Razni podaci niskougljenični i niskolegirani sitnozrni čelici;
čelici legirani sa niklom Ni (najšira primena); visokolegirani austenitni Cr-Ni čelici Sposobnost Čelici sa sadržajem 3.5% Ni Čelici sa sadržajem 5% Ni Čelici sa sadržajem 9% Ni zvarivanja Prsline: vruće (prisustvo sumpora S i fosfora P) Problem: degradacija ZUT-a usled veće količine Nizak sadržaj ugljenika C i dobra žilavost čelika hladnih (u ZUT zbog sklonosti ka zakaljivanju ili unete toplote smanjuju potrebu za predgrevanjem i termičkom metalu šava zbog prisustva vodonika) Uticaj maksimalne temperature: obradom posle zavarivanja. Vruće prsline se smanjuju: do temperatura 800-850°C čvrstoća metala šava Zavarivanje spojeva debljine do 50 mm izvodi se raste iznad vrednosti čvrstoće osnovnog materijal; bez predgrevanja, visokim stepenom čistoće DM; iznad tih temperatura čvrstoće metala šava Zavarivanje spojeva debljine preko 50 mm izvodi predgrevanjem na Tp = 200 – 250 °C; značajno se smanjuje. se predgrevanjem na 100-200°C smanjenjem količine unete toplote ili korišćenjem pulzirajuće struje pri zavarivanju (poboljšava se žilavost spoja i smanjuje pojava prslina) Hladne prsline se smanjuju: upotreba niskovodoničnih elektroda; predgrevanje na Tp = 200 – 250 °C; kontrola termičkog režima zavarivanja; termička obrada posle zavarivanja Postupci zavarivanja E (sa bazičnom elektrodom), TIG, MIG i ređe EPP – mana: nepostojanje adekvatnog DM Dodatni materijal Koriste se austenitne Cr – Ni elektrode (sa Mn ili Koriste se elektrode visokolegirane sa niklom Ni volframa W za dobijanje povišenog napona tečenja) (Inkoweld A i Inkonel 182) zbog visoke vrednost napona tečenja Predgrevanje Tp predgrevanje na Tp = 250°C predgrevanje ? predgrevanje na Tp = 100 - 200°C za spojeve i međuslojna debljine preko 50 mm temperatura Ti Termička obrada žarenje na 650 0C pozitino utiče na žilavost izostavlja se , jer na temperaturama iznad 600 °C žarenje posle zavarivanja ugljenik C difunduje u područje metala šava bogatog sa sadržajem hroma Cr, sa kojim se vezuje u Cr karbide, što smanjuje žilavost metala šava. Ostali bitni podaci Prelazna temperatura krtosti je temperatura prelaza ka strmom opadanju žilavosti i zavisi od: hemijskog sastava, postupka topljenja; prerade i termičke obrade Za sniženje prelaznih temperatura krtosti posebno su korisne sledeće mere: smanjenje sadržaja ugljenika C kojom se smanjuje količina karbida (Fe3C) pa se snižava prelazna temperatura krtosti. povećanje čistoće čelika: Smanjuje se količina sumpora S i fosfora P u čelicima i dodaje mala količina kalcijuma Ca koji ima ulogu modifikatora tako da MnS sulfid raste kao globula koja nije deformabilna u izdužen oblik, tj. ne predstavlja koncentrator napona sitnozrna struktura dobijena preradom čelika (kontrolisanim valjanjem) obezbeđuje primenu sitnozrnih mikrolegiranih čelika do temperatura – 60 °C. termička obrada normalizacijom ili kaljenjem i otpuštanjem kojom se obezbeđuje fina disperzija karbidnih čestica u metalnoj osnovi koja pruža otpor kretanju dislokacija (povećanje čvrstoće), a prslina nailazi na veliki broj čestica koje zaustavljaju njen dalji rast (povećanje žilavosti). legiranjem sa Mn i Ni) kojim se snižava prelazna temperatura krtrosti (kod niskougljeničnih čelika sa Mn) Uobičajeni sadržaj nikla Ni u ovakvim čelicima je: 2,25 % (mikrolegirani); 3,5%; 5 % i 9% (nekad i 12 %) Nikl Ni koji se dodaje čeliku ima uticaja na: Čelici legirani sa niklom Ni za rad na niskim temperaturama imaju: povećanu prokaljivost čelika (smanjenje prsalina kaljenja); različite kombinacije glavnih legirajućih elemenata, Mn i Mo, radi postizanja sniženje temperature početka martenzitne transfornacije Ms (uz nizak željene žilavosti i čvrstoće; sadržaj ugljenika C) - visoka čvrstoća i žilavost na veoma niskim kontrolisan sadržaj legirajućih elemenata (C i N); temperaturama nizak sadržaj nečistoća (P i S); dodatak Al ili drugih elemenata za vezivanje intersticijskih atoma uključujući i kiseonik