1.

Šta je rimsko pravo?  Rimsko pravo je pravni sustav koji se razvijao u starom Rimu u

periodu od trinaest stoljeća, od legendarne godine osnivanja Grada 754 prije Krista do
smrti cara Justinijana 565 godine. 

2. U koje se zemlje proširio njegov utjecaj?  Sve zemlje Evrope osim Velike Britanije, potom

brojne bivše francuske, španske, holandske i portugalske kolonije u Latinskoj
Americi, Africi i Aziji, ali i mnoge zemlje koje su, iako nisu bile kolonije, izvršile
recepciju rimskog prava, kao što su Rusija i sve druge zemlje bivšeg Sovjetskog
saveza, zatim Turska, te brojne istočnoazijske zemlje među kojima su i Kina i Japan. 

3. Koji su periodi u razvoju rimskog prava (nabrojati)?: arhaični period, pretklasični period,klasični

period, postklasični period.  

4. Od kad do kad je trajao arhaični period rimskog prava i koje su njegove karakteristike?  Arhaični period

rimskog prava traje od osnivanja grada Rima 754 godine pr. Kr. do donošenja Zakona
dvanaest ploča 450/451 godine godine pr. Kr.  U toku ovoga razdoblja rimsko pravo je
nerazvijeno i relativno primitivno i uglavnom se zasnovalo na nepisanom pravu
odnosno običajima. 

5. Od kad do kad je trajao pretklasični period rimskog prava i koje su njegove karakteristike?Pretklasični
period
traje od donošenja Zakona dvanaest ploča pa do Kristovog doba. U ovom periodu
pravo se intenzivno razvija donošenjem niza zakona i senatskih odluka, ali i kroz
pravnu praksu – djelatnošću pretora (sudskih magistrata) i jurisprudenata (učenih
pravnika koji su tumačili pravo). U pretklasičnom periodu pravo se oslobađa utjecaja
religije i formalizma, postaje naprednije i složenije, i običaj gubi značaj kao izvor
prava. 

6. Od kad do kad je trajao klasični period rimskog prava i koje su njegove karakteristike?  
Klasični period traje od Kristovog doba do sredine trećeg stoljeća. U ovome razdoblju
rimsko pravo i pravna znanost dostižu vrhunac. Pored zakona, senatskih odluka, edikata
magistrata, mišljenja poznavalaca prava, javljaju se kao izvor i carske konstitucije (ukazi).
No najvažniji izvor prava ovoga vremena čine mišljenja pravnih stručnjaka (jurisprudenata).
Ovo je i zlatni vijek rimske pravne nauke i vrijeme kada djeluju najvažniji rimski pravnici,
među kojima su najpoznatiji Gaj, Papinijan, Paul, Ulpijan i Modestin. 

7. Od kad do kad je trajao postklasični period rimskog prava i koje su njegove karakteristike?Postklasični
period traje od sredine trećeg stoljeća do smrti cara Justinijana 565 godine po. Kr. Ovo
je period kada opada kvalitet prava i pravne nauke. Pravo se vulgarizuje
(pojednostavljuje) i mnoga rafinirana pravna rješenja izlaze iz upotrebe, dok s druge
strane pravni jezik postaje sve složeniji i nejasniji običnom čovjeku. 

8. Šta je Justinijanova kodifikacija? Najznačajnija
kodifikacija u rimskoj, a vjerojatno i svjetskoj,
povijesti je Justinijanova kodifikacija (Corpus iuris civilis). Ona je donijeta po nalogu
rimsko-bizantskog cara Justinijana I u periodu od 528 do 534 godine i sastojala se od
zbirke carskih konstitucija ili Kodeksa u 12 knjiga, zbirke izvoda iz mišljenja
klasičnih pravnika ili Digesta u 50 knjiga, te jednog pravnog udžbenika sa zakonskom
snagom u 4 knjige poznatog kao Institucije. Ključnu ulogu u sačinjavanju kodifikacije
odigrao je pravnik Tribonijan. 

9. U čemu je razlika u sudbini rimskog prava nakon propasti Rimske imperije na istoku i na zapadu Europe? Rimsk
o pravo se nastavilo primjenjivati u Bizantskoj imperiji. U Grčkoj je do 1946 godine
kao građanski zakonik primjenjivan Heksabiblos, jedan zbornik prava sačinjen u
 četrnaestom stoljeću, a koji pretstavlja skraćenu preradu Justinijanove kodifikacije u
šest knjiga. Za razliku od bizantskog svijeta gdje je postojao svojevrsni državnopravni
kontinuitet sa Rimskom imperijom, Zapadna rimska imperija pala je pod najezdom
barbara 476 godine. Rimsko pravo je ispočetka u pojednostavljenom obliku nastavilo
da se primjenjuje jedno vrijeme. Vladari novoformiranih barbarskih država donosili su
zbirke rimskog prava poznate kao rimski zakoni barbara. Tako, vizigotski kralj Alarih
II je sačinio zbirku rimskog prava poznatu kao Alarihov brevijar ili Rimski zakon
Vizigota 506 godine. 

10. Koji su pravci u izučavanju rimskog prava postojali u srednjem vijeku i u vrijeme renesanse?  
 U 11 stoljeću škola glosatora, sredinom 13 stoljeća se javlja nova pravna škola poznata kao
postglosatori, u 15 stoljeću primat preuzima tzv škola elegantne jurisprudencije. 

11. Koje su pravne škole najviše imale utjecaja na stvaranje suvremenih građanskih zakonika?  U 17 stoljeću se

 
javlja škola prirodnog prava ili jusnaturalistička škola. Prvi građanski zakonici
modernog doba, francuski iz 1804 i austrijski iz 1811, bili su plod rada ove škole.  

12. Šta je pravna sposobnost?Pravna sposobnost je sposobnost da se bude nosilac prava i

obaveza. 

13. Šta je poslovna sposobnost?  
Poslovna sposobnost je sposobnost da se svojim izjavama volje stvaraju, mijenjaju i ukidaju
prava i obaveze, da se zaključuju pravni poslovi. 

14. Šta su pravne a šta fizičke osobe?Pravne osobe su društvene tvorevine kojima pravni poredak

priznaje pravnu sposobnost. Fizičke
osobe označavaju živog čovjeka kao pravnog subjekta, nositelja prava i obveza. 

15. Šta je brak? Brak je zakonom uređena zajednica muža i žene. 

16. Koje vrste braka u rimskom pravu postoje? U Rimu postoje dvije vrste braka: brak sa manusom

(cum manu), u kome žena dolazi pod vlast muža ili njegovog stariješine te dobija
pravni položaj kćeri u muževljevoj obitelji, uključujući i nasljedna prava, ali gubi ih u
sopstvenoj. Vremenom je ovaj oblik braka nestao i zamijenjen je brakom sine manu, u
kome supruga ne dolazi pod vlast muža i ne mijenja svoj pravni status.

17. Koje su tri vrste gubitka statusa u rimskom pravu?  Capitis deminutio (umanjenje statusa) predstavlja

gubitak statusa. Može biti najveća (maxima) – pretvaranje slobodnog čovjeka u roba,
obično zbog sudske osude srednja (media) – gubitak građanstva, obično uslijed
sudske osude ili odricanja od građanstva, i najmanja (minima) – kada lice sui iuris
dođe pod vlast paterfamilijasa i postane alieni iuris, obično putem usvajanja ili kada
svojevlasna žena zaključi takav brak kojim dolazi pod vlast muža ili njegovog
paterfamilijasa. 

18.  Koje vrste srodstva postoje u rimskom pravu?Agnatsko srodstvo, Kognatsko srodstvo, Tazbinsko 
srodstvo. Razvoj obitelji I srodstva prošao je kroz tri
faze: konzorcijum, agnatska familija, kognatska obitelj.  

19.  Kako se računa u kom se stepenu krvnog srodstva dva lica nalaze?Računa se po broju rođenja koji dije
li dvije osobe. Tako su roditelj I dijete u prvom stepenu srodstva, unuci djedovi I babe
u drugom stepenu itd, međutim brat I sestra su u drugom stepenu pobočnog srodstva,
u kojem dakle ne postoji prvi stepen. 
20. Šta je nasciturus? Nasciturus- izraz za dijete u majčinoj utrobi.  

21. Koja se lica nalaze pod tutorstvom a koja pod skrbništvom? Postojalo je tutorstvo nad maloljetnicima 
(tutela impuberum) i nad ženama (tutela mulierum)
Pod skrbništvom u rimskom pravu su umobolnici, rasipnici, lica sa tjelesnim nedostatc
ima I stariji maloljetnici.  
22. Šta je imovina i šta je imovinsko pravo?  pravo koje se odnosi na stvari), koje se drugačije
naziva imovinsko pravo i često predstavlja u pravnoj znanosti sinonim za građansko
pravo u užem smislu, označava skup normi koje regulišu imovinske
odnose. Imovina je skup prava i obaveza jedne osobe koja su procijenjiva u
novcu, te su imovinska prava i obaveze ona koja nastaju povodom njih. 

23. Koje su razlike između stvarnog i obligacionog/obveznog prava?  Stvarna prava ili prava na stvari kao

što je vlasništvo imaju više karakteristika koje ih čine posebnom kategorijom prava,
drugačijom od obligacionih/obveznih kao što su odnosi nastali po osnovu ugovora ili
obveze naknade štete. Prva je da je njihov objekt uvijek stvar,
Najvažnija razlika je u tome što stvarna prava djeluju prema svima (erga omnes),
dok obligaciona deluju među strankama (inter partes). Stvarna prava po pravilu traju
duže nego obligaciona/obvezna. Stvarna prava su negativno odrijeđena u zakonu,
znači određuje se recimo što vlasnik eventualno ne smije da radi sa svojom stvari, a ne
što smije. Obligacije se određuju pozitivno. 

24. Šta je stvar? Stvar je materijalni dio prirode dostupan čovjeku kojim on zadovoljava

neki svoj interes.  Stvar je sve ono što može biti predmet imovinskih prava. 

25. Koje podele stvari rimsko pravo poznaje?  Tjelesne i bestjelesne, Stvari u promjetu i van

promjeta, Res mancipi-res nec mancipi, Zamenljive i nezamenljive stvari, Potrošne i
nepotrošne stvari, pokretne i nepokretne, Dijeljive i nedijeljive (divisibiles –
indivisibiles), Prosta i složena stvar, Glavna stvar i pripadak. 
26. Šta je suvlasništvo? Suvlasništvo (condominium). U pitanju je situacija kada više
osoba posjeduje istu stvar ali sa opredijeljenim udelima tako da se zna ko poseduje
koliki procenat. Za akte upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika koji posjeduju
većinu stvari a za akte raspolaganja (uništenje i izmjena stvari) saglasnost svih
suvlasnika. 
27. Koja je definicija kviritskog vlasništva?  Kviritsko vlasništvo je vlasništvo po rimskom
građanskom pravu odnosno po ius civile-u. Ono predstavlja klasično, individualno
vlasništvo u najprostijem smislu. Obično se definiše kao plena in re potestas –
potpuna vlast na stvari.  

28. Na kome je teret dokazivanje kod vindikacione, a na kome kod negatorne tužbe?  Rei

vindicatio (vindikacionu tužbu) podiže kviritski vlasnik koji nije u posjedu stvari,
koji svoje svojstvo vlasnika mora i dokazati, jer je teret dokazivanja u cjelosti na
tužiocu. Podiže je protiv osobe koja posjeduje stvar i ponaša se kao da je vlasnik. 
Actio negatoria (negatornu tužbu) podiže vlasnik koji drži stvar i trpi uznemiravanje
protiv osobe koja ga uznemirava (npr. prelazi preko njegovog zemljišta) u
vršenju vlasničkih ovlaštenja i zahtijeva prestanak uznemiravanja.

29. Kako se dijele načini stjecanja vlasništva, i koji  Sve postoje?  Vlasništvo se stiče načinima

javnog i privatnog prava. ). U praksi važniji i češći su načini privatnog prava. Oni se
dijele na originarne ili izvorne i derivativne ili izvedene.
30. Koji su uvjeti za sticanje vlasništva dosjelošću? Uslovi za dosjelost su: da je pribavitelj
držao stvar određeni period vremena (tempus),  da pribavitelj drži stvar po valjanom
pravnom osnovu (iustus titulus),  da postoji savijesnost (bona fides) na strani
pribavitelja.

31. Šta je pretorsko ili bonitarno vlasništvo i kako nastaje? Pretorsko ili bonitarno vlasništvo je

kvazi-vlasnička situacija.  Neko na primjer nije izvršio mancipaciju kuće ili u današnje
vrijeme nije izvršio upis u zemljišne knjige, nego je samo predao drugome ključeve po
osnovu ugovora o kupoprodaji, i u zemljišnim knjigama se i dalje vodi kao vlasnik,
tada dolazi do publicijanske tužbe kad nema potrebe dokazivati postojanje punog
vlasništva već samo valjani osnov i činjenicu predaje stvari zbog čega je koriste
ponekad i nosioci kviritskog vlasništva. Dakle pribavitelj nije po pravilu ni u šta
lošijem položaju nego kviritski vlasnik. Time je nastala jedna kvazi-vlasnička situacija
koja se naziva pretorsko ili bonitarno vlasništvo. 

32. Šta je posjed?   Posjed (possessio) je faktička vlast na stvari. 

33. Koji su elementi posjeda? Posjed se sastoji iz dva elementa, koja su oba neophodna da bi
postojao posjed u pravom smislu:  corpus i animus.
Corpus označava fizičku vlast odnosno činjenicu da je jedno lice u posjedu stvari i u
mogućnosti da joj ima pristup i da je koristi 
Animus je volja da se stvar drži u svoje ime. Lice koje drži stvar za drugoga ne smatra
se posjednikom stvari. 
34. Koje vrste posjeda postoje? Pravi ili civilni posjed, prirodni posjed (possessio
naturalis), koja se još naziva i pridržaj, Pravovaljani posjed  koji je pribaljen na
zakonit način, i nepravovaljani, Savjesni posjed  i nesavjesni (possessio malae fidei)
kod kojeg zna da krši tuđe pravo. 
35. Šta su založna prava? Založna prava su prava koja daju ovlašćenje titularu
(zalogoprimcu) da zahtijeva prodaju stvari koja je u vlasništvu drugog lica
(zalogodavca) radi naplate duga.  
36. Šta je to hipoteka? Hipoteka je vrsta zaloge kod koje stvar, po pravilu nepokretna,
ostaje u posijedu dužnika (zalogodavca), a u korist vjerovnika (zalogoprimca) se samo
konstituiše pravo zaloge. 
37. Šta su to služnosti ? Služnosti (servitutes) su stvarna prava korištenja tuđe
stvari. Ona su stvarna prava i prema tome djeluju prema svima, i treba ih razlikovati
od mogućnosti korištenja tuđe stvari po osnovu obligacionog prava, jer ono djeluje
samo među strankama. 
38. Koja su opšta načela služnosti? Služnost se ne može sastojati u činjenju, nego samo u
obavezi vlasnika stvari da trpi da nosilac služnosti nešto čini sa njegovom stvari. Niko
ne može imati služnost na svojoj stvari. 

39. Koje vrste služnosti postoje?  Služnosti se dijele na zemljišne i osobne.  
40. Šta je superficies?  Superficies je otuđivo i nasljedivo pravo korištenja zgrade
podignute na tuđen zemljištu. 
41. Šta je emfitevza?  Emfitevza je dugoročni najam obradive zemlje u privatnom, a
kasnije i u javnom vlasništvu.