Racionalizam i prosvjetiteljstvo

- ratio, lat.razum
- filozofske pripreme za ovu epohu izvršene ranije
- tokom 17.st. građanska klasa se snažnije suprotstavlja
apsolutizmu vladajuće aristokracije

- filozofi 17. i 18.st. su počeli racionalno posmatrati ljudski život i

izvoditi zaključke o životu na osnovu promatranja i slobodnog
razmišljanja (racionalno tumačenje svijeta)
- razvoju filozofske misli doprinijeli su Rene Dekart, Džon Lok,
Baruh Spinoza, G.V.Lajbnic, Pol Holbah, Deni Didro

- ideje prosvjetiteljstva - razum i sloboda

- čovjek se po prirodi rađa dobar i duša mu je čista kao neispisana
hartija („tabula rasa“), a od iskustva, dakle odgoja i obrazovanja
zavisi čime će „papir“ biti ispisan, tj. kakav će čovjek postati
- pravilan odgoj je glavno sredstvo formiranja ljudske ličnosti

- cilj prosvjetitelja – obrazovati i odgajati čitaoce kako bi im se

proširili vidici (tako bi se oslobodili neznanja, religiozne
isključivosti i duhovne potčinjenosti)
- enciklopedisti (Deni Didro, Žan D'Alamber, Monteskje, Volter,
Žan Žak Ruso) su u 35 knjiga prvi put sakupili i sredili sva dotad
stečena znanja o čovjeku i prirodi, te objavili Enciklopediju

- dominantne književne vrste – didaktički spisi, filozofske

rasprave, traktati o odgoju i uređenju društva, satire, građanska
drama
- najznačajniji satiričari – Svift (Guliverova putovanja), Volter
(Kandid) i basnopisac A.Krilov
- Danijel Defo (Robinson Kruso, roman koji pokazuje kako čovjek
svojim razumom i iskustvom može savladati sve prepreke),
zatim Henri Filding, Tomas Stern, Samjuel Ričardson
- Žan Žak Ruso(romani Emil ili O odgoju, Nova Eloiza) nagovijestio
ideje vođa Francuske revolucije