3.1.

ULOGA I VAŽNOST EKSTERNE REVIZIJE

Eksterna revizija određena je Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima.
Aktivnost ovlaštenih revizora usmjereni su na izražavanje mišljenja o tome jesu li financijski
izvještaji društva pripremljeni i prikazani u skladu s primjenjivim okvirom financijskog
izvještavanja.
Eksterni revizori osim zakonski propisane revizije financijskih izvještaja provode i posebne
revizije koje su propisane Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o reviziji i drugim
zakonskim propisima.
Zakonom o reviziji uređeno je obavljanje eksterne revizije financijskih izvještaja i
konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije.
Reviziji jednom godišnje, prema Zakonu o reviziji, podliježu:
- financijski izvještaji svih dioničkih društava te komanditnih društava i društava s
ograničenom odgovornošću čiji godišnji ukupni prihod u godini koja prethodi reviziji
prelazi 30.000.000,00 kuna
- financijski izvještaji banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova, mirovinskih
fondova, mirovinskih osiguravajućih društava i drugih društava po posebnim propisima
- financijski izvještaji povezanih društava bez obzira na njihovu veličinu, ako vladajuće
društvo podliježe reviziji (te)
- konsolidirani financijski izvještaji.

Eksternu reviziju obavljaju eksterni revizori koji nisu zaposleni kod trgovačkog društva,
klijenta, kod kojeg je radi revizija. Prema Zakonu o reviziji, članku 3. usluge revizije mogu
obavljati:
 trgovačka društva (revizorsko društvo) osnovana prema odredbama Zakona o
trgovačkim društvima i revizor iz države članice Europske unije, odnosno Europskoga
gospodarskog prostora, neovisno o pravnome obliku, koji su dobili dozvolu Hrvatske
revizorske komore, (i)
 samostalni revizor.
Eksternom revizijom naknadno se ispituje poslovanje poslovanje poduzeća, i to prvenstveno
financijski izvještaji. U postupku revizije traži se usklađenost postojećih izvještaja s unaprijed
postavljenim kriterijima kako bi se osigurala objektivnost i realnost financijskih izvještaja. U
svom radu eksterni revizori često se oslanjaju na obavljene revizijske postupke od strane
internog revizora. Mišljenje revizora temelji se na objektivnim dokazima koji se dostavljaju
zainteresiranim korisnicima (radna dokumentacija revizora).
Eksterni revizori najčešću komunikaciju, među svim organima trgovačkog društva, ostvaruje
baš s upravom. Važno je istaknuti kako je uprava društva odgovorna je za sastavljanje i
prezentiranje financijskih izvještaja u skladu s prihvatljivim okvirom financijskog
izvještavanja, dok je zadaća revizije oblikovanje i izražavanje mišljenja o financijskim
izvještajima. Bitno je, također, pridodati kako revizorovo mišljenje o financijskim
izvještajima ne osigurava buduću sposobnost opstanka poslovnog subjekta kao ni učinkovitost
i uspješnost kojima uprava vodi poslovanje trgovačkog društva.
Što se pak tiče izvješćivanja tokom revizije, revizori su dužni Revizorski odbor izvještavati o
nalazima revizije. Revizorski odbor sastoji se od članova nadzornog odbora, ili član
nadzornog odbora imenuje osobu zaduženo za taj posao. Minimalno jedan član revizorskog
odbora mora poznavati područje računovodstva i revizije. Revizorski odbor svoje zaključke
prezentira upravnom odboru i na skupštini dioničara.