Professional Documents
Culture Documents
Definicija:
Determinanta je jedna od vaznih karakteristika matrice. Zadaje se iskljucivo za kvadratne matrice, jer
prema jednoj od vaznih definiicija (kombinator) se moze videti da pojam determinante nema smisla
uvesti za nekvadratne matrice.
Definicja:
Matrica tipa m x n je skup od m * n brojeva aij ( i = 1,2,3, …, m ; j = 1,2,3, …, n ) ili nekih drugih
matematickih velicina, rasporedjeni u m vrstama i n kolonama u obliku pravougaone sheme
(tabllliiice) koju stavljamo u uglastu zagradu
Primer :
(1)
Brojevi aij ( i = 1,2,3, …, m ; j = 1,2,3, …, n ) matrice (1) su njeni elementi. Prvi indeks (i) obelezava
vrstu, a drugi (j) kolonu u kojoj se elementi nalaze. Elementi matrice mogu biti realni brojevi,
kompleksni brojevi, funkcije, vektori, itd.
Osobine:
1. Determinanta
2. Rang matrica – to je brojna osobina matrice, nesto drugacija od determinante. Za razliku od
determinante ona se moze zadati za matricu bilo kojeg formata.
3. Inverzna matrica – Neka je data matrica A = [aij]mxn. Tada matrica AT=[bij]nxm je transponovana
matrica.
4. Kvadratna matrica, ciji su svi elementi van glavne diagonale nule, zove se diagonalna matrica.
5. Matrica sa proizvoljnim brojem vrsta i kolona ciji su svi elementi nule se naziva nula matrica.
3. Kramerovo pravilo (definicija)
Kramerovo je teorema u linearnoj algebri, koja daje resenje sistema linearnih jednacina
pomocu determninanti. Dobila je ime po Gabrijelu Krameru.
Ako je determinanta sistema (1) razlicita od nule, sistem je saglasan i ima jedinstveno
resenje. Vrednost nepoznate je razlomak ciji je imenilac determinanta sistema, a brojilac
determinanta dobijena iz determinanti sistema kada se umesto koeficijenta zu nepoznatu
stave slobodni clanovi sistema.
-1
Formula X = A H predstavlja matricni oblik « Kramerovih formula » x i =
Stav 1: Rang matrice A i rang prosirene matrice B sistema (1) medjusobno su jednaki, ako i
samo ako je poslednje kolone matrice B linearna kombinacija nekih (ili svih) kolona
matrice A.
TEOREMA:
Stav 2 - Kroneker-Kapelijev stav: Da bi sistem linearnih jednacina (1) bio saglasan,
potrebno je i dovoljno da rang matrice sistema (1) bude jednak rangu prosirene
matrice toga sistema (rangA=rangB)
Stav 3: Ako je rang matrice saglasnog sistema jednak borju nepoznatih, sistem ima
jedinstveno resenje.
Stav 4: Ako je rang matrica saglasnog sistema manji od broja nepoznatih, sistem ima
beskonacno mnogo resenja.
5. Matricni metod za resavanje jednacina
Matricni oblik:
AX = B gdje je matrica sistema A – kvadratna matrica reda n. Pretpostavljamo da je determinanta
matrice A razlicit od nule, to jest:
detA =
Tada A ima inverznu matricu A-1 i mnozenje obe strane jednacine AX = B sleva sa A-1, dobijemo
-1
AX = B / A (sa leva)
A-1 *A*X = A-1 * B
-1
I*X=A *B
-1
X=A *B
Definicja: Skalarnim proizvodom dva vektora nazivamo realan broj koji je jednak proizvodom
intenziteta tih vektora i kosinusa ugla izmedju njih.
⃗ * ⃗⃗ = ⃗ * ⃗⃗ * cosALFA
7. Vektorski proizvod
Definicja:
Vektroski proizvod ⃗ * ⃗⃗ je ⃗ koji je normalan na vektore ⃗ i ⃗⃗ i intenzitet vektora c je jednak
povrsini paralelograma, konstruisanim nadvektorima ⃗ i ⃗⃗ kao sranicama.
Intenzitet vektroskog proizvoda jednak je proizvodu intenziteta tih vektora i sinusa ugla,
izmedju tih vektora.
8. Mesoviti proizvod vektora
Mjesoviti proizvod vektora ⃗, ⃗⃗, ⃗ naziva se broj koji predstavlja skalarni proizvod vekora⃗⃗⃗⃗, i
vektroskog proizvod ⃗⃗ x ⃗.