r op - fork milan zivkovic ~ mitologemi nemoéi i kraja Civilizacije sy BNKOVIC miadl je autor, student rede na zagrebatko Kazalg - wun 2 i je 0} Akademi, sadinio je kr je ntost aktost Lauro Anderson, Zivkovié je, inate, pore, Draitelbivanja na oy | ea Sao smn Au poslodie 0 vijeme java sve SeSee esejatenn, Uekstovima na stranicama ome So tse pote, @2) ‘ Laurie Anderson (Chicago, 1947), umjetnica je iz najartikuliranij galerijskog kruga ameritkog hepenisko-konceptuatisities pertonne cea sedamdesetih godina, a Poznajemo njezine tadove od poéetka osamdesetih, koje velikim dijelom »obiljiezava Svijest 0 masovnim me- djima, masovnoj ‘ulturi, rock-kulturi, kazaligtu, Spektaklu...«',) te upo- teh kodova koje éesto ne izbjegavamo uvjetno oznatiti terminom »post-«, _ Od Svoje sedme godine Andersonova vjezba Klasiénu violinu; povi- jest umjetnosti diplomirala je u New Yorku 1969., a skulptura 1972. na Columbia University. Objavijivala je likovne kritike i predavala povijest Umjetnosti na nekoliko koledza i Sveucilista. Stalna potreba za inoviranjem i otudivanjem standardnog procedea Ubavijenju skulpturom dovodi je, preko zvuénih, skulptura, tape-loopova, do Statiénog galerijskog peformancea, tipitnog za Sezdesete i sedam: desete godine. Iz toga je razdoblja i poznata tape-bow violina sa mag- Netofonskom glavom koja reproducira »cover« Lenjinova slogana: »Et- hics is the aesthetics of the few, of the few, of the fu... ture«. »Liudi su u proglosti imali sve moguée religiozne, _ekonomske i Politicke ideje, koje.su, u namjeri da ih ucine sto ugodnijima, proizveli 4 Umjetniéka djela. A onda su, u Jednom trenutku izostala sigurna Uvjerenja, i nagao se velik broj \judi koji prave zgodne predmete — ali 2aSto? ~ Ovdje dolazi estetika. Ludi govore: ‘Pogledaj ovu ravnu liniju, Pogledaj onu bijelu prazninu?’ Zatim drugi kazu: 'Zasto bih to gedso, lici mi na keramiéke plocice u mojoj kupaonici anne ‘ee grat 'azlog za otpoéinjanje na toj ravnoj liniji, ali sveznajuci ne Zele kazati. Iti, budala, ne znaé nigta.« co bigajenog galeriskog ie izvodi, po prvi puta izvan uot pi a i elas Ane. i fate Savnu predstau ber liorskanog spontanita | skrun sma, Privarsa hoje patesto () lzvavne tometizaju, neljrsce regeno, »ameri- can way of life«, »american dreams, upravo ga (de)/re/mitologizirajuci.. 1 dalje, Costo: Mare Kovatit: Posiperformance, Quorum 02/85, Ye 293 Scanned with CamScanneri (ili obratno!) osobine njezinih kasnijih i recentni saginne video i filmskim vrpcama te, sasvim u konteksty pa zbe, od »hit-singla« »Oh, Superman« i LP-a «Big Science. (1983) gramofonskim plocama: »soundtrack« sedmosatne Predstave Unites States I-IV« (5 LP-box, 1983), »Mr. Hartbreak« (LP, 1984) 1, ay a the Brave« (LP+film, 1986). Posljednja dva Projekta OStvarena su suradnji sa, primjerice Adrianom Belewom, Billom Laswellom, Pete, rom Gabrielom, Williamom Burroughsom... »Stvari sa kojim radim su Znakovi i zvuk, a ne ideje. Ljudi koji dolaze na moje perfomance su razliciti, i ja pokusavam montirati fragments tako da budu Sto prihvatijiviji. Mozda sam poput djece, jer u mom Tadu ima puno nestasluka. Nitko ne vjeruje da odrastao Covjek Moze biti tako smijean! Ali ja ne Zelim biti strucnjak.« »Mnogi od znakova koje koristim dolaze iz sasvim obiénih si- tuacija, nisu uvijek ezoteriéni. Elektronika je njihovo Produbljenje, Podvojen odnos Laurie prema ameritkim mitovima ukljuéuje »isto- dobnu fascinaciju i kritiéki odmak« (T. Wruss). Donekle kao i Sonic Youth (spomenimo, ali ne inzistiraimo na usporedbi), koji takoder znaju biti ironiéni, odabiruéi, uglavnom, mitologeme kraja i nemoéi civilizacije (»..IN THE TRUNK OF AN OLD CARs, npr.) te neposredno trpeci Posljedice takvog izbora (bilo da se radi o navedenom »junkyard«-kom- pleksy, ili 0 »drugoj« trash-fascinaciji, Madonnom, Starpowerom...), dok Laurie nudi (rekosmo, infantiIno-ironiénu, a Sesto tuznu, ili éak horrorificiranu) »poziatu« totaliteta sistema upotrebom Mmitologijski egzi- stentnih toposa, poput drive-ina, Supermana, velikih automobila, Franka Sinatre, itd. u Zamjenu »nuklearnoj« frustraciji: »Pokusavam biti iudsko biée u elektronskom svijetu i pri tome ostati manje ili vise mentaino Zdrava. Posebno u svijetu ko stvar mi se j tleu i, tamo kazu: mi imamo nuk timo prvil....2) . Laurie Anderson, kao, Po viastitim rijecima, »netko tko prida price« jezikom kinematogratije Cetrdesetih godina ( »Hey Sportl«, »Hey, Pal« 2 ‘ona se, vrlo, autoata (i « Citira) } Indeterminirajuéi i »gubedi«, SploSnjavajuéi Subjekt teksta — Gini to »gesamtkunstwarkignos (ali na vrlo visokom stupnju estetizacije!), konstruirajuéi »bistemsku« »pozadi- NU« svojemu djelovanju. Remitologizacijom ostataka »rasutog« americ- 09, gradanskog »nesistematizirajuceg sistema«), kag Posljednje mje- Sto klasiénog modemiteta L. Anderson ne j Proizvodi, Po Jamesonu, ® Navedeno proma: Dejan Krdié: Citajud Laur ° Frederic Jameson: Nova logika razlikovania, Quorum Scanned with CamScannerliko izuzetnih pjesama i ki efekat, a nakon tol k pj ma i performance: 139 ‘TRAZI!) da ponudimo barem neke, izabrane prijevode ova WY United States (Big Science), Mr. Hartbreak i Home of the te dasnjin pojavijivanja Laurie Anderson, davnoga se Bienalla éati, no u beogradskom zborniku R’N’R preveden je zanim- liv intervju, novosadska izvedba »Velikog i malog« Botha Straussa YO kvalitetno koristi Laurinu glazbu, a sve one koje ova prita i dalje zanima preporucujem Delimiru. (Laurie je inate, recimo, O.K.) Brave: od ovd ne mogu SIC coo! coo! a laurie, was laurie ist? big science? golden cities? golden towns!” gd Scanned with CamScanner