U bilansu razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda BiH sa inostranstvom u 2019.

godini
ostvarena je vrijednost izvoza od 799 miliona KM, uvoza 3 milijarde, i deficita od 2,4 milijarde KM.
Vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda je u odnosu na prethodnu godinu manja za 3%, dok se na
strani uvoza bilježi povećanje od 3%. Deficit je bio za 137 miliona KM ili 6% veći u poređenju sa
prethodnom godinom.

Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u posmatranom periodu 2017.-2019. godina

karakteriše kontinuiran pad vrijednosti i količine što ukazuje na ne baš povoljan rezultat trgovine sa
svijetom. Posebno u 2019. godini, loši trgovinski rezultati su uglavnom posljedica smanjenog izvoza na
tržište Turske obzirom na značajno smanjenje vrijednosti turske lire. Takođe, na smanjenje izvoza
uticala je i odluka prištinskih vlasti za uvođenje zaštitne mjere tj. carine na uvoz mlijeka i mliječnih
prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100% carine i to na uvoz svih roba, uključujući
i poljoprivredno-prehrambene proizvode porijeklom iz BiH. Poljoprivredni proizvodi koji su uticali na
značajno smanjenje izvoza u 2019. godinu u poređenju sa prethodnom godinom su: meso i jestivi
klaonički (70%), žive životinje i žitarice (56%), šećeri i proizvodi od šećera (34%), duvan i proizvodi
duvana te proizvodi životinjskog porijekla (19%).

Bosna i Hercegovina već duži niz godina bilježi deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-
prehrambenih proizvoda. Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda u 2019. godini iznosio je 2,4 milijarde i veći je za 6% u odnosu na prethodnu godinu.
Posmatrajući kretanje uvoza i izvoza u periodu 2017-2019. godina evidentno je variranje uvoza i pad
izvoza što se odrazilo na povećanje deficita u posmatranom periodu za 13%.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2019. godini je iznosila 25% i manja je za 7% u odnosu na prethodnu
godinu kada je iznosila 27%.

3. STRUKTURA RAZMJENE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine dominantno je orijentisan na

nekoliko grupa proizvoda, kao što su masti i ulja, jestivo voće i orašasti plodovi, , mlijeko i mliječni
proizvodi, jaja, med, pića i alkohol, proizvodi na bazi žitarica i brašna, prerađevine od mesa, riba i
ljuskavaca i meso i jestivi klaonički proizvodi i dr. Navedeni proizvodi čine oko 83% ukupnog izvoza.

Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda u izvozu iz Bosne i Hercegovine (Miliona KM)

Grupe proizvoda 2017 2018 2019
Masti i ulja 170 114 124
Jestivo voće i orašasti plodovi 149 118 117
Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i prirodni med 79 91 111
Pića, alkoholi i sirće 68 79 74
Proizvodi na bazi žitarica, brašna 66 79 67
Prerađevine od mesa, riba i ljuskavaca 55 60 56
Jestivo povrće 39 36 43
Razni prehrambeni proizvodi 20 19 28
Ostaci i otpaci 24 20 21
Kakao i proizvodi od kakaa 24 22 20
Ukupno 694 638 661
Izvor: Agencija za statistiku BiH

Posmatrajući strukturu grupa proizvoda koje su izvoženi u 2019. godini, smanjenje izvoza je zabilježeno
kod izvoza kaka i proizvoda od kakaa za 13%, prerađevina od mesa, riba i ljuskavaca za 6%, pića i
alkohola za 5%, i proizvoda na bazi žitarica i brašna za 2%, jestivog voća i orašastih plodova za 1%.

13.
Najveće povećanje izvoza u 2019. godini od 39%, u odnosu na 2018. godinu, je ostvareno kod grupe
razni prehrambeni proizvodi, zatim mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i meda za 21%, povrća za 21%. Za
navedene grupe je karakterističan kontinuiran rast količina i vrijednosti izvoza tokom posmatranog
trogodišnjeg perioda. Povećanje izvoza u nešto manjem procentu zabilježeno kod masti i ulja i to za
9% s tim što su vrijednost kao i količina izvoza u poslednje tri godine varirala.

Posmatrajući strukturu izvoza na nivou pojedinačnih proizvoda ona se ne mijenja već duži niz godina.
Oko 50% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čine: ulje od sjemena suncokreta
(8%), zatim slijede smrznute maline (7%), sirovo ulje od sjemena suncokreta (6%), mlijeko sa sadržajem
mliječne masti do 3% (5%), vode (5%), pripremljeni i li konzervirani kokošiji proizvodi (3%), mlijeko sa
sadržajem mliječne masti većim od 3% (3%), vafli, kruške i keks po 2%.

Najveće vrijednosti izvoza pojedinačnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine (u milionima KM)

Proizvodi 2017 2018 2019
Ulje od sjemena suncokreta, šafranike -ostalo 95 57 68
Smrznute maline 71 66 59
Sirovo ulje od sjemena suncokreta 67 48 45
Mlijeko sa sadržajem do 3%, u pakovanjima do 2 litra 36 32 39
Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode 33 39 38
Pripremljeni ili konzervirani kokošiji proizvodi 33 34 27
Mlijeko sa sadržajem mm većim od 3%, u pakovanjima do 2 litra 16 20 20
Vafli i oblatne 17 19 17
Kruške- ostale 24 19 17
Slatki keks - ostali 12 12 13
Ukupno top deset proizvoda 403 348 342
Izvor: Agencija za statistiku BiH

Najveća pojedinačna vrijednost u izvozu pojedinačnih poljoprivrednih proizvoda u 2019. godini je

ostvarena izvozom ulja od sjemena suncokreta-ostalo sa ukupnim izvozom u vrijednosti od 68 miliona
KM, i ako je veći za 18% u odnosu na izvoz u 2018. godini, i dalje je manji u poređenju sa izvozom iz
2017. godine za 29%. b

Smrznuta malina je rangirana kao drugi izvozni proizvod koji je zabilježio negativna kretanja po pitanju
plasmana na inostrano tržište od 2017. godine kada je zabilježen najveći izvoz ovog proizvoda u
posmatranom periodu od 71 miliona KM. Ipak, u 2018. i 2019. godini se bilježi zaustavljanje ovog
trenda i pad izvoz smrznute maline koji je bio za 7%, odnosno 10% manji u poređenju sa prethodnom
godinom

Treće rangirani proizvod u izvozu poljoprivrednih proizvoda je sirovo ulje od sjemena suncokreta sa
vrijednosti izvoza od 45 miliona KM što je za 6% manje u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrajući
podatke o izvozu za tri godine evidentno je da je najveća vrijednost izvoz od 67 miliona KM zabilježena
2017. godine a zatim je u narednim godinama izvoz smanjen na 48 miliona KM u 2018, odnosno 45
miliona KM u 2019. godini.

Konzumno mlijeko, odnosno mlijeko za piće, je i dalje najznačajniji proizvod u izvozu mlijeka i proizvoda
od mlijeka, s tim da je trend povećanja izvoza mliječnih proizvoda i pored vrlo nepovoljnih uslova
plasmana na Kosovo* nije narušen ni u 2019. godini.

Kao što se iz podataka može vidjeti izvozna orijentaciju poljoprivrede fokusirana je na određene
poljoprivredne proizvode kod kojih se već duže vrijeme bilježi uspjeh na inostranom tržištu i može
poslužiti kao jedan od indikatora konkurentnosti ovih proizvoda na tom tržištu.

14.
Ukupan uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda u 2019. godini je 3% ili 108 miliona KM veći od
uvoza ostvarenog u 2018. godini. Grupe poljoprivrednih proizvoda koje u ukupnom uvozu u 2019.
godine čine 73% ukupnog uvoza su pića, alkohol i sirće sa učešćem od 11%, meso i jestivi klaonički
proizvodi 10%,razni prehrambeni proizvodi 9%, proizvodi na bazi žitarica i brašna 7%, žitarice, jestivo
voće, ostaci i otpaci, masti i ulja životinjskog porijekla te mlijeko i mliječni proizvodi sa po 6% i kakao i
proizvodi od kakaa sa 5%. Ove grupe poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se nalaze u strukturi
najviše izvezenih u posmatranom periodu.

Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda u uvozu u BiH (Miliona KM)

Grupe proizvoda 2017 2018 2019
Piće, alkohol i sirće 328 346 357
Meso i klaonički proizvodi 247 286 307
Razni prehrambeni proizvodi 249 262 285
Proizvodi na osnovu žitarica 197 213 232
Žitarice 243 217 206
Jestivo voće 191 177 201
Ostaci i otpaci 180 192 197
Masti i ulja životinjskog porijekla 262 207 186
Mlijeko i mliječni proizvodi 148 160 185
Kakao i proizvodi od kakaa 154 167 180
Ukupno top deset 2.199 2.227 2.336
Izvor: Agencija za statistiku BiH

Najveća vrijednost uvoza od 357 miliona KM u 2019. godini ostvarena je kod grupe pića, alkohol i sirće
i veća je za 3% u poređenju sa ostvarenim uvozom iz prethodne godine. Na drugom mjestu, sa
vrijednosti uvoza od 307 miliona KM, su meso i jestivi klaonički proizvodi, zatim slijede razni
prehrambeni proizvodi 285 miliona KM, proizvodi po osnovu žitarica 232 miliona KM, žitarice 206
miliona KM, jestivo voće, ostaci i otpaci, te masti i ulja itd. Najveći porast uvoza u 2019. godini ostvaren
je kod grupe proizvoda jestivo voće i to za 13% ili 24 miliona KM, dok je najveći pad uvoza ostvaren u
grupe masti i ulja za 21 milion KM ili 10%.
Kada je riječ o uvozu pojedinačnih poljoprivrednih proizvoda, njihova zastupljenost u ukupnom uvozu
posmatrajući vrijednost, kreće se u rasponu od 2 do 4% i riječ je o najzastupljenijim poljoprivrednim
proizvodima u uvozu na tržište Bosne i Hercegovine.

Najveće vrijednosti uvoza pojedinačnih proizvoda u BiH (Miliona KM)

Proizvodi 2017 2018 2019
Pšenica 138 116 121
Goveđe meso 83 98 96
Vode, mineralne i gazirane 61 71 82
Pivo u bocama 89 90 79
Koncentrati sa mliječnom masti 68 67 74
Cigarete 65 71 70
Kafa sa kofeinom 90 79 70
Ulje od sjemena suncokreta 102 60 68
Koncentrati bez mliječne masti 50 59 64
Svježe banane 52 53 61
Ukupno top deset proizvoda 798 764 785
Izvor: Agencija za statistiku BiH

15.
Na prvom mjestu u ukupnom uvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda u BiH sa učešćem od 4%
je zastupljena pšenica, goveđe svježe ili rashlađene ne raskomadane četvrtine sa 3%, zatim slijede vode
mineralne i gazirana sa 3%, pivo od slada u bocama, koncentrati sa sadržajem mliječne masti, cigarete,
kafa sa kofeinom, ulje od sjemenki suncokreta, koncentrati bez sadržaja mliječne masti te svježe
banane sa po 2%.

Posmatrajući pojedinačne proizvode u uvozu za 2019. godinu u odnosu na 2018. godinu, najveći porast
je ostvaren kod uvoza banana i vode (mineralne i gazirane) za 15%, ulja od sjemena suncokreta za 8
miliona KM ili 13%, zatim koncentrata sa mliječnom masti za 10%, i koncentrata bez mliječne masti za
8%.

Najveći pad vrijednosti uvoza je ostvaren kod uvoza piva od slada u bocama, čija je vrijednost uvoza u
2019. godini bila za 11 miliona ili 12% manja od uvoza ostvarenog u prethodnoj godini (do su količine
ostale približno iste), zatim kafe sa kofeinom za 9 miliona KM ili11%.

4. DEFICIT U SPOLJNOTRGOVINSKOJ RAZMJENI POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA

Kretanje uvoza, kao i izvoza, u posmatranom periodu definisalo je i kretanje vrijednosti ostvarenog
deficita. Vrijednost deficita u 2019. godini je iznosila 2.394 miliona KM i veća je za 137 miliona KM ili
6% u odnosu na ostvareni deficit iz prethodne godine, odnosno za 13% ili 278 miliona KM u poređenju
sa 2017. Rast deficita je u posmatranom periodu od tri godine rezultat smanjenja izvoza i veće
vrijednosti uvoza. U 2019. godini, vrijednost uvoza je porasla za 3%, a vrijednost izvoza opala za 3% pa
je i očekivano bilo povećanje deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda.

Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu

2017.-2019. godina (Miliona KM)
4.000
3.000
2.000
1.000
0
2017 2018 2019
-1.000
-2.000
-3.000
Uvoz Izvoz Deficit

Trgovinski deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda u suštini je ogledalo cjelokupnog

stanja u poljoprivredi Bosne i Hercegovine koje se ogleda u nedovoljno razvijenim kapacitetima za
proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, niske proizvodnosti i slabe konkurentnosti domaće proizvodnje
na stranom tržištu.

Najveće učešće u deficitu ima deset grupa poljoprivredno prehrambenih proizvoda koje čine oko 75%
ukupnog deficita.

16.