Konceptualni Dizajn Sistema Za Zagrijavanje Sanitarne Vode Korištenjem Solarne Energije (Engl. Solar Water Heating System)

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO

ODSJEK ZA AUTOMATIKU I ELEKTRONIKU
Konceptualni dizajn sistema za zagrijavanje

sanitarne vode korištenjem solarne energije
(engl. Solar water heating system)
Seminarski rad I iz predmeta

– PRINCIPI SISTEMSKOG INŽENJERINGA –
Predmetni nastavnik: Student:

Doc. dr Adnan Tahirović Amra Rašidagić
Sarajevo, 2019.
Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehnički fakultet u Sarajevu
Odsjek za automatiku i elektroniku
Predmet: Principi sistemskog inženjeringa
Izjava o autentičnosti rada
Ime i prezime: Amra Rašidagić

Naslov rada: Konceptualni dizajn sistema za zagrijavanje vode korištenjem solarne
energije
Vrsta rada: Seminarski rad
Broj stranica: 60
Potvrđujem:
 da sam pročitao/la dokumente koji se odnose na plagijarizam, kako je to definirano
Statutom Univerziteta u Sarajevu, Etičkim kodeksom Univerziteta u Sarajevu i pravilima
studiranja koja se odnose na I i II ciklus studija, integrirani studijski program I i II
ciklusa i III ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu, kao i uputama o plagijarizmu
navedenim na web stranici Univerziteta u Sarajevu;
 da sam svjestan/na univerzitetskih disciplinskih pravila koja se tiču plagijarizma;
 da je rad koji predajem potpuno moj, samostalni rad, osim u dijelovima gdje je to
naznačeno;
 da rad nije predat, u cjelini ili djelimično, za stjecanje zvanja na Univerzitetu u Sarajevu
ili nekoj drugoj visokoškolskoj ustanovi;
 da sam jasno naznačio/la prisustvo citiranog ili parafraziranog materijala i da sam se
referirao/la na sve izvore;
 da sam dosljedno naveo/la korištene i citirane izvore ili bibliografiju po nekom od
preporučenih stilova citiranja, sa navođenjem potpune reference koja obuhvata potpuni
bibliografski opis korištenog i citiranog izvora;
 da sam odgovarajuće naznačio/la svaku pomoć koju sam dobio/la pored pomoći
mentora/ice i akademskih tutora/ica.
Sarajevo, januar 2019 godine
1
Sadržaj
1. Uvod .................................................................................................................................................. 4
2. Identifikacija potreba (engl. Identification of need) ........................................................ 5
2.1 Motivacija za razvoj sistema ........................................................................................................... 5
2.2 Klimatske promjene ........................................................................................................................... 7
2.3 Solarna energija ................................................................................................................................... 8
2.4 Definicija problema ......................................................................................................................... 10
3. Studija izvodljivosti (engl. Accomplishment of feasibility study) .............................. 10
3.1 Predstavljanje alternativa ............................................................................................................. 11
3.1.1 Aktivni sistem zatvorene petlje sa pločastim kolektorom (Rješenje 1) ............. 12
3.1.2 Aktivni sistem zatvorene petlje sa vakuumskim kolektorom (Rješenje 2) ....... 16
3.1.3 Aktivni sistem zatvorene petlje sa pločastim kolektorom‒drainback izvedba
(Rješenje 3) ........................................................................................................................................... 18
3.2 Komparacija tehnoloških rješenja ............................................................................................. 21
3.3 Life Cycle Cost (LCC) analiza sistema ....................................................................................... 25
3.4 Zaključak .............................................................................................................................................. 26
4. Analiza zahtjeva (engl. Requirements analysis) ............................................................. 26
4.1 Operativni/radni zahtjevi ............................................................................................................. 27
4.2 Zahtjevi za održavanje i podršku ............................................................................................... 31
4.2.1 Periodične inspekcije.............................................................................................................. 32
4.2.2 Preventivno održavanje ........................................................................................................ 33
4.3 Stakeholders ....................................................................................................................................... 36
4.4 Lista zahtjeva ..................................................................................................................................... 37
5. Tehničke mjere performanse (engl. Technical performance measures) ............... 38
5.1 Lista TPMs ........................................................................................................................................... 38
5.2 House of Quality ................................................................................................................................ 39
6. Funkcionalna analiza i alokacija (engl. Functional analysis and allocation) ....... 42
6.1 Funkcionalna analiza ...................................................................................................................... 42
6.2 Funkcionalna alokacija ................................................................................................................... 43
6.3 FMECA analiza ................................................................................................................................... 45
7. Sinteza, analiza i evaluacija (engl. Synthesis, analysis and evaluation) ................. 50
7.1 Usporedba različitih dizajn opcija ............................................................................................. 50
7.2 Proračun raspoloživosti sistema i funkcija pouzdanosti sistema ................................. 51
7.2.1 Funkcija pouzdanosti sistema ............................................................................................. 52
2
7.2.2 Raspoloživost sistema ............................................................................................................ 53

7.3 Ekonomska analiza .......................................................................................................................... 54
7.3.1 Analiza osjetljivosti i rizika .................................................................................................. 57
8. Zaključak ...................................................................................................................................... 59
Literatura ......................................................................................................................................... 60
3
1. Uvod
Osvrtom na definicije sistema i inženjeringa, te proučavajući različite definicije

sistemskog inženjeringa, uvidjeli smo koliko je bitno razumjeti da je pažnju potrebno
posvetiti cjelokupnom životnom vijeku sistema i sistemskom pristupu dizajnu sistema, a
ne samo dijelu kojem se posvećujemo u sklopu naše ili određene druge struke. Životni
vijek sistema ili proces sistemskog inženjeringa počinje sa identifikacijom „potrebe“ ili
„želje“, što se može učiniti očitim ili osnovnim, ali definicija problema je zapravo najteži
dio procesa sistemskog inženjeringa. Životni vijek sistema završava „odlaskom u
penziju“ tj. odlaganjem i uklanjanjem sistema iz dotadašnje upotrebe. Ako sistem koji je
trenutno u upotrebi, na primjer nije adekvatan pri postizanju određenih ciljeva, preskup
je, nema adekvatnu podršku i slično, potreba za novim sistemom je bazirana na stvarnim
nedostacima ili percipiranim nedostacima. Stoga, potrebu za novim sistemom treba
prezentovati u kvantitativnom i kvalitativnom smislu i dovoljno detaljno, kako bi
opravdali prelazak na iduće korake u procesu sistemskog inženjeringa.
Nakon što smo razumjeli potrebu za sistemskim pristupom dizajnu sistema, zbog
vremenskih ograničenja, u izradi ovog seminarskog rada uključeni su samo koraci
konceptualnog dizajna sistema, te vještine i discipline koje se dominantno pojavljuju u
toku faze konceptualnog dizajna. Konceptualni dizajn (engl. Conceptual design) je prvi
korak sistemskog inženjeringa i predstavlja osnovu na kojoj se baziraju sljedeći koraci, a
oni su:
- Preliminarni dizajn (engl. Preliminary system design)
- Detaljni dizajn i razvoj (engl. Detail design and development)
- Faza proizvodnje/konstrukcije (engl. Production and/or construction)
- Faza korištenja i održavanja sistema (engl. Utilization and support)
- Faza otpisa/recikliranja sistema (engl. Phaseout and disposal)
U narednim poglavljima smo predstavili sljedeće sekcije-aktivnosti konceptualnog

dizajna za odabrani sistem:
- Identifikacija potreba (engl. Identification of need)
- Studija izvodljivosti (engl. Accomplishment of feasibility study)
- Analiza zahtjeva (engl. Requirements analysis)
- Tehničke mjere performanse (engl. Technical performance measures-TPMs)
- Funkcionalna analiza i alokacija (engl. Functional analysis and allocation)
- Sinteza, analiza i evaluacija (engl. Synthesis, analysis and evaluation)
Za izradu seminarskog rada je odabran sistem koji koristi solarnu energiju za

zagrijavanje vode (engl. Solar Water Heating system – SWH), čija je namjena da se koristi
prvenstveno u domaćinstvu.
4
2. Identifikacija potreba (engl. Identification of need)
„Identifikacija potreba“ je prvi korak u procesu sistemskog inženjeringa, u okviru kojeg

ćemo ukratko opisati niz identifikovanih motiva koji iniciraju potrebu za odabranim
sistemom. Navesti ćemo zašto ljudi i općenito korisnici koji imaju potrebu za
korištenjem tople vode, a koji trenutno koriste neke druge načine i tehnologije za
zagrijavanje vode, pronalaze želju za korištenjem novog načina zagrijavanja vode. Da bi
približili te istakli koje su prednosti i pogodnosti sistema koji koriste solarnu energiju,
navesti ćemo trenutne nedostatke široko rasprostranjenih i ustaljenih konvencionalnih
načina zagrijavanja vode. Zajedno sa prioritetom za realizaciju navedenog sistema su
definisani i osnovni zahtjevi koji se nameću na dizajn sistema za zagrijavanje vode.
2.1 Motivacija za razvoj sistema
Svako domaćinstvo ima potrebu za sanitarnom toplom vodom, koju može upotrebljavati
u različite svrhe. U prosjeku potrošnja tople vode po osobi iznosi oko 50 litara dnevno.
Za prosječnu četveročlanu porodicu to znači da se dnevno potroši oko 200-300 litara
pitke vode, od čega u prosjeku 40-80 litara otpada na potrošnu toplu vodu temperature
od 40°C do 60°C. Potrošna topla voda za domaćinstvo je neizbježna i apsolutna je
potreba svakog čovjeka. Voda se koristi u različite svrhe kao na primjer: priprema
različite hrane, pranje voća i povrća, održavanje čistoće doma, pranje veša, pranje suđa,
održavanje lične higijene, kuhanje itd. Cilj je razmisliti koji su najčešći načini zagrijavanja
vode, koliko novca trošimo na njeno zagrijavanje i da li time na direktni ili indirektni
način utičemo na okolinu i balans u prirodi?
Priprema tople sanitarne vode jedan je od većih potrošača toplinske energije u
domaćinstvu. Na pripremu potrošne tople vode u prosječnom domaćinstvu otpada
otprilike 20% ukupne godišnje potrošnje toplinske energije, dok se ostatak troši na
grijanje prostora (oko 73%) i kuhanje (oko 7%). Zbog toga uvijek postoji želja da se ti
troškovi svedu na minimum i da se uspostavi financijska ušteda. Postoje razni uticaji koji
dovode i do povećanja troškova energenata.
Energenti koji se koriste za zagrijavanje vode su različiti. Neki od konvencionalnih

načina zagrijavanja su:
 korištenje plina
 korištenje električne energije (pri čemu se koriste električni protočni ili
akumulacioni bojleri)
Na cijenu plina utiču mnogi faktori. U zavisnosti od dobavljača, stanja na europskim
burzama, rasta cijena nafte na svjetskom tržištu itd., vrlo je teško sa sigurnošću
prognozirati promjene u cijeni plina. U svakom slučaju, mogućnost za poskupljenjem
5
postoji, što direktno utiče na potrošače. U budućnosti se očekuju i povećanja cijena

električne energije, a jedan od razloga rasta cijena jeste i podsticaj za ulaganja u
obnovljive izvore energije, čiju ćemo važnost objasniti u nastavku.
Zbog jednostavnosti korištenja, jedan od najčešćih energenata na koji se ljudi
odlučuju je zagrijavanje korištenjem električne energije i u tom kontekstu možemo
početi razmišljati i o načinima proizvodnje električne energije.
U savremenom društvu, čovječanstvo troši ogromne količine resursa i energije.
Svake godine se potroši onoliko energije koliko bi se dobilo sagorijevanjem deset
milijardi tona uglja. Vrijeme u kome živimo karakteriše ubrzan razvoj industrije,
postojanje velikih industrijskih centara i metropola sa izuzetno visokom površinskom
potrošnjom električne energije. Ako ovome dodamo i predviđanja glede rapidnog
povećanja broja stanovnika na Zemlji, jasno je da energetske potrebe čovječanstva rastu
i da ubrzo neće moći biti zadovoljene na način na koji se to danas vrši. Što znači da i sve
većim tehnoloških razvojem, raste i potreba za sve većim količinama električne energije
a time i potreba za većim brojem elektrana koje služe za proizvodnju električne energije.
Neki od kriterija prema kojima se dijele elektrane su:

 Prema vrsti pogonskih mašina, odnosno vrsti transformacije energije, koja se u
elektrani od primarnog izvora energije pretvara u električnu energiju
(termoelektrane (u koju se mogu uvrstiti i nuklearne elektrane i geotermalne
elektrane), hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane)
 Prema izvoru toplote potrebne za proizvodnju električne energije (elektrane na
fosilna goriva, termoelektrane, nuklearne elektrane, geotermalne elektrane,
elektrana na biomasu, kombinovane toplane-elektrane, solarne elektrane)
 Prema obnovljivosti izvora energije (elektrane na obnovljive izvore energije,
elektrane na neobnovljive izvore energije)
Skoro 90% energetske potrošnje čovječanstva potiče od fosilnih goriva i trenutno su

osnovni izvor energije na Zemlji. U fosilna goriva spadaju neki od najšire korištenih
konvencionalnih izvora energije: ugljen, prirodni plin i nafta, a u obnovljive izvore
energije spadaju energija sunca, vode i vjetra. Proizvodnja i potrošnja fosilnih goriva
potiču ekološku zabrinutost. Problem je što fosilna goriva koriste gotovo svi. Ljudi imaju
potrebu za strujom, toplotom, fabričkim proizvodima, industrijskim postrojenjima,
automobilima, raznim vrstama transporta... Svi istaknuti izvori upotrebe emisija fosilnih
goriva imaju određene posljedice na naše zdravlje, život, okoliš i na našu planetu.
Tokom izgradnje i samog rada elektrane vrši se negativan utjecaj na lokalnoj i na
globalnoj razini. Sve većim zagađenjem zraka i vode, uviđa se utjecaj na zdravstvene
probleme kod ljudi i životinja, kao i na sve veća onečišćenja prirode. Bitno je da
shvatimo da su fosilna goriva koja se danas koriste najveći zagađivači okoliša.
6
Znači, pored financijskog efekta izraženog u želji da što je moguće više smanjimo
troškove zagrijavanja vode, ono ima i ogroman uticaj na okolinu, zagađenje planete i
remetenje prirodnog balansa u prirodi.
2.2 Klimatske promjene
U posljedne vrijeme se sve češće spominje termin „globalno zagrijavanje“. Globalno

zagrijavanje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere
uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime. Globalno
zagrijavanje između ostalog nastaje i zbog povećanih emisija stakleničkih plinova u
atmosferu, prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva. Osvrnemo li se posebno na
energetski sektor, onda su naročito bitne emisije SO2 (sumpor dioksid), NOx (oksidi
azota) i CO2 (ugljen dioksid) do kojih dolazi prilikom sagorijevanja fosilnih goriva u
termoelektranama. Treba naglasiti da je CO2 jak staklenički plin koji u najvećem dijelu
doprinosi stakleničkom efektu i globalnom zagrijavanju.
Efekti i posljedice globalnog zagrijavanja zahvataju sve segmente ljudske djelatnosti
kao i okoliša, a neke od njih su:
 Topljenje ledenjaka i ledenih polarnih kapa, što dovodi do podizanja morske
razine. Ovo će imati razarajući učinak na stanovništvo koje živi u priobalnim
pojasevima i ono koje živi na izrazito malim nadmorskih visinama.
 Računa se da će tri četvrtine svjetskog stanovništva biti ugroženo poplavama ili
sušom, a da će upravo siromašne zemlje najviše osjetiti posljedice globalnih
klimatskih promjena.
 Toplija okolina će pogodovati povećanju i širenju tropskih bolesti sjevernije i
južnije od ekvatora i time znatno uticati na javno zdravlje.
 Povećanje broja ekstremnih vremenskih događaja (više oluja, valova vrućina,
poplava, ...)
 Povećanje ozbiljnosti ekstremnih vremenskih događaja (razornije oluje, duži
valovi vrućina, veće poplave, …)
Kako bi izbjegli golemu štetu koju mogu izazvati klimatske promjene moramo, kao
prvo stabilizirati, a zatim i pokušati smanjiti postojeću razinu stakleničkih plinova u
atmosferi što je prije moguće. Glavne mjere i smjernice za smanjenje emisije stakleničkih
plinova, odnosno globalnog zagrijavanja su:
⇒ upotreba obnovljivih izvora energije,
⇒ povećanje energetske učinkovitosti,
⇒ energetsko korištenje otpada,
⇒ zamjena postojećih tehnologija u industriji,
⇒ razvrstavanje otpada,
⇒ izolacija zgrada,
⇒ upotreba javnog prijevoza,
7
⇒ upotreba automobila sa smanjenom potrošnjom goriva i

⇒ pošumljavanje.
Ako uzmemo u obzir da svaki čovjek na planeti zbog potrebe za toplom vodom
doprinosi svim negativnim efektima koji su posljedica odabira načina zagrijavanja vode,
brzo ćemo uvidjeti da imamo problem. Time dolazimo do potrebe za korištenjem
alternativnih načina zagrijavanja vode. Možemo govoriti o iskorištenju obnovljivih
izvora energije kao što je solarna energija, čija je najveća prednost da je neiscrpiva,
svima dostupna i praktično „besplatna“!
2.3 Solarna energija
Pod obnovljivim izvorima energije podrazumijevaju se oni energenti čije su rezerve

konstantne ili se ciklično obnavljaju, a troše se u iznosu koji ne premašuje brzinu kojom
se obnavljaju. Ljudi su uvidjeli da zaliha mnogih vrsta energije i nema u potpuno
neograničenim količinama. Rezerve urana, uglja, nafte i plina neće trajati zauvijek,
fosilna goriva će se obnoviti tek za nekoliko miliona godina.
Čak je i davne 1931. godine Thomas Edison uvidio nadolazeće probleme, što
objašnjavamo citatom: [9]
“ I’d put my money on the sun and solar energy. What a source of power! I hope we don’t
have to wait 'til oil and coal run out before we tackle that.”
Thomas Edison (1847-1931)
Rješenje je smanjenje upotrebe prljavih fosilnih goriva razvijanjem čistih obnovljivih

izvora energije kako bi se formirao održivi energetski miks, koji može zadovoljiti
svjetske energetske potrebe. U obnovljive izvore energije spadaju:
 energija vodenih tokova,
 energija morskih valova, plime i oseke, te toplinska energija mora,
 solarna (sunčeva) energija,
 energija vjetra,
 gorive ćelije,
 energija biomase,
 geotermalna energija.
Pitamo se koliki je potencijal obnovljivih energetskih resursa? Pogledajmo sljedeću
sliku na kojoj su prikazani energetski izvori koje trenutno koristimo i svi oni koji nam
stoje na raspolaganju:
8
Slika 2.1 Potencijal obnovljivih energetskih resursa [5]
Na slici 2.1 žuta površina nam pokazuje potencijal solarne energije koji iznosi 2850
puta više energije nego što trenutno koristimo godišnje. Koristeći se samo sadašnjom
tehnologijom, postoji realna šansa da možemo proizvesti puno više energije nego što
nam je potrebno, ali koristeći obnovljive izvore energije. Što se tiče izvora energije,
solarna ima najviše prednosti iz mnogo razloga. Iako ima mnogo mjesta
na kojima nema fosilnih goriva ili urana, nema nijedne zemlje na svijetu koja nema
sunčeve svjetlosti. Može se vidjeti i da skoro svaki oblik savremene energije potiče od
sunčeve. Energija sunca je obnovljiv i neiscrpan izvor električne energije od koga potiču
svi drugi oblici energije na Zemlji. Količina solarne energije koja u jednoj minuti dođe na
Zemljinu površinu dovoljna je da zadovolji godišnje energetske potrebe čovječastva u
trenutnoj fazi razvoja! Solarna energija ima toliko veliki teoretski i tehnički potencijal,
da sama može poslužiti da se čovječanstvo odmakne od fosilnih goriva.
Solarna energija se često iskorištava na pasivan način. Na primjer, arhitekte i
građevinci koriste pasivni solarni princip kako bi proizveli najveće količine besplatnog
osvjetljenja i grijanja uz pomoć sunčeve svjetlosti. S druge strane tehnološkog spektra,
postoje aktivne metode za korištenje solarne energije. Možemo izdvojiti dva osnovna
načina iskorištenja solarne energije: toplotna i fotonaponska konverzija. Toplotna
(termalna) konverzija podrazumijeva pretvaranje solarne energije u toplotu. Termalna
energija dobivena konverzijom iz Sunčeve se u praksi koristi u mnoge svrhe a nas
zanima primjena u zagrijavanju sanitarne vode u stanovima, kućama i općenito
domaćinstvima.
9
Solarna energija je poželjna zbog svoje sposobnosti da ostane i decentralizovani

izvor energije i da time izbjegne brojne zamke koje prijete centralizovanim energetskim
izvorima kao što su: nestanci struje, kvarovi mreže, nestašice goriva, agresije, prirodne
katastrofe, itd...
2.4 Definicija problema
Imajući u vidu činjenice prikazane kroz prethodna poglavlja, vidimo da imamo niz jakih
motiva koji su inicirali potrebu za odabranim sistemom. Realizacija sistema za
zagrijavanje vode korištenjem solarne energije predstavlja projekat koji bi donio
mnogostruke dobiti: ekonomske, društvene, ekološke i političke. Dakle, u ovom radu će
biti predstavljeno idejno rješenje sistema, koji će pretvarati sunčevu energiju u toplotnu
i koristiti je za zagrijavanje vode, koja će se na određeni način akumulirati i zatim
koristiti.
Za potrebe izrade seminarskog rada pretpostavićemo da je potrebno dizajnirati
sistem za zagrijavanje vode korištenjem solarne energije za četveročlanu porodicu.
Porodica živi u kući orijentisanoj jugo-istočno, sa nekoliko kvadratnih metara slobodnog
prostora u potkrovlju. Prosječna potrošnja koju svaki član porodice ima na dnevnoj bazi
je oko 40l vode. Porodica živi u području u kojem je klima umjereno kontinentalna.
Potrebno je tokom cijele godine omogućiti da barem 60% zahtjeva za toplom vodom
bude obezbjeđeno solarnim sistemom, dok ostatak potrebnih količina može dolaziti iz
rezervnog grijanja vode (električni ili gasni sistem). Od sistema se očekuje da bude
efikasan i da radi očekivano dobro za one uvjete za koje je postavljen, ali da ne zahtijeva
previše vremena za održavanje. Prihvatljivo je i da početna investicija u sistem ne bude
minimalna ako će to osigurati kvalitet i što duži životni vijek sistema, ali bi zato bilo
poželjno da se novac uložen u sistem što prije vrati štednjom na električnom
zagrijavanju vode a korištenjem solarne energije.
3. Studija izvodljivosti (engl. Accomplishment of feasibility

study)
Studija izvodljivosti je jedan od veoma važnih koraka konceptualnog dizajna. Tokom ovog
koraka analizira se financijska isplativost pojedinih rješenja, njihove operacijske
karakteristike, što za posljedicu ima određivanje tehnologije koja će biti korištena.
U ovom poglavlju ćemo preći na istraživanje izvodljivih alternativa tj. rješenja, a

predstaviti ćemo odabrana tri različita tehnološka rješenja, koja omogućavaju
zadovoljenje navedenih potreba i nekih osnovnih zahtjeva definisanih u prethodnom
poglavlju. Razvojem tehnologije i proširivanjem tržišta, pojavile su se različite vrste i
10
izvedbe SWH sistema. Podjelu možemo izvršiti prema načinu izvedbe tj. principu rada i
prema tipu korištenih kolektora. U poglavlju 3.1 ćemo dati općenitu podjelu SWH
sistema i solarnih kolektora i neke osnovne informacije, dok ćemo detaljnije opise tih
sistema dati u sklopu poglavlja koje se odnose na svako od odabranih rješenja i ta
poglavlja će uključivati:
– Princip rada navedene izvedbe i korištene komponente
– Šematski prikaz sistema
– Osnovne karakteristike
Na osnovu predstavljenih rješenja ćemo moći izvršiti i njihovu uporedbu na
različitim osnovama što je i neophodno kako bi zaključili ovaj korak u procesu
konceptualnog dizajna.
3.1 Predstavljanje alternativa
Princip rada SWH sistema je općenito prilično jednostavan. Energija sunčevog zračenja
zagrijava tečnost u solarnom kolektoru, koja se zatim koristi za zagrijavanje sanitarne
vode koja će biti spremljena u rezervoar i spremna za korištenje.
Ključni dio cjelokupnog sistema je solarni kolektor tj. panel. Kroz kolektor sunčeva
energija ulazi u cijeli sistem. Unutar kolektora se nalazi apsorbirajuća ploča koja
zarobljava solarno zračenje i pretvara ga u toplotu, tako što zagrijava tečnost koja
cirkuliše u kontaktu sa njom. Ova tečnost može biti samo voda, mješavina vode i glikola
(kako bi se izbjeglo zamrzavanje tokom zime u hladnijim klimatskim uslovima) ili neka
druga tečnost za prijenos toplote u zavisnosti od izvedbe sistema. Same apsorbirajuće
ploče su napravljene od bakra ili aluminija. Da bi se povećala efikasnost, apsorbirajuća
ploča je često prekrivena specijalnom farbom (engl. selective coating), čime se
maksimizira apsorpcija zračenja, ali se minimizira emisija toplote.
Postoje dva tipa SWH sistema (prema propulziji):

 Pasivni sistemi (engl. Passive systems)
Pasivni sistem se oslanja na principe prirodnog vodenog toka. Sistem se sastoji
od solarnog kolektora, cijevi i rezervoara za toplu vodu. Postoje dva osnovna tipa
pasivnih sistema:
– ICS sistemi
– Termosifonski sistemi
 Aktivni sistemi (engl. Active systems ili Forced circulation systems)
Aktivni sistemi su složeniji i zahtijevaju, pored osnovnih komponenti pomenutih
prethodno: cirkulacionu pumpu, kontroler, izmjenjivač toplote, različite ventile i
rezervni grijač vode. Zove se aktivni sistem jer ima pokretljive dijelove i
podrazumijeva upotrebu elektronike. Ovi sistemi nisu najjednostavniji, ali su
jedni od najefikasnijih.
11
Aktivni SWH sistemi se dalje dijele na dva tipa (prema načinu prijenosa toplote):
 Sistemi otvorene petlje (engl. Open loop ili direct circulation systems)
Solarni kolektori mogu direktno zagrijavati vodu koja će se koristiti (sanitarnu
potrošnu vodu): takvi sistemi se zovu direktni sistemi ili sistemi otvorene petlje.
U takvim sistemima potrošna voda cirkuliše unutar solarnog kolektora. Sistem
otvorene petlje miješa vodu koja se grije u panelu sa vodom koja se koristi iz
rezervoara.
 Sistemi zatvorene petlje (engl. Closed loop ili indirect circulation systems)
Kod indirektnih sistema tj. sistema zatvorene petlje, tečnost za provođenje
toplote koja teče kroz cijevi u kolektoru nije u direktnom dodiru sa vodom koja će
se koristiti iz rezervoara.
Solarni kolektori se mogu klasifikovati u dvije opšte kategorije:

 ne-koncentrirajući
 koncentrirajući
Kod ne-koncentrirajućeg tipa, površina kolektora (područje koje presreće solarno
zračenje) je isto kao i površina apsorbirajuće ploče (područje koje apsorbira zračenje).
Ne-koncentrirajući tipovi kolektora koji se koriste u stambenim primjenama su:
– Ravni (pločasti) kolektori (engl. Flat plate collector – FPC)
– Cijevni (vakuumski) kolektori (engl. Evacuated-tube collectors – ETC)
Ovi kolektori su uglavnom namjenjeni za SWH sisteme i industrijske procese koji
zahtjevaju temperaturu vode u opsegu 60°C-250°C. Koriste difuzno i direktno sunčevo
zračenje i ne zahtjevaju praćenje sunca.
3.1.1 Aktivni sistem zatvorene petlje sa pločastim kolektorom (Rješenje 1)
Šematski prikaz aktivnog sistema zatvorene petlje zajedno sa svojim osnovnim

komponentama je prikazan na slici 3.1. Sastoji se od solarnog kolektora, sistema cijevi
kroz koje teče antifriz, cirkulacione pumpe, kontrolera, izmjenjivača toplote (engl. heat
exchanger), ekspanzione posude (engl. expansion tank), ventila i rezervnog grijača vode
(engl. back-up heater).
12
Slika 3.1. Šematski prikaz aktivnog sistema sa zatvorenom petljom [15]
Kolektor korišten u ovom rješenju je ravni (pločasti) kolektor. Izgled ovog tipa
kolektora je prikazan na slici 3.2. Pločasti kolektor prikuplja sunčevo zračenje i pretvara
sunčevu energiju u toplotnu energiju za grijanje vode. Ovi kolektori su izrađeni sa
metalnim kućištem (obično aluminijem) i visoko-temperaturnom izolacijom, a obično su
prekriveni sa slojem kaljenog stakla sa niskim procentom željeza (engl. low-iron
tempered glass). Kaljeno staklo sa niskim procentom željeza je važno u dizajnu kolektora
jer poredeći sa tipičnim prozorskim staklom, propušta oko 7% više svjetlosti na
apsorbersku ploču unutar kolektora. Kaljenje stakla čini staklo dovoljno jakim da izdrži
sve vremenske neprilike uključujući i grad. Na kolektoru se nalazi sigurnosno staklo koje
spriječava izlazak sunčeve svjetlosti, dok apsorbirajuća ploča i izolacija služe kao
primaoci te solarne energije. Sigurnosno staklo omogućava da najveći dio sunčeve
svjetlosti uđe u panel, mada još uvijek apsorbuje i reflektira jedan mali dio iste, sa
pravim materijalima je taj nedostatak moguće minimizirati. Mnogo energije se može
izgubiti u vidu toplote koja izlazi bočno ili sa donjih strana panela, ali izolacijom i
upotrebom materijala sa izolacionim osobinama, takvi gubici se mogu takođe umanjiti.
Rezultat je maksimalna količina energije dobivena i apsorbirana u sistemu.
Pločasti kolektor bi trebao biti pouzdan i izdržljiv sa vijekom trajanja od 15 godina ili
više. Pločasti kolektori su dizajnirani da zagrijavaju vodu na srednje temperature (do
≈90°C).
13
Slika 3.2. Izgled ravnog (pločastog) kolektora
Sa pojavom sunčevog zračenja, diferencijalni kontroler koristeći informacije sa

senzora kolektora i rezervoara, određuje kada treba aktivirati cirkulacionu pumpu. U
ovakvom sistemu pumpa cirkuliše tečnost kroz kolektor(e) i izmjenjivač toplote.
Tečnost protiče u zatvorenoj petlji koja uključuje kolektor, priključne cijevi, pumpu,
ekspanzionu posudu i izmjenjivač toplote. Na slici 3.3. i slici 3.4. je prikazana detaljnije
anatomija pločastog kolektora, kako bi vidjeli gdje su locirane cijevi kroz koje protiče
tečnost o kojoj govorimo. Korištena tečnost je obično antifriz, koji cirkulišući kroz
kolektor i izmjenjivač toplote, služi za prijenos toplote iz kolektorske petlje na potrošnu
vodu u rezervoaru. Namotaj izmjenjivača toplote se nalazi u rezervoaru. Općenito, ako je
izmjenjivač toplote instaliran unutar rezervoara, trebao bi se nalaziti u donjoj polovini
rezervoara. Ako se za izmjenjivanje toplote koriste toksične tečnosti, potreban je
izmjenjivač sa dvostrukim omotačem. Alternativa ovom dizajnu je da se izmjenjivač
toplote omota oko rezervoara. Na taj način ne može doći u kontakt sa potrošnom vodom.
Na opisani način se zagrijava voda, koja se zatim koristi u domaćinstvu. Ovakav dizajn
sistema je uobičajan u sjevernim podnebljima tj. klimatskim uslovima koji su skloni
temperaturama smrzavanja i gdje je češće veoma hladno vrijeme.
U ovom sistemu je preporučljivo da se kao tečnost za prijenos toplote u kolektorskoj
petlji koristi destilovana voda. Korištenje destilovane vode povećava karakteristike
prijenosa toplote i spriječava moguće nakupine minerala. Da bi se suzbile temperature
smrzavanja, najčešće se koristi obični antifriz (etilen glikol) ili rješenje povoljnije za
okoliš (propilen glikol), a oba se obično miješaju sa destilovanom vodom u otprilike
istim omjerima. Obje solucije su otporne na niske temperature, ali se ipak trebaju
provjeravati i treba ih mijenjati svakih tri do deset godina, da se efektivnost tečnosti
protiv smrzavanja ne bi izgubila.
14
Slika 3.3. Tipična anatomija pločastog kolektora [11]
Slika 3.4. Detalji anatomije pločastog kolektora [11]
U sistemu također postoji rezervni izvor energije (engl. backup heater) za

zagrijavanje vode kada solarna energija nije dostupna ili kada solarna energija ne može
da u potpunosti zadovolji trenutnu potražnju. Rezervni izvor može biti električni ili
plinski bojler (na slici 3.1. je prikazan električni grijač u rezervoaru). Kombinovanje
solarnih sistema sa rezervnim načinom zagrijavanja pruža komfort i pouzdanost
sistema.
Ekspanziona posuda u ovoj konfiguraciji služi kao sigurnosni ventil sistema.
Predstavljeni dizajn solarnog sistema je sistem koji je pod pritiskom. Sistem pod
pozitivnim pritiskom olakšava otklanjanje zraka, što zauzvrat poboljšava ukupnu
performansu i životni vijek tečnosti za prijenos toplote. Kako se tečnost za prijenos
toplote u sistemu zagrijava i hladi kroz kontinuirane cikluse prikupljanja energije,
tečnost se širi i skuplja. Ekspanziona posuda apsorbuje ove fluktuacije u količini tečnosti
dok održava pritisak u sistemu. U uslovima stagnacije (pumpa je isključena kako bi se
zaštitio sistem usljed visoke temperature), tečnost u kolektoru može postati veoma
15
vruća, uzrokujući da tečnost u kolektoru ispari. Ekspanziona posuda u ovom slučaju će

apsorbirati izmještenu tečnost. Kako se temperatura kolektora počne opet spuštati, para
se vraća nazad u tekućinu i ohlađena tečnost se ponovo nalazi u kolektoru.
3.1.2 Aktivni sistem zatvorene petlje sa vakuumskim kolektorom (Rješenje 2)
Korišteni aktivni sistem zatvorene petlje je isti kao u rješenju 1, tako da nećemo ponovo
objašnjavati njegov princip rada, nego ćemo akcenat staviti na tip korištenog kolektora.
Bitna razlika između ova dva rješenja je korišteni kolektor. Kako je kolektor najvažniji
dio SWH sistema, odabir prikladnog kolektora za određenu primjenu, određuje niz
bitnih karakteristika sistema kao što su: cijena, efikasnost, način održavanja, pouzdanost
itd. U nastavku ćemo opisati cijevni (vakuumski) kolektor korišten u rješenju 2.
Tipičan izgled vakuumskog kolektora je prikazan na slici 3.5. Ovi kolektori se
baziraju na tehnologiji vakuuma za vrhunsko zadržavanje toplote, jer je vakuum
izvrstan izolator topline. Čak i relativno mali prostor ispunjen vakuumom pruža puno
bolju izolaciju od pjene, kamene vune i staklenog sloja pločastog kolektora.
S obzirom na postojanje nekoliko konfiguracija ovih kolektora, mi govorimo ovdje o
najpopularnijem dizajnu. Osnovne komponente od kojih se sastoji kolektor su sljedeće:
staklena cijev sa unutrašnjim i vanjskim staklom (engl. twin-tube), vakuum, apsorber,
toplinska cijev (engl. heat pipe), kondenzator, zaglavlje (engl. manifold), okvir za
montažu.
U nastavku ćemo objasniti princip rada na kojem ETC kolektori koriste sunčevu
energiju. Najpopularniji ETC dizajn uključuje izmjenjivač toplote u svakoj cijevi. Unutar
bakarne toplinske cijevi se nalazi specijalna tečnost koja ima svojstvo da se može
konstantno pretvarati iz plinovitog u tekuće stanje i obratno čak i pri niskim
temperaturama (oko 30°C). Sunčevo zračenje zagrijava apsorber cijevi, koji zagrijava
toplinsku cijev i dolazi do ključanja i isparavanja tečnosti unutar nje. Korištena tečnost
može biti npr. alkohol ili pročišćena voda sa posebnim aditivima. Konfiguraciju
navedenih elemenata unutar kolektora možemo vidjeti na slici 3.6. Na vrhu toplinske
cijevi se nalazi kondenzator, koji je suhim priključkom spojen sa zaglavljem. Zaglavlje je
izolirano kućište, napravljeno od jakog ali laganog aluminija, koje sadrži bakarnu cijev
na koju se prenosi toplota iz toplinske cijevi tj. kondenzatora. Tečnost koja teče kroz
bakarnu cijev zaglavlja dalje ide u izmjenjivač toplote koji prenosi toplotu u rezervoar.
Nakon predavanja toplote para se kondenzuje nazad u tečnost i teče nazad niz
kolektorsku cijev. Stoga, unutar toplinske cijevi konstantno postoji cirkulacija. Zbog toga
su toplinske cijevi instalirane sa nagibom od najmanje 25°. Ovo je tzv. kolektor sa suhim
priključkom (engl. dry connection).
Ovakav dizajn omogućava svakoj evakuiranoj cijevi da bude zasebni kolektor i čini
čitav sistem modularnim. Ovakav dizajn je popularan jer omogućava da se kolektor
sastavi na krovu. Osim toga, budući da postoji “suha” konekcija između apsorbera i
16
zaglavlja, instalacija je jednostavna. Individualne cijevi se također mogu izmjenjivati bez

ispuštanja tekućine iz cijelog sistema. Stoga, ukoliko jedna cijev pukne, mali je uticaj na
cjelokupni sistem.
Vakuumski kolektori, mogu biti i do 75% efikasniji od pločastih jer su gubici toplote
svedeni na minimum. Skoro sva toplota ostaje unutar sistema i pretvara se u korisnu
energiju za zagrijavanje vode. Tehnički gledano, pločasti kolektori se razlikuju od
vakuumskih cijevnih kolektora u izolaciji apsorbera. Kod ravnih pločastih kolektora
koristi se tradicionalni izolacijski materijal poput kamene vune ili poliuretanske pjene.
Zbog visokog zadržavanja toplote, vakuumski kolektori se često preferiraju u hladnijim
klimatskim područjima i oblačnim područjima, gdje pločasti kolektori imaju nižu
učinkovitost. Jedini problem sa ovakvim vakuumskim sistemima jeste što oni koštaju
barem duplo više od standardnih pločastih kolektora. Životni vijek cijevnih kolektora
varira od 15 do 20 godina.
Slika 3.5. Izgled vakuumskog kolektora
17
Slika 3.6. Detalji anatomije vakuumskog kolektora [11]
3.1.3 Aktivni sistem zatvorene petlje sa pločastim kolektorom‒drainback izvedba

(Rješenje 3)
Na slici 3.7. je prikazan dijagram jednostavnog drainback sistema. Kao kolektor u

sistemu je korišten prethodno opisani pločasti kolektor. Trebamo primjetiti koliko je u
ovom sistemu jednostavna korištena oprema.
18
Slika 3.7. Šematski prikaz drainback sistema [13]
U nastavku opisani radni i drainback režim je ilustrativno prikazan na slici 3.8. Kada
drainback sistem postigne limit maksimalne temperature, pumpa se isključuje i toplota
se više ne prikuplja. Svaki put kad se cirkulaciona pumpa isključi (drainback režim),
tečnost za prijenos toplote iscuri iz kolektora i izloženih cijevi u izolovani drainback
rezervoar, te odatle i potiče naziv ''drainback''. Sight glass pričvršćen za drainback
rezervoar pokazuje kada je rezervoar pun i da je kolektor ispražnjen. Kako je kolektor
prazan kad je pumpa isključena, nema vode koja bi se zamrzla (kada je previše hladno)
ili pretvorila u paru (kada je previše vruće). Ovo čini ovakve sisteme pogodnim ako je
smrzavanje i pregrijavanje potencijalan problem. Tečnost u izmjenjivač toplote i
rezervoar iscuri pod uticajem gravitacije, te nema ventila koji mogu da otkažu i sistem
nije pod pritiskom. Kako sistem nije u potpunosti ispunjen tečnošću i nije pod pritiskom,
nema potrebe za dijelovima koji su prisutni u prva dva rješenja kao što su ekspanziona
posuda, mjerač pritiska i odzračni ventil. Kada god je toplina u kolektoru veća nego u
rezervoaru, kontroler uključuje pumpu (radni režim) i pumpa ostaje uključena sve dok
je kolektor topliji od rezervoara. U ovoj izvedbi izmjenjivač toplote je zavojnica u
glavnom rezervoaru.
19
Kada kontroler uključi pumpu, pumpa potiskuje tečnost kroz kolektor i nazad u
rezervoar kao i kod prva dva rješenja. Kao tečnost za prijenos toplote se koristi
destilovana voda, tako da se nikad ne treba mijenjati, za razliku od antifriza u prethodno
opisanim sistemima pod pritiskom. S obzirom da se koristi voda, također nije potrebno
koristiti izmjenjivač toplote sa duplim omotačem u rezervoaru. Kako bi se omogućila
kompletna drenaža, potreban je blagi nagib kolektora. U ovakvim sistemima je potrebna
pumpa visokog pritiska kako bi se prevazišlo vertikalno podizanje vode do visine
kolektora. Izvedba je prikladna i za hladne klime sa zimskim noćnim temperaturama
koje se spuštaju ispod -10°C. Ovakvi sistemi su pogodni ako je kvalitet vode loš, te ako
postoji mogućnost uzrokovanja korozije bakra ili formiranje kamenca u kolektoru. Kao i
prva dva rješenja, ovo tehnološko rješenje ima i backup grijač (električni ili plinski).
Također je bitno da korišteni kolektor može izdržati suhu stagnaciju (prazan
kolektor pod uslovima punog zračenja sunca) i da se može propisno isprazniti. To su
zahtjevi koji se postavljaju na kolektore u drainback sistemima (svi kolektori prolaze 30-
dnevni test stagnacije prije testiranja performanse).
Slika 3.8. Šematski prikaz radnog i drainback režima sistema [11]
Prednosti
- Sprječava probleme sa smrzavanjem, čak i tokom nestanka električne energije
- Sprječava probleme povezane sa pretjeranom toplotom
- Izbjegava potrebu za tečnošću za prijenos toplote na bazi glikola
20
- Sitem nema nepovratnih ventila, odzračnih ventila, mjerača pritiska i

ekspanzacionu posudu
- Drainback sistemi su efikasniji od antifriz sistema do 8%
- Nepostojanje termosifonskog efekta tokom noći
Nedostaci
- Nije efikasan kao direktni sistem, zbog potrebe za korištenjem izmjenjivača
toplote
- Cijevi kolektora moraju biti blago nagnute kako bi olakšale potpunu drenažu, što
povećava potrebu za kvalitetnom instalacijom i zahtjeva čvrste metalne cijevi
umjesto mekog bakra
- Potrebna je skuplja pumpa koja može koristiti 2-4 puta više električne energije
kao direktna i indirektna cirkulaciona pumpa za ekvivalentan broj kolektora i
dužinu cijevi
- U nekim domaćinstvima, nije moguće postaviti cijevi tako da se osigura potpuna
drežana, tako da ovaj sistem nekada nije moguće instalirati
3.2 Komparacija tehnoloških rješenja
Odabir optimalnog rješenja iz skupa predstavljenih rješenja je od ključne važnosti za

naredne faze konceptualnog dizajna. Da bi mogli izabrati najoptimalnije rješenje, u ovom
poglavlju ćemo porediti tri predložena rješenja kroz različite discipline koje se
razmatraju u okviru dizajna sistema, a koje su prigodne za razmatranje i ocjenu
izvodivosti datih tehnoloških rješenja. Sva tri navedena rješenja zadovoljavaju osnovne
zahtjeve definisane u poglavlju 2.
U tabeli 3.1 je predstavljeno poređenje:
Dizajn zahtjevi Rješenje 1 Rješenje 2 Rješenje 3
-Vlada Federacije, Federalno -Vlada Federacije, Federalno -Vlada Federacije, Federalno

ministarstvo okoliša i turizma, ministarstvo okoliša i turizma, ministarstvo okoliša i turizma,
Federalno ministarstvo Federalno ministarstvo Federalno ministarstvo
prostornog uređenja, prostornog uređenja, prostornog uređenja,
Politička, odobravaju i podržavaju odobravaju i podržavaju odobravaju i podržavaju
društvena i korištenje sistema koji koriste korištenje sistema koji koriste korištenje sistema koji koriste
tehnološka solarnu energiju solarnu energiju solarnu energiju
izvodivost (Zakon o korištenju obnovljivih (Zakon o korištenju obnovljivih (Zakon o korištenju obnovljivih
izvora energije i efikasne izvora energije i efikasne izvora energije i efikasne
kogeneracije, Zakon o zaštiti kogeneracije, Zakon o zaštiti kogeneracije, Zakon o zaštiti
okoliša, Zakon o energijskoj okoliša, Zakon o energijskoj okoliša, Zakon o energijskoj
efikasnosti u federaciji BiH) efikasnosti u federaciji BiH) efikasnosti u federaciji BiH)
21
-Moderan i nenametljiv izgled -Moderan i nenametljiv izgled -Moderan i nenametljiv izgled

koji se uklapa sa konstrukcijom koji se uklapa sa konstrukcijom koji se uklapa sa konstrukcijom
Kompatibilnost
kuće ili stambenog objekta i ne kuće ili stambenog objekta i ne kuće ili stambenog objekta i ne
sa okolinom
ometa kućne rutine i okolinu u ometa kućne rutine i okolinu u ometa kućne rutine i okolinu u
blizini koje je instaliran blizini koje je instaliran blizini koje je instaliran
-Sistem upravljanja kvalitetom -Sistem upravljanja kvalitetom -Sistem upravljanja kvalitetom
Kvalitet
usklađen prema ISO 9000 usklađen prema ISO 9000 usklađen prema ISO 9000
-Prosječni statistički MTBF -Prosječni statistički MTBF -Prosječni statistički MTBF
kolektora je 10 godina kolektora je 15 godina kolektora je 10 godina
-Najproblematičnije -Najproblematičnije
Pouzdanost komponente sistema su ventili komponente sistema su ventili
sa prosječnim životnim sa prosječnim životnim
vijekom od 8 godina. vijekom od 8 godina.
-Sistem kod kojeg je moguće -Sistem kod kojeg je moguće -Sistem kod kojeg je moguće
provoditi održavanje sigurno, provoditi održavanje sigurno, provoditi održavanje sigurno,
jednostavno, brzo i o niskom jednostavno, brzo i o niskom jednostavno, brzo i o niskom
trošku trošku trošku
-U slučaju održavanja kolektora -U slučaju održavanja kolektora -U slučaju održavanja kolektora
Maintainability
(u zavisnosti od lokacije na (u zavisnosti od lokacije na (u zavisnosti od lokacije na
kojoj je postavljen, npr. krov) kojoj je postavljen, npr. krov) kojoj je postavljen, npr. krov)
potrebno je duže vremena, potrebno je duže vremena, potrebno je duže vremena,
zbog dodatnog opreza pri zbog dodatnog opreza pri zbog dodatnog opreza pri
pristupu kolektoru pristupu kolektoru pristupu kolektoru
-Moguće serijsko i paralelno -Moguće dodavati ili uklanjati -Moguće serijsko vezivanje
vezivanje kolektora za vakuumske cijevi u sklopu kolektora za povećanje
povećanje efikasnosti konstrukcije jednog kolektora efikasnosti
-Dodavanje novog rezervoara -Moguće serijsko i paralelno
Flexibility
za skladištenje vode na vezivanje kolektora za
(growth
postojeći sistem, za povećanje povećanje efikasnosti
potential) kapaciteta -Dodavanje novog rezervoara
za skladištenje vode na
postojeći sistem, za povećanje
kapaciteta
-Srednje visoki kapitalni -Visoki kapitalni troškovi -Srednje visoki kapitalni
troškovi -Sistem zahtjeva minimalna troškovi
-Sistem zahtjeva minimalna ulaganja i trošak na održavanje -Troškovi za električno
Ekonomska ulaganja i trošak na održavanje -Uštedom energije se sistem napajanje posebne pumpe
izvodljivost -Uštedom energije se sistem vremenom otplati umanjuju uštedu koju sistem
vremenom otplati donosi
-Uštedom energije se sistem
vremenom otplati
-Solarni kolektor mora biti -Solarni kolektor mora biti -Solarni kolektor mora biti
montiran u skladu sa lokalnim montiran u skladu sa lokalnim montiran u skladu sa lokalnim
direktivima direktivima direktivima
Sigurnost
-Ne kontroliranje i ne -Ne kontroliranje i ne -Ne kontroliranje i ne
održavanje solarnog sistema održavanje solarnog sistema održavanje solarnog sistema
može ugroziti njegovu može ugroziti njegovu može ugroziti njegovu
22
sigurnost i izazvati štete i sigurnost i izazvati štete i sigurnost i izazvati štete i

povrede osoblja povrede osoblja povrede osoblja
-FPC učinkovitiji na visokim -ETC učinkovitiji zimi i u -FPC učinkovitiji na visokim
temperaturama oblačnim područjima temperaturama
-Preferirani u područjima sa -Preferirani u područjima sa -Preferirani u područjima sa
Pogodnost
blagom klimom, ali pogodni i za hladnim klimatskim uslovima blagom klimom, ali pogodni i za
područja gdje temperature područja gdje temperature
padaju ispod -10°C padaju ispod -10°C
-Samo u slučaju kvara -Samo u slučaju kvara -Samo u slučaju kvara
-Jedino kvalificiranim osobama -Jedino kvalificiranim osobama -Jedino kvalificiranim osobama
Servisiranje familijarnim sa solarnim familijarnim sa solarnim familijarnim sa solarnim
kolektorom je dozvoljeno kolektorom je dozvoljeno kolektorom je dozvoljeno
servisiranje solarnog kolektora servisiranje solarnog kolektora servisiranje solarnog kolektora
Ostale
Rješenje 1 Rješenje 2 Rješenje 3
karakteristike
Cijena -Niža cijena -Visoka cijena -Niža cijena
-Postoji niz značajnih radova -Postoji niz značajnih radova -Postoji niz značajnih radova
koje ovlašteni serviser treba koje ovlašteni serviser treba koje ovlašteni serviser treba
uraditi na godišnjoj osnovi i po uraditi na godišnjoj osnovi i po uraditi na godišnjoj osnovi i po
potrebi potrebi potrebi
-Tečnost za prijenos toplote -Tečnost za prijenos toplote -Destilovana voda ne zahtijeva
zahtjeva provjeravanje zahtjeva provjeravanje nikakvo održavanje i
Održavanje
(godišnje) i mijenjanje po (godišnje) i mijenjanje po mijenjanje, samo periodično
potrebi potrebi dopunjavanje u rezervoaru
-Potrebno provjeravanje da li -Potrebno provjeravanje da li zbog pojave isparavanja
drveće ili novi objekti u blizini drveće ili novi objekti u blizini -Potrebno provjeravanje da li
prave sjenu na kolektorima prave sjenu na kolektorima drveće ili novi objekti u blizini
prave sjenu na kolektorima
-Zahtjeva više krovne površine -Zahtjeva manje krovne -Zahtjeva više krovne površine
za isti učinak površine za isti učinak za isti učinak
-Potrebno više ljudi ili dizalica -Cijevi ETC su lagane i moguće -Potrebno više ljudi ili dizalica
Kolektor
da se FPC kolektor podigne i ih je individualno iznijeti i da se FPC kolektor podigne i
postavi na željeno mjesto sastaviti kolektor na licu mjesta postavi na željeno mjesto
-Veći broj elemenata sistema i -Veći broj elemenata sistema i -Manji broj elemenata u
komplikovanija konstrukcija komplikovanija konstrukcija sistemu i jednostavnija
-Kolektor i cijevi zaštićeni od -Kolektor i cijevi zaštićeni od konstrukcija
agresivne vode agresivne vode -Kolektor i cijevi zaštićeni od
Konstrukcija
agresivne vode
-Potrebne bakrene cijevi sa
većim prečnikom nego u
rješenjima 1 i 2
-Manja efikasnost u -Veća efikasnost u zadržavanju -Manja efikasnost u
zadržavanju toplote (gubici u toplote (mali gubici u zadržavanju toplote (gubici u
Efikasnost kolektoru) kolektoru) kolektoru)
-Kolektorska orijentacija ima -Dobri prinosi čak i uz manje -Voda (kao tečnost za prijenos
veći uticaj na FPC sunčeve svjetlosti i kod toplote) ima visok specifični
23
difuznog svjetla toplinski kapacitet i nisku

-Kolektorska orijentacija ima viskoznost
manji uticaj na ETC -Kolektorska orijentacija ima
veći uticaj na FPC
-Sporija instalacija -Brža instalacija -Brža instalacija (manji broj
-Instalacija zahtjeva dodatni -Instalacija ne zahtjeva dodatni komponenti od prva 2 rješenja)
trošak zbog potrebe za trošak zbog modularnosti -FPC mnogo teži i sporiji za
korištenjem dizalice, usljed kolektora (moguće ponijeti instalaciju
velike težine kolektora svaku vakuumsku cijev -Instalacija ne smije imati
Instalacija
(kolektor je u jednom komadu kolektora pojedinačno) pogreške jer je nagib kolektora
koji se ne može rastavljati) -Instalacija moguća u svim i cijevi kritičan za ispravno
-Instalacija moguća u svim domaćinstvima funkcionisanje sistema
domaćinstvima -U nekim domaćinstvima nije
moguća instalacija
-Prosječni životni vijek je >25 -Prosječni životni vijek je >20 -Prosječni životni vijek je >20
Životni vijek
godina godina godina
-Cirkulaciona pumpa koristi -Cirkulaciona pumpa koristi -Cirkulaciona pumpa koristiti
Potrošnja
malu količinu električne malu količinu električne 2x-4x više energije nego pumpe
električne
energije kad je sistem u energije kad je sistem u u rješenju 1 i 2
energije radnom režimu radnom režimu
-Kreirani sa ciljem očuvanja -Kreirani sa ciljem očuvanja -Kreirani sa ciljem očuvanja
prirode i smanjenja zagađenja prirode i smanjenja zagađenja prirode i smanjenja zagađenja
Ekologija -Korišteni antifriz (propilen -Korišteni antifriz (propilen
glikol) kao izmjenjivač toplote glikol) kao izmjenjivač toplote
je netoksičan za okolinu i ljude je netoksičan za okolinu i ljude
-U kolektoru postoje toplinski -Praktično nema toplinskih -Isti gubici u kolektoru kao i u
gubici: kondukcijom (sa strana gubitaka u kolektoru Rješenju 1
i pozadine kolektora), -Potrebna dobra izolacija svih -Potrebna dobra izolacija svih
konvekcijom (od apsorberske cijevi kojima teče tečnost za cijevi kojima teče tečnost za
ploče prema staklenom prijenos toplote prijenos toplote
Gubici toplote pokrivaču), radijacijom (sa
apsorberske ploče zbog
temperature ploče)
-Potrebna dobra izolacija svih
cijevi kojima teče tečnost za
prijenos toplote
-Električni grijač ili protočni -Električni grijač ili protočni -Električni grijač ili protočni
Backup sistem
bojler na prirodni gas bojler na prirodni gas bojler na prirodni gas
Operacione 30-90°C -Mnogo više temperature, do 30-90°C
temperature 200°C
-Ako dođe do oštećenja npr. -Ako se vakuumska cijev ošteti -Ako dođe do oštećenja npr.
stakla, apsorberske ploče ili ili slomi, može se lako i jeftino stakla, apsorberske ploče ili
Repairability
bakarnih cijevi, potrebno je zamijeniti bakarnih cijevi, potrebno je
kompletan kolektor zamijeniti kompletan kolektor zamijeniti
Weatherability -Zaštita od smrzavanja koju -Zaštita od smrzavanja koju -Zaštita od smrzavanja i
(klimatski obezbjeđuje antifriz tečnost obezbjeđuje antifriz tečnost pregrijavanja koja ne zahtijeva
uslovi) -Zaštita od pregrijavanja -Zaštita od pregrijavanja električnu energiju
24
koristeći ekspanzionu posudu i koristeći ekspanzionu posudu i -Zbog gubitka toplote kroz
različite modove kontrolera različite modove kontrolera staklo, olakšano topljenje
-Zbog gubitka toplote kroz - Otporni na grad (testirani na snijega sa kolektora
staklo, olakšano topljenje grad prečnika 35 mm) -Komponente sistema koje se
snijega sa kolektora -Snijeg lakše propada između nalazi izvan stambenog objektu
-Komponente sistema koje se cijevi ali se i zadržava na su namjenjene za rad u
nalazi izvan stambenog objektu kolektoru jer je vanjsko staklo promjenjivim uslovima okoline
su namjenjene za rad u hladno usljed dobre izolacije kao što su: izuzetno visoke
promjenjivim uslovima okoline - Otpornost na razne uslove temperature, temperature koje
kao što su: izuzetno visoke okoline (morsko okruženje, padaju ispod -10°C, vjetrovita i
temperature, temperature koje kiša, prašina, grad, vjetar itd.) kišna područja, pojava grada.
padaju ispod -10°C, vjetrovita i
kišna područja, pojava grada.
Tabela 3.1 Poređenje alternativa na osnovu različitih dizajn zahtjeva i karakteristika
3.3 Life Cycle Cost (LCC) analiza sistema
U ovom poglavlju, poređenje različitih rješenja ćemo bazirati na osnovu estimiranih

troškova životnog ciklusa sistema (LCC). Za sva tri tehnološka rješenja se estimiraju
trokovi životnog ciklusa.
Postoji pet osnovnih kategorija troška:

1. Troškovi istraživanja i razvoja (engl. Research and development cost)
2. Troškovi ulaganja u proizvodnju (engl. Production investment cost)
3. Trošak rada/korištenja (engl. Operation/utilization cost)
4. Troškovi održavanja i podrške (engl. Maintenance and support cost)
5. Trošak penzionisanja i odlaganja (engl. Retirement and disposal cost)
U ovoj analizi, optimalno rješenje je ono koje ima najmanje troškove životnog ciklusa.
Troškovi se estimiraju za sistem namijenjen četveročlanoj porodici, sa očekivanom
prosječnom dnevnom potrošnjom vode od 50l po jednom članu. Svi troškovi su navedeni
za željeni period eksploatacije sistema od 20 godina.
U tabeli 3.2. su prikazani estimirani troškovi životnog ciklusa:
TROŠKOVI Rješenje 1 Rješenje 2 Rješenje 3
Istraživanje i
4 000 KM 5 000 KM 3 500 KM
razvoj
Ulaganje u
7 000 KM 15 000 KM 10 000 KM
proizvodnju
Rad/korištenje 1 000 KM 1 000 KM 2 000 KM
25
Održavanje i
250 KM 250 KM 180 KM
podrška
Otpis i
1 500 KM 1 500 KM 1000 KM
odlaganje
UKUPNO 13 750 KM 22 750 KM 16 680 KM
Tabela 3.2. Estimirani troškovi životnog ciklusa predstavljenih sistema
Sa stanovišta LCC analize, prvo rješenje je dobiveno kao optimalno.
3.4 Zaključak
Kada pogledamo komparaciju kroz određene discipline i LCC analizu, koje smo
predstavili tabelama 3.1 i 3.2, vidimo da predstavljena rješenja zadovoljavaju osnovne
zahtjeve koji se nameću na sistem. Postoji puno sličnih karakteristika između rješenja 1 i
rješenja 2 jer koriste isti tip izvedbe sistema (aktivni zatvoreni sistem sa antifrizom), a
analogno tako i puno sličnosti između rješenja 1 i rješenja 3, jer koriste isti tip kolektora
(pločasti kolektor). Sva tri rješenja su efektivna u zagrijavanju vode i mogu se
dimenzionisati za potrebe predstavljene u Definiciji problema. Sada moramo odlučiti
koje rješenje posjeduje najbolji omjer cijene i performanse, jer nam je ukupni trošak
sistema veoma bitna stavka u krajnjem odlučivanju. Koliko god privlačna izgledala
izvedba rješenja 2, koja koristi najnoviju i najefikasniju tehnologiju na bazi vakuuma,
njegova cijena je skoro dupla skuplja od ostalih. Rješenje 3 ima nisku cijenu, ali neke
karakteristike kao što su kritično važna instalacija i oslanjanje u potpunosti na drenažu
pod uticajem gravitacije, na koju ne možemo uticati, nas dalje upućuju na rješenje 1.
Rješenje 1 posjeduje nisku cijenu, efektivno je u iskorištavanje sunčeve energije i
prenošenju toplote, ima niske troškove održavanja, te je korišteni pločasti kolektor
dokazana tehnologija koja se koristi najduže od svih ostalih prisutnih na tržištu. Na
osnovu prikazane analize utvrđeno je da je rješenje 1 najoptimalnije tehnološko rješenje
i daljnji koraci u konceptualnom dizajnu se odnose na njega.
4. Analiza zahtjeva (engl. Requirements analysis)
Nakon identifikacije osnovnih zahtjeva korisnika i analize mogućih alternativa, a prije

pristupa dizajniranju i projektovanju samog sistema, potrebno je jasno definisati sve
zahtjeve na sistem. Aktivnosti analize zahtjeva su iterativne po prirodi. Zahtjevi moraju
biti kompletni i u potpunosti opisati potrebe korisnika; trebali bi biti objektivni; mjerljivi
i demostrativni, itd. Vrlo bitan dio u implementaciji analize zahtjeva je komunikacija
koja moja postojati između proizvođača i potrošača/korisnika. U ovom poglavlju su
obrađeni: operativni zahtjevi, zahtjevi na održavanje i podršku, njihova finalna provjera
26
s ciljem dostizanja potpunog skupa dobro definiranih zahtjeva, te ispis čitave liste
zahtjeva.
4.1 Operativni/radni zahtjevi
Radni zahtjevi se odnose na: operativnu distribuciju, profil misije, performansu, zahtjeve
na korištenje, zahtjeve na efektivnost, operativni životni ciklus sistema i okolinu u kojoj
sistem radi. Stoga, ovi zahtjevi uključuju sljedeća razmatranja:
1. Gdje će sistem biti korišten?

(Where is the system to be used?)
– Solarni sistemi za proizvodnju tople vode u domaćinstvima imaju potencijal za

korištenje i primjenu u svim geografskim područjima. Domaćinstvo ili njegov dio
mora biti izloženo sunčevom zračenju i imati potrebu za potrošnom sanitarnom
toplom vodom. Međutim, različiti sistemi mogu biti prikladni za različite lokacije. Na
slici 4.1. je prikazana upotreba solarnih sistema širom svijeta.
– Na svakom ugrađenom mjestu, broj komponenti u sistemu, tj. potrebno skaliranje
sistema ovisi od zahtjeva na količinu tople vode koju je potrebno obezbjediti i od
količine insolacije područja.
– Sistem je lociran u domaćinstvu kupca (potrošača), a to mogu biti: kuće, stanovi u
potkrovlju koji imaju pristup krovnoj površini, vikendice itd.
– Pored fokusa na stambenu primjenu, sistem se može koristiti u industrijske i
komercijalne svrhe (grijanje bazena, industrijske procese koji zahtjevaju generiranje
visokih temperatura, u praonicama veša...).
Slika 4.1. Distribucija različitih solarnih sistema širom svijeta [7]

27
2. Šta sistem treba da ostvari i koje su njegove osnovne funkcionalnosti u skladu sa

potrebama?
(What is the system to accomplish and what functions must be performed in responding
to the need?)
Sistem treba da pretvara sunčevo zračenje koje pada na kolektor u toplotnu energiju i
zagrijava sanitarnu vodu. Da bi to ostvario mora:
– efektivno da zarobljava sunčevo zračenje
– da prenosi toplotu na tečnost za prijenos toplote
– mjeriti temperaturu tečnosti na različitim mjestima u sistemu
– mjeriti pritisak u sistemu
– prikazivati trenutno izmjerene vrijednosti temperature
– prikazivati trenutni režim rada sistema
– u skladu sa informacijama sa senzora u pravo vrijeme cirkulisati tečnost za prijenos
toplote
– u zavisnosti od izmjerenih temperatura u pravo vrijeme uključiti rezervni grijač vode
3. Koji su kritični parametri performanse sistema potrebni da bi se zadovoljili ciljevi

na raznim mjestima?
(What are the critical system performance parameters needed to accomplish the
mission at various sites)
Da bi postigli cilj, postoje razni bitni parametri performanse sistema koji karakterišu
sistem. Neki od tih parametara su:
Za kolektor:
– Dimenzije kolektora (visina/širina/dubina) [mm]
– Neto površina kolektora [m2]
– Bruto površina/površina apsorbera [m2] (što veća)
– Masa kolektora [kg] (što manja)
– Volumen apsorbera [l]
– Selektivni premaz apsorpcione ploče (visok koeficijent apsorpcije α [%], nizak
emisioni koeficijent ε [%])
– Sigurnosno staklo (visok stepen transmisije(propusnost) τ [%])
– Orijentacija kolektora (optimalna usmjerenost je prema jugu)
– Nagib kolektora prema suncu [°] (ugao između ravni kolektora i horizontalne
površine; ugao nagiba treba biti jednak geografskoj širini lokacije)
– Termalni kapacitet (što niži)
Tečnost za prijenos toplote:

– Koeficijent ekspanzije
– Niska viskoznost
28
– Visok toplotni kapacitet

– Tačka smrzavanja i tačka ključanja [°C]
Ostalo:
– Maksimalna temperatura u solarnom krugu [°]
– Maksimalni pritisak vode [bar]
– Maksimalni pritisak u solarnom krugu [bar]
– Volumen rezervoara za potrošnu vodu [l] (zavisi od potrošnje vode na dnevnoj bazi)
– Volumen ekspanzione posude [l]
– Električna snaga pumpe [kW] (što manja)
– Potrošnja solarne pumpe [W] (što manja)
– Površina izmjenjivača toplote (veća kod sistema koji koriste antifriz)
– Pouzdanost korištenih senzora veća od 0.9
– Preciznost korištenih senzora veća ili jednaka 0.9
– Rezolucija korištenih senzora srednje velika ili velika
4. U kojoj mjeri će biti korištene različite komponente sistema?

(To what extent will the various system components be used?)
– Kolektor je u funkciji i prenosi toplotu na tečnost kada ima dovoljno sunčevog

zračenja (varijabilan broj aktivnih sati u zavisnosti od godišnjeg doba i trenutnih
vremenskih uslova); kolektor nije aktivan u toku noći.
– Pumpa radi dok postoji određena temperaturna razlika između kolektora i
rezervoara; pumpa nije aktivna u toku noći.
– Povećanjem temperature tečnosti za prijenos toplote, njen volumen se također
povećava i u takvim situacijama se ekspanziona posuda koristi za hvatanje tečnosti
kada se istisne iz petlje cjevovoda.
– Sigurnosni ventili se aktiviraju samo u izvanrednim situacijama, po potrebi, što je
veoma rijetko.
– Mjerači pritiska i temperature uvijek rade osiguravajući informacije kontroleru.
– Displej kontrolera je uvijek aktivan, prikazujući trenutne temperature u kolektoru i
rezervoaru, te trenutni režim rada sistema.
– Električni grijač u rezervoaru se pali po potrebi.
5. Kolika treba biti efikasnost sistema u skladu s onim što treba raditi?
(Given that the system will perform, how efficient must it be?)
Nakon ugradnje, sistem će stalno biti u upotrebi i mora efektivno funkcionisati svaki dan
bez velikih troškova održavanja, da bi svojom efikasnošću i uštedom isplatio kapitalne
troškove. Efikasnost sistema se mjeri različitim parametrima, stoga, potrebno je
definisati sljedeće vremena:
29
– Srednje vrijeme između dva kvara (MTBF) minimalno 6 godina. To će obezbjediti

visoku pouzdanost sistema.
1 1
– Stopa kvara 𝜆 = 𝑀𝑇𝐵𝐹 = 61320ℎ = 0.0000163%.
– Srednje vrijeme između dva održavanja sistema (MTBM) 2 godine.
– Maksimalno dozvoljeno vrijeme trajanja održavanja (MDT) 48h.
6. Koliko dugo će sistem biti u upotrebi od strane korisnika?

(How long will the system be in use by the consumer?)
Životni vijek sistema zavisi od specifičnog sistema, a garantira ga proizvođač. Predviđeni

radni vijek sistema bi trebao biti minimalno 20 godina, a u interesu korisnika je da to
bude što duži period. Uz redovna i pravilna održavanja, te eventualne zamjene manjih
elektroničkih komponenti sistema, očekivano je da sistem traje i dosta duže.
7. Čemu će sistem biti izložen tokom svog radnog vijeka i koliko dugo?
(To what will the system be subjected during its operational use and for how long?)
Prednost ovakvog sistema je što je samo jednim dijelom izložen vanjskim uslovima rada.
Tokom svog životnog vijeka samo će solarni kolektor (koji se obično montira na
osunčani južni dio krova ili na fasadu) biti izložen okolini i raznim klimatskim uslovima
u toku godine. S obzirom na instalaciju sistema u umjereno kontinentalnoj klimi, to
podrazumijeva postojanje sljedećih uslova:
– pojava kratkotrajnog grada
– duži kišni periodi
– duži sušni periodi sa visokim temperaturama (do 50°C)
– snijeg, sa povremenim veoma visokim snježnim pokrivačem (do 1.5m)
– relativno kratki i slabi vjetroviti periodi
– kratki periodi sa izuzetno niskim temperaturama koje mogu padati i ispod -10°C
– oblačni periodi sa niskom insolacijom
Kolektor je dizajniran da izdrži sve navede uslove, ali će raditi efikasno samo kada
postoji određena količina insolacije i sunčevog zračenja, kako bi mogao akumulirati
dovoljne količine toplote.
Svi ostali dijelovi sistema se nalaze unutar kuće (na primjer u potkrovlju), gdje je
osigurana suha okolina sa ugodnim sobnim temperaturama bez prevelikih
temperaturnih razlika u togu godine i operiranja sistema.
Tokom transporta komponenti na mjesto ugradnje, isti neće biti izloženi nikakvim
vremenskim i ostalim uslovima koji bi mogli narušiti funkcionalnost opreme ili je oštetiti
na bilo koji način, osim fizičkim udarcima koji su posljedica nepažnje i nestručnog
rukovanja.
30
4.2 Zahtjevi za održavanje i podršku
Glavni elementi sistema moraju biti dizajnirani tako da mogu imati efektivnu i efikasnu
podršku tokom planiranog životnog ciklusa. Stoga, ukupna sposobnost podrške mora
odgovarati takvom zahtjevu. Koncept održavanja proizilazi iz definicije operativnih
zahtjeva sistema. Potrebno je adresirati probleme, kao što su nivoi održavanja,
odgovornosti i funkcije koje će se obavljati na svakom nivou, kriteriji dizajna koji se
odnose na različite elemente podrške (npr. vrste rezervnih dijelova i razine inventara,
pouzdanost opreme za testiranje, vještine osoblja) i faktori efektivnosti za ukupnu
sposobnost podrške.
Ukratko, koncept održavanja osigurava osnovu za uspostavljanje zahtjeva za
održavanje i podršku u dizajnu sistema. Iako se dizajn glavnih elemenata sistema može
činiti adekvatnim, sposobnost sistema da uspješno vrši svoju funkciju uveliko ovisi o
efektivnosti infrastrukture podrške. Koncept održavanja općenito obuhvaća informacije
date u nastavku poglavlja.
Kada posmatramo sistem, tražimo odgovor na jedno od sljedećih pitanja:
– Kako sistem radi? (Rad / Operation)
– Da li sistem radi? (Inspekcija / Inspection)
– Šta nije u redu sa sistemom? (Otkrivanje grešaka-kvara / Troubleshooting)
– Kako da popravim sistem? (Popravka / Repair)
– Kako da održim sistem u radu? (Održavanje / Maintenance)
Troškovi održavanja solarnog sistema zavise od vrste korištene tehnologije. Pravilno

korištenje sistema, koje uključuje inspekcije, zakazano preventivno održavanje te
neophodne popravke/zamjene će osigurati da sistem radi sigurno, efektivno i dugo.
U nastavku ćemo dati informacije o standardnim periodičnim inspekcijama i
preventivnom održavanju. Za određene procedure postoji predložena frekvencija
provjeravanja kako bi sistem radio efektivno i što duže bez problema. Osim održavanja
za koja je specifično opisano da smije biti izvedeno od strane korisnika (i to pod
određenim uslovima), svako održavanje ili popravku smiju samo obavljati ovlaštena lica.
Korisnik ne bi smio ni u jednom trenutku vršiti inspekciju ili održavanje, ako se radi o
penjanju na krov ili bilo kakvom potencijalno nesigurnom ponašanju. Garancija solarnog
kolektora se gubi, ako neovlaštene osobe pokušaju održavati ili popraviti solarni
kolektor ili ostale komponente u sistemu. Solarni sistem radi pod visokim pritiskom i
visokim temperaturama i može prouzrokovati materijalnu štetu i teške tjesne povrede,
ako ne koristi i održava ispravno.
31
4.2.1 Periodične inspekcije
Inspekcija/kontrola je važan dio svakog solarnog sistema i trebala bi se vršiti jednom

godišnje. Periodične inspekcije od strane ovlaštenog lica su preporučljive kako bi se
osigurao optimalan rad sistema. Idealno, radi se u proljeće ili jesen da se uoče problem
prije nego što dođu ekstremni uslovi ljeta i zime. U ovom poglavlju ćemo navesti
kontrolnu listu za godišnju inspekciju solarnog sistema.
U nekim slučajevima, inspekcije se obavljaju samostalno, kako bi se utvrdile potrebe
za održavanjem i popravkom. U drugim slučajevima, inspekcije i održavanje se vrše
istovremeno. U principu, vrše se zajedno ako inspekciju obavlja osoblje koje je
kvalificirano i opremljeno da izvodi održavanje i jednostavne popravke.
Za manje solarne sisteme, kao što su oni za zagrijavanje potrošne vode, koriste se
jednostavnije procedure inspekcije, kako bi se smanjilo vrijeme koje je potrebno za
inspekciju. Godišnja inspekcija uključuje pregled sljedećih komponenti:
Kolektori (Inspekcija sa zemlje)

Uredu Popravka
Sigurnosno staklo kompletno, bez kondenzacije
Izolacija cijevi kompletna
Nema dokaza o curenju tečnosti
Cijevi koje vise ili su ispravno podržane
Unutrašnji cjevovodi
Uredu Popravka
Izolacija cijevi kompletna
Nema dokaza o curenju tečnosti
Cijevi koje vise ili su ispravno podržane
Svi ventili u ispravnom položaju
Kada pumpa radi, zvuči odgovarajuće
Nema zvukova grgljanja u cijevima
Prikladan pritisak zatvorene petlje
Sigurnosni ventil u zatvorenoj petlji instaliran i ispravno se prazni
Prihvatljiva koncentracija glikola, pH vrijednost i alkalnost
Upravljanje i ožičenje
Uredu Popravka
Osigurano ožičenje senzora
Sigurni svi električni spojevi mrežnog napona
Upravljanje radi ispravno kada se testira sa kratkospojnicima ili kontrolnim
testerom
Tokom kontrolnog testa pumpa se pravilno uključuje i isključuje
Prikladni otpori senzora
Rezervoar
Uredu Popravka
Odvodni ventil se ispravno otvara i zatvara
Nema znakova curenja ili korozije
Sigurnosni ventil (P/T) instaliran i ispravno se prazni
Kolektori i vanjski cjevovodi (provjeriti pri penjanju na krov)
Uredu Popravka
32
Sigurnosno staklo kompletno, čisto

Čvrst okvir, nema tragova korozije
Montažni hardver pričvršen za kolektore i krov, čvrsto
Osigurane žice senzora
Kolektori nisu u sjeni, nema novog drveća ili grmlja
Izolacija kompletna, otporna na vremenske uvjete, osigurana
Cijevi prikladno podržane, bez stresa
Nema znakova curenja
Tabela 4.1. Kontrolna lista za inspekciju sistema
Nakon izvršene inspekcije u listi je potrebno za svaku provjerenu komponentu upisati

da li je ‘Uredu’ ili je potrebna ‘Popravka’. U slučaju da komponenta nije uredu, dalje treba
slijedi procedure za popravku ili zamjenu komponente.
4.2.2 Preventivno održavanje
Održavanje i zamjenu komponenti smije obavljati samo ovlašteno osoblje, ali je

preporučljivo da korisnik obavlja periodično osnovno održavanje, koje je navedeno u
nastavku:
Čišćenje sigurnosnog stakla kolektora (korisnik)

Redovno održavanja bi trebalo uključivati čišćenje kolektora. Održavanje navedeno u
nastavku smije vršiti korisnik samo ako je kolektor lahko i sigurno dostupan. U većini
slučajeva, periodična kiša će održavati kolektor čistim. Ako se sigurnosno staklo
vremenom naročito uprlja, može se oprati sa sigurnog mjesta uz pomoć korištenja vode
pod pritiskom ili mekane krpe i sredstva za čišćenje stakla. Tokom jeseni, lišće se može
akumulirati na površini, te ga je potrebno redovno uklanjati kako bi se osigurale
optimalne performance i spriječilo nakupljanje zapaljivog materijala. Ukoliko dođe do
akumulacije snijega, isti je potrebno očistiti kako bi kolektor mogao raditi.
Nakupljanje sedimenata (tvrda voda/kamenac) (korisnik)

U područjima sklonim formiranju kamenca, rezervoar potrošne vode bi trebao da se
ispere i očisti od strane korisnika (ili ovlaštenog lica). Ovo bi trebalo da se vrši jednom u
šest mjeseci u područjima sa posebnom tvrdom vodom ili godišnje u većini ostalih
područja.
Preporučuje se da se kao minimum prati sljedeći plan održavanja:
Komponenta Frekvencija provjere Održavanje
Izolacija 3 godine Provjeriti degradaciju; promjeniti zaštitnu foliju po potrebi
Kontroler 3 godine Provjeriti rad data-logger-a i postavke sistema
Rad pumpe 3 godine Provjeriti protok, zvuk pumpe, vibracije itd.
Solarni kolektor 3 godine Čistiti po potrebi
Tečnost za Provjeriti izgled, pH i očitavanje hidrometra; promjeniti
3 godine za propilen glikol
prijenos toplote antifriz u slučaju gubitka izvornih svojstava
33
3 godine (1 godina ako je

Rezervoar Isprati rezervoar od nataloženog sedimenta
regija sa tvrdom vodom)
Izmjenjivač 3 godine (1 godina ako je Isprati izmjenjivač sa alkoholnim octom (ako je potrebno)
toplote regija sa tvrdom vodom) od strane na kojoj se nalazi potrošna voda
Tabela 4.2. Plan preventivnog održavanja
Zahtjevi koji se odnose na osoblje

– Instalaciju, održavanje, popravljanje i zamjenu komponenti sistema mogu obavljati
samo ovlaštene specijalizovane kompanije i obučeno osoblje.
– Radove sa električnim instalacijama i provodnicima moraju izvoditi samo obučeni i
specijalizovani elektro-tehničari. Poseban oprez je potreban u potencijalno vlažnim
okruženjima.
Sigurnost tokom održavanja sistema

– U svakom trenutku, instaleri se moraju pridržavati svih sigurnosnih i zdravstvenih
smjernica.
– Instaler je u svakom trenutku odgovaran za svoju sigurnost prilikom izvođenja
održavanja i instalacija.
– Zaštitne naočale se moraju uvijek nositi pri rukovanju sa opremom sistema
(opasnost da tečnost protiv smrzavanja dođe u kontakt sa očima).
– Potrebno je nositi odgovarajuću zaštitnu ličnu opremu, odgovarajuću radnu
uniformu, zaštitne cipele, zaštitne rukavice, te posebnu mrežu (za dugu kosu).
– Sa oprezom pristupati kod rada sa bilo kojim metalnim komponentama, posebno sa
onim sa oštrim ivicama.
– Ne nositi vrećastu odjeću ili nakit, jer se mogu zaglaviti u pokretnim dijelovima.
– Obavezno je nošenje zaštitne kacige za vrijeme radova koji se vrše na razini glave ili
iznad.
Evidencija
Bitno je evidentirati svaki rad na sistemu. Za sistem je obavezno na jednom mjestu
držati dnevnik sa svim informacijama o radovima izvođenim na sistemu. Za svaki rad
upisuju se podaci kao što su: datum, lokacija, ime i kontakt telefon ovlaštenog lica (koje
je radilo na sistemu), izvorni simptom ili žalba, pregledane komponente i pronalasci,
popravljene ili zamjenjene komponente, performansa sistema nakon popravke/zamjene,
bilješke, napomene, itd.
Zamjenski/rezervni dijelovi
– Dozvoljena je ugradnja samo originalnih zamjenskih dijelova
– Za sve izmjene glavnih komponenti, potrebno je kontaktirati lokalnog zastupnika ili
distributera proizvođača.
34
– Obavezno je dostupnost rezervnih dijelova u najmanje sljedećih 15 godina

eksploatacije sistema
Politika popravke/zamjene elemenata sistema ( engl. Repair policies)

Politika popravke može diktirati da komponenta sistema treba biti dizajnirana tako da
bude: nepopravljiva, djelimično popravljiva ili potpuno popravljiva. Neke komponente,
kao što sigurnosno staklo kolektora, se nikada ne mogu popraviti i moraju biti
zamijenjene. Druge, kao što je stalak za montažu, obično se popravljaju a ne mijenjaju.
Međutim, većina komponenti se može popraviti ili zamijeniti. Generalno, odluka se
temelji na:
– Dostupnosti zamjenskih dijelova
– Vremenu isporuke zamjenskih dijelova
– Cijeni zamjenskih dijelova
– Težini popravke
U narednoj tabeli ćemo dati listu osnovnih komponenti sistema i opisati uobičajni izbor
između popravke ili zamjene.
KOMPONENTA POPRAVKA ZAMJENA

Kolektor
Sigurnosno staklo Nikad Uvijek
Okvir Rijetko Obično
Unutrašnja izolacija Nikad Uvijek
Stalak za montažu Ponekad Ponekad
Senzor Nikad Uvijek
Vanjske cijevi
Izolacija Obično Rijetko
Curenje Obično Rijetko
Ventili Rijetko Obično
Unutrašnje cijevi
Curenje Obično Rijetko
Ventili Rijetko Obično
Mjerač pritiska Rijetko Obično
Termometri Nikad Uvijek
Ekspanzioni tank Rijetko Obično
Izmjenjivač toplote
Cijevi (kamenac) Uvijek Nikad
Cijevi (curenje) Obično Ponekad
Antifriz
Glikol (nizak pH) Rijetko Obično
Glikol (niska koncentracija) Ponekad Obično
Glikol (kontaminiran) Nikad Uvijek
Senzori i ožičenje senzora
Senzori (sve vrste) Nikad Uvijek
35
Ožičenje senzora Obično Ponekad

Rezervoar (curenje kroz zid) Rijetko Obično
Sigurnosni ventil (P/T) Nikad Uvijek
Rezervni grijač Nikad Uvijek
Podrška
Usluga koja je omogućena je također korisna. Sveobuhvatana terenska služba treba da
osigura brze konsultacije na licu mjesta u vezi tehničkih i komercijalnih pitanja. Treba
biti uspostavljena dobro razvijena logistička mreža koja garantira pouzdanu dostavu i
isporuku rezervnih dijelova. Potrebna je obezbjediti i telefonsku liniju za korisnike.
4.3 Stakeholders
Zainteresovane strane (engl. Stakeholders) za predstavljeni sistem mogu eventualno

generirati različite zahtjeve koji se mogu odraziti na dizajn sistema. Stoga, u nastavku
slijedi lista svih zainteresiranih strana koji utiču na realizaciju ovog projekta:
– Fond za zaštitu okoliša i energijsku efikasnost (brže i veće smanjenje
stakleničkih plinova i zaštita okoliša)
– Proizvođači opreme i komponenti korištenih za solarne sisteme
– Ljudi zaposleni u firmama koje vrše: montažu sistema, održavanje i redovno
provjeravanje sistema (radna mjesta)
– Preduzeća za proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije (smanjenje
potražnje za električnom energijom)
– Domaćinstva koja instaliraju sistem (smanjenje troškova)
– Sektor za rad, zapošljavanje, socijalnu zaštitu i penzije (otvaranje novih radnih
mjesta u sektoru za obnovljive izvore energije)
– Udruženja koja se bore protiv upotrebe fosilnih goriva i smanjenja globalnog
zagrijavanja usljed povećavanja efekta staklene bašte
– Državna uprava i razni politički organi (energetska(nacionalna) sigurnost i
neovisnost zemlje)
36
4.4 Lista zahtjeva
U tabeli 4.3. je data lista korisničkih zahtjeva:
Zahtjevi Opis zahtjeva
Sistem bi trebao imati moderan dizajn koji neće narušavati

1 Moderan dizajn
unutrašnji i vanjski izgled domaćinstva.
Poželjno je da cijena cjelokupnog sistema bude što prihvatljivija tj.
2 Niska cijena
manja.
Jednostavno Poželjno je da sistem nema previše dodatnih troškova oko
3
održavanje održavanja.
Zbog opreme sistema koja će se nalaziti u sklopu domaćinstva,
4 Sigurnost sistem svojim radom ne smije da ugrožava korisnike i treba biti
bezbjedan za upotrebu.
Komponente sistema unutar domaćinstva ne bi trebale zauzimati
5 Veličina
previše prostora.
6 Efikasnost Sistem treba što efikasnije iskoristiti dostupno sunčevo zračenje.
7 Trajnost Očekuje se da sistem ima životni vijek od barem 20 godina

Prikaz stanja Sistem treba da ima displej na kojem su prikazane trenutno
8
sistema temperaturno stanje sistema te trenutni režim rada.
Minimalna
9 Što manja parazitna potrošnja energije, to bolje.
potrošnja energije
Očekuje se da je sistem moguće instalirati na krov ili na fasadu po
10 Fleksibilna montaža
potrebi.
Sistem treba biti otporan na povremene ošte vremenske uslove
11 Izdržljivost
umjereno kontinentalne klime.
Brzo zagrijavanje Sistem treba efikasno prenositi prikupljenu toplotu na potrošnu
12
vode vodu.
Rad komponenti sistema koje se nalaze unutar domaćinstva ne bi
13 Buka
smio stvarati veliku buku.
Mogućnost
Mogućnost isključenja sa sistema za solarno zagrijavanje vode po
14 isključenja sa
želji.
sistema
U slučaju da se javi potreba za potrošnjom veće količine sanitarne
Mogućnost
15 tople vode, sistem svojim određenim proširenjem i nadogradnjom
nadogradnje
treba to omogućiti.
Tabela 4.3. Zahtjevi korisnika
37
5. Tehničke mjere performanse (engl. Technical performance

measures)
Tehničke mjere performanse (TPMs) predstavljaju metrike pomoću kojih je moguće

kvantitativno i kvalitativno opisati posmatrani sistem, tj. predstavljaju parametre koje je
moguće izmjeriti ili na adekvatan način estimirati, a koji na najbolji način reflektuju
kvalitet sistema u odnosu na zahtjeve i ograničenja. TPMs se obično izvode direktno iz
mjera performanse kako bi se okarakterisale fizičke i funkcionalne osobine sistema
povezane sa izvršavanjem i funkcijama sistema. Na osnovu liste TPMs je moguće kreirati
skup parametara ključnih za dizajn sistema i željene karakteristike. Nakon što odredimo
TPMs, potrebno je odrediti njihov prioritet i stepen važnosti u odnosu na korisnikove
zahtjeve. Ove mjere se potom transformišu u kriterij koji je pokazatelj zahtjeva na dizajn.
Kvalitet mora biti dizajniran zajedno sa sistemom, a ne očekivan od njega. Zbog toga se
najčešće definira kroz korisnikove zahtjeve i cijenu sistema. Da bi se ispitao kvalitet
sistema, potrebno je imati sistematičan pristup istom.
Jedan od načina dobivanja TPMs je korištenjem QFD (engl. Quality Function
Deployment) tehnike. QFD osigurava da se mišljenje i potrebe korisnika ugrade u
konačni dizajn, tj. da svaki zahtjev bude zadovoljen tehničkim rješenjem. QFD se zasniva
na konstrukciji "kuće kvalitete" (engl. House of Quality‒HoQ).
5.1 Lista TPMs
Analizom zahtjeva definisanih u poglavlju 4 napravljena je lista TPMs, koje trebaju biti
zadovoljene pri realizaciji sistema. U tabeli 4.4. su predstavljeni neki od TPMs koje je
moguće definirati za SWH sistem:
Technical performance Interval i

measure mjerna jedinica
1 Broj kolektora 1-3 /

Površina kolektora
2 2-2,5 m2
(bruto površina)
Površina apsorbera
3 1,8-2,3 m2
(neto površina)
4 Masa kolektora <60 kg
5 Debljina sigurnosnog stakla 3,2-4 mm
6 Zapremina apsorbera 1,3-1,5 l

Koeficijent apsorpcije
7 95±2 %
apsorpcione ploče
38
Koeficijent emisije
8 5±2 %
apsorpcione ploče
9 Stepen transmisije [%] 89-91 %
10 Nazivni protok 42-50 l/h

Temperatura u stanju mirovanja
11 <188 °C
solarne instalacije
12 Maksimalna radna temperatura 120 °C
13 Ukupna zapremina rezervoara 150-200 l

Zapremina solarnog
14 7-8 l
izmjenjivača topline
Veličina solarnog
15 1-1,2 m2
izmjenjivača toplote
Potrošnja
16 <100 W
cirkulacione pumpe
17 Potrošnja backup grijača 2,5-3 kW
Električno napajanje/frekvencija
18 230/50 V/Hz
(cirkulaciona pumpa)
19 Broj funkcija (režima rada) kontrolera >5 /
20 Preciznost senzora 0,94-0,96 /
21 Vrijeme kontinuiranog rada <10 h
22 Godišnje održavanje <70 KM

MTTR
23 12-24 h
(Srednje vrijeme popravke kvara)
MTBF
24 5-7 g.
(Srednje vrijeme između dva kvara)
Tabela 5.1. Lista tehničkih zahtjeva na sistem
5.2 House of Quality
HoQ je matrica koja služi za određivanje prioriteta zahtjeva korisnika i njihove

međuveze sa tehničkim karakteristikama sistema koji se dizajnira. HoQ omogućava
ocjenu kvaliteta sistema u odnosu na zahtjeve korisnika izražene preko prioritiziranih
TPMs, te daje uvid u kritične parametre sistema koje treba mijenjati kako bi se dobilo na
kvaliteti sistema.
Na slici 5.1. je prikazan opšti izgled HoQ, koji se konstruiše kroz sljedećih šest
koraka:
39
1. Korisnički zahtjevi (definišu se korisnički zahtjevi i njihovi stepeni prioriteta za

korisnika)
2. Planiranje kvalitete i evaluacije konkurencije (dio gdje korisnici ocjenjuju vaš
proizvod i proizvode konkurencije; ocjenjuje se koliko dobro trenutni proizvodi
zadovoljavaju nametnute korisničke zahtjeve, kao i performansa i mjesta prodaje
koji mogu dovesti do poboljšanja prodaje)
3. Tehnički zahtjevi (definisanje tehničkih mjera performanse koje odražavaju
korisničke zahtjeve)
4. Matrica međusobnih odnosa (oslikava veze između korisničkih zahtjeva i TPMs)
5. Matrica korelacija (daje vezu između tehničkih zahtjeva i predstavlja krov HoQ)
6. Matrica ciljeva (sadrži ocjenu i važnost tehničkih stavki)
Slika 5.1. Opšti izgled House of Quality
HoQ za posmatrani SWH sistem je prikazan na slici 5.2., a konstruisan je kroz prethodno
opisane korake procedure:
40
Slika 5.2. House of Quality za SWH sistem
Zahtjevi korisnika koje smo uzeli u razmatranje su prikazani u tabeli 4.3. Tehničke
mjere performanse koje smo posmatrali su navedene u tabeli 4.4. Između određenih
tehničkih mjera postoji veza, predstavljena matricom korelacije, koju smo izrazili
simbolima navedenim u tablici Korelacija. Svaki korisnički zahtjev je povezan sa dva ili
više tehničkih mjera, što je predstavljeno simbolima koji su navedeni u tablici Odnos. Za
svaki od predstavljenih zahtjeva je određeno u kojoj mjeri zavisi od pojedinog TPM, te je
analizirano koliko dobro naš sistem zadovoljava date zahtjeve, a koliko dobro ih
zadovoljavaju druge dvije predstavljene alternative (dva različita tehnološka rješenja).
Pri proračunu su za koeficijente korištene vrijednosti: jak = 9, umjeren = 3 i slab = 1.
41
U matrici Korisnički zahtjevi su dati zahtjevi korisnika sa odgovarajućim prioritetima.

Rangiranje je od 1 do 5, pri čemu 1 označava najmanji prioritet, a 5 najveći prioritet. U
Matrici planiranja upisana ocjena koliko proizvod zadovoljava nametnuti zahtjev takođe
ima opseg od 1 do 5, pri čemu 1 označava da je korisnih vrlo nezadovoljan, a 5 da je
korisnik vrlo zadovoljan. Kolona Planirani rejting označava kolika je planirana ocjena
koju će korisnik dati i takođe ima opseg od 1 do 5. Faktor poboljšanja se računa prema
sljedećoj relaciji
𝐹𝑎𝑘𝑡𝑜𝑟 𝑝𝑜𝑏𝑜𝑙𝑗š𝑎𝑛𝑗𝑎 = (𝑝𝑙𝑎𝑛𝑖𝑟𝑎𝑛𝑖 𝑟𝑒𝑗𝑡𝑖𝑛𝑔 − 𝑜𝑐𝑗𝑒𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑟𝑖𝑠𝑛𝑖𝑘𝑎) ∗ 0.2 + 1
Kolona Utjecaj na prodaju označava koji zahtjev najviše utiče na prodaju sistema iz
perspektive prodavača, odnosno koje zahtjeve je najprije potrebno ispuniti da se
postigne prednost u odnosu na konkurentske proizvode i da se prodavač sa svojim
proizvodom probije na tržište. Ova vrijednost je u opsegu od 1 do 1.5 (1 označava da nije
moguće puno učiniti po pitanju poboljšanja prodaje s obzirom da određeni zahtjev, a 1.5
označava da ispunjavanje zahtjeva osigurava dobru konkurentnost).
Kao rezultat HoQ se dobiva ocjena kvaliteta sistema, te parametri koji su od ključne
važnosti za kvalitet sistema. Za svaki tehnički parametar je na kraju određen prioritet u
odnosu na zahtjeve korisnika. Dobiveno je da površina kolektora i masa kolektora imaju
najveće tehničke prioritete.
6. Funkcionalna analiza i alokacija (engl. Functional analysis

and allocation)
U ovom poglavlju je dat uvid u hijerarhijsku strukturu sistema, u funkcionalnom pogledu

i pogledu komponenti sistema. U ovom koraku se vrši dekompozicija sistema u pogledu
funkcionalnosti i komponenti potrebnih za njihovo ostvarivanje, te propagiranje
odabranih TPMs na komponente najnižeg nivoa. Na kraju poglavlja je data identifikacija
i analiza mogućih kvarova koji se mogu pojaviti u sistemu.
6.1 Funkcionalna analiza
Funkcionalna analiza je proces prevođenja sistemskih zahtjeva na detaljan kriterij

dizajna, zajedno sa identifikacijom specifičnih zahtjeva za resursima na nivou
podsistema i niže. Funkcionalna analiza počinje sa inicijalnom identifikacijom ''funkcija''
koje predloženi sistem treba da ostvari (funkcija se odnosi na specifičnu ili diskretnu
akciju koja je neophodna za postizanje određenog cilja). Funkcije se u konačnici mogu
ostvariti pomoću opreme, softvera, ljudi i slično. Cilj je da se specifikuje šta je potrebno
da se postigne, a ne kako („what“ versus „how“). Nijedan komad opreme, software-a ili
42
elementa logističke podrške ne treba biti identificiran i kupljen bez prethodnog

opravdanja kroz funkcionalnu analizu.
Ostvarenje funkcionalne analize je često olakšano upotrebom funkcionalnog blok

dijagrama. Funkcionalni blok dijagram sistema za solarno zagrijavanje vode je prikazan
na slici 6.1.:
Slika 6.1. Funkcionalni blok dijagram sistema
Riječi u svakom bloku su određene radnje (''action-oriented''). Svaki blok se može

proširiti i zatim procjeniti u smislu ulaza, izlaza, upravljanja i/ili ograničenja, i
mehanizama za izvršavanje. ''Mehanizmi'' vode do identifikacije specifičnih resursa
potrebnih za ostvarivanje funkcije; tj. opreme, softwear-a, ljudi, podataka itd.
Funkcionalni blok dijagrami služe za ilustraciju organizacije sistema i za identifikaciju
glavnih funkcionalnih sučelja.
6.2 Funkcionalna alokacija
Nakon što je sistem opisan u funkcionalnom smislu, sljedeći korak je kombinovanje, ili
grupisanje, sličnih funkcija u logičke grupe, identificiranje glavnih podsistema i
elemenata nižeg nivoa cjelokupnog sistema. Akcenat je na samim komponentama koje
su potrebne za izvršavanje određenih funkcija, a ne na samom izvršavanju, tj. „whats“ se
pretvaraju u „hows“. Sistem je rašlanjen na komponente kao što je prikazano na slici 6.2.
43
Slika 6.2. Funkcionalno razlaganje sistema na komponente
U nastavku ćemo izvršiti i alokaciju odabranih TPMs na komponente najnižeg nivoa

sistema. Zbog jednostavnosti, propagirati ćemo samo MTBF i troškovnu vrijednost, što je
prikazano u tabeli 6.1.:
Približna troškovna
Komponenta MTBF
vrijednost
Senzor temperature (rezervoar) 5.5 godina 25 KM
Senzor temperature (kolektor) 5.5 godina 35 KM
Mjerač pritiska 10 godina 11 KM
Cirkulaciona pumpa 6 godina 175 KM
44
Nepovratni ventil 5 godina 12 KM

Diferencijalni kontroler 7.5 godina 550 KM
Ekspanziona posuda 6 godina 65 KM
Sigurnosni ventil (P/T) 4.5 godina 15 KM
Ventil za odvod 3.5 godine 11 KM
Odzračni ventil 4 godine 2.5 KM
Ventil za punjenje/pražnjenje 5 godina 13 KM
Antifriz 4 godine 10 KM
Cjevovod 8.5 godina 50 KM
Izolacija cjevovoda 9 godina 25 KM
Kolektor 10 godina 850 KM
Montažna konstrukcija
15 godina 105 KM
kolektora
Rezervoar potrošne vode 6.6 godina 800 KM
Rezervni grijač vode 10 godina 150 KM
Tabela 6.1. Propagacija MTBF i troškovne vrijednosti na komponente najnižeg nivoa
Uzete su približne troškovne vrijednosti pojedinih komponenti sistema, jer one zavise
od dizajna sistema i specifikacija. Također je i približno određen MTBF svake
komponente.
6.3 FMECA analiza
FMECA (engl. Failure Mode, Effects, and Criticality Analysis) je tehnika dizajna koja se
može primijeniti za identifikaciju i istraživanje potencijalnih slabosti sistema. FMECA
uključuje neophodne korake za ispitivanje svih načina na koje se može desiti kvar
sistema, potencijalne efekte kvara na performansu i sigurnost sistema, te ozbiljnost ovih
efekata.
Pristup korišten u provođenju FMECA analize se može opisati u 9 koraka:
1. Identifikacija kvara
Kvar je način na koji element sistema/sistem ne uspijeva da postigne svoju funkciju.
2. Uzrok kvara
Uključuje analizu procesa ili proizvoda kako bi se utvrdili stvarni uzroci odgovorni za
pojavu kvara.
3. Efekti kvara
Kvarovi često na više načina utiču na performansu i efektivnost ne samo povezanog
funkcionalnog elementa, već i cjelokupnog sistema. Važno je razmotriti efekte kvara
45
na druge elemente na istom nivou u hijerarhijskoj strukturi sistema, na sljedećem

višem nivou i na cjelokupnom sistemu.
4. Detekcija kvara
Odnosi se na trenutno upravljenje procesom, koje može otkriti pojavu kvarova ili
defekata.
5. Stepen ozbiljnosti kvara
Odnosi se na ozbiljnost efekta ili uticaj određenog kvara. Ako dođe do kvara, u kojoj
mjeri je štetan za sistem. Stepen ozbiljnosti se može izraziti kvantitativno na skali od
1 do 10 (minorni efekti‒1, niski efekti‒2 i 3, umjereni efekti‒4 do 6, visoki efekti‒7 i
8, vrlo visoki efekti‒9 i 10)
6. Stepen učestalosti kvara
Frekvencija pojavljivanja svakog individualnog kvara. To možemo izraziti
kvantitativno na skali od 1 do 10:
 veoma nizak‒1 (kvar je malo vjerovatan)
 nizak‒2 i 3 (relativno malo kvarova)
 umjeren‒4 do 6 (povremeni kvarovi)
 visok‒7 i 8 (kvarovi koji se ponavljaju)
 vrlo visok‒9 i 10 (kvar je gotovo neizbježan)
7. Stepen vjerovatnoće detekcije kvara
Odnosi se na vjerovatnoću da će upravljanje sistemom, karakteristike dizajna,
procedure verifikacije itd. otkriti potencijalne kvarove na vrijeme, kako bi se spriječila
velika katastrofa sistema. To možemo izraziti kvantitativno na skali od 1 do 10 (vrlo
visok‒1 i 2, visok‒3 i 4, umjeren‒5 i 6, nizak‒7 i 8, veoma nizak‒9, apsolutna
sigurnost za nedetekciju‒10)
8. RPN (engl. Risk Priority Number) ‒ Stepen kritičnosti kvara
Cilj je objediniti prethodne informacije u nastojanju da se opišu kritični aspekti
dizajna sistema. Kritičnost, u ovom kontekstu je funkcija ozbiljnosti, frekvencije i
vjerovatnoće detekcije, a može se izraziti u smislu RPN-a. Stoga, RPN odražava
kritičnost kvara.
RPN se može izračunati na osnovu relacije:
RPN=(stepen ozbiljnosti kvara)∙(stepen učestalosti kvara)∙(stepen vjerovatnoće detekcije kvara)
Kvar sa visokom frekvencijom pojavljivanja, sa značajnim uticajem na performansu

sistema i koji se teško detektuje, vjerovatno ima vrlo visok RPN.
9. Preporuke za poboljšanje sistema
Ovo se odnosi na iterativni proces identifikacije područja sa visokim RPN-om,
evaluaciju uzroka i naknadno pokretanje preporuka za poboljšanje sistema.
46
Svaki od navedenih kvarova se mogu pronaći na planiranim inspekcijama sistema ili od

strane korisnika sistema. U nastavku su opisani potencijalni kvarovi koji se mogu javiti i
provedeni koraci analize:
Lokacija
kvara/ 1. Potencijalni kvar 2. Uzrok kvara 3. Efekti kvara 4. Detekcija kvara
komponenta
probušene cijevi  zamrzavanje tečnosti u – Curenje antifriza – Vizuelna inspekcija

prsnuće/eksplozija cijevima – Pad pritiska u sistemu
cijevi  prevelik pritisak u sistemu – Mogućnost ozbiljnih
 neadekvatne koncentracije povrede (vrela tečnost) i
glikola oštećenja
– Nemogućnost rada sistema
slomljeno sigurnosno  olujno nevrijeme – Skupljanje prljavštine i – Vizuelna inspekcija
staklo  prebrz prijelaz vruće/hladno vlage u kolektoru
Kolektor(i) (polijevanje zagrijanog – Nema zadržavanja
kolektora hladnom vodom) sunčevog zračenja
– Nemogućnost rada sistema
kondenzacija ili  vlaga ili hemijski depoziti zbog – Smanjena efektivnost – Provjera rubnog spoja,
otplinjavanje sa otplinjavanja izolacije apsorpcije zračenja zaptivnih gumica cijevi i
unutrašnje strane kolektora sa unutrašnje strane – Manja radna temperatura da li su tzv. weep holes
sigurnosnog stakla  oštećen rubni spoj (veza stakla vode u sistemu kolektora otvorene
sa kućištem)
slab prijenos toplote na  nataložen kamenac zbog tvrde – Slabo zagrijavanje potrošne – Provjera temperature u
potrošnu vodu vode vode rezervoaru i kolektoru
(smanjenje  mulj od glikola – Porast temperature u
performanse  nepravilno dimenzionisanje kolektorskoj petlji
Izmjenjivač izmjenjivača toplote) (premala veličina cijevi
izmjenjivača)
toplote
 zrak u cjevovodu
curenje  neodgovarajuće tehnike
instalacije ili materijali
 fizička naprezanja
 korozivna tečnost
 nekompatibilni materijali za
zaptivanje
pogrešna mjerenja  neispravan senzor – Pumpa se ne pokreće – Očitati temperaturu
 senzor niskog kvaliteta – Pumpa radi kontinuirano koju prikazuje
 nepravilna instalacija – Sistem se isključuje na termometar
Senzori  senzori nekalibrisani pogrešnom ograničenju ili – Vizuelni pregled
 neispravno ožičenje senzora nastavlja da radi ožičenja senzora
temperature
 neispravna lokacija – Diskonektovati žice sa
 nije pravilno osiguran njihovih priključaka
 nije izoliran od zraka kontrolera i odrediti da
li je otpor senzora
prikladan za
temperaturu koju treba
mjeriti
pumpa ne radi  blokiran impeler pumpe – Nema cirkulisanja tečnosti – Provjera da li se čuje
Pumpa  krhotine blokiraju pumpu za prijenos toplote, nema zvuk pumpe
 izgorjeli motor ili slomljena prijenosa toplote – Mjerenje protoka
osovina – Onemogućeno tečnosti u sistemu
 zrak u cjevovodu funkcionisanje sistema
 pumpa ne dobija električnu
energiju
47
otkazivanje ležaja,  pumpa nije ispravno – Bučan sistem (buka – Provjera zvuka pumpe
ležaj istrošen, instalirana pumpe)
osovina nije poravnata  ležajevi nisu podmazani
 motor nije podmazan
neispravan kontroler  kontroler oštećen zbog – Prestanak rada sistema – Mjerenje struje i napona
prenapona – Provjera ožičenja
Kontroler  pojava kratkog spoja zbog
vode
 udar groma
 hrđa ili abrazija
nepravilno ožičenje;  neodgovarajuća instalacija – Pumpa radi cijelo vrijeme
labave konekcije  ulazak vlage kroz spojeve ili uopće ne radi
rezervoar ne može  greške u priključnim cijevima – Smanjena efektivnost – Provjera da li su cijevi

pohraniti ili isporučiti rezervoara: miješanje ulaza i kompletnog sistema rezervoara spojene
Rezervoar svoj puni toplinski izlaza – Povećane temperature prema predviđenoj
kapacitet  dužina unutrašnjih cijevi kolektorske petlje šemi
 unutrašnje cijevi začepljene – Provjera položaja
kamencem backup elementa
 nepravilno postavljen
pomoćni-backup element za
grijanje vode
degradacija materijala  ultraljubičaste (UV) zrake – Gubitak toplote – Vizuelna inspekcija
Vanjska  ekstremne temperature – Smanjena efektivnost
izolacija sistema (visoke i niske) sistema
 ptice oštećuju dijelove izolacije
valve does not seat  nakupljanje kamenca i – Prekomjerni gubitak – Način za određivanje da
sedimentacije tokom vremena toplote li je nepovratni ventil
– Aktiviranje pumpe defektivan je provjera
povremeno tokom večeri ili rada pumpe noću
Nepovratni hladnijih noći – Ako se pumpa uključuje
ventil neispravan ventil ili  nepravilno instaliran – Pojava termosifonskog i isključuje, indicirano je
korozija ventila efekta curenje kroz nepovratni
ventil
ventil se nije nakon  niska potrošnja tople vode – Nedostatak protoka u – Potražiti mrlje na krovu
otvaranja ponovo  nepravilan odabir antifriza za kolektorskoj petlji iako je oko sigurnosnog ventila
P/T
zatvorio; previše uslove okoline dostupna solarna toplota
sigurnosni aktivan ventil – Stalno pražnjenje tečnosti
ventil iz kolektora
– Previsoke temperature
Protok je ometen ili  postojanje zraka u cijevi (engl. – Mjerač protoka ne – Mjerenje pritiska prije i
zaustavljen airbound) prikazuje postojanje poslije pumpe
 kolektorska petlja nije u protoka, iako pumpa inače – Mjerenje protoka
potpunosti popunjena radi normalno tečnosti u cjevovodu
tečnošću – Široke fluktuacije pritiska
 pojava curenja dopušta ulazak sa promjenama
zraka u cjevovod temperature
 puknuće membrane – Više temperature pumpe
Cjevovodi ekspanzione posude od normalnih
– Visoka razlika u pritisku na
obje strane pumpe, iako
pumpa inače normalno radi
Postepeno smanjivanje  pojava kamenca – Smanjenje prijenosa – Vizuelni pregled cijevi
protoka  smanjenje prečnika cjevovoda toplote izmjenjivača toplote
 voda sa visokim procentom
kalcijuma i magnezija (tvrda
voda)
48
Rušenje/pucanje  jak zemljotres – Nepopravljivo oštećenje – Vizuelna inspekcija

konstrukcije na koju je  olujni vjetrovi kolektora
montiran kolektor – Oštećenje imovine i
Montažna ozbiljne povrede ili smrt
konstrukcija – Prestanak rada sistema,
zbog uništenja glavne
komponente
Tabela 6.2. FMECA analiza (prvi dio)
7. Stepen
Lokacija 5. Stepen 6. Stepen
vjerovatnoće 8. RPN
kvara/komponenta ozbiljnosti kvara učestalosti kvara
detekcije kvara
Kolektor(i) 9 7 1 63
Izmjenjivač toplote 6 4 3 72
Senzor temperature 5 2 4 40
Pumpa 8 4 3 96
Kontroler 9 2 2 36
Rezervoar 5 2 4 40
Vanjska izolacija 4 7 1 28
Nepovratni ventil 9 2 3 54
P/T sigurnosni ventil 8 1 3 24
Cjevovodi 3 3 8 48
Montažna konstrukcija 10 1 1 10
Tabela 6.3. FMECA analiza (drugi dio)
Provedenom FMECA analizom komponente za koje su dobijene najveće vrijednosti

RPN-a su: pumpa, izmjenjivač toplote i kolektor(i). Kvarovi ovih komponenti su
najozbiljniji jer mogu prouzrokovati oštećenje sistema koje će u potpunosti onemogućiti
vršenje primarne funkcionalnosti sistema. Kao izlaz FMECA analize zapravo dobijamo
informaciju gdje su potrebna poboljšanja sistema, a to su komponente ili procesi sa
najvećim RPN-om. Sve dok sredstva to dozvoljavaju, potrebno je poboljšavati
komponente sa najvećim RPN-om.
Kao zadnji korak FMECA analize potrebno je dati odgovarajuće preporuke za
poboljšanje sistema, kako bi se smanjile vrijednosti RPN-a. U nastavku ćemo navesti
preporuke koje mogu dovesti do smanjenja RPN-a za komponente: pumpu i izmjenjivač
toplote. Za pumpu direktno možemo koristiti kvalitetniji tip materijala (kao što je
nehrđajući čelik), pumpu sa više brzina, povećati frekvenciju održavanja i provjeravanja
ispravnosti rada. S obzirom da je efikasnost i performansa pumpe uvelike diktirana
dizajnom i instalacijom sistema, potrebno je koristiti visok kvalitet antifriza, izbjegavati
49
pregrijavanje antifriza (pravilnim dimenzionisanjem sistema), redovno mijenjati antifriz

(stalnim pregrijavanjem postaje kiseo što dovodi do nagrizanja komponenti sistema). Za
izmjenjivač toplote je potrebno redovno održavanje i skidanje sedimenata sa cijevi,
pravilno dimenzionisanje pri odabiru i instalaciji (za optimalan prenos toplote), odabir
materijala koji imaju odgovarajuću karakteristike termalne ekspanzije i kontrakcije,
kako bi se spriječile pukotine i curenje, idealno bi bilo korištenje izmjenjivača od
nehrđajućeg čelika (manje skloni koroziji, potrebno manje održavanja).
7. Sinteza, analiza i evaluacija (engl. Synthesis, analysis and

evaluation)
U ovom poglavlju se vrši evaluacija mogućih rješenja kroz analizu zahtjevane

performanse i troška sistema, te se vrši odabir optimalnog rješenja, koje će se realizirati
kroz naredne korake sistemskog inženjeringa.
7.1 Usporedba različitih dizajn opcija
Uzeli smo u obzir tri predložena tehnološka rješenja predstavljena u poglavlju 5 unutar
HoQ. U tabeli 7.1. su prikazani parametri ovih rješenja:
TPMs SWH1 SWH2 SWH3
Površina kolektora [m²] 2.3 2.3 2
Površina apsorbera [m²] 2 2 1.8
Masa kolektora [kg] 40 45 35
Zapremina apsorbera [l] 1.3 1.4 1.3
Koeficijent apsorpcije [%] 95 95 97
Koeficijent emisije [%] 5 5 6

Maksimalna radna
110 120 110
temperatura [°C]
Zapremina rezervoara [l] 200 200 150
Veličina izmjenjivača
1 1.1 1
toplote [m²]
Potrošnja pumpe [W] 60 65 60
Potrošnja backup grijača [kW] 2.5 2.5 2.5
50
Broj režima
10 8 8
rada kontrolera [#]
Vrijeme kontinuiranog
10 10 10
rada [h]
Godišnje održavanje [KM] 50 50 45
Srednje vrijeme popravke
24 24 24
kvara [h]
Srednje vrijeme između dva
7 6 7
kvara [g.]
Tabela 7.1. Vrijednosti TPMs izabranih tehničkih rješenja
Sva tri rješenja zadovoljavaju tražene zahtjeve, a njihova prikladnost primjeni, ovisi od
važnosti pojedinih tehničkih mjera.
Sada ćemo prikazati i uticaj navedena tri različita tehnička rješenja na osnovne
kategorije LCC-a. U tabeli 7.2. je prikazana uporedba korištenjem LCC analize i označeno
je rješenje koje najbolje zadovoljava sistemske zahtjeve:
Kategorija SWH1 SWH2 SWH3
Troškovi istraživanja i razvoja 4000 KM 4000 KM 4000KM

Troškovi ulaganja u proizvodnju 7000 KM 7100 KM 6900 KM
Trošak rada/korištenja 1000 KM 1300 KM 1250 KM
Troškovi održavanja i podrške 250 KM 275 KM 255 KM
Trošak penzionisanja i odlaganja 1500 KM 1480 KM 1490 KM
Ukupno: 13750 KM 14155 KM 13895 KM
Tabela 7.2. LCC analiza izabranih tehničkih rješenja
Na osnovu prethodne analize, zaključujemo da rješenje 1 zadovoljava sve postavljene

zahtjeve uz najmanje troškove.
7.2 Proračun raspoloživosti sistema i funkcija pouzdanosti sistema
Kako bi izračunali raspoloživosti sistema i odredili mjere pouzdanosti, potrebni su nam

odgovarajući parametri, od kojih su neki već ranije definisani u radu, a neke ćemo
pretpostaviti. Navedeni parametri su sljedeći:
– Srednje vrijeme između dva kvara (MTBF) iznosi 7 godina.
– Srednje vrijeme popravke kvara (MTTR ili M ̅ ct ) iznosi 24 h.
– Srednje vrijeme između održavanja (MTBM) iznosi 12 mjeseci.
51
– Srednje vrijeme aktivnog održavanja (M ̅ ) uključuje srednje vrijeme korektivnog

održavanja (Mct ) i srednje vrijeme preventivnog održavanja (Mpt ). Na osnovu
̅ ne bi trebalo biti veće od 6h.
toga, pretpostavljeno M
– Srednje ukupno vrijeme zastoja sistema (MDT) uključuje srednje administrativno
vrijeme kašnjenja ADT i srednje logističko vrijeme kašnjenja LDT. Na osnovu
toga, pretpostavljeno MDT iznosi:
MDT=LDT+ADT=12h.
– Učestalost kvara (𝜆) je recipročno proporcionalno MTBF
7.2.1 Funkcija pouzdanosti sistema
Funkcija pouzdanosti (engl. Reliability function) se određuje na osnovu vjerovatnoće da

će sistem biti uspješan barem neko određeno vrijeme 𝑡. Funkciju pouzdanosti sistema,
uz pretpostavljenu eksponencijalnu raspodjelu, možemo izraziti formulom:
𝑡
𝑅(𝑡) = 𝑒 −𝑀 = 𝑒 −𝜆𝑡
Za SWH sistem:
𝑀 = 𝑀𝑇𝐵𝐹 i iznosi 7 godina (2555 dana)
1 1
𝜆= = = 0.0000163 𝑘𝑣𝑎𝑟𝑎/𝑠𝑎𝑡𝑢
𝑀𝑇𝐵𝐹 2555 ∙ 24ℎ
𝑡 je vrijeme rada sistema
−5 𝑡
𝑅(𝑡) = 𝑒 −1.6307∙10
Na slici 7.1. je prikazana funkcija pouzdanosti sistema za odabrane parametre:
Slika 7.1. Funkcija pouzdanosti SWH sistema

52
Sa slike 7.1. vidimo npr. da za vrijeme manje od 42460h, pouzdanost će biti veća od 50%
i za vrijeme manje od 13680h, pouzdanost će biti veća od 80 %.
7.2.2 Raspoloživost sistema
Raspoloživost je moguće definisati na 3 načina:
1. Inherentna raspoloživost (𝑨𝒊 ) je vjerovatnoća da će sistem ili oprema, kada se koriste

pod navedenim uslovima u idealnom okruženju, raditi zadovoljavajuće u bilo kom
trenutku vremena, po potrebi. (Ovo isključuje preventivne ili zakazane (scheduled)
akcije održavanja, logističko vrijeme kašnjenja i administrativno vrijeme kašnjenja)
Inherentna raspoloživost SWH sistema iznosi:
𝑀𝑇𝐵𝐹 2555 ∙ 24ℎ
𝐴𝑖 = = = 0.99961
𝑀𝑇𝐵𝐹 + 𝑀𝑇𝑇𝑅 2555 ∙ 24ℎ + 24ℎ
2. Ostvarena(postignuta) raspoloživost (𝑨𝒂 ) je vjerovatnoća da će sistem ili oprema, kada

se koriste pod navedenim uslovima u idealnom okruženju, raditi zadovoljavajuće u bilo
kom trenutku vremena, gdje je preventivno održavanje uključeno.
Ostvarena raspoloživost SWH sistema iznosi:
𝑀𝑇𝐵𝑀 365 ∙ 24ℎ
𝐴𝑎 = = = 0.99931
̅ 365 ∙ 24ℎ + 6ℎ
𝑀𝑇𝐵𝑀 + 𝑀
3. Operativna raspoloživost (𝑨𝒐 ) je vjerovatnoća da će sistem ili oprema, kada se koriste

pod navedenim uslovima u stvarnom radnom okruženju, raditi zadovoljavajuće, kada je
to potrebno.
Operativna raspoloživost SWH sistema iznosi:
𝑀𝑇𝐵𝑀 365 ∙ 24ℎ
𝐴𝑜 = = = 0.99863
𝑀𝑇𝐵𝑀 + 𝑀𝐷𝑇 365 ∙ 24ℎ + 12ℎ
Ovaj iznos operativne raspoloživosti predstavlja najgori mogući slučaj, jer je u sklopu
pretpostavljenog MDT uzeto i vrijeme dostave rezervnih dijelova do čijeg kvara može
doći (takvi kvarovi su rijetki), pa je stvarna vrijednost 𝐴𝑜 znatno veća.
53
7.3 Ekonomska analiza
Kao zaključak sedmog poglavlja i zadnji segment seminarskog rada, potrebno je

sprovesti ekonomsku analizu, tj. utvrditi da li se isplati investirati u proizvodnju ovih
sistema. U nastavku ćemo odrediti sve prihode i rashode sistema.
U tabeli 7.3. su navedeni prihodi koji se mogu ostvariti na godišnjem nivou.
Naziv Cijena
Projektovanje idejnog rješenja za SWH 35000 KM
Montaža konstrukcije sistema 200 KM
Integracija sistema i puštanje u rad 100 KM
Održavanje SWH 75 KM
Intervencija popravke sistema 100 KM
UKUPNO: 60,725 KM
Tabela 7.3. Ukupni prihodi na godišnjem nivou
U tabeli 7.4. su navedeni rashodi koji se mogu ostvariti na godišnjem nivou.
Naziv Cijena
Komponente sistema (mehaničke i elektroničke) 5500 KM
Analiza pogodnosti ugradnje sistema 200 KM
Transport opreme sistema 100 KM
Plate zaposlenika 30000 KM
UKUPNO: 35800 KM
Tabela 7.4. Ukupni rashodi na godišnjem nivou
Potrebno je odrediti NPV (engl. Net Present Value), da bi utvrdili da li je projekat dizajna
i proizvodnje sistema za solarno zagrijavanje potrošne tople vode ekonomski isplativ.
NPV se određuje kao:
𝑛
𝐵𝑖 − 𝐶𝑖
𝑁𝑃𝑉 = ∑
(1 + 𝑘𝑑 )𝑖
𝑖=1
54
gdje su:
𝐵𝑖 ― prihodi u 𝑖-toj godini
𝐶𝑖 ― troškovi u i-toj godini
𝑘𝑑 ― kamatna stopa od 8%
𝑛 ― životni vijek
Godišnji priliv novca CF se određuje prema relaciji:

𝐶𝐹 = 𝐵𝑖 − 𝐶𝑖
Diskontni faktor se određuje kao:
1
𝐷𝐹 =
(1 + 𝑘𝑑 )𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑒
Pri proračunu stvarnog priliva novca, potrebno je uzeti u obzir kamatnu stopu i
diskontni faktor. Stvarna vrijednost godišnjeg priliva novca se dobiva kao proizvod
godišnjeg priliva novca i diskontnog faktora (𝐶𝐹 ∙ 𝐷𝐹). Pri tome, na početku se uzima u
obzir početna investicija za projekat.
U tabeli 7.3. su prikazane promjene karakterističnih veličina koje utiču na NPV.
Diskontni Stvarni priliv

Godina Prihodi Rashodi Priliv novca
faktor novca NPV
(i) (Bi) (Ci) (CF)
(DF) (CF∙DF)
0 0 95600 -95600 1.0000 -95600.000 -95600.000
1 60725 35800 24925 0.9259 23078.704 -72521.296
2 62705 35800 26905 0.8573 23066.701 -49454.595
3 63600 35990 27610 0.7938 21917.708 -27536.887
4 65400 36060 29340 0.7350 21565.776 -5971.111
5 66200 36120 30080 0.6806 20471.943 14500.831
6 69100 36100 33000 0.6302 20795.598 35296.429
7 75200 36500 38700 0.5835 22581.078 57877.507
8 79300 38000 41300 0.5403 22313.105 80190.612
9 82000 41000 41000 0.5002 20510.208 100700.820
10 82300 41050 41250 0.4632 19106.731 119807.551
11 88000 42500 45500 0.4289 19514.170 139321.721
12 92200 42504 49696 0.3971 19734.965 159056.687
13 96352 46000 50352 0.3677 18514.326 177571.013
14 99885 46620 53265 0.3405 18134.657 195705.670
15 99890 47800 52090 0.3152 16420.940 212126.610
16 100000 48010 51990 0.2919 15175.385 227301.996
17 100050 48800 51250 0.2703 13851.284 241153.280
18 100300 51000 49300 0.2502 12337.277 253490.557
19 120150 55000 65150 0.2317 15096.041 268586.598
Tabela 7.5. Troškovna analiza sistema u periodu od 20 godina
55
Prva pozitivna vrijednost u tabeli 7.5. pokazuje vrijeme povrata novca i ono iznosi 5
godina. Konačna vrijednost NPV-a iznosi 268586.598 KM, što znači da je projekat
ekonomski isplativ i održiv. Na slikama 7.2 i 7.3 su prikazani i grafici promjene stvarnog
priliva novca i NPV-a za sistem u toku njegovog životnog vijeka.
Stvarni priliv novca

40000.0
20000.0
0.0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
-20000.0
-40000.0
-60000.0
-80000.0
-100000.0
-120000.0
Slika 7.2. Promjena stvarnog priliva novca za sistem u toku životnog vijeka
NPV
300000.0
250000.0
200000.0
150000.0
100000.0
50000.0
0.0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
-50000.0
-100000.0
-150000.0
Slika 7.3. Promjena NPV-a za sistem u toku životnog vijeka

56
7.3.1 Analiza osjetljivosti i rizika
Za lociranje i procjenu potencijalnih rizika koji utiču na profitabilnost projekata se

koristi jednostavna metoda analize osjetljivosti. Potrebno je identifikovati parametre na
čije je promjene projekat osjetljiv i kvantificirati rizik. Stoga, na osnovu analize
osjetljivosti, ispituje se kako projekat podnosi promjenu određenih parametara. U ovom
dijelu poglavlja ćemo ispitati kako promjene troškova utiču na promjenu NPV-a.
Provesti ćemo dvije analize, od kojih se prva odnosi na povećanje troškova komponenti
sistema. Pretpostavimo da je cijena komponenti sistema porasla za 20% za cjelokupan
sistem. U tabeli 7.6. je prikazana navedena analiza.

faktor novca NPV
(i) (Bi) (Ci) (CF)
(DF) (CF∙DF)
0 0 96700 -96700 1.0000 -96700.000 -96700.000
1 60725 36900 23825 0.9259 22060.185 -74639.815
2 62705 36900 25805 0.8573 22123.628 -52516.187
3 63600 37090 26510 0.7938 21044.493 -31471.694
4 65400 37160 28240 0.7350 20757.243 -10714.451
5 66200 37220 28980 0.6806 19723.301 9008.850
6 69100 37200 31900 0.6302 20102.411 29111.261
7 75200 37600 37600 0.5835 21939.239 51050.500
8 79300 39100 40200 0.5403 21718.809 72769.309
9 82000 42100 39900 0.5002 19959.934 92729.243
10 82300 42150 40150 0.4632 18597.219 111326.462
11 88000 43600 44400 0.4289 19042.399 130368.861
12 92200 43604 48596 0.3971 19298.140 149667.001
13 96352 47100 49252 0.3677 18109.858 167776.859
14 99885 47720 52165 0.3405 17760.150 185537.009
15 99890 48900 50990 0.3152 16074.175 201611.184
16 100000 49110 50890 0.2919 14854.306 216465.490
17 100050 49900 50150 0.2703 13553.988 230019.478
18 100300 52100 48200 0.2502 12062.003 242081.481
19 120150 56100 64050 0.2317 14841.158 256922.639
Tabela 7.6. Troškovna analiza osjetljivosti uz povećanje cijena komponenti sistema
Na osnovu prikazane tabele vidimo da je došlo do smanjenja NPV-a za 11663.959, što

nije velik iznos i zaključujemo da projekat nije previše osjetljiv na promjenu datog
parametra.
57
Druga analiza se odnosi na povećanje plata zaposlenika, te ćemo pretpostaviti da je

došlo do povećanja plata za 15%, što je prikazano u tabeli 7.7.

faktor novca NPV
(i) (Bi) (Ci) (CF)
(DF) (CF∙DF)
0 0 100100 -100100 1.0000 -100100.000 -100100.000
1 60725 40300 20425 0.9259 18912.037 -81187.963
2 62705 40300 22405 0.8573 19208.676 -61979.287
3 63600 40490 23110 0.7938 18345.463 -43633.824
4 65400 40560 24840 0.7350 18258.142 -25375.682
5 66200 40620 25580 0.6806 17409.318 -7966.364
6 69100 40600 28500 0.6302 17959.834 9993.470
7 75200 41000 34200 0.5835 19955.372 29948.842
8 79300 42500 36800 0.5403 19881.895 49830.737
9 82000 45500 36500 0.5002 18259.087 68089.824
10 82300 45550 36750 0.4632 17022.361 85112.185
11 88000 47000 41000 0.4289 17584.197 102696.382
12 92200 47004 45196 0.3971 17947.953 120644.336
13 96352 50500 45852 0.3677 16859.685 137504.021
14 99885 51120 48765 0.3405 16602.583 154106.604
15 99890 52300 47590 0.3152 15002.353 169108.956
16 100000 52510 47490 0.2919 13861.878 182970.835
17 100050 53300 46750 0.2703 12635.073 195605.908
18 100300 55500 44800 0.2502 11211.157 206817.065
19 120150 59500 60650 0.2317 14053.337 220870.401
Tabela 7.7. Troškovna analiza osjetljivosti uz povećanje plata zaposlenika
Na osnovu prikazane tabele vidimo da je došlo do smanjenja NPV-a za 47716.197, što

iznosi skoro 1/5 prvobitno izračunatog NPV-a, iz čega zaključujemo da je projekat
značajno osjetljiv na promjenu tj. povećanje plata zaposlenika navedenog procenta. U
ovom slučaju također dolazimo do prve pozitivne vrijednosti u tabeli nakon šest godina,
što je godinu kasnije u odnosu na prethodni slučaj.
U svakom slučaju, u obje prikazane analize je dobiven pozitivni NPV, pa možemo
zaključiti da je projekat financijski isplativ.
58
8. Zaključak
Ovim seminarskim radom predstavljen je konceptualni dizajn sistema za solarno

zagrijavanje sanitarne vode koja se koristi u domaćinstvu. Prikazana je analiza razvoja
sistema koristeći procedure prigodne odabranom sistemu. Sama analiza i proces
konceptualnog dizajna su zahtjevni, iterativni i dugotrajni. Koraci konceptualnog dizajna
su predstavljeni kroz sedam poglavlja, pri čemu je proces započet identifikacijom
potreba. Nakon razmatranja osnovnih zahtjeva na sistem, izvršen je odabir samo
nekoliko potencijalnih rješenja, njihovo poređenje, te konačno i odabir optimalne
alternative. Izvršena je i funkcionalna analiza sistema i dekompozicija funkcija po
pojedinim komponentama sistema. Na kraju sedmog poglavlja je urađena i detaljna
troškovna analiza, kojom je utvrđena i ekonomska isplativost sistema.
Dosta pažnje je posvećeno prvom poglavlju, kako bi na adekvatan način predstavili
trenutne probleme i nedostatke postojećih sistema, te ukazali na istinsku potrebu za
sistemom koji koristi solarnu energiju. Tehnološki razvoj i ugradnja sistema koji koriste
obnovljive izvore energije je postala ne samo potrebna, nego neophodna. Također smo
uvidjeli važnost sistemskog pristupa dizajnu sistema, te potrebu da razmatramo sistem
u toku svih faza njegovog životnog vijeka. Nakon okončanog konceptualnog dizajna,
može se preći na analizu ostalih faza dizajna sistema u toku njegovog životnog vijeka.
59
Literatura
[1] Doc. dr. Adnan Tahirović, Predavanja iz predmeta: “Principi sistemskog

inženjeringa”, Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, 2017/2018.
[2] Benjamin S. Blanchard, Wolter J. Fabrycky, Systems Engineering and Analysis, 3rd
ed., Prentice Hall, Upper Saddle River, N.J.
[3] Buderus. Projektantske podloge. 2007.
https://www.buderus.com.hr/files/201101041642580.Projektna%20podloga%2
0Solar.pdf
[4] Majda Čurtić, Seminarski rad “Konceptualni dizajn sistema za video nadzor i
sigurnost”, Sarajevo, juli 2016.
[5] Centar za ekologiju i energiju, Uradi sam solarni kolektor, Tuzla, novembar 2006.
[6] Caleffi solar. Installation, operation and maintenance manual. Milwaukee.
https://www.caleffi.com/sites/default/files/file/na10105-0509.pdf
[7] ESTIF. Domestic hot water for single family houses. 2017.
http://www.estif.org/fileadmin/estif/content/publications/downloads/UNEP_20
15/factsheet_single_family_houses_v05.pdf
[8] Environment California Research & Policy Center, How California can reduce its
dependence on natural gas, april 2007.
[9] Bosch. Solar Thermal, Water Heating Solutions. 2011.
https://www.solarthermalworld.org/sites/gstec/files/Bosch%202011%20SolarP
roductCatalog.pdf
[10] Bosch. Solar technology for domestic hot water heating. 2011.
https://www.bosch-climate.us/files/SolarSystemsManual_11.2014_US_US.pdf
[11] Homepower. Solar water heating.
https://www.homepower.com/solar-water-heating
[12] Apricus. Solar products. Solar basics.
http://www.apricus.com/
[13] Everything solar. Types of Solar hot water systems.
https://poweredbydaylight.com/help/types-of-solar-hot-water-systems/
[14] Florida Solar Energy Center. Solar Hot Water, System types.
http://www.fsec.ucf.edu/en/consumer/solar_hot_water/homes/system_types.ht
m
60

Konceptualni Dizajn Sistema Za Zagrijavanje Sanitarne Vode Korištenjem Solarne Energije (Engl. Solar Water Heating System)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Konceptualni Dizajn Sistema Za Zagrijavanje Sanitarne Vode Korištenjem Solarne Energije (Engl. Solar Water Heating System)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO

Konceptualni dizajn sistema za zagrijavanje

Seminarski rad I iz predmeta

Predmetni nastavnik: Student:

Izjava o autentičnosti rada

Ime i prezime: Amra Rašidagić

Sarajevo, januar 2019 godine

7.2.2 Raspoloživost sistema ............................................................................................................ 53

Osvrtom na definicije sistema i inženjeringa, te proučavajući različite definicije

U narednim poglavljima smo predstavili sljedeće sekcije-aktivnosti konceptualnog

Za izradu seminarskog rada je odabran sistem koji koristi solarnu energiju za

2. Identifikacija potreba (engl. Identification of need)

„Identifikacija potreba“ je prvi korak u procesu sistemskog inženjeringa, u okviru kojeg

2.1 Motivacija za razvoj sistema

Energenti koji se koriste za zagrijavanje vode su različiti. Neki od konvencionalnih

postoji, što direktno utiče na potrošače. U budućnosti se očekuju i povećanja cijena

Neki od kriterija prema kojima se dijele elektrane su:

Skoro 90% energetske potrošnje čovječanstva potiče od fosilnih goriva i trenutno su

2.2 Klimatske promjene

U posljedne vrijeme se sve češće spominje termin „globalno zagrijavanje“. Globalno

⇒ upotreba automobila sa smanjenom potrošnjom goriva i

2.3 Solarna energija

Pod obnovljivim izvorima energije podrazumijevaju se oni energenti čije su rezerve

Rješenje je smanjenje upotrebe prljavih fosilnih goriva razvijanjem čistih obnovljivih

Slika 2.1 Potencijal obnovljivih energetskih resursa [5]

Solarna energija je poželjna zbog svoje sposobnosti da ostane i decentralizovani

2.4 Definicija problema

3. Studija izvodljivosti (engl. Accomplishment of feasibility

U ovom poglavlju ćemo preći na istraživanje izvodljivih alternativa tj. rješenja, a

3.1 Predstavljanje alternativa

Postoje dva tipa SWH sistema (prema propulziji):

Solarni kolektori se mogu klasifikovati u dvije opšte kategorije:

3.1.1 Aktivni sistem zatvorene petlje sa pločastim kolektorom (Rješenje 1)

Šematski prikaz aktivnog sistema zatvorene petlje zajedno sa svojim osnovnim

Slika 3.1. Šematski prikaz aktivnog sistema sa zatvorenom petljom [15]

Slika 3.2. Izgled ravnog (pločastog) kolektora

Sa pojavom sunčevog zračenja, diferencijalni kontroler koristeći informacije sa

Slika 3.3. Tipična anatomija pločastog kolektora [11]

Slika 3.4. Detalji anatomije pločastog kolektora [11]

U sistemu također postoji rezervni izvor energije (engl. backup heater) za

vruća, uzrokujući da tečnost u kolektoru ispari. Ekspanziona posuda u ovom slučaju će

3.1.2 Aktivni sistem zatvorene petlje sa vakuumskim kolektorom (Rješenje 2)

zaglavlja, instalacija je jednostavna. Individualne cijevi se također mogu izmjenjivati bez

Slika 3.5. Izgled vakuumskog kolektora

Slika 3.6. Detalji anatomije vakuumskog kolektora [11]

3.1.3 Aktivni sistem zatvorene petlje sa pločastim kolektorom‒drainback izvedba

Na slici 3.7. je prikazan dijagram jednostavnog drainback sistema. Kao kolektor u

Slika 3.7. Šematski prikaz drainback sistema [13]

Slika 3.8. Šematski prikaz radnog i drainback režima sistema [11]

- Sitem nema nepovratnih ventila, odzračnih ventila, mjerača pritiska i

3.2 Komparacija tehnoloških rješenja

Odabir optimalnog rješenja iz skupa predstavljenih rješenja je od ključne važnosti za

U tabeli 3.1 je predstavljeno poređenje:

Dizajn zahtjevi Rješenje 1 Rješenje 2 Rješenje 3

-Vlada Federacije, Federalno -Vlada Federacije, Federalno -Vlada Federacije, Federalno

-Moderan i nenametljiv izgled -Moderan i nenametljiv izgled -Moderan i nenametljiv izgled

sigurnost i izazvati štete i sigurnost i izazvati štete i sigurnost i izazvati štete i

difuznog svjetla toplinski kapacitet i nisku

Tabela 3.1 Poređenje alternativa na osnovu različitih dizajn zahtjeva i karakteristika

3.3 Life Cycle Cost (LCC) analiza sistema

U ovom poglavlju, poređenje različitih rješenja ćemo bazirati na osnovu estimiranih

Postoji pet osnovnih kategorija troška: