Ključni pojmovi kulturne politike se mijenjaju kako se mijenja i koncept kulturnih politika.

Ako se napravi više vremenskih tačaka presjeka, onda čak možemo vidjeti da se vezano za
iste idejne koncepte i strategije djelovanja u različitim vremenskim periodima mijenjaju
ključne riječi koje te koncepte i strategije nastoje da teorijski objasne i praktično
implementiraju. Kulturna politika predstavlja skup upravljačkih mjera i aktivnosti kojima
nosioci javne praktične politike, na osnovu političkog, pravnog i finansijskog autoriteta
dobijenog na demokratskim izborima, upravljaju kulturnim životom i kulturnim razvojem na
određenoj teritoriji. U tom smislu, upravljanje podrazumjeva kapacitet i autoritet za
odlučivanje i donošenje ključnih odluka na osnovu kojih se na teritoriji države, ili njenog
dijela, sprovode praktične mjere, aktivnosti i akcije potrebne da bi se idejni koncept
implementirao u praksi i ostvarili željeni strateški ciljevi. Daljom analizom pojma vidimo da
građani od javne politike očekuju da reaguje na konkretne potrebe i probleme društva u
cijelini ili pojedinih društvenih grupa. To prije svega znači da kulturna politika predstavlja
ostvarenje unaprijed definisanog programa jedne ili više političkih stranaka okupljenih u
koaliciju (predizbornu ili postizbornu), koje na izborima dobijaju mandat da upravljaju
kulturnim životom i kulturnim razvojem društva. Taj program usvojen od strane
zakonodavnih i izvršnih organa uprave predstavlja idejni i vrijednosni okvir javne praktične
politike od koje se očekuje da stvori sve potrebne uslove za zadovoljavanje kulturnih potreba,
navika i interesovanja građana, kao i za efikasno i efektivno rješavanje problema koji postoje
ili se mogu predvidjeti.

Kulturna politika može vrijednovati umetničko stvaralaštvo, umetničko djelo, ustanove i

organizacije, projekte, kao i ljudske resurse u kulturi i umjetnosti.Vrijednovanje se može
manifestovati kroz ekonomski sadržaj (suma novca koja se isplaćuje dobitniku nagrade ili kao
stimulacija za stvaralaštvo), pravno-politički sadržaj (nagrada je ustanovljena zakonom ili
drugim propisom koje je donijelo političko tijelo ili upravni odbori kulturnih institucija ili
fondacija) i moralni sadržaj (dodjela nagrade praćena je reagovanjem javnosti i doprinosi
porastu društvenog i kulturnog ugleda kod publike). Međutim, vrednovanje se praktično
najviše primjenjuje kroz nagrađivanje. Postoji nekoliko tipova nagrada: nagrada za životno
djelo, godišnja nagrada za stvaralaštvo, godišnja nagrada za najvrijednije dostignuće u
umjetnosti, nauci, obrazovanju i drugim oblastima, pojedinačna nagrade za različite oblasti
umjetničkog stavaralaštva (književno, likovno, filmsko, pozorišno i drugo).