KOTLOVI

2. Osnovni dijelovi kotla su:

- Ložiste koje se sastoji od rešetke i ložišnog prostora - Pregrijač pare

- Isparivac kojeg čini bubanj kotla i isparivačke strme cijevi - Zagrijač vode

- Zagrijač zraka

Zadatak ložišta je sagorjevanje goriva i proizvodnja vrilih dimnih plinova.Isparivač kotla je

ogrevna povrsina kotla u kome nastaje para odnosno odvija se proces isparavanja.Zagrijac vode
je izmjenjivac u kome se temperatura napojne vode povećava ,a temperatura izlaznih plinova
snižava. Zagrijač zraka služi za zagrijavanja zraka potrebnog za sagorijevanje goriva u lužišnom
provtoru.

3.Za normalan rad kotla mora se obezbjediti neprestalno cirkulisanje vode,jer da se desi prekid
cirkulacije vode doslo bi do povecanja temperatura stjenke kotla jer nije obezbjeđen odvod tople
cirkulacione vode.Imamo prirodnu priirodnu cirkulaciju u kutlu jer je jednostavnija i jeftinija i
ona ima vece akumulacione sposobnosti i jednostavnija za rukovanje.Pored priradne postoji još i
prisilna cirkulacija koja se koristi kada se ne može sa prirodnom cirkulacijom obezbjediti uzgon
vode i kada sistem kotla to zahtjeva.

4.Stalan nivo vode u kotlu se održava dopunjavanju bubnja kotla koji se može
vršiti:automatski,poluautomatski i ručno.Kod jednodobos šnog parnog kotla koji spada u kotlove
većeg kopacitedt i većeg nivoa na napojni vod se postavlja napojna pumpa koja se može uključiti
ručno i tada je riječ o poluautomatskum napojanju.

5. Osnovni parametri kotla su:

- Kapacitet i učunak kotla - Pritisci u kotlu

-Temperatura kotla - Opterećenje ogrevnih površina kotla

- Otperećenje ložišta kotla - Akumulaciona sposobnost kotla

Mjerni elementi na kotlu su termometri koji služe za mjerenje temperature.Manomerti koji mjere
ptitisak u kotlu.Pokazni elemelti se vodokazna stakla koja sliže pa pokazivanje nivoa porasta
pritiska .Ti ventili moraju imati toliki kapacitet da u slucaju porasta pare preko dozvoljene
granice tu paru mogu ispustiti u atmosveru.
 ZAŠTITA NA RADU

1.Opšta akta iz zaštite na radu su:

- pravilnik o zaštiti na radu

- plan i program mjera o zaštiti na radu
- plan i program obučavanja o zaštiti na radu

Obaveze privrednog društva u oblasti zaštite na radu su:

- da organizuje siguran proces rada i sprovodi i unapređuje zaštitu na radu
- da upozna radnike sa uslovima rada,opasnostima,mjerama zaštite kao i
pravima,obavezama i odgovornostim u vezi sa zaštitom na radu
- da obezbjedi radniku korištenje i upotrebu ličnih sredstava i oprema
- da utvrdi radna mjesta sa posebnim uslovima rada
- da obavjesti organ nadzora o preuzetim mjerama po rjrsenju inspektora
- da obezbjedi finansiska sredstva za provođenje zaštite na radu

2.Uslove radne sredine u radnim prostorijama karakterišu sledeći parametri

- lokaciju
- određivanje dimenzija i uređivanje radnog prostora
- uređaj za određivanje propisane temperaure,čistoće zraka i osvjetljenja
- sanitarne uređaje
- sredstva i uređaje za spričavanje prekomjerne buke i vibracije
- uređenje sporednih i pomoćnih prostorija

3.Mjere koje se primjenjuju od slučajnog dodira napona na električnim instalacijama su:

- zaštitno izolovanje - gavlansko odvajanje
- uzemljenje - zaštitne strujne sklopke
- nulovanje - zaštitne naponske sklopke
- sniženje napona

4.Prema dijelovima tijela koji se štite podjela sredstava i opreme se sastoji od:
- sredstva za zaštitu glave - sredstva za zaštitu trbušnih organa
- sredstva za zaštitu lica i ociju - sredstva za zaštitu od nepovoljnog atmosferkog pritiska
- sredstva za zaštitu sluha - sredstva za zaštitu od poda sa visine
- serdstva za zaštitu organa za disanje
- sredstva za zaštitu ruku i nogu
 TEHNOLOGIJA NAPOJNE VODE

1.Dozvoljene granične vrijednost za ukupnu tvrdoću, pH i sadržaj kiselina tehničkom propisu

JUS.M.E2.011su:

-vode za napajanje kotla do 40 bara

-ukupna tvrdoća < od 0,056dH(0,06)ili0,011mmol/l

-pH8,3-9,5

.kisika 0,50mg/l

-vode u kotlu za proizvodnju vrele pare i u mreži sa vrelom vodom

-ukupna tvrdoća je < od 0,1 dH ili 0,018mmol/l

-pH mora biti od 8,5-10

-kisik 0,50mg/l

-Vode u kotlu za projzvodnju tople vode

-ukupna tvrdoća mora biti manja od 0,1dH ili 0,018mmol/l

pH mora biti 9-10

-sadržaj kisika 0,050

2.U termo energetskim postrojenjima kao talog javlja se vodeni kamenac,mulj i korozija.
-Vodeni kamenac je talog soli,kolcija i magnezija.Negativna uloga je zato što ima slabu toplotnu
provodljivost i spričava prolaz toplote kroz metal.Na taj način može doći do
začipljenja,zagušenja cirgupacije vode i začepljenja mjernih instrumenata.

-Tačkasta korozija je ograničena na pojedina mjesta na vrlo malu površinu i na taj način prodire
u metal,gdje može doći do probušenja metala.

3.Jonski izmjenjivači su uređaji za omekšavanje vode u kojim se voda filtrira kroz sloj prirodnih
i vještačkih materijala organskog i neorganskog porijekla. Služe za omekšavanje tvrde vode
preko jonske mase,slojevima kvarcnog pijeska.
4.Regeneracija ovog jonskog izmjenjivača se vrši otopinom kuhinjske soli NaCl tako da je
jonska masa u regenerisanom stanju zasićena kationima natrijuma.Prinikom prolaska tvrde vode
kroz preko jonske mase ona oduzima jone kalcija i magnezija koji stvoravu kamenac,a odpustaju
natrijeve soli koje se ne talože.

-Faze regeneracije

-rastresanje jonske mase dovođenjem sirove vode pod pritiskom tako da izvrši rastresanje jonske
mase

-uvođenje slane otopine

-ispiranje jonske mase se vrši 10-15 min. pod pritiskom 2-8 bara i preporučuje se 125-150 gr.
soli na 1l jonske mase.

ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJE

1.Najefikasnije mjere zaštite od požara je skup mjera i radnji

upravnr,organizaciske,stručne,tehničke,obrazovne i propogandne prirode koje se poduzimaju u
cilju sprečavanja,izbijanja i širenja požara.

2.Zaoaljive tečnosti prema temperaturi zapaljivosti se dijele u tri grupe

-1grupa tečnosti kojima je tem. zapoljivosti ispod 38C

-2grupa tečnosti kojima je tem. zapaljivosti od 38C do 60C

-3grupa tečnosti kojima je tem. zapaljivosti od 60C do 100C

3.I zvor opasnosti dijelimo na tri dijela i to:

-trajni

-primarni

-sekundarni
4.Sredstvo za gašenje požara koja se najčešće koriste su:
-voda

-pjena

-prah

-CO2

CENTRALNO GRIJANJE
1.Uslovi koji diktiraju izbor zidova podova i stropova u dnevnom boravku su:

- lični uslovi

-uslovi sredine
Lični uslovi su stepen aktivnosti tj.normalan rad u sjedećem položaju te se pri toj
aktivnosti sa površine ljudskog tijela odaje 120W.Drugi lični uslov je izolacioni stepen
odjeće perdstavlja normalnu odjevenost,tako čovjek svojom toplinom može da pokrije
gubitak toplote sa svog tijela koji nastaje u procesu razmjene toplote sa unutašnjim
vazduhom.

Uslovi sredine predstavljaju temperaturu vazduha na sredini prostorije na visini od 1.5m.

Relativna vlažnost vazduha je 45% do 65%.Brzina kretenja vazduha je 0,5m/s i manja.

Temperatura okolnih zidova ne bi smjela biti manja od 12C.U dnevnom boravku ne smije
biti više izmjena usred ventilacionih gubitaka.

2.Proces razmjene toplote sa unutrašnjeg na vanjski vazduh vrši se u tri koraka:

-prelaz toplote vanjskog vazduha na unotrašnju stjenku zida putem sudaranja čestica i
pri tome se vrši predaja toplote sa hladnog na toplo.
-provođenje toplote na stjenku zida sa unutrašnje na vanjsku stjenku.To se vrši putem
jačeg oscilovanja molekula u kristalnov rešetci materijala zida.Ovdje je potrebno ispuniti
uslove da granica vlage bude na unutrašnjosti zida.

To znači da se prilikom gradnje mora odabrati materijal koji ne upija vlagu a grijanje će
moći da ga isuši.

-prelaz toplote na stjenke zida na vazduh,ili sudaranje čestica vazduha i vanjske stjenke
zida pri čemu se razmjenjuje toplota.Ovdje imamo dva slučaja i to:

1.grijanje uslijed instalacije centralnog grijanja gdje toplina vazduha stalno kruži i
oduzima jaču toplinu tijela i predaje je zidovima.

2.grijanje posmatramo kroz sistem klimatizacije gdje se stalno dovode količine zraka koje
su unaprijed pripremljene u pogledu temperature (24-28)C i parametre vlažnosti45%-
60% i kao takve razhlađuje okolne površine i ostvaruje ugodnost.

3.Faktori za izbor izvora toplote i elemenata instalacije centralnog grijanja su:

-ekonomski -estetski -higijenski -sigurno tehnicki

Eekonomski faktor podrazumjeva da ima dvije vrste troškova i to investicioni i troškovi

održavanja i upravljanja.Investicioni podrazumjevaju cijenu
nabavke,transporta,montaže,ispitivanja i puštanje u rad.Troškovi održavanja i upravljanja
u pravilu su različiti za svaki lokalitet.Oni su u početku minimalni a najjači su na kraju kad
treba pojedine dijelove zamijeniti.Razlog za zamjenu ne mora biti dotrajalost vec
neekomičnost pojedinih dijenova.

Higijenski faktor može se pokazati negativan pogotovo kod kotla na čvrsto gorivo.To
podrazumjeva prljanje od momenta odvoženja pepela i svega što pelja okolinu.

Estetski faktor predstavlja kako se elementi uklapaju u enterijer.On je na višem nivou

ukoliko se više ulaže.

Sigurnosno tehnički faktor se podrazumjeva za sistem centralnog grijenja radi

zadovoljavanja uslova iz tri zakona i to:

-zakon o protupožarnoj zaštiti

-protueksplozivnoj

-zašititi o radu
 4.Da bi smo mogli da izradimo jednu vrelovodnu kotlovnicu potrebno je više uslova.Ovi
oslovi se posmatraju i planiraju prema planu razvoja naselja.Planiranje se vrši unaprijed
20god.Prilikom gradnje potrebno je izraditi glavni projekat kojim se definiše sl.:

-snadbjevanjem električnom energijom

-snadbjevanje gorivom

-snadbjevanje vodom

-snadbjevanje zrakom

-riješiti pitanje odnosa proizviđač-distributer-potrošač

-obezbjediti položaj trase prema pogodnosti terena

-riješiti imovinsko-pravne odnose

-podijeliti kompletan sistem

razvoda na dovoljan broj šahtova a u njima zaporni ventil sa
kompletnom mjernom opremom.

U naselju treba planirati podstanice koje snadbjevaju jedan ili više objekata.

Podstanica može da ima gornji i donji razvod te dvije vrste sistema

razvođenja(jednocjevni i dvocjevna).

MJERENJE,REGULACIJA,AUTOMATSKO
UPRAVLJANJE I NADZIRANJE
1.Ekspanzioni senzor temperature je termometar čiji se radni medi grijanjem širi a hlađenjem
skuplja,tako da linearno mijenja svoje geometriske dimenzije.Ako je radni medi smješten sa
konstantnom zapreminom tada se umjesto promjena dimrnzija javlja promjena pritiska.

2.Bimetalni senzori temperature prave se od dva sloja različitih materijala invar-mesing ili invar
čelik koji imaju različit koeficijent linearnog rirenja.Pri porastu temperature bimetelna treka se
savija na stranu metela sa manjim koeficijentom linearnog širenja.Prave se u obliku ravne treke
i spiralne trake.U obliku ravne trake koriste se za pravljenje termostata,a spiralne za mjerenje
temlerature.

3.Namjena sistema detekcije plamena da na pouzdan način utvrdi postojanje plamena.Osnovni

dijelovi su:

-senzor plamena

-elektroničkog sklopa za obradu signalakoji dolazi iz senzora plamena

Imamo dvije vrste senzora plamena i to:

-UV ćelija

-jonizacioni davač

UV ćelija je konstruisana tako da reaguje samo na uski spekrar ultraljubičastog zračenja koji
emituje plamen.Izborom samo dijela spektra u ovom području znatno je smanjena mogućnost
da dnevna svjetlost ili zračenje užarenih dijelova u kotlu uzrokuje lažnu informaciju o postojanju
plamena.

Jonizirani davač je čelična šipka postavljena u plamenu glavu gorionika.Kad se šipka nađe u
plamenu,uslijed električne vodljivosti plamena stvara se strujna jonizacije reda nekoliko
detesina mikroampera što je signal postojanja plamena.

4.Kod ručnog podešavanja pritiska pare u kotlu,mora se na kotao postaviti manometar kojim se
nadzire pritisak u kotlu.U zavisnosti od toga da li kazaljka manometra pokazuje više ili manje od
željene vrijednosti,rukovaoc podešava količinu goriva koja sagojeva,zatvarajući ili otvorajući
ventil od dovoda goriva.

Kod automatskog načina regulacije pritiska pare,ulogo manometra preuzima mjerni

pretvarač.Ulaz u mjerni pretvarač je para određenog pritiska,a izlaz iz pretvarača je električni
signal,srazmjeran pritisku pare.Električni signal se uvodi u uređaj za upravljanje-regulator.U
regulatoru se mjeri električni signal čija veličina odgovara željenoj veličini pritiska.Razlika ova
dva signala se naziva signal greške.

GORIVO I SAGORIJEVANJE
1.Glavne osobine prirodnog gasa su:
 Gasovit
  bezbojan
 bez mirisa
 lakši od zraka
 Goriv
 Eksplozivan
 neotrovan

Odorisanje prirodnog gasa je ubacivanje odoransa u gas. Ono se vrši radi njegovog opažanja.

2.Pod pojmom sagorijevanje se podrazumijeva heijska reakcija neke supstance sa kiseonikom.

Do nepotpunog sagorijevanja dolazi ako se smjesi gas-zraka dovede manje kiseonika nego što je
neophodno za potpuno sagorijevanje svih gorivnih sastavnih dijelova.

Posljedice su nastajanje gorivog otrovnog ugljenmonoksida i porast potrošnje gasa.

Toplotna vrijednost H predstavlja količinu toplote Q u kWh ili MJ m3 sadržine u 1 m3 gasa koja
se oslobađa pri potpunom sagorijevanju.

Postoje gornja i donja toplotna vrijednost. Kod gornje toplotne vrijednosti, udio vode u
odlaznim gasovima se nalazi u tečnom stanju. Kod gornje toplotne vrijednosti, udio vode u
odlaznim gasovima se nalaze u gasovitom stanju. Gornja toplotna vrijednost je veća od donje za
količinu toplote koja se dobila prelaskom vodene pare u vodu-kondenzacijom vode.

OSNOVI ELEKTROTEHNIKE
1. Električna struja je usmjereno kretanje slobodnih elektrona kroz provodnik.

Električna struja nastaje pod uticajem spoljne elektromotorne sile (napona)

Električnu struju dijelimo na:

- Jednpsmjernu (istosmjernu)
- Naizmjeničnu (izmjenična)

Istosmjerna struja je struja koja za vrijeme proticanja kroz provodnik ima stalno isti smjer i
vrijednost.

Naizmjenična struja je struja koja u toku vremena mijenja svoju jačinu i smijer.

2. Om-ov zakon definiše odnos između napona, struje i otpora u strujnom krugu.
Om-ov zakon glasi:

Napon strujnog kruga jednak je umnošku struje i otpora tog strujnog kruga.

3. Električna snaga nekog strujnog kola se dobije kao umnožak napona i struje. Elektična
snaga strujnog kruga sa termičkim potrošačem je ista za jednosmjernu i monofaznu
naizmjeničnu struju.
Izražava se formulom P=U* I (W)
P-snaga (W)
U-napon (V)
I-struja (A)

Električna energija je umnožak snage i vremena.

Izražava se formulom A=P*t(W sec) ili A=Q*U

A-električna energija (W sec)

P-električna snaga (W)
Q-količina elektriciteta (C)
U-napon (V)
t-vrijeme (sec)
4. Puštanje u rad trofaznog asihrohnog motora se vrši tako što uključenjem preklopke
„zvijezda-trougao“ vrsi se zalet motora tako, da se pomoću kombinacije sklopnika
trofazni namotaj motora spaja u spj „zvijezda“. U spoju zvijezda namotaju motora se
dovodi fazni napon 230V, čime se smanjuje polazna struja motora.
5. Zaštitne mjere od udara električne struje ogledaju se u ugradniji : osigurača, rastavljača i
prekidača.
Osigurač je namjerno oslabljeno mjesto u električnom kolu i zadatak mu je da štiti
električnu instalaciju i uređaje od kratkog spoja, preopterećenja i osobama koje dolaze u
dodir sa električnom intalacijom.
Rastavljači služe da vidno odvoje dio postrojenja pod naponom od onih koji nisu pod
naponom.
Prekidači su aparati koji služe za uključenje i isključenje genaratora, transformatora,
dalekovoda, električnog motora pod naponom, kao i za prekidanje strujnih krugova.

FIZIKA I HEMIJA
1.Hemiske promjene tvari su promjene pri kojima od jedne tvari nastaje druga.Primjera radi
ćeljezo ako ostavimo na vlaćnom mjestu zahrđa i nastaje oksid ćeljeza ili šećer ako zagrijavamo
dobivamo ugalj.Sve hemiske promjene proučava hemija.

Fizičke promjene su one pri kojema se mijenja položaj,obrik,veličina ili stanje tvari,a od nje ne
nastaje druga vrsta tvari.Zagrijavanjem vode iz tečnosti nastaje para, a hlađenjem ponovo
nastaje tečnost.Prilikom ove promjene voda se nije bitnije promijenila.Zategnuta meralna žice
prilikom zagrijavanja se ugiba, a prilikom hlađenja ponovo se vraća u prvobitno stanje.

2.Pritisak je desjtvo okomite sile na dodirnu površinu.Osnovna jedinica za mjerinje pritiska je 1

Paskal Pa i bar.Instrumenti za mjerenje pritiska su:

-manometri-mjere nadpritisak

-vakumetar –mjere podpritisak

-manovakumetri

-diferencijalni manometar

-barometar-mjere atmosverski pritisak

Nadpritisak je veći od atmosverskog pritiska,a podpritisak je manji od atmosverskog pritiska.

3.Temperapura je fiskalna veličina koja predstavlja stepen zagrijanosti nekog tijela.Jedinica za

mjerenje temperature je Kelvin,a druga jedinica je Celzius.Instrumenti za mjerenje temperature
je termonetar.Ako je temperapura 12C pretvoreno u Kelvine to je 285K.

Jedan stepen C je jednam jednom stepenu K.Najniža moguća temperatura je -237C. Apsalutna
O je najniža moguća temperatura koja je izmjerena.

GORIONICI
1.Oprema atmosverskog gorionika
1.ručni ventil
2.manometer
3. filter za gas
4.regulator pritiska gasa
5.sigurnosna tlačna sklopka
6.elektromagnetni ventil na glavnoj gasnoj liniji
7.Elektromagnetni ventil pilot-gorionika
8.uređaj za paljenje
9.automatika za kontrolu ložišta
10.regulacija protoka
11.kontrolna sonda gorionika
12. gasni gorionik
13.pilot-gorionik
14.uređaj za osiguranje od nestanka plemena
15.filter pilot-gorionika
16.minimalni otvor za zrak
M1 - mjerno mjesto prikljucnog pritiska
M2 - mjerno mjesto pritiska gorionika
M3 - mjerno mjesto
A - oprema dovoljna za tipso ispitivanje
B – potrebna oprema gasne rampe
Atmosverski gorionici su dobili naziv po tome što vozduh za sagorjevanje dolazi slobodno u
ložišni prostor na atmosverskom pritisku.Osnovne karakteristike su:
-jednostavne konstrukcije
-nemaju pokretnih dijelova
-bešumni u radu
-jednostanno održavanje
-relativno jeftini
2. Oprema ventilatorskog gorionika
1.ručni ventil
2.filter za gas
3.regulator pritiska gasa
4.sigurnosna tlačna sklopka za gas
5.manometarska slavina
6.manometar
7.elektromagnetni ventil
8.servo-motor
9.regulaciona klapna za zrak
10.graničnici male i velike količine zraka
11.zaštitna rešetka
12.regulaciona klapna za gas
13. ložošna automatika
14.uređaj za paljenje
15.sigurnosna tlačna sklopka za zrak
16.mješalište
17.zakretna prirubnica
18.plamena glava
19.kontrolni otvor
20.krajnji prekidač
M1 – mjerno mjesto priključnog pritiska
M2 – mjerno mjesto pritiska gorionika
M3 – mjerno mjesto
Ventilacioski gorionici su dobili naziv po tome što vazduh za sagorijevanje dovodi u ložište
prisilnim putem pomoću ventilatora.Osnovne karakteristike su:
-veći stepen iskoristivosti
-složenije konstrukcije
-zahtjevaju složenije održavanje
-skoplji su

3.Osiguranje plamena na gorioniku vrši se potem pomoćnog plamena,tzv.pilot plamena.Za

kontrolu plamena postoje sledeči sistemi:
-bimetalna kontrola
-termoelektrična kontrola
-jonizaciona kontrola
-optička kontrola
Bimetalno pero se sastoji od dva sloja različitih materijala,što znači i različitih koeficijenata
istezanja.Zagrijavanjem bimetalno pero se defarmiše
,a sila te deformacije se koristi za kontrolu plamena.
Termoelektrična kontrola plamena tj.termoelemenat se sastoji od dva različita materijala.Ta
dva materijala su spojeni varovima AiB,Spoj A zagrijava se putem plamena,pa se stoga naziva
topli spoj.Spoj B nije u dodirt sa plamenom pa se zato zave hladni spoj.Položaj termoelemente u
odnosu na pilot plamen je tačno određeni fiksan,jer je potrebno da se topli vod termoelementa
dobro zagrije kako bi se dobio maksimalan napon.Dužina plamena i oblik su takođe bitni za
funkcionisanje uređaja.
Jonizaciona kontrola plamena počiva na činjenici da jonizacioni odlazni gasovi,koji se nalaze u
spoljnom omotaču plamena mogo provoditi električnu struju.Dok god je strujni krug zatvoren
putem pilot plamena ili kasnije glavnim plamenom,jedan elektronski relej drži otvoren
elektromagnetni ventil koji kontroliše dovod gasa.
Optička kontrola plamena se registruje putem fotoćelije koja je osjetljiva na ultraljubičasta
svjetlo plamena.Ćelija je povezana preko pojačala sa relejom koji upravlja sigurnosnim
ventilom.
4.Osnovne karakteristike ulja za loženje su:
-gustina tečnih goriva je od bitnog značaja za rukovaoca postrojenjem ložešnih tečnih gorivima
radi određivanja količine goriva i odmuljivanja stsbilnih cisterni.
-temperatura paljenja predstavlja temperaturu na kojoj se ulje kratko zapali u dodiru sa
plamenoi,a dalje ne gori.
-kinematski viskozitrt je najbitnija osobina ulja za loženje,za uspješno sagorijevanje sto znači
viskozitet grubo rečeno predstavlja čitkost.
-temperatura stinjavanja se ne veže direktno za sagorijevanje,ali je kod teških goriva bitna kod
pripreme i transporta ulja.
-donja totlotna moć ulj za loženje daje podatak koliko 1kg ulja daje toplote u kj.
-udio sumpora u uljima za liženje je neophodan zbog stvaranja sumporne keseline na odlaznoj
strani kotla,koja je vrlo agresivna prema čeličnim stjenkama kotla.
-ostale fizičke hemidke osobine ulja za loženje:stepen koksovanja,pepro,udio vodei sedimenata