su troškovi transporta umanjeni za 7 x 30 = 210 tj. imamo da
je:

F(x) = 1250 - 210 = 1040 (KM).

Novi bazični plan prikazan je u Tabeli 12.

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5

(90) (20) (80) (40) (50)
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40) 5 40 2 6 7 6

RTC2 (120) 8 20 8 20 3 80 4 5

RTC3 (120) 2 30 4 4 3 40 2 50

Tabela 12: Bazično rješenje steping - stone metoda (I iteracija)

Sada je potrebno ponoviti postupak, navodimo samo vrijednosti karakteristike lanca:

K12 = 2 - 5 + 8 - 8 = - 3

K13 =6 - 5 + 8 - 3 = 6

K14 = 7 - 5 + 2 - 3 = 1

K15 = 6 - 5 + 2 - 2 = 1

K24 = 4 - 8 + 2 - 3 = - 5

K25 = 5 - 8 + 2 - 2 = - 3

21
 K32 = 4 - 2 + 8 - 8 = 2

K33= 4 - 2 + 8 - 3 = 7

Najveća negativna karakteristika je na polju (2, 4), vršimo preraspodjelu preko ovoga polja. U
Tabeli 13, dat je ova preraspodjela.

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5

(90) (20) (80) (40) (50)

RTC (280)

RTC1 (40) 5 40 2 6 7 6

RTC2 (120) 8 8 20 3 80 4 20 5

RTC3 (120) 2 50 4 4 3 20 2 50

Tabela 13: Bazično rješenje steping - stone metoda (II iteracija)

Sada imamo novi bazični plan gdje su troškovi transporta umanjeni za: 5 x 20 = 100 tj. imamo da
je:

F(x) = 1040 - 100 = 940 (KM),

Vrijednost funkcije kriterijuma na osnovu Tabele 13 je:

Ponovljamo postupak, navodimo samo vrijednosti karakteristike lanca:

22
 K12 = 2 - 5 + 2 - 3 + 4 - 8 = - 8

K13 =6 - 5 + 3 - 4 + 3 = 3

K14 = 7 - 5 + 2 - 3 = 1

K15 = 6 - 5 + 2 - 2 = 1

K21 = 8 - 2 + 3 - 4 = 5

K25 = 5 - 4 + 3 - 2 = 2

K32 = 4 - 8 + 4 - 3 = - 3

K33= 4 - 2 + 8 - 3 = 7

Najveća negativna karakteristika je na polju (1, 2), vršimo preraspodjelu preko ovoga polja. U
Tabeli 14, dat je ova preraspodjela.

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5

(90) (20) (80) (40) (50)
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40) 5 20 2 20 6 7 6

RTC2 (120) 8 8 3 80 4 40 5

RTC3 (120) 2 70 4 4 3 2 50

Tabela 14: Bazično rješenje steping - stone metoda (III iteracija)

Sada imamo novi bazični plan gdje su troškovi transporta umanjeni za: 8 x 20 = 160 tj. imamo da
je:

F(x) = 940 - 160 = 780 (KM)

23
Vrijednost funkcije kriterijuma na osnovu Tabele 14 je:

Nakon provjere karakteristika lanaca ustanovljeno je da su sve karakteristike nenegativne to je

bazični plan predstavljen tabelom 14, optimalan. Prema tome, ako se izvrši navedeni zahtjevi
sobzirom na ponude iz RTC-a i potražnja u PC - ima prema raspodjeli iz Tabele 14, imati ćemo
minimalne troškove transporta, koji će iznositi 780 (KM).

Ako bi se prilikom iznalaženja optimalnog bazičnog rješenja kao ulazna raspodejela odnosno
dobijeno početno bazično rješenje na osnovu VAM - metode poslije druge iteracije dobili bi
optimalno rješenje. U nastavku dato je ovo rješenje.

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5

(90) (20) (80) (40) (50)/20
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20

RTC2 (120+ ) 8 8 3 80 4 40 5

RTC3 (120- ) 290- 4 4 3 2 30

Tabela 11: Početno bazično rješenje VAM - metoda

Karakteristike lanca su sljedeće:

K11 = 5 - 2 + 2 - 6 = -1

K13 = 6 - 6 + 2 - 2 + 8 - 3 = 5
24
 K14 = 7 - 6 + 2 - 2 + 8 - 4 = 5

K22 = 8 - 8 + 2 - 2 + 6 - 2 = 4

K25 = 5 - 2 + 2 - 8 = - 3

K32 = 4 - 2 + 6 - 2 = 6

K33 = 4 - 3 + 8 - 2 = 7

K34 = 3 - 2 + 8 - 4 = 5

Najveća negativna karakteristika je na polju (2, 5), te vršimo preraspodjelu preko ovoga polja. U
Tabeli 15, data je ova preraspodjela.

Potrošački centri (280) PC1 (90) PC2 PC3 PC4 PC5

(20) (80) (40)
Robno trans. (50)

centri (280)

RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20

RTC2 (120+ ) 8 8 3 80 4 40 5

RTC3 (120- ) 2 90 4 4 3 2 30-

Tabela 15: Bazično rješenje - steping stone metoda (I iteracija)

Karakteristike lanca su sljedeće:

K11 = 5 - 2 + 2 - 6 = -1

K13 = 6 - 6 + 5 - 3 = 2

K14 = 7 - 6 + 5 - 4 = 2
25
 K21 = 8 - 2 + 2 - 5 = 3

K22 = 8 - 2 + 6 - 5 = 7

K32 = 4 - 2 + 6 - 2 = 6

K33 = 4 - 2 + 5 - 3 = 4

K34 = 3 - 2 + 5 - 4 = 2

Negativna karakteristika je na polju (1, 1), vršimo preraspodjelu preko ovoga polja. U Tabeli 16,
dat je ova preraspodjela.

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5

(20) (80) (40)
Robno trans. (90) (50)

centri (280)

RTC1 (40) 5 20 2 20 6 7 6

RTC2 (120+ ) 8 8 3 80 4 40 5

RTC3 (120- ) 2 70 4 4 3 2 50-

Tabela 16: Bazično rješenje - steping stone metoda (II iteracija)

Poslije druge iteracije dobili smo optimalno rješenje zadatka, gdje su troškovi transporta F(x) =
780 (KM).

26
MODI metoda

Kod primjene ove metode za iznalaženje optimalnog plana transporta potrebno je da se

izračunaju “ koeficijenti “ vrsta i kolona. Koeficijente vrsta označavamo sa: , (i=1,2,...., n), dok

se koeficijenti kolona označavaju sa: , (j =1,2,..., m).

Koeficijenti vrsta i kolona računaju se za svaku vrstu i kolonu kojih ima m + n, zbir ovih
koeficijenata potrebno je da odgovara cijeni polja preko kojeg se vrši dostava robe, a računaju
se prema formuli:

Kako u bazičnom planu ima m + n - 1 cijena preko kojih se vrši dostava robe, to je neophodno

da se jedan od koeficijenata vrste ili kolone odredi proizvoljno, najčešće se uzima da je

(može se usvojiti i neka druga vrijednost). Uslov optimalnosti ove metode je:

A) Ako za sva bazična polja tj. za polja preko kojih se vrši dostava robe ispunjeno:

a za slobodna polja tj. polja preko kojih se ne vrši dostava robe ispunjeno:

onda je bazični plan optimalan, tj. imamo minimalne transportne troškovi.

B) Jednostavniji kriterijum optimalnosti može se izraziti preko uslova ako je:

, tada je bazični plan optimalan i pokazuje se da navedena jednakost

jednaka karakteristici lanaca za polja preko kojih se vrši dostava. MODI metodu, pokazat ćemo
na našem zadatku pri čemu početno bazično rješenje uzeti ćemo ono koje je dobijeno VAM
metodom (Tabela 11-a).

Potrošački centri (280) PC1 (90) PC2 (20) PC3 (80) PC4 (40) PC5 Koef.
(50)/20 vrsta
Robno trans.

27
 centri (280)

RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20 0

RTC2 (120+ ) 8 8 3 80 4 40 5 2

RTC3 (120- ) 290- 4 4 3 2 30 -4

6 2 1 2 6
Koeficijenti kolona

Tabela 11-a: Početno bazično rješenje (VAM - metoda)

Prvo se odrede koeficijenti vrsta i kolona:

Ove vrijednosti upisane su u Tabeli 11-a.

Provjera optimalnosti bazičnog rješenja (obavlja se za polja preko kojih se ne vrši dostava robe)
je sljedeća:

28
Kako postoji negativnih karakteristika to naše bazično rješenje nije optimalno, neophodno je
izvršiti preraspodjelu robe i to na polje sa najvećom negativnom karakteristiko a to je polje (2,
5). Karakteristika lanca ovog polja je:

+5
-8

K25 = 5 - 8 + 2 - 2 = -3

+2 -2

To ćemo preraspodjelu robe vršiti po karakteristici lanaca gdje je min ( , 30) = . Novi bazični
plan je dat u Tabeli 17.

29
 Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 (50) Koef.
(90) (20) (80) (40) vrsta
Robno trans.

centri (280)

RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20 0

RTC2 (120+ ) 8 8 3 80 4 40 5 2

RTC3 (120- ) 2 90 4 4 3 230- -4

6 2 1 2 6
Koeficijenti kolona

Tabela 17: Bazično rješenje MODI metoda (I iteracija)

Sada je potrebno da ponovimo postupak:

30
Ove vrijednosti su upisane u Tabeli 17. Provjera optimalnosti bazičnog rješenja (obavlja se za
polja preko kojih se ne vrši dostava robe) je sljedeća:

Kako postoji negativna karakteristika, to naše bazično rješenje nije optimalno, potrebno je
izvršiti preraspodjelu robe i to na polje sa negativnom karakteristiko a to je polje (1, 1).
Karakteristika lanca polja (1, 1) je:

+5
-6

K11 = 5 - 6 + 2 - 2 = - 1
-2 +2

31
To ćemo preraspodjelu robe vršiti po karakteristici lanaca, min (90, 20) = 20, te je novi bazični
plan je dat u Tabeli 18.

Potrošački centri (280) PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 Koef.

vrsta
Robno trans. (90) (20) (80) (40) (50)

centri (280)

RTC1 (40) 5 20 2 20 6 7 6 0

RTC2 (120+ ) 8 8 3 80 4 40 5 2

RTC3 (120- ) 2 70 4 4 3 250- -4

6 2 1 2 6
Koeficijenti kolona

Tabela 18: Bazično rješenje MODI metoda (II iteracija)

Vrijednost funkcije kriterijuma je:

Ako se izvrši dalja provjera po istom postupku dobiće se da su zadovoljeni uslovi optimalnosti,
tako da je raspodejla data u Tabeli 18, optimalno bazično rješenje, čija raspodejala roba daje
minimalne troškove transporta.

32
3. ZAKLJUČAK

Detaljnom analizom maturskog zadatka evaluiraju se i realiziraju razni parametri i pokazatelji

robno - transportnog centra koji su relevantni za proizvodnost voznog parka.

Usluga u saobraćaju oznaćava promjenu nahođenja ljudi i roba, odnosno svrhovito premještanje
dobara sa jednoga mjesta na drugo. Karakteristike saobraćajne usluge jesu da je to usluga u kojoj
se ujedno sučeljavaju i proizvodnja i potrošnja.

Ovaj zadatak oslikava realnu sliku i praktičan primjer obavljanja analize transportnog procesa na
osnovu robno-transportnog centra u cilju optimizacije istog kako bi se mogli uočiti eventualni
problemi i nepravilnosti koji pri tome nastaju.

Budući da je redukcija troškova jedan od ciljeva mnogih kompanija danas, za očekivati je da će

razvoj organizacije prevoza robe(tereta) i putnika dobiti neke nove smjernice razvoja i napretka u
skladu sa razvojem tehnologije.

33
4. KORIŠTENA LITERATURA

 Zbirka zadataka iz organizacije i tehnologije drumskog saobraćaja, Saobraćajni fakultet

univerziteta u Beogradu, Mr Ivan Jovanović, Beograd 1997 god.
 Sveska za 3 razred srednje Tehničke škole, predmet: Organizacija prevoza robe i
putnika, školska 2020/2021
 Sveska za 4 razred srednje Tehničke škole, Organizacija prevoza robe i putnika, školska
2021/2022

Internet izvori:

 http://www.viamichelin.com/
 http://www.prometna-zona.com

34
5. MIŠLJENJE KOMISIJE

1._________________________________________

2._________________________________________

3._________________________________________

4._________________________________________

35