Univerzitet u Tuzli

Mašinski Fakultet
Odsjek: Energetsko mašinstvo
Tuzla, 23.06.2018. godine

SEMINARSKI RAD
Predmet: Materijali I

Prof: Dr.sc. Kazafer Bečić, vanr. prof.

Student: Ajla Šabić Prof: Dr.sc. Izudin Delić, docent
Br. indeksa: I-26/17 Asistent: Mr.sc. Džemal Kovačević, v.as.
Uvod

Od prvog konstruisanja prvog dijagrama stanja, po Mannesmannu (sl.1), objavljeno je oko

pedeset dijagrama stanja, konstruisanih na osnovu različitih podataka o temperaturama
preobražaja i koncentracijama ugljika. Prvi prezicni dijagram stanja objavio je Zhukov, 1992.
godine (sl.2).

Sl.1: Dijagram Fe-C prema Mannesmannu

Sl.2: Dijagram Fe-C prema Zhukovu

Dijagrami stanja predstavljaju grafički prikaz faza u materijalnom sistemu (leguri) pri
različitim temperaturama i sastavu legure. Neki od podataka koji se mogu dobiti čitanjem
dijagrama stanja:
 koje faze postoje u leguri, njihov sastav, međusobni količinski odnos za različite

temperature i različite sastave u uslovima sporog hlađenja,

 na kojoj temperaturi pri hlađenju legure u ravnotežnim uslovima počinje očvršćavanje
i u kojem temperaturnom intervalu se ono dešava,
 na kojoj temperaturi počinje očvršćavanje različitih faza,
 rastvorljivost jedne komponente u drugoj u uslovima ravnoteže.

U zavisnosti od broja komponenti u sistemu, ravnotežne dijagrame dijelimo na:

jednokomponentne, dvokomponentne,trokomponentne i višekomponentne.

Ravnotežni dijagram stanja Fe-C

Od svih dvokomponentnih legura, jedna od najvažnijih, za inženjersku praksu, je sistem

legura željezo-ugljenik. Legure Fe-C koje imaju veoma mali sadržaj ugljika, 0.3-1.2% C,
0.25% Mn i veoma male količine drugih elemenata (Si, P, S i dr.) nazivaju se ugljenični
čelici. Sa promjenom sadržaja ugljika u čeliku unose se promjene u strukturu, a preko nje se
mijenjaju mehaničke, fizičke i tehnološke osobine, odakle i proizilazi značaj Fe-C dijagrama.
Čisto gvožđe (željezo) je slično kao i drugi materijali; mehko, dobro obradivo i ima malu
jačinu. Čak i veoma mali sadržaj ugljika mijenja osobine željeza.
U željeznim legurama ugljik je u obliku:
 hemijskog spoja Fe3C (željeznog karbida, cementita) sa 6.67% C;
 u obliku grafita (100%-tnog heksagonski kristaliziranog ugljika).
- Ako se neka legura Fe-C hladi praktično beskonačno sporo iz rastaljenog stanja,

C će se izlučiti u obliku grafita(KCG=100%).

Ovakav oblik skrućivanja naziva se stabilnim, a ravnotežni dijagram stanja naziva
se dijagramom Fe-C za stabilnu kristalizaciju. (sl. 3.)
- Ako se neka legura Fe-C hladi umjereno sporo iz rastaljenog stanja, C će se
spojiti sa Fe u željezni karbid (cementit) Fe3C (KCFe3C=6.67%).
Ovaj se oblik skrućivanja naziva metastabilnim, a ravnotežni se dijagram stanja
naziva dijagramom Fe-C za metastabilnu kristalizaciju (ili dijagramom Fe-
Fe3C). (sl. 4.)
Dijagram stanja sistem Fe-C može se podijeliti na dva dijela:
dio bogatiji željezom (prikazan na slici 4.) i dio sa sadržajem ugljika od 6.67% do 100%
mase ugljika (nije prikazan). S obzirom da čelici i livena gvožđa koja se koriste u inženjerskoj
praksi sadrže manje od 6.67% mase ugljika, razmatrat ćemo samo dio dijagrama stanja
sistema Fe-C prikazanog na slici 4., kojeg nazivamo dijagram stanja Fe-Fe3C (željezo-željezo
karbid).
 Sl.3: Fe-C stabilni dijagram stanja

Sl.4: Fe-C metastabilni dijagram stanja

Sl 5.

Legure sa sadržajem ugljika do 2.11% su čelici i oni su lahko kovni. Legure sa sadržajem
ugljika iznad 2.11% su krte i predstavljaju liveno gvožđe.

Kristalna rešetka

Na slici 6. je data promjena kristalne rešetke Fe u zavisnosti od promjene temperature.

Željezo je polimorfan metal i ima dvije alotropne modifikacije α i γ.
Sl. 6: Kriva hlađenja i zagrijavanja čistog gvožđa

Modifikacija γ ima površinski centriranu kubnu rešetku i kao stabilna faza se javlja (pri
zagrijavanju) u opsegu temperatura 911-1392°C. Modifikacija α ima prostorno centriranu
kubnu rešetku i stabilna je, kako na temperaturi ispod 911°C, tako i u opsegu temperatura
1392-1536°C; u niskotemperaturnoj oblasti označava se kao α-gvožđe, a u
visokotemperaturnoj oblasti kao δ-gvožđe.
Pošto su atomi ugljika dovoljno mali, ugljik sa gvožđem obrazuje intersticijske čvrste rastope:
 intersticijski čvrst rastvor ugljika u gvožđu α – ferit,
 intersticijski čvrst rastvor ugljika u gvožđu γ – austenit,
 intersticijski čvrst rastvor ugljika u gvožđu δ – ferit.

Na slici 7. je prikazano stvaranje kristalnih zrna prilikom hlađenja legure:

Sl. 7: Stvaranje kristalnih zrna

Ferit je čvrst rastvor sa umetnum atomima ugljika u kubnu zapreminsku centrirano kristalnu
rešetku, maksimalna rastvorljivost je od 0,025 % na temperaturi od 727 oC. Postoje
visokotemperaturni (δ) i niskotemperaturni ferit (α.)
-Niskotemperaturni ferit sa maksimalnom rastvoriljvošću ugljika od 0,025 % ugljika pri
temperaturi od 727 oC , opadanjem se smanjuje na zanemarljivih 0,008 % C na sobnoj
temperaturi područje na dijagramu GPQ.

-Visokotemperaturni ferit sa maksimalno rastvorljivošću do 0,1 % C na temperaturi 1495 oC,

područje na dijagramu AHN.

Austenit je čvrst rastvor ugljika u γ željezu. Ima površinski centriranu kubnu kristalnu rešetku
maksimalna rastvorljivost ugljika je 2,11 % na temperaturi 1147 oC . Područje na dijagramu
G-S-E-J-N. Najniža temperatura postojanja austenita je 727 oC u tački S.

Cementit je najtvrđa faza u ugljičnim čelicima, ali je relativno male jačine i potpuno
neistezljiv. Cementit je hemijsko jedinjenje željeza sa ugljikom u kome je sadržaj ugljika 6,67
%. Dijeli se na :
-Eutektoidni cementit je strukturna faza koja se javlja u perlitu u obliku lamela, a njegovo
učešće kao strukturne faze do eutektoidnog sadržaja (0,8%) raste, a zatim opada sve do 6,67%
C, s obzirom da se sve manje javlja u obliku fine mješavine perlita i eutektoidnog cementita
-Sekundarni cementit javlja se počev od eutektoidnog sadržaja i svoj maksimum postiže pri
sadržaju ugljika od 2,1 % , a zatim postepeno opada do nule, pri sadržaju 6,67% C.
-Eutektički cementit javlja se počev od 2,11% C, svoj maksimum dostiže u 4,3 % C, a zatim
opada na nulu. S obzirom da eutektoidni cementit učestvuje u finoj mehaničkoj mješavini
zajedno sa austenitom, odnosno perlitom, koja se naziva ledeburit.
-Primarni cementit javlja se počev od 4,3% C i njegovo učešće raste do 6,67%C.

Perlit( αid + Fe3Cid) javalja se počev od 0 pa do eutektičkog sadržaja 4,3 % C. Svoj maksimum
dostiže pri eutektoidnom sadržaju na 0,8 % C. To je eutektoidna smješa od ferita i cementita,
koji su se obrazovali istovremeno.Znatno je tvrđi od ferita, ali dosta mekši od cementita.

Ledeburit je eutektična mješavina austenita i cementita (ili grafita) koja sadrži 4,3 % ugljika i

nastaje kod 1147 ºC. Ledeburit nastaje kada je sadržaj ugljika u željezu između 2,11%C i
6,67%C .

Eutektoidna i eutektička reakcija

Eutektik ili eutektička mješavina je kruta otopina sastavljena od dviju ili više tvari koja ima

niže talište od svake čiste komponente ili bilo koje njihove smjese. Eutektička tačka je
najniža tačka na kojoj eutektična smjesa može postojati u tečnoj fazi, i u njoj je jednak sastav
tekuće i krute faze. Eutektik se javlja kod dva metala koji se potpuno miješaju u tekućem, a ne
miješaju se u čvrstom stanju. Eutektička legura se skrućuje kod konstantne temperature, pa je
njezina krivulja hlađenja ista kao i za čiste metale.Legure bogatije ugljikom jesu bijelo sirovo
gvožđe i bijelo liveno gvožđe .Eutektička koncentracija (4,3 % C) i dijeli ih na podeutektičke
(2,11 % C – 4,3 % C) i nadeutektičke (4,3 – 6,68 % C), legura sa sadržajem ugljenika od 4,3
% zove se eutektička legura.U eutektičkoj tački formiraju se čvrste faze: austenit (2,11%C) i
intermetalno jedinjenje Fe3C sa 6,67% C. Ova reakcija se odvija na 1147 c i može se zapisati
pomoću jednačine:

1147 oC
rastop (4,3%C) austenit (2,11%C) + Fe3C(6,67%C)

Eutektoidna reakcija je veoma je slična eutektičkoj reakciji. Eutektoidna

mješavina ili eutektoid ima finu lamelarnu (listići) strukturu donekle sličnu eutektičkoj
mješavini, pa se ove dvije strukture teško mogu razlikovati optičkim mikroskopom. U
eutektoidnoj tački (S) austenit sa 0,8%C formira dvije čvrste faze : ferit (sa 0,025%C) i Fe 3C
(cementit sa 6,67%C).Ova reakcija se naziva eutektoidna reakcija i obavlja se na temperaturi
od 727oC . Eutektoidna reakcija se može zapisati po jednačini :

727oC
austenit(0,8%C) ferit (0,025%C) + Fe3C (6,67%C)

Eutektoidna reakcija obavlja se u potpuno čvrstoj fazi i veoma je značajna za neke vrste
termičkih obrada. Ugljični čelici sa sadržajem ugljika od 0,8% zovu se eutektoidni čelici.
Pošto im se cjelokupna struktura sastoji iz ferita i cementita koji formiraju od austenita sporim
hlađenjem ispod eutektoidne temperature. Čelici sa sadržajem ugljika manji od 0,8% su
podeutektoidni čelici, iznad su nadeutektoidni čelici.
Čelik

Čelik je legura gvožda sa sadržajem ugljika od 0 do 2,11 %. Čelik se dobije prerađivanjem

sirovog gvožđa koje dolazi iz visoke peći. Primjena željeza je prvenstveno u obliku čelika.
Odlikuju se velikom čvrstoćom, tvrdoćom, žilavošću, mogućnošću lijevanja i mehaničke
obrade, te velikom elastičnošću. Proces prerade željeza u čelik je završen kada je postignut
odgovarajući sastav taljevine. Koristi se za izradu mostova, brodova, automobila, itd. Tim
postupkom nastaju takozvani ugljični čelici, neotporni na koroziju i visoke temperature.
Najmoderniji način dobivanja čelika je u elektropećima.

Sl. 8: Izlijevanje čelika iz visoke peći

Sl. 9: Shematski prikaz proizvodnje čelika

Osnovna sirovina za proizvodnju čelika u

konvertorima s kisikom je sirovo željezo. U
električnim pećima pretaljuje se uglavnom
stari otpadni čelik. Konvertor s kisikom i
električna peć su uređaji za taljenje, a
rafinacija taline (rafinacijski procesi) obavlja
se u raznim reaktorima sekundarne metalurgije
ili metalurgije u loncima, već prema svojstvu i
vrsti čelika.
 To je najvažniji tehnološki i konstrukcijski materijal, a do danas je poznat veliki broj vrsta
čelika. Drugi postupci dobijanja čelika su pomoću Thompsonovog i Bessemerovog postupka i
pomoću Siemens-Martinove peći. Svjetska proizvodnja čelika iznosila je 2011. oko 1490
milijuna tona. Kina je prema podacima iz 2011. najveći svjetski proizvođač čelika (683,3
milijun tona) s oko 45,9% ukupne svj. proizvodnje. Čelike prema procentualnom udjelu
ugljika dijelimo na:
-podeutektoidne
-eutektoidne
-nadeutektoidne.

-Podeutektoidni čelici imaju sadržaj ugljika ispod 0,8 %.

-Eutektoidni čelik ima sadržaj ugljika od 0,8%.

-Nadeutektoidni čelici imaju sadržaj ugljika veći od 0,8 % do 2,11%.

Gvožđe (željezo):
Oznaka za gvožđe je Fe.- od latinskog naziva za željezo „ferrum“.Poznato od ~2500. godina
prije nove ere. Gvožđe ima atomski broj 26, atomsku masu 55,845 , u periodnom sistemu
elemenata spada u metale prelazne grupe. Nalazi se u četvrtoj periodi i osmoj koloni.
Temperatura topljenja je 1530 oC , a temperatura ključanja je 3070 oC. Srebrnaste je boje i za
dobivanje gvožđa koriste se oksidne rude. Sirovo željezo dobijemo u visokim pećima. U
vlažnom zraku korodira i stvara hrđa, a čisto željezo je lahko za oblikovanje u toplom i u
hladnom stanju i zavarljivo je. Čisto gvožđe kao i svaki drugi metal je veoma mehko i dobro
obradljivo i ima malu jačinu. Željezo u prirodi se javlja u obliku magneta odnosno u obliku
crnog kristala. Gvožđe je najrasprostranjeniji elemenat u zemljinoj kori, ima ga oko 5 %.

Legure gvožđa :
Gvožđe odnosno njegove legure su i danas najvažnije u takođe najviše korišćene u tehničkoj
praksi, nekada se označavaju zajedničkim imenom tehnička gvožđa. U cjelokupnoj svjetskoj
proizvodnji metala njihov udio je 95%. Velika proizvodnja tehničkog gvožđa omogućena je
dovoljnom i pristupačnom rezervom gvozdene rude u zemljinoj kori, relativno lahkim
načinom prerade rude gvožđa i velikom raznolikošću fizičkih i hemijskih osobina legura
gvožđa. Legure gvožđa su polikomponentne (kompleksne) legure koje osim osnovnog metala
sadrže uvijek manju ili veću količinu drugih metala. Sa izuzetkom čistih vrsta gvožđa
dobijenih posebnim postupcima. Neki od dodavanih metala ulaze u gvožđe pri njegovoj izradi
dok drugi se dodaju namjerno radi postizanja traženih osobina legure.

Metalografska ispitivanja

Metalografija sebavi istraživanjem strukture metala i
legura pomoćusvjetlosnog(metalografskog) i električnog mikroskopa. Makrostruktura je
vidljiva golim okom ili uz malo povećanje. Mikrostruktura zahtijeva pomoć mikroskopa, a
povećanje treba biti barem 25 puta. Metalografska analiza može dati podatke o sastavu
materijala, prethodnoj obradi i svojstvima, posebno:

 veličinu kristalnog zrna

 prisutne faze
 hemijsku homogenost
 raspodjelu faza
 deformacije strukture nastale nakon plastične deformacije materijala
 debljinu i strukturu površinskih prevlaka
određivanje pukotine i načina loma.

Reakcije transformacije u toku hlađenja legure sa sadržajem ugljika od 0,9 % :

-Na temperaturi 1486.24 oC : T γ + T (legura iz jednofaznog područja prelazi u
dvofazno odnosno talina (rastop) prelazi u područje austenit + rastop)
-Na temperaturi 1408,92oC : γ + T γ (legura iz dvofaznog područja prelazi u
jednofazno, odnosno austenit + talina prelazi u austenit)
-Na temperaturi 793,56oC: γ γ +Fe3C + ledeburit( legura iz jednofaznog područja
prelazi u područje austenit + sekundarni cementit + ledeburit)
-Na temperaturi 723oC :γ +Fe3C + ledeburit P + Fe3C (legura prelazi ponovo u dvofazno
područje, odnosno austenit + sekundarni cementit + ledeburit prelaze u perlit + sekundarni
cementit ).

Sadržaj ugljika (C u %): 3,3

Strukture legura na temperaturamaT1=1230oC , T2=980oC , T3=650
C:
o

-T1=1230C (dvofazno područje: rastop + austenit)

o

-T2=980 oC (trofazno područje: austenit+ sekundarni cementit + ledeburit)

-T3=650 oC (trofazno područje: perlit + sekundarni cementit + ledeburit)

Procentualno učešće pojedinih faza na temeraturama T 1=1230oC , T2=980

o
C , T3=650oC :

 T1=1230 oC

a'=6.27 mm
b'=50.64 mm

a' 6.27
fR= ' * 100%= 6.27+50.64 * 100% = 11.1%
a +b '
 b' 50.64
fγ= '
∗100 % = * 100% = 88.9%
a +b ' 6.27+50.64

% udio C u 1':
1'%C = 38.73 * 0.02 = 0.77%C

% udio C u 2':
2'%C = 95.64 * 0.02 = 1.9%C

 T2=980 oC

fγ=100%

% udio C u 1'':
1''%C = 3.58 * 0.02 = 0.07%C

% udio C u 2'':
2''%C = 53.48 * 0.02 = 1.07%C

 T3=650 oC

a'''=44.16 mm
b'''=288.5 mm

b' ' 288.5

fP= a ' ' +b ' ' * 100% = 44.16+288.5 *100% = 86.7%

a' ' 44.16

fFe3C''= a ' ' +b ' ' * 100% = 44.16+288.5 *100% = 13.3%

% udio C u 1''':
1'''%C = 0.84 * 0.02 = 0.017%C

% udio C u 2''':
2'''%C = 6.67%C
Literatura :

1. Materijali I ; Džafer Kudumović

2. Materijali I ; Omer Pašić
3. Literatura sa interneta:
-https://ironlady003.wordpress.com/2013/12/05/dijagram-stanja-fe-fe3c-metastabilni/
comment-page-1/