UVOD U TURIZAM –

terminologija, klasifikacija i povijesni

razvoj

Izv.prof.dr.sc. Kristina Bučar

ožujak 2022.
 Uvodno…
 turizam - jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih
društvenih i ekonomskih pojava suvremenog doba

 predmetom ozbiljnijih znanstvenih istraživanja

 turizam je postao tek polovicom 20. stoljeća kada je počeo
njegov izuzetno dinamičan rast i razvoj

 jedno od najmultidisciplinarnijih područja znanstvenog

istraživanja

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

Interdisciplinarnost pristupa istraživanja turizma

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar,
ožujak 2022.
Definicije pojmova turist i turizam
 od engleske riječi tour
 koja je u početku imala značenje samo za kružno putovanje

 prva izvedenica od riječi tour

 -tourist- po prvi je puta upotrijebljena prije dva stoljeća u pogrdnom
značenju

 definicija navedenih pojmova ima gotovo koliko i autora iz najrazličitijih

znanstvenih disciplina

.
 Određenje pojmova: turist

 opća obilježja turista:

 putnik koji privremeno mijenja mjesto boravka zbog
stjecanja iskustava i zadovoljenja turističkih potreba
 sudionik najvećeg društvenog pokreta u povijesti ljudske
civilizacije
 posjetitelj različitih atrakcija izvan svog stalnog mjesta
boravka
 “unikatna” jedinka u heterogenoj masi turističke potražnje
po svojim obilježjima
 specifičan potrošač u specifičnim okolnostima potrošnje

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

 Kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju
pojma turist/turizam:
 prostorna komponenta:
 putovanje mora odvijati izvan uobičajene sredine određene osobe
(bilo u zemlji, bilo u inozemstvu)
 dvosmjerno

 vremenska komponenta - privremeno

 turist - više od 24 sata, a manje od 365 dana
 izletnik - putovanje do 24 sata

 suština putovanja:
 dobrovoljno, nelukrativno (troše se već ranije zarađena sredstva)

 svrha putovanja
 turističke potrebe
 motivi
Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.
…
 definicije pojma turist:

 statistička prema UNWTO

 osoba koja putuje izvan svoje uobičajene sredine duže od
24h, ali kraće od 12 mjeseci i čija svrha putovanja nije vezana
uz obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu koje
posjećuje

 statistička prema DZS RH

 svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede
najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za
smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija,
sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

 Klasifikacija putnika
PUTNICI
- godišnji odmori
- aktivno bavljenje
Uključeni u
sportom Nisu uključeni
Iz osobnog turističku
- rođaci i prijatelji
zadovoljstva u turističku
- ostali razlozi iz statistiku
zadovoljstva statistiku

Posjetitelji

- sastanci Svrha
- misije Poslovno
posjete Turisti (1) Izletnici (3)
- poslovni sastanci

Stranci Rezidenti - Putnici na Dnevni posjetitelji

stranci krstarenjima (4) (5)
- studijski Iz drugih
- zdravstveni motiva
-tranzit
- ostalo
Članovi raznih posada
(nerezidenti) (2) Strane posade
(6)

Radnici u pog- Radnici u Članovi oru- Konzularni Diplomati Privremeni Stalni

raničnim zonama Nomadi tranzitu (8) Izbjeglice žanih snaga (7) predstavnici (7) (7) imigranti imigranti

(1) Posjetitelji koji borave najmanje jednu noć u zemlji koju posjećuju
(2) Strane zračne ili brodske posade koje koriste smještaj u zemlji koju posjećuju
(3) Posjetitelji koji ne noće u posjećenoj zemlji iako postoji mogućnost posjete tijekom dana ili više dana i koji se vraćaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali
(4) Uobičajeno uključeni u izletnike. Odvojena klasifikacija ovih posjetitelja nije preporučljiva
(5) Posjetitelji koji dolaze i odlaze istog dana
(6) Posade koje nisu rezidenti zemlje koju posjećuju i koji ostaju samo jedan dan
(7) Putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dužnost i obratno (uključujući kućnu poslugu i uzdržavanu pratnju)
(8) Putnici koji ne napuštaju tranzitno područje zračnih ili brodskih luka. U određenoj zemlji, tranzit može uključivati i boravak od jednog ili više dana.
U tom slučaju, oni trebaju biti uključeni u statistiku posjetitelja

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

Određenje pojmova: turizam

 putovanje i privremeni boravak ljudi na atraktivnim resursima s

ciljem zadovoljenja određenih potreba, stjecanja novih iskustava,
upoznavanja drugih ljudi, kulture, tradicije itd.
 izvor poslovnih mogućnosti poduzetnicima, investitorima,
konzultantima
 mjerilo razvijenosti društvenog i ekonomskog napretka neke
zemlje
 jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno-
ekonomskih pojava suvremenog doba
 jedno od najmultidisciplinarnijih područja istraživanja

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

…5 temeljnih karakteristika turizma

 turizma nema bez putovanja i boravka u turističkim

destinacijama
 putovanje i boravak moraju se odvijati izvan uobičajene
sredine
 turizam se zasniva na privremenom boravku tj.
dvosmjernom putovanju s definiranim vremenskim
intervalom
 svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni
boravak u destinaciji i zapošljavanje
 u turističkom odredištu turisti troše, a ne privređuju

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

Definicija turizma prema UNWTO-u

 sve aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan

njihove uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi
odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz
aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje
posjećuju

 dvije osnovne determinante turizma:

 prostor izvan domicila

 potrošnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkog

boravka
Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.
…4 temeljna subjekta u turizmu

 turistička potražnja – turisti i izletnici

 turistička ponuda – poduzeća i ostali poslovni subjekti

 javni sektor – institucije i strukovne udruge na državnoj i

međunarodnoj razini

 lokalne društvene zajednice – stanovništvo na turistički

receptivnom prostoru

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

 Faktori razvoja turizma
 industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turističke
potrebe

 tehničko usavršavanje prometnica i prijevoznih sredstava –

važni za razvoj turizma

 turizam nije samo posljedica, već je i faktor gospodarskog

razvoja

 komponente turizma:
 putovanje (dinamična)

 boravak (statična) – turistička destinacija

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

 FAKTORI PROCVATA TURIZMA

INICIJALNI POTICAJ Znanstveno – tehnički napredak

(Industrijalizacija- - masovna proizvodnja)
POSLJEDICE

Povećanje Urbanizacija – Motorizacija – Povećanje

standarda jednoličan izgled povećanje privatne slobodnog vvremena
(povećani dohodak) naselja i industrijskih motorizacije – smanjenje radnog
zona vremena

CIJENA PODRUŠTVLJENJE
- povećano zakonsko uređenje društvenog života
- raspadanje tradicionalnih zajednica

INDIVIDUALNI STRESOVI
- život i rad podvrgnuti zakonima tehnike i
funkcionalnosti, opadanje kvalitete života,
društveni pritisak

TURIZAM
RJEŠENJE kao oslobađajući oblik slobodnog vremena izvan
svijeta svakodnevnice, u rekreacijskim i
turističkim područjima

Praznična putovanja Kratka putovanja

(najmanje četiri (od 1 – 3 noćenja) Izleti (bez noćenja)
noćenja)

Krippendorf, J.: „Putujuće čovječanstvo“ SNL, Zagreb 1986., str. 30., u TURIZAM – ekonomske osnove i
organizacijski sustav, Školska knjiga, 2011.
 …
 u turistička putovanja mogu se uključiti jedino osobe koje raspolažu sa:
 slobodnim vremenom (dokolica), vrijeme koje se može upotrijebiti
za provođenje odmora i rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili
rada
 slobodnim sredstvima, koja se mogu potrošiti na putovanje i
boravak u turističkoj destinaciji

 slobodno vrijeme – vrijeme koje je izvan radnog vremena, ali nije

potpuno slobodno – obiteljske i društvene obaveze – npr. odlazak k
liječniku, odlazak u kupovinu..
 dokolica – vrijeme oslobođeno svih obaveza – potpuno slobodno
vrijeme
 možemo ga provoditi kako želimo – npr. kava s prijateljima,

bavljenje sportom, odlazak u kazalište..

 u dokolici - putujemo
Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.
Turistička potreba

 turističke potrebe:
 pripadaju skupini sekundarnih potreba

 iracionalni čimbenici – svaki turist je različita osoba, s

različitim navikama, dobi, spolu, obrazovanju – na osnovu
čega odlučuje o svom putovanju

 turistička potreba
 skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno)
zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj
namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to
znači radi obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

 Motivi turističkih putovanja
 turistički motivi – unutrašnji poticaji čovjeku za uključenje u
turističke tokove
 glavni motivi:

 odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine i želja za

novim doživljajima
 među najčešće motive:

 zabava, zdravlje, kultura, sport, ljubav, moda, vjera

ekološki motivi

 karakteristika promjenjivosti - kako homo turisticus ima

raznovrsne, brojne i uvijek nove potrebe, tako se i motivi i
očekivanja neprestano mijenjaju

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

 Specifični oblici turizma
 od 1990-ih
 koristiti termin - specifični oblici turizma (SOT)

 special interest tourism

 od strategije masovnosti
 rast potražnje baziran na jednostavnom i jeftinom proizvodu
koji osigurava veliki fizički obujam prometa

 prema strategiji diverzifikacije proizvoda

 u fokus interesa se stavljaju se motivi koji ljude pokreću na
turistička putovanja pa se razvojni koncept turizma u
turističkim destinacijama usmjerava na zadovoljenje specifičnih
potreba užeg segmenta potrošača koji je homogen s obzirom na
svoj poseban interes
Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.
 …
Specifični oblici turizma
 posebna skupina turističkih kretanja

 uvjetovana određenim, dominantnim turističkim motivom

koji turističkog potrošača pokreće na putovanje

 u destinaciju čija je turistička ponuda svojim sadržajima

prilagođena ostvarenju doživljaja vezanih uz dominantan
interes tog potrošača

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

 Dvije osnovne skupine SOT-a
 ovisno o tome temelje li se sadržaji ponude pretežno na
prirodnim ili pretežno na društvenim resursima

 prirodni resursi: zdravstveni turizam, sportski turizam,

nautički turizam, eko turizam, seoski (agro) turizam, lovni i
ribolovni turizam, naturizam, robinzonski turizam

 društveni resursi: kongresni (M.I.C.E. – meetings, incentives,

conventions, events) turizam, kulturni turizam, gastronomski
i enofilski turizam, turizam događanja (event tourism),
vjerski turizam, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama,
casino turizam

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

 Vrste i oblici turizma (UNWTO)
 domaći turizam (domestic tourism) – uključuje turistička putovanja (i
boravak) domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije
unutar granica vlastite zemlje (npr. putovanja državljana Austrije u
turistička odredišta unutar Austrije)

 receptivni turizam (inbound tourism) – uključuje turiste ne-rezidente

koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)

 emitivni turizam (outbound tourism) – uključuje turistička putovanja

rezidenata u druge zemlje (npr. turistička putovanja hrvatskih
državljana u destinacije u drugim zemljama – npr. putovanja Hrvata u
Austriju)

 interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)– predstavlja kombinaciju,

ukupnost domaćeg i receptivnog turizma (prati se turistički promet npr.
svih hrvatskih i stranih državljana na području Hrvatske)
Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.
 …
 nacionalni turizam – (national tourism) uključuje sva turistička putovanja
domicilnog stanovništva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja
građana Hrvatske u turistička odredišta unutar Hrvatske i sva turistička putovanja
u turističke destinacije izvan Hrvatske)

 međunarodni turizam – (international tourism) uključuje kombinaciju, ukupnost

receptivnog i emitivnog turizma (na primjeru Hrvatske to bi značilo da se pod
međunarodnim turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih turista u
Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih građana u inozemstvo)

 intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika

jedne zemlje određene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistička
putovanja Europljana unutar Europe)

 interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne

zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistička
putovanja Europljana izvan Europe)

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

Najčešće korišteni kriteriji podjele
turizma:
 prema dužini boravka turista (izletnički, vikend, boravišni,
tranzitni turizmu ili o kratkim i dugim turističkim
putovanjima)
 prema prostoru na kojem se turizam odvija (urbani, ruralni,
planinski, primorski turizam)
 prema dobnoj strukturi turista (dječji, omladinski, obiteljski,
turizam „treće dobi“)
 prema godišnjem dobu (najčešće se govori o ljetnom i
zimskom turizmu, iako se neka putovanja odvijaju u proljeće
ili u jesen)
 prema intenzitetu korištenja prihvatnih kapaciteta
(predsezonski, sezonski, posezonski)

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.

 …
 prema nacionalnoj pripadnosti turista: domaći, receptivni,
emitivni, unutrašnji, nacionalni, međunarodni,
intraregionalni, interregionalni

 prema načinu organizacije putovanja: individualni,

organizirani, mješoviti

 prema mobilnosti turista: stacionarni, mobilni, tranzitni

 prema utjecaju na platnu bilancu: aktivni, pasivni

 prema broju sudionika: individualni, grupni …

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.
Najčešće korišteni kriteriji podjele turizma:
VRSTE TURIZMA (TURISTIČKA KRETANJA)

Prema Prema Prema Prema Prema

dužini nacionalnoj
broju
sudionika
načinu
organizacije
dobnoj
strukturi
boravka pripadnosti putovanja turista
turista turista
masovni individualni dječji

izletnički održivi organizirani omladinski

vikend elitni mješoviti obiteljski

boravišni domaći
"treće dobi"
inozemni
tranzitni

Prema vremenu Prema lokaciji Prema

Prema Prema
kada je na kojoj se utjecaju na
prostornom godišnjem
određeni resurs odvija platnu
obuhvatu dobu
najatraktivniji turističko bilancu
putovanje
lokalni predsezonski aktivni ljetni
planinski
regionalni sezonski pasivni zimski
primorski
nacionalni posezonski
urbani
međunarodni
ruralni
intraregionalni
interregionalni

Izv.prof.dr.sc. K. Bučar, ožujak 2022.