Srednja škola dr.

Antuna Barca
Crikvenica

Stanovništvo Crikvenice 1857. – 2017.

Nastavnik: prof. Darija Borić

Učenik: Tomo Baran, 2.G
SADRŽAJ
 1. UVOD

U uvodu odgovoriti na pitanja: tko je i kada pisao rad, koje metode istraživanja je koristio,
opisati prostor istraživanja i argumentirati odabir teme o kojoj piše. Također je potrebno
postaviti i hipotezu/hipoteze (200-300 riječi).

Pri pisanju ovog rada (koji sam pisao tijekom svibnja 2021. godine) orijentirao sam se na
pisane izvore koje sam uglavnom nalazio na internetu. S obzirom da je hipoteza „ broj
crikveničkog stanovnika se tijekom perioda 1857. do 2011. povećao a ujedno i postarao po
dobnoj strukturi“ vezana za stvarno stanje, metoda istraživanja mi nije mogla biti intervju
nego statistički podaci. Najviše izvora podataka našao sam na portalu hrvatskih znanstvenih i
stučnih časopisa – hrčak. Izabrao sam tu hipotezu jer mi se čini da bi razvoj Crikvenice trebao
biti pokazatelj da je sve više mladih, radno sposobnih ljudi u Crikvenici, a ako moj
istraživački rad pokaže da nije tako, to će mi biti zanimljiv podatak. Također će biti zanimljiv
i podatak zašto je to tako.
Područje istraživanja nije samo grad Crikvenica nego šire područje (i okolna mjesta) –
razlog tome je što se status Crikvenice mijenjao kroz povijest – do 1992. godine Crikvenica je
bila sjedište bivše općine Crikvenica (koja je obuhvaćala i područje grada Novog Vinodolskog
i općine Vinodolske). Upravnim su se preustrojem odvojile dvije navedene jedinice lokalne
samouprave te Crikvenica postaje grad koji obuhvaća četiri naselja: Selce, Crikvenicu,
Dramalj i Jadranovo. Ta su se stara naselja razvijala kao zasebne cjeline, a danas su gotovo
potpuno urbanistički spojena.
2.Teorijski dio

• U teorijskom dijelu predstavlja se glavna okosnica teme. Ako je tema vezana uz

prometnu mrežu grada Rijeke, u ovome dijelu predstavlja se ta mreža, prilaže se karta
ili slika mreže javnog gradskog/željezničkog prijevoza. Podaci se dobivaju
kombiniranjem stručne literature (knjige, časopisi, članci). Izvori su pravilno citirani
(400-600 riječi).
Popisi stanovništva neiscrpno su vrelo podataka. U njima se mogu iščitati ne samo
demografski podaci već i mnoštvo drugih zanimljivih podataka.
•
 •

5. Razrada teme
• U razradi teme analizirani su podaci dobiveni istraživačkim radom (700-900 riječi).
Podaci trebaju biti dobiveni isključivo vlastitim mjerenjima, koristeći metodu ankete
(minimalno 20 osoba) ili intervjua (minimalno 5 osoba).
• Izvori su citirani u skladu s načinom citiranja propisanim Hrvatskim pravopisom, ili s
nekim od drugih citatnih stilova.
1857. godine, naseljenost priobalja (time i Crikvenice) i ostatka Hrvatske bila je podjednaka
(naseljenost priobalja iznosila je 40 st/km2, a ostatka Hrvatske, 38 st/km2). 2001. godine je
zabilježena velika razlika u naseljenosti, 140 st/km2 u priobalju dok je u ostatku Hrvatske
naseljenost iznosila 70 st/km2.

Za razliku od ostalih hrvatskih priobalnih županija, Primorsko goranska županija jedina je

koja je u 50 godina (nakon II svjetskog rata pa do 2001.) u svim svojim priobalnim
gradovima bilježila porast broja stanovnika. Broj stanovnika Crikvenice u tom se periodu
udvostručio. To se može pripisati turističkom karakteru grada, koji je na taj način privukao
ljude na stalni boravak.

Treba napomenuti da se prije 2001. godine naseljenost crikveničkog dijela popisivala prema
naseljima te se pojam Crikvenica odnosio na područje samog grada Crikvenice (središnji dio).
2001. godine sva naselja spojena su u jedno naselje – Crikvenicu, te se od te godine navedena
brojka odnosi na sva naselja zajedno sa središnjim dijelom Crikvenice.

Grafikon naseljenosti okolnih naselja u periodu 1857. do 1931. :

 Grafikon naseljenosti Crikvenice (središnji dio) u istom periodu:

CRIKVENIC 200 2238  2364  2635  3248  3553  2997  383

A UKUPNO 7 6
Ukupan broj stanovnika Crikvenice u cijelom razdoblju dužem od stoljeća i pol raste (1857. –
2007, … 1900. – 3248, … 1931. - 3836, … 1971. – 5352, … 2011. - 6860 stanovnika) i
povećao se je za skoro 3,5 puta.

Pad broja stanovnika dogodio se, zbog 2. svjetskog rata, između 1931. (3836) i 1948. (3380),
te nakon 2001. (u Crikvenici je tada bilo najviše - 7.121 stanovnik), kada je uslijedio blagi pad
na 6.860 stanovnika 2011. godine. Ako pak pogledamo pojedina naselja Crikvenice u
cijelom razdoblju 1857.-2011., jasno uočavamo da je daleko najnaseljenije područje
Crikvenice (središnji dio). Od ostalih naselja veći broj stanovnika imali su Šupera i Draga
Crikvenička, a najslabije su bili naseljeni Zoričići i Kotor.
CRIKVENICA UKUPNO 3380 3469 3684 5352 6348 6907 7121 6860

Iz ovih grafikona vidljivo je da je trend rasta broja stanovnika zaustavljen 2001. godine
(nakon toga dolazi do smanjenja sa 7121 na 6860).

Nažalost, trend se nastavlja i dalje što je vidljivo iz slijedećeg grafikona gdje je prikazan broj
rođenih i umrlih, te doseljenih i iseljenih, u razdoblju od 2013. do 2017. godine.

600

podatci za : Crikvenica, Selce, Dramalj, Jadranovo

500

400

300

200

100

0
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

rođeni umrli doseljeni iseljeni

Od 2015. godine više ljudi iseljava nego što useljava, a broj umrlih je kontinuirano veći od
broja rođenih. Na kretanje broja stanovnika osobit utjecaj ima i apartmanizacija koja je sve
više zastupljena u Crikvenici. Stanovništo koje se iz tog razloga doseli (ili samo prijavi
prebivalište), svojim brojem ublažava negativan saldo prirodnog kretanja stanovništva.

Zabilježeno je i smanjenje broja djece – to je vidljivo iz podataka o broju učenika u osnovnim

školama u gradu Crikvenici. U periodu od 2013. do 2017. godine broj učenika je pao sa 749
na 685 . (https://www.nezavisna-lista.com/view.asp?idp=181&c=4 – 28.05.2021.)
Prilozi
Izvori:

https://www.nezavisna-lista.com/view.asp?idp=181&c=4 rođeniumrlidoseljeniiseljeni