Krška hidrogeologija 2.

dio
* Zone sanitarne zaštite
* Hidrogeologija priobalnih i otočkih
područja

Dr. sc. Josip Terzić, dipl. ing. geol.

Hrvatski geološki institut
Zavod za hidrogeologiju i inženjerski geologiju
Sadržaj prethodnog predavanja
• Krš – Dinaridski krš
• Pitanje mjerila
• Metode istraživanja krških terena
 Hidrogeološke karte i hidrogeološko kartiranje
 Hidrokemijska i izotopna istraživanja
 Trasiranja podzemnih tokova
 Hidrauličke značajke
 Mjerenja protoka, protočne krivulje i automatski mjerači
 Geofizička istraživanja u krškim terenima
 Bušotine, istraživanja, crpljenja, vodopropusnost
 Zone sanitarne zaštite
• NN 66/11 i 47/13
• Jedini hidrogeološki pravilnik u RH danas
• Nema komore, nema zakonskog okvira
• Hidrogeologija i geologija se koriste samo kada je zaista
neophodno
• Zakon o geološkim istraživanjima NN 34/86

• U Pravilniku definirane posebnosti krških terena i tzv.

• Mikrozoniranje
• Hidrogeološka istraživanja za utvrđivanje ZSZ ne
mogu „pokriti sve dijelove terena koji se uvrštavaju
u zaštitu (ograničenja u prostornom planiranju);

• ZSZ – minimalna razina istraživanja;

• Ipak, veliki dijelovi terena zahvaćeni su ponekad

značajnim ograničenjaim u korištenju prostora;

• Dijelovi terena mogu se izuzeti iz ograničenja, ili

im se može smanjiti stupanj ograničenja.
• Krški tereni – značajne razlike od slučaja do slučaja;

• Pravilnik ne razlikuje veliki krški slijev u Lici i mali slijev

na dijelu Dugog otoka… slijevu Ravnim kotarima od
slijeva u Južnoj Dalmaciji itd;

• Razlike od morfoloških do hidrogeoloških ne prepoznaju

se. Potrebne su dorade postojećeg pravilnika.
 Kriteriji ZSZ - krš
Kriterij

ZSZ Hidrogeološki opis Prividna brzina

Vrijeme
podzemne vode
(dani)
(cm/s)
Ograda oko postrojenja i
I - -
zahvata

Najbliži dijelovi slijeva,

II preferirani tokovi, ponorne <1 >3
zone

Propusna izrazito okršena

III područja, koja graniče s II. 1 – 10 1–3
ZSZ

Udaljeni dijelovi slijeva, ipak

IV obično zahvaća cijele 10 – 50 <1
sljevove
 Model zaštite podzemnih voda u kršu
• Od 1990.-ih u današnjoj formi više-manje;
• Fritz & Ramljak, 1992; Biondić et al., 1999; Biondić,
2002;
• … i mnogi drugi…;
 Mikrozoniranje
• Za izuzeće od ograničenja;

• U pravilu investitor zahvata investitor mikrozoniranja ???

• Često potrebo građevinarima;

• Metode? Program istraživanja?

ZSZ izvora Miljacka
Hidrogeološke karte – dio II ZSZ Miljacka
ZSZ Vransko polje i jezero
Mikrozoniranje
Intruzije morske vode u krški
vodonosnik;

Odnos slatke i slane vode u

podzemlju
Odnos slatke i slane vode u podzemlju

- Razlika u gustoći fluida;

- U – cijev;
- Ghyben – Herzberg;
- Oštar dodir/kontakt – NE u prirodi 
Prijelazna zona ili zona miješanja
- PROBLEMI: dinamika, tečenje, plima/oseka
“Saewater wedge”
Teorijske postavke i neki tipični modeli

f
z hf
s   f

Shematski prikaz otočke

   m K z 2
slatkovodne leće kontrolirane
L  s m

2   s2 qo krškim i pukotinskim sustavima, na

primjeru Velikog Kajmana (Jones et
al., 2004).

Shematski prikaz odnosa slatke i

slane vode u otvorenom
vodonosniku (Urumović, 2000).
 Intruzije morske vode – kada mjeriti?
- Jednostanost – bazni parametri, čak i EC dovoljni;
- Piper dijagrami;
- Kloridi, najvažnije;
Blato, izmjerene vrijednosti. Prodor mora 2002.
Panika Hidrogeološka istraživanja
 Ostali parametri i fenomeni

• Izotopi kisika;
• „Nekemijski” monitoring: Geoelektrične metode?
Geomagnetske? Kontinuirana mjerenja EC logerima radi
usporedbe s ostalim parametrima.
• Plimni učinak, mjerenja razine i kemizma.
• Razlog podzemne intruzije mora uvijek je pad
pritiska slatke vode (gradijent)

• Intruzije morske vode događaju se: (1) prirodno,

povremeno, sezonski, (2) zbog prekomjernog
crpljenja, ili (3) mogle bi biti posljedica
klimatskih promjena.
Dosadašnja istraživanja
• Relativno velik broj tehničkih • Znanstveno  jadranski otoci
izvješća; gotovo nisu skupno obrađivani,
• Obrađeno ukupno 192 znanstvena razmatranja su
ograničena na pojedini slijev,
elaborata, 146 članaka, + otok ili manju skupinu otoka;
metodička literatura, OGK
(24) • U priobalnom krškom pojasu 15-
ak disertacija;
• Veliki fond novih podataka u • OTOCI: tri doktorske
projektu “Revitalizacije…”, od disertacije, sve tri na
2001. do 2005. godine: Vranskom jezeru (Ožanić, N.,
strukturno geološka, 1996; Kapelj, S., 1997; Mesić,
hidrogeološka i geofizička S., 2004).
istraživanja, pokusna
crpljenja, hidrokemija - na 15-
ak manjih otoka.
Geografsko-klimatološki pregled
• 67 trajno naseljenih otoka prema kriteriju
postojanja jednog naselja na otoku;
• Tek 50-ak otoka zaista trajno naseljeno;
• 48 otoka  predmet razmatranja. U većoj ili
manjoj mjeri, ovisno o količini i kakvoći
podataka;
• Parametri važni za opis otoka: broj stanovnika,
površina, dužina obale, razvedenost obale,
najviši vrh;
• Dužina obale na Hrvatskom kopnu 1777,3 km,
a obale otoka ukupno 4058 km; sve zajedno
5835,3 km (Faričić, 2004);
Padaline 160,0

140,0
Kvarnerski otoci
149,3

119,7 119,8
120,0 110,4

► Srednji godišnji hod padalina,

101,4
100,0 90,4 88,7 86,8
85,1
81,3
80,0 75,1

prosječne vrijednosti po 60,0

40,0
52,8

mjesecima za pojedine 20,0

0,0

geografske cjeline; 45,0

I II III IV V VI

Otvoreno more
VII VIII IX X XI XII

41,0 41,5

► Nepovoljna raspodjela 40,0

35,0
37,5 37,5
35,0
37,5

padalina unutar godine; 30,0

25,0
26,0

20,5
23,5
27,0

20,0 18,0

► Vode ima najmanje kada je 15,0

10,0
11,5

najpotrebnija. 5,0

0,0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Sjeverna Dalmacija Srednja Dalmacija Južna Dalmacija

140,0 120,0 140,0
130,3
109,4 124,5
104,3
117,6
120,0 115,8 120,0 114,2
100,0 106,7
89,2 89,7 100,8
100,0 93,0 79,4 100,0
90,8 76,4
87,0 80,0 82,7
82,3 77,8
80,0 62,9 80,0
72,2 70,1 59,4
62,2 60,0
60,3 56,8
46,5 47,9 60,0
60,0 53,9 51,2 43,4 51,2
45,9
40,0
40,0 34,5 40,0
24,5 25,5
20,0 20,0
20,0

0,0 0,0
0,0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Geomorfologija i okršavanje

► Promjena razine mora u kvartaru;

► Okršavanje znatno dublje nego

danas, ali duboki kanali i sifoni su
pod “usporom”;

► Relativno mali broj “uspjelih”

pokusa trasiranja (12). Dokazane
24 podzemne veze;

► Veća gustoća speleoloških

Jadransko more za vrijeme
objekata u kompresijskim najnižeg položaja morske razine u
zonama. posljednjem glacijalu (-96m), 25.000
godina prije sadašnjosti (Šegota,
1968).
Hidrogeokemijski parametri – In situ
CND (m S/cm )
40 CND (mS/cm) Razina mora (m n.m.)

12 1
35

BIL-1 prije
30 BIL-1 pos lije 11 0.9

BIL-2 prije
25
BIL-2 pos lije
10 0.8
BIL-3 prije
20
BIL-3 pos lije
9 0.7
15

10 8 0.6

5
7 0.5

0
0 -2 -4 -6 -8 -10 -12 -14 -16 -18 -20
Razina podze m ne vode (m n.m .)
6
BIL-2 0.4

5 BIL-3 0.3

EC prije i nakon pokusnog crpljenja na sve tri

istraživačke bušotine (BIL-1, BIL-2 i BIL-3) na
4 More 0.2
0 50 100 150 200 250

Vrijeme (sati)

otoku Iloviku (Terzić, 2004c).

EC na bušotinama BIL-2 i BIL-3 na otoku
CND (m S/cm ) Iloviku tijekom crpljenja, uspoređeno s
kretanjem razine mora (Terzić, 2004c).
2

1,8

1,6 y = 0,0018x + 1,3479

1,4

1,2

1
y = 0,0001x + 0,8173

0,8

0,6
CND NB-1

0,4
CND B-1 EC tijekom desetodnevnog
0,2
Linear (CND B-1) pokusnog crpljenja dviju bušotina
0
Linear (CND NB-1)
(B-1 i NB-1) na Dugom otoku (Terzić
& Brkić, 2004).
0 50 100 150 200 250 300

Vrijem e crpljenja (sat)

Hidrogeokemijski parametri
► Multivarijatne faktorske i klaster
analize  hidrokemijski podatci
posebno pogodni;

HCO3

SO4 LITOGEOKEMIJSKI KLASTER

NO3

Mg

Ca

Cl

Na MORSKI
KLASTER

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000

Udaljenost pov eziv anja

Dendrogram multivarijatne klasterske analize osnovnih

iona sa 77 uzoraka s jadranskih otoka.
Hidrogeokemijski parametri
► Multivarijatna faktorska analiza R modaliteta;
► 13 varijabli zamijenjeno trima faktorima;
Faktor 1 Faktor 2 Faktor 3
TDS (mg/l) 0.986 0.072 0.106
Eigen % Ukupne Kumulativna Kumulativni
CND (mS/cm) 0.978 0.059 0.141 vrijednost varijabilnosti eigen vrijednost %
o
T ( C) 0.257 0.159 0.774
pH 0.232 -0.322 0.599 Faktor 1 7.528 57.904 7.528 57.904
HCO3 (mg/l) 0.181 0.921 -0.209 Faktor 2 2.299 17.686 9.827 75.590
Cl (mg/l) 0.985 0.025 0.115 Faktor 3 1.060 8.153 10.887 83.744
SO4 (mg/l) 0.914 -0.022 0.166
NO3 (mg/l) -0.081 0.280 -0.750 1.0
Ca HCO3
Otapanje v apnenaca
Br (mg/l) 0.921 -0.026 0.215
Na (mg/l) 0.985 0.013 0.101 0.8
K (mg/l) 0.864 0.096 0.249
Ca (mg/l) 0.018 0.931 -0.063 0.6
Mg (mg/l) 0.766 0.223 0.304
Faktori i faktorska opterećenja pojedinih 0.4
Faktor 2
varijabli. NO3
Mg
0.2 T
K
TDS
CND
Fak Hidrogeokemijski Parametri koji Eigen ClNa
0.0 SO4Br
tor proces dominantno sudjeluju u vrijednost
procesu
Miješanje slatke i slane v ode
-0.2
1 Miješanje slatke i TDS, CND, Br, Cl, Na, 7,53 (58%)
slane vode SO4, K, Mg pH

-0.4
2 Otapanje vapnenca Ca, HCO3 2,30 (18%) -0.2 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2
Faktor 1
3 Antropogeni utjecaj NO3, T, pH 1,1 (8%)
(onečišćenje) Projekcije rotiranih faktorskih bodova na
ravninu prve i druge faktorske osi.
Odnosi među parametrima
► Izdvojeno pet faktora;
Faktor 1 Faktor 2 Faktor 3 Faktor 4 Faktor 5
LITOLOGIJA 0.003 0.254 0.193 -0.739 0.283
udaljenost od obale (m) 0.285 -0.141 0.864 -0.043 0.050
Faktori i faktorska HV otoka (mm) 0.121 0.031 0.812 0.045 -0.255
opterećenja pojedinih slijevna površina (m2) 0.545 -0.103 0.709 -0.128 0.187
varijabli. Raznovrsni m) -0.105 -0.326 0.000 -0.675 -0.171
vp (m/s) 0.332 -0.068 -0.410 -0.398 -0.276
podatci. K (m/s) -0.049 0.883 0.002 0.070 0.209
T (m2/s) 0.065 0.872 -0.049 0.149 0.197
PU (-) -0.063 0.150 -0.099 -0.024 0.750
B (s/m2) 0.664 -0.451 0.194 -0.046 0.300
C (s2/m5) -0.105 -0.635 0.210 0.189 0.343
Lp 1 l/s (%) 0.890 0.087 0.119 0.058 -0.137
Lp 10 l/s (%) 0.920 0.147 0.107 0.049 -0.123
Cl (mg/l) 0.374 0.184 -0.584 0.346 0.016

Eigen % Ukupna Kumulativna

Kumulativni %
vrijednost varijabilnost eigen vrijednost
Faktor 1 3.49 24.92 3.49 24.92
Faktor 2 2.57 18.36 6.06 43.28
Faktor 3 1.88 13.46 7.94 56.74
Faktor 4 1.30 9.28 9.24 66.02
Faktor 5 1.07 7.65 10.31 73.67

Eigen vrijednosti triju razmatranih faktora. Raznovrsni podatci.

Odnosi među parametrima
► Faktor 1 – Faktor laminarnog strujanja. Odgovara parametrima
dobivenim step testom koji se odnose na laminarno strujanje podzemne
vode. Uz njih je matematički sustav prikazao visoko faktorsko opterećenje
slijevne površine;
► Faktor 2 – Faktor parametara vodonosnika. Vrijednosti hidrauličke
vodljivosti i transmisivnosti grupirane su zajedno s visokim pozitivnim
vrijednostima, a varijabla C (turbulencije u vodonosniku i oko zdenca)
negativno. Što su jače izražene turbulencije u sustavu, to je manje
opravdano izraziti parametre vodonosnika pri pokusnom crpljenju;
► Faktor 3 – Klimatsko-geografski faktor. Grupirane su vrijednosti koje
se odnose na prostor: udaljenost zdenca od obale, indeks hidrološke
veličine otoka i slijevna površina. Zanimljivo je kako je u ovoj skupini
donekle povišena i vrijednost klorida, ali negativno  što je otok veći i ima
više padalina, to su niže koncentracije klorida u vodonosniku;
► Faktor 4 – Litološki faktor. Visoko negativne vrijednosti litologije i
otpornosti dobivenih električkom tomografijom. Donekle se približavaju i
vrijednosti brzine seizmičkih valova, što znači da su upravo geofizički
parametri najbliži litološkoj građi terena;
► Faktor 5 – Faktor utjecaja plime. Izoliran samo plimni učinak pokazuje
kako je ta veličina nezavisna i teško usporediva s ostalima.
Teorijske postavke i neki tipični modeli
► Vis

► Silba

► Molat
Zahvaljujem na pažnji
terzic@hgi-cgs.hr