Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Biblija U Stripu 02 - Abraham - 2

    Uploaded by

    Зоран Радовић
    113 views32 pages
    zoran

    Original Title

    Biblija u Stripu 02 - Abraham - 2

    Copyright

    © Public Domain

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    zoran

    Copyright:

    Public Domain
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    113 views32 pages

    Biblija U Stripu 02 - Abraham - 2

    Uploaded by

    Зоран Радовић
    zoran

    Copyright:

    Public Domain
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 32
    ' _ BIBLUA U STRIPU | U STRIPU / STAROZAVJETNI J JUNACL z ABRAHAM prijatelj Bozji, prvi vjernik RIJEC IZDAVACA Kad je 1968. izdan novi prijevod cjelokupne Biblije na hrvatskom jeziku, urednik Je u uvodnoj rijeéi tada napisao. »Biblija je najéitanija i najvige prevodena knjiga koju je dao stvaralacki genij Govjeanstva. Za krécane — katolike, pravosiavne i protestante — ona je sveta, inspirirana i kanonska knjiga. Za svakog Govjeka Biblija je istovremeno zbirka povijesnih isprava i knjiZevno djelo izvorne i neprolazne umjetniéke snage. Ona pripada zajednickoj kulturi éovjecanstva. Po postanku i jeziku, po sadrzaju i stilu, po slikovitosti i metatorici, Biblija nije jedna knjiga, nego zbir knjiga koje su nastajale u razdobljima od 13. stoljeca pr. Kr. do 2, stoljeca nase ere, a naziv obuhvaca: Stari zavjet i Novi zavjet. Za Zidove je Stari zavjet religiozna knjiga koja je svojevrsna antologija hebrejske knjizevnosti, Zariéno jezgro misli, estetike i morala. U biblijskim knjigama ujedinjuju se razliéiti knjiZevni rodovi i stilovi od epskoga i romanesknog do gnomskoga, dramskog i lieskog Pjesnici i umjetnici svih meridijana kroza stoljeca nalaze u Bibliji izvore i teme stvaranja. Velika djela i razdoblja svjetske i nacionalne knjizevnosti, likovnih umjetnosti, glazbe i arhitekture nije moguée, u punini, razumjeti bez poznavanja biblijskih prizora sadrZaja i likova..« (J. Kastelan). Sada njezini dijelovi poéinju izlaziti i u oslikanom obliku — u sveséicima. Ukupno ée izaci 48 sveSciéa: 24 iz Staroga i 24 iz Novoga zavjeta. Namijenjeni su u prvom redu djeci i mladima, Ovo izdanje izlazi na najrazlicitijim jezicima na svim kontinentima svijeta; kod nas Ce iziaziti istodobno na hrvatskom i slovenskom jeziku, Nekoga ée ovakvo izdanje, mozda, iznenaditi, Medutim, ne smijemo zaboraviti a oslikana Biblija, upravo Biblija »u stripu« nije nekakva velika novost. Jer Sto su Grugo bili svi oni oslikani biblijski prizori po srednjoviekovnim crkvama, oni nebrojeni oslikani biblijski rukopisi i kasnija ilustrirana izdanja Biblije? Za nepis- mene Biblija se nekada prepricavala slikom — »Biblija pauperums. A suvremeni su narastaji, — kao ni jedan do sada — narastaj slike. Otuda odjednom po svemu svijetu opet ovakva oslikana izdanja. Ona su zato izvrsno pomagalo danasnjoj djeci Za prvo osobno i pojedinaéno upoznavanje s Biblijom, ali su vrlo prikladna i za sustavniju obitelisku i vieronauénu biblijsku i opéekulturnu pouku. Radhnja u ovom izdanju strogo postuje biblijsko kazivanje; podno slika se — radi usporedbe — dodaju u odlomeima izvorni cjeloviti biblijski tekstovi; popratna objasnjenja plod su pouzdane katoliéke biblijske znanosti. Medu diecom i mladima iz svega svijeta ovi su svescici nasii nezasitne citatelje. Jednake duhovne i kulturne plodove Zelimo i nagim éitateljima. Naslov izvornika: L'historie du Peuple de Dieu 2. L'ami de Dieu le premier des croyants. Cilj je ove zbirke da nas kroz strip upozna s Biblijom, preko glavnih likova 0 ijem nam Zivotu i djelu govore sveti spisi Autor scenarija stripa, tumagenja i komentara jest o. Pierre THIVOLLIER. Pregledao bibligar: Etienne CHARPENTIER. Autor crteza: Xavier MUSQUERA Urednik: dr Antun KRESINA ‘adaju: KRSCANSKA SADASNJOST, 41001 Zagreb, 0p. 494, Marulidey trg 14, tel. (041) 444-102, DRUZINA, 61000 Liubliana, Cankarievo nebreaie 2 ‘Odgovara: dr Viekoslav Bajsié, Zagrob, Kaptol 31 |Imprimatur: Nadbiskupski duno stol Zagreb br. 2184/1981 © Les Editions du Bosquet, Salon de Provence © za SFRJ by Kré¢anska sadatniost, Zagreb. Fotosiog: Krécanska sadagnjost Tisak: CGP Veter Maribor 1981, \ Ezexieve, 7 1x tovarx Bota, | notes 1 NAM pRIBOVIEDAT POMEST NABEG PRAGCA STARIM PREDATAMA C DAKLE, TAKO, SVIDA DA NAS ViDI ROBOVE U TURIN: SKkOS ZEMLAI?, A, h KAKO JE SACUVANAG NAGIM, DA 3 Boa skiopio savez SABRAHAMOM | | NASIM NARODOM 1 DA NAS. / Be ON Ne MOZE NAPUGTITY A “DANE ZANIaEzE 4s KAO Pras SANOGA SEBE Heasee |... lead éeno OVE KUENIE OOAE ANI PROCIBCEN|, NANOVO OFIvLIE: wy kage Arian. Peonad Uzm svoca sua [2AKA, KOJEGA ToLike 1308/5. si Mi G& PRINGET! kao ZRTvU, a _ F Smricut H0...Prige- KARTE OVDIE DOK ONE: | Faw | ak ODEMO NA ETNITE NA | Bros ot pRINESENO meeaKu.. A \ Zervu Bosu, | Pontaett ZeRavicn fe [ Ecvamenies. | ( paerenmo | servemers Bar | Nine aewareu 2rtvuje svog Ne Dizi RUKU NA DIETE! Bos ZNADE KAKO TI, NIGt OKLIEVA ‘Feyyuaes 10 3 BOvOLINS.. |... DA _UMtEsTO | Tepe Zerva taros | | ok sue ovas {| Ob canas, Zvore { Nasa Ge Zerva, EMIT BRTVO- Bos we ziouzuce DA GvRSIM TAD veut vaeesxt | Peeokeer U SVEMU GOH PLEMENU,ZA Sve poToueTvo'... Kako 26 DOBRO Sto \gat a vaeRovA0'.. SADA UVIDAM KOO | — {HIS Purest vonio Y{ leade, mio DiWeTE, HascnO | co Nagin Sro NAS EEKATU | Pri prvom | povrnom éitanju 22. pogiav lia Knjige Postanka osje¢amo pobunu. Ka: ko Bog moze traditi od Abrahama da mu Ertvuie svog sina Izaka? Izaka, jedinca kojegaje Abraham dobio pod stare dane,po Bodjem, obeéanju, jedino dijete niegove rase koje bi mu moglo osigurati Zeljeno potomstvo. Izakovo Zrtvovanje ‘Treba uti u mentalitet onaga vremena ada je konaéno slozena sveta knjiga koi nam iznosi ovaj dogadal. Uzroke koji sile Zovjeka da djelule, bilo dobro bilo 2lo, pript sivali. su u starini bogovima. U svemu sv Vidjeli bezanstvo kao prvotni uzrok. Azapra- vo Bog prepusta Eovieka njegovu razumu i slobodi. No, uv odredenim prilikama Zivote Kip Abrahamovna jednom od portala katedrale u Chartresu (Francuska)iz XII stoljeca: Abraham, a éasu kad se sprema Zrivovati svoga sina Izaka, cuje glass neba. 12 pokazivalo se, ili odmah ili kasnijo, da neka diela ne potjegu od jjus; samih. Duh Bodi, ostaviajusi ipak \judima slobody, preplav- livie th, nadahnjule i potige na odredeni in, makar to 8to traZi moze izgledati zbunju- juée i neshvatlivo. Bog ima razloga kojinas nadilaze, Produbljenije éitanje ovog biblijskog od- lomke otkriva kako se Bog, kao dobar odgaiateli, sluki obigajima’ odredenog naroda da bi, u nekim prilkama, pruzio veliku pouku koja ée znatiti korak napriied u mentalitetu i ponaganju pojedinaca i naroda, To se dogodilo i u ovom, Abrahamow slutaju. U zemijama Srednjeg istoka, u Ab: rahamovo doba, odevi su raspolagali Zena- ‘ma idjecom po svojo] voli isvojim hirovima. Nisu trebali polagati raéuna a svom pona- Sanju. To je vidljivo iz Abrahamova odgo: vora sinu Izaku kad ga.ovaj,na putu prema mjestu Zrtvovania, pita adie je rtva prinos: nica: To te se ne tite, Bog ¢e se za to pobrinutil A ipak!.. U nekim velikim prigo: dama nije se oklijevalo Zrtvovati jedno od svoje djece ns oltar idol, da bi ljudt bili tako sigumniji da €e dobiti neku vanu milost, npr dobiti rat, ukloniti epidemiju, izdjedi glad (Upuéujemo na dokumentacijuo ovo) temiu br. 8 0v09 bibliskog niza, u vezi sJiftahovim Ertvovanjem svoje kéeri. Tu Ge se takoder Vidleti kako su iludske Zrive neobigno aktu: alan problem sve do nagih dana) Evo, dakle, Abrahama. pred sinom, sve- zanim 22: spaljivanje na Ertveniku, na vrhu brda. Zrtveni je as doSao i, usprkos liubavi 2a svoje dijete, Abraham je odluéan. U dnu srea, on je uvieren da Bog tra3i od niega tu Zrtvu. lako je u beziziaznom polozaiu, on zadrZava povierenje u Boga. Poslanica Hebrejima (11, 17-19) primjeéuje: Abraham rmisli: ako Bog tradi od njega da mu 2rtvuje sina, to Je zato Sto mu ga on i nakon smrti mote vratiti va All tada Duh Bokii nadire silinom v Abra hamovu svijest,te on upresudnom trenutku primjeCuje ovna koji se zapleo uZbunje.On shvaéa, Shvaéa da je Bog htio samoiskusati njegovs vjeru ida apsolutno odbacuje liud- ske rive, Ubuduée umjesto ljudskih irtava Ertvovat Ge se samo Zivotinje. A to és biti golem napredak u liudsko} svijesti No to nije sve. Bog takoder Zell da se shvati kako otac nema viasti nad Zivotom i smréu svoga dieteta. Tonijeroba il Zivotinja kojom se mode raspolagati po. svojoj vol vet osoba beskrajno dostojna postovania, Izak, sin Abrahamov, poSao je prema miastu Zrtve nosed! na ramenu snop deve na kojime je trebae biti spaljen. Alf bio je posteden. Isus, pak, morao Je nositi do mjesta smaknuca na Golgoti drvo svoje muke, da bi na njemu bio raspet. Nebeski Otac nije posredovao da ‘spilled! Zrtvu svoga Sina stvorena na sliku: BoZju. Djecu roditelji ne- maju radi sebe, veéradi njih samih. Djeca se ‘odgajaju da bi ostvarila u viastitom Zivotu aum, zamisljajo ljubavi Sto ih je Bog imao za svakoga od nijih kada su dolazila na svijet. Bog nije htio.da Izak bude Zriva. Kao Sto nam kaze bibliiski pisac u svom slikovitom jeziku, on je zaustavio Abrahamovu ruku Medutim, dvije tisuée godine poslije, na brezuliku Golgoti u Jeruzalemu, Bog nece posredovati da sprijediZrtvu svoga Sina. On 13 6e se sam 2rtvovati u svom Sinu, s kojim je jedno, Tuje na djelu veliko otajstvo, mister koji nas nadmasuje, inije vazno ako nag um to ne dohvaca, Kako da mi, ijudska bia, proniknemo misao Bozju? Sigurno jest to danas Bog bezgranitno liubi Uro 3 Swen, dena Aseasavtova, uneca. Tit Dand, WA TaGu U Heeront, G02 86 po OBICAIY TeeovaLo TSKLAPALI SE POSLOV)... POZNATEMO. SPILIOM, STO PRIPADA ErRONU KNJ. POSTANKA, gl. 23. - Sara umrile u Hebronu. Abranam je sao u zalost 28 Sarom, te prozbori sinovima Hetovim: »Premda sam j@ medu vama doseljeni stranac. prodajte mi zemiist 9r0b, da mogu sahraniti svoju pokojnicu« A sinovi mu odgovore: ~Saslusaj nas, gospodine. TI s/‘zabranik Booz) Hetovi odgovore: »Saslusaj nas, gospodine, Tisiizabranik Bodii u 1nago| sredin. Pokopa| svoju pokojnicu u nasem gr0bU. Nitko te od nas nece odbitix Nato se Abra pokioni (u znak zahvale) fe im rede: »Ako se sladete da svolu Aseauane. svi te ede ODaIT! EONS [~ Hesaonci, Mow Zens 2 UMBRIA, DA BAM 2A vate | eTRANAC, DOSELOENIK... ALI MO BIN JE SANRANIT ovat ZEMUal. reo 1 [Srmenan sam | curr za PUNU eer | Erove. pokoinicu sahranim kod vas, zauzmite se za me Kod Efrona da mi ‘prode Spilju Makpeiu u viasnistvo za sahvanjivenje.« A Efron Hetit bio /e sa sinovima Hetovim. On odgovori Abrahamu, tako da ga uju svi koji su sjedili ne trou uz gradska vrata (gdje su se sklapail sviposiovi):»Ne, sasiusa/ me! Ja tebi darivam poljanu i Spiiu &t 1na njoj pred svojim sugradanima, Sahrani svoju pokoinicu.« Abré ham se duboko rakioni | rece Etrony: »Ded me samo posluéaj! Dajem ti cijenu za pollanu; primi je od mene, da ondje mogu ahraniti svoju pokojnicul« Etron odgovori:»Cujme, tozemiiste za 14 a Kao 848 Ho~ Inarod zaista GoweMe7 CAEN, ABR&HAM JE BIO GRETAN Sr0 Je 2oBI0 U WASNISTVO TEDNY Ex87/CU-00 BOGA 1 | OBECANE~ ZEMLIE KANAANSKE, KOVA CE SE POSLITE wazvaT| PALESTINOM. ‘Saruu Spiljina poljen’ Makpelt, nasuprot Mamri, danas Hebronu, u zemiji kanaansko). Mjesto Abrahama u islamu, vjeri muslimana Biblija nam govori da je Abraham imao sina sa svojom sluBkinjom Hagarom i da je todijete, koje je nazvano Jiémaal, bilo prao tac arapskin. naroda. Tako Abraham nijo zatetnik samo izraelekog ili Zidovakog na roda preko svog sina Izaka nego i zaéetnik arapskit naroda preko svog sina Jiémaela, ‘Od Muhameda, velikog musiimanskog proroka (umro 652. g. poslije Krista), Arapi = barem oni koji su muslimani — iskazuju veliko 8tovanje Abrahamu (oni ga zowu Ibra- him), To Stovanie iskazuju i svi Nearapi koji 54 po vieroispovijesti muslimani.Abrojnisu: ima ih danas oko 700 milijuna, te pripadajy razligitimnacijama,rasama, jezicima’ kultu- Za muslimane, kao i za kr8¢ane, Abra- ham je prvi od »viernin«, prviod onih koji se uzdaju u Boga i potpuno mu se predaju, koji my se »pokoravajus (to je uglavnom smisao rijeei »muslimans, ‘Meka, sveti grad mustimana. Oko svetista »Cabee vidi se nepregiedno mnostvo hodoéasnika v molitvi, Ko Caste spomen na Abrahama (Ibrahim) 16 Nagin na koji Kuan, sveta knjiga musii mana, predstavija Abrahama pomalo se raz- likule od bibliskog navina. U Biblii, Abra- ham je uistinu vrio blizak Bogu: on rasprav- lia, clenka se s njim. U Kur'anu, medutim, ‘Abraham se ne bi nikako usudio raspravijati 's Bogom, toliko je Bog iznad éovieka. Pred Bogom se musliman smatra slugom vrlo Uzvigenog Viadara tija je mo¢ bezgraniéna 110d kojega se ne trade obja&njenja za ono Sto Eini, aTko si ti, Coviete, zmo pijeska u ustinji, da bi raspravijao s Alahorn?« (Alah Je ime kojim muslimani zovu Boga) Abra ham je jedini Goviek kojega se Kur'an usu- ddio potastiti nasiovom »Prijatel] Bo3}ix. (Ono to je obiljezilo Muhameda, velikog proroka islama, jest viera Abrahamova u Jedinog Boga, ne toliko njegova viera v Bozja obetania, kako to inaée naglasava Biblija. On je u Abrahamu vidio »rusitelia idola« koji se odijelio od svoje porodice i ‘svog naroda da bi davao éast Jediname Bogu. Dakle, za Muhameda je Alah jedini Bog oko kojega treba da se saberu svi narod. ‘Ako je Abraham prvi poutio Coviegan- stvo Stovanju Jedinog Boga, on je takoder pprutio i heroiski primjer podiaganja Bozjoj volil — Bog je od njega trazio da mu Ertvule sina. To su duije tvrdnje koje su okosnica islama, vjeroispovijesti muslimana. U islamu i svu umjetnost obiljezava ta deja 0 Jedinom Bogu Abrahamovu, kojaga ne mode dotarati ni8ta stvoreno. To je raz log Sto s* u modejama (ili ¢Zamijama, kako se kaze u Turskoj | zemliama turskog utie- caja) ne vide slike ill kipovi ijudskin likova, vee samo arabeske, retenice iz Kur'ana i apstraktna umietnost Islam duguje Abrahamu i svu svoju slu- bu BoFiu, U svakidaénjoj molity’ musliman spominje Abrahama uz Muhameda, On do- ziva w sjecanje veliku godignju proslavu iz Aid-el-Kebira li svetkovinu ovna (Kurban — bajram). Svaka obitelj, koja mode, rtvuje ovna i blaguje ga, i taj obrok ima odredeno sakralno znatenie, jer je spomen na Zrtvu kolu je prinio Abraham namjesto svog si Izaka (koli bi zapravo bio Jigmael, po mus: limanskoj predaii). Na velikom godiiniem hodotagéu u Me- ku, glavni sveti grad islama, u Arabili, u kojem sudjeluje otprilike milijun osoba, kroz Iiturgijske se obrede ofivijavaju bibliiska sie¢anja ili muslimanske predaje o Abra- hamu. U velikoj mo8eji hodofasnici sedam puta obilaze »Cabue, kuéu Bodju koju je navodno sagradio Abraham. Oni éaste po: ljupcem glasoviti xCraj kamen, vrstu aero lita Koll je, kako kaze predaja, po andelu Gabrielu (arapski Dzibril) posian Abrahamu ‘koji je navodno posiusio kao kamen teme- ljac za ovo zdanje. Sudjeluju i u vrsti utrke izmedu dva bredulika Sto dominiraju nad Mekom, u spomen na Hagaru, sluskinju Abrahamovu i majku Jiémaelovu, koja je hitala u potrazi za Izvorom vode, za svoje dijete Sto je umiralo od 2edi u pustinii, ve dok je Nebo nije Gulo. | svi se idu napiti na zdenac Zemzem j izvor na njemu. Drugi obred: svaki hodotasnik bace sedam ka: menéiga o jedan stup koji simbolizira De- mona, u spomen na ku8nie 8to su morale ‘obuzeti Abrahama dok je oklijevao da li da 8e pokori zapovijedi Bozioi. Na kraiu sudje- Iuju u s2rtvovanju ovna« u spomen na Abre- hama, koji je, po Bozo} zapovijedi, Frvovac ovna umjesto svoga sina. Kako vidimo, Muhamed je predstavio svoju islemsku religiju kao povratak Abra: hamovo} vier. KrS¢ani morajuznati da muslimaniZaste istoge Boga kao i sami krEéani, te nastoje biti predani njegovo) voli, zatim da prznaju Isusa (oni kaze Isa) kao velikog proroka, ai _Slavni»Crni kamens, smjesten u kutu svetiste »Cabosu Meki, Koji hodoGesnici doleze ne vieruju da je on Sin Bosji— u tome je PoUubit. Po predali, on je blo posian Abrafiamu po andelu Gabrielu (Odibrily), da sagradi volika razlik. Aueu Boti ee Te ee Moseja uv Hebronu, To je nekadasnja crkva, iz 12. st. U njo| $e Stuje spomen na Abrahama, lzaka, Jakova i njihove Zene, pred nadgrobnim spomenicima podignutim u njihovu éast. Ali do danas nijedan znalac nije dobio pristup u unutrasnjost; musiimani se tome suprotstavijaju. Unutrasnjost, dakle, jog uvijek Krije 28 nas svoje tajne. 2 DruStven Drustveni | obiteliski Zivot plemena (ka- ese iklana) pastira selilaca, kakvo je bilo | Abrahamovo, Izakovo ili Jakovljevo, Dio ie ureden prema obigajima predaka, a ti su ‘bia vro bliskim ili uoravo nadahnuti pro~ pisima zakona koji su pronadeni v iskopi+ nama Babilona i drugih starin gradova Sre- dhjeg istoka, Glavar obitelii it porodice, koli upraviia ‘svim plemenom itemelji svoju moc na pravu prvorodenstva, ima neogranitenu viast nad svojim Zenama (esto ih ima vie), 8 tako | nad svojim sinovima, koli mogu biti | o2e- neni | imati svoju djecu, nad svim slu&ki- ‘njama i robovima. On je | gospodar staca, Medutim, katkad viast nad plemenom mote postati | predmet suparnigtva, kako to po- kazuje povijest blizanaca Ezava i Jakova (Kojiga Postanka, gl. 25.40.27), U Zivotu plemena, glavar ili starjegina donosi sve odluke. Niegova je du3nast da 58 tlekom godina i razlititin godisnjih doba Pobrine za boliu ispagu, Sto prisiljava na Beste seobe | nove logore, asobito u rar dobijima suse, Po potrebi on daje kopati ‘buner, da se dosegnu podzemne vode, ili Sator pastira seliiaca, satkan od kozje dlake, kakay Se jos moze vidjeti u nekim zemljama Istoka, npr. u Afganistanu. nomadskog plemena sagraditi cisterny 2a skuplianie kignice. 0 tome svjedoti slavni zdenac koji se pripl- ‘uje Jakovu — no koji je svakako vrio star — a mode se i sad vidjeti u pokralini Samarij Taj je zdenac dubok 30 metara, Jedino bogatstvo nomad jestu stade. Ona in opskrbljuju: miljekom, sirom, me- 80m, kozom. Na saimovima se mijenjejv Livotinje za odjetu, Sator, kuhinjsko po: edino bogatsvo nomadajesu stada. Onaih Jedino bogatsvo nomadajesustada. Onaih opskrbljuju miliekom, sirom, mesom, koZom. Na sajmovima se mijeniaju Zivotinje 2a odjecu, Sater, kuhinjsko posude, bron: Gani alat i oruie, zlatni i srebrni nakit. lise, Pak, Zivotinje prodaju za novac. Natrgu, na utvrdenim gradskim vratima, sklapaiu se Poslovi, pred prisutnim iudima kao svjedo- ‘cima. (usp Post, gl. 23). Nomadski klan ivi pod velikim crim Satorima, sagitim od kozlin kota, spojenin jedne uz druge, il satkanim og kozje dake. Unutra su pregradeni u vige odieliaka od kojih su neki rezervirani za Zene | djecu, Glava obitelii odlubuje 0 Zenidbi svoje 18 i obiteljski Zivot djece. Momak i dievojka ne biraju se slo ‘bodno | nemaiu pravo kazati svoju rijet. Mladotenja kupuje nevjestu darovima (Pos, Mladotenja kupuje neviestu darovima ost, gl. 24), a mlada donosi miraz, 8to je predmet ditave jedne trgovine medu njiho~ vim roditeljima. Vjenéanje je prilka za evet kovanje, gozbu i religiozne obrede. Jedan mu moze imati vite Zena. Pored zakonitin ena moze uzeti za supruge Istubkinje, koje je kupio kao ropkinje, | njima raspolagati po \olji. One su pod viaSéu zakonitih Zena:toje sludaj Hagare EgipCanke koju Sara, zako- ‘ita supruga ali nerotkinja, daje svom sup- rugu Abrehamu da bi slekao potomstvo. Dijete koje se rodi iz takve veze pripada supruzi — a ne sluskinji — ako ga supruga htiedne priznati. To se nece dogodit s dje- Eakom Jismaeiom. Njega ¢e Sara zajednos njegovom majkom Hagarom protierati (Po- jegovommajkom Hagarom protjerati(Post gl 161 21), Ovo se dogadalo prile nekin 3500 godi- na.,.To su plemena 8 obiGajima koji nam izgiedalu tako sirovi, ali i zanimljvi i po mnogotemu bliski brojnim narodima koji i do danas postoje. ‘aravane pastira sel Jakova, doéaravaju nam kako 8 Karavanseraj u Taskurganu, karavanskom gradu Afganistane, do¢arave nam kekav je morgo biti saiam gdje su se sklapall posiovi u Pasttiri selioci Srednjeg istoke stiéu do i2vorista vode | Arcaju na magarce mjesine napunjene vodom. Mjesine su napravijene od kozie koze, sasite u obliku vrece, da Sto duze drze tekucinu i éuvaju njenu svjedinu. U logoru dene loze drvaizmedu kamenja i pristavijaju lonce. Jedne mlada majka probire zrnje prije nego ce ga sarnljti,a usput dojidijete...Ove scene iznomadskog divota, koje Suna putu da iséeznu, Odivijavaju biblliske zg0de iz vremena praotaca. 20 7, Podinaem sranaen MO BIH VIOIET: [ Izawa Kao OF ete a | NoGaA...Ati DIEVOIKON | NASe kRvI, Iz Moae RODNE ZEMLIE. VOERNI SLUGO, HO: BIA Tl POWERM VALAN. ZADA- TAK, Pods 23 U MoI RODNI KRAI I ZABRATI MEBU DIEVOIKAMA. NA. SEG PLEMENA JEDNU KOUA SE PRIS: Tou Izaku za Zewu.. Nau ¢e5 00 vest! 4 conom. MeTNi RUKU NA MOE STEGNO | ZAKUNI SE DA GES W2VRSITI NAL Daren tr wa RASPOLAGANIE DESET Ronnser de& name: Se ZaRUEMeXe BAROVE Kune se 04 du ZABRAT PRAVU DOE YOUKU ZA TVOGA SINA.. LI AKO ONANE HTREONE SA HINOM,NEKA ME NE: VEZUTE PRISEGA | KNJ. POSTANKA, gl. 24. - Abraham bijase ves ostario, zaSaou godine, a Jahve ga je blagoslivijao u svemu. (Uto je doslo vrijeme da ozeni svoga sina Izaka,) Abraham pozove svog povjeriiivog slugu (Elezera). »Zakuni se vJahvom, Bogom neba i Bogom zemlje, da mome. sinu neces nabaviti za Zenu ni jednu od kéeri Kanaanaca, medu Kojima boravim, nego ées atid! umojrodni kralitu dobavitiZenu mom sinu Izaku.«A sluga mu reée:»A sto ako Zena ne hijedne ici za mnom u ‘ovu zemlju? Hocu lija onda odvasti toga sina u zemlju iz koje siti do6a07 Abraham mu odgovori: »Dobro pripazi de onamo ne vodis ‘moga sinal Jahve, Bog nebess, koji me odveo iz kuce moga oo8 i rodnog kraja, pod zakletvom mi je obecao: Tvome cu potomstvu rodnog kraja, pod zakletvom mi je obecao: ‘Tome cu potomstvu ati ovy zemlju (kanaansku).’A ako Zena ne bude htjela za tobom 21 OG, t 696 biti osloboden od ove moje zakiotve.« Sluga stavi svolu ruky pod stegno Abrahamu te mu se zekune. fer opremi deset gospodarevih deva, ponese sa sobom svakog biaga svoga gospodara, pa se zaputi u Aram Nabarajim (u Medurjeéje, Mezopotamilu, t, kraj izmedu rijoka Eutrata | Tigrisa,) gdje je tivio Nahorov, brat Abrahamov. Pust dove da polijezu izvan grade, pokral studenca. Bijase voter, ked : fone iziaze da crpe vodu. Onda rete: »Oh, Jahve, Boze moga “Evo gene apse ama, molit te, izidi mi danas u susret i mome [] 3© Zio Nanon Apea- Abrahamu milost iskazi! Evo me kraj studence, a kéeri MAMOV BRAT... SAV NRE Abrahama, molim te, izidi mi danas u susret | mome gospaderu 200 1 Abrahamu milost iskaZi! Evo me kraj studenca, a kéeri onth ir fa) Ovex. ZaustaviT CEO {grada dolaze crpsti vodu; pa neke djevaika kojoj a recem: Molim SE KRAY STUBENCA te, spusti svoj vré da se napijem’, a ona odgovor': Pil! | deve éu ti rs ‘napolit, bude ona kolu si odredio za svoga slugu lzaka. Tako éu saznati da 10 milost mome gospodaru.« zz Boze woas cos- y af pooara Apeanama, igs BaIpeAari Mi SRETAN ¥ susret... ALi ako on Meou al DREVOIKAMA PREPORNAM ONL! il youu T NAMBENGUTES braKu EDVELER CE SVE ONE edi ovAMe Po vooU THas wea. Deve su veto Zepne... PRATHIU mal. Ea srranac} Tek &10 on to Izrede, gle, dode Rebeka, unuka Abrahamova Nahora. Dode ona s kréagom na ramenu, Djevojka je bila dievica koju nitko jos nile dirnuo, Side‘ona k vrelu, napuni Je opet gore. Sluga (Eliezer) potréa joj u susret i rece: kréag, i Daj mi malo vode iz tvog vréale »Pij, gospodine!« odgovori ona. Brzo spusti kréag na ruku | dade mu pit. Kad je njega napoiila, reée: sNalit Cu | tvojim devama da se napoje-«Izlivsi Drzo kréag u kortto, otréa natrag zdencu da ponovo zahvaca, | tako nall svim 23 njegovim devama, Covjek ju je Sutke motrio ne ili saznao je li Jahve njegov put uspjesno priveo kraju ili nije. Kad su deve prestale piti, Goviek izvadi viticu od zlata i dvile narukvice te h

    You might also like