TOKOVI NOVCA U

ZDRAVSTVENOM
SEKTORU FBIH
UVODNE NAPOMENE

Organizacija, finansiranje I pružanje zdravstvene zastite u BiH je u nadležnosti entiteta, D.B. I 10 kantona
koji također uzivaju visok stepen autonomije u oblasti zdravstva. Iz ovog proizlazi da zdravstveni
sitem u bih cini 12 podsistema.

Na nivou BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH je jedino tijelo javne uprave s određenim nadleznostima
u ovoj oblasti. Sukladno Zakonu o ministarstvima BiH, ovo ministarstvo je ovlasteno za predstavljanje
BiH na međunarodnom nivou, uspostavljanje osnovnih principa za koordinaciju I koordinaciju entitetskih
planova u oblasti zdravstvene zastite. Iz tog razloga u sastavu Ministarstva civilnih poslova BiH, kao jedna
od organizacionih cjelina, djeluje Odjel za rad, zaposljavanje, zdravstvo, socijalno I penziono
osiguranje.Sistem zdravstva u FBiH je decentralizovan I večina nadležnosti je data kantonima.
Zdravstveni sector u FBIH je sačinjen od:

 11 ministarstava ( 10 kantonalnih I 1 federalno )

 11 zavoda zdravstvenog osiguranja ( 10 kantonalnih I 1 federalno )
 11 zavoda za javno zdravstvo
 Javne I private zdravstvene ustanove
Zdravstvena zaštita u FBiH sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti se provodi kao primarna,
specijalističko-konsultativna I bolnička zdravstvena zaštita. Zdravstvena djelatnost se provodi u
zdravstvenim ustanovama u javnom sektoru I u privatnoj praksi.

Mreža davalaca zdravstvenih usluga u FBiH u 2014. godini se sastoji se sastoji od:

- 3 univerzitetska kliniča centra

- 7 kantonalnih bolnica (Bihać, Travnik, Goražde, Zenica, Livno, Orašje, RMC Mostar)
- 8 općih bolnica (prof. dr. Abdulah Nakaš, Sanski Most, Gračanica, Tešanj, Bugojno, Nova Bila,
Jajce, Konjic)
- 2 specijalne bolnice (Psihijatrijska bolnica Sarajevo I Bolnica za TBC Travnik)
- 4 lječilišta (Bihač, Fojnica, Olovo, Gradačac)
- 13 zavoda za specifičnu zdravstvenu zaštitu
- 79 domova zdravlja
- 23 apoteke
- 11 zavoda za javno zdravstvo
- Zavod za transfuzijsku medicine FBiH u Sarajevu

Prema podacima kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja u 2014 u FBiH je evidentirano 1087
davalaca zdravstvenih usluga u privatnom sektoru.
U zdravstvenom sektoru FBiH je u 2014 bilo ukupno zaposlenih 31.244 (1% više u odnosu na 2013), od
čega 22. 431 uposlenika zdravstvene struke, a administrativnih, tehničkih I ostalih ne medicinskih
radnika 7,977. Povečanje broja zaposlenih je evidentirano kod ukupnog borja medicinskih radnika, dok je
smanjen broj stomatologa specijalista, inžinjera medicinske biohemije-specijalista, kao I zdravstvenih
radnika srenje I više stručne spreme.

Pravo liječenja u drugim katonima je regulisano Sporazumom o načinu I postupku korištenja zdravstvene
zaštite van područja kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja kojem osiguranik pripada. Ovim
sporazumom kantonalni zavod zdrvstvenog osiguranja se obavezuje da će pružati usluge liječenja I
zdravstvene zaštite osiguranim licima kada takva lica koriste zdravstvenu zaštitu van područja
kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja kojem osiguranik pripada I to:

- Osiguranim licima ostalih kantonalnih zavoda z. o. koja imaju prebivalište na području

kantona na kojem koriste zdravstvenu zaštitu.
- Osiguranim licima koja privremeno borave na području kantonalnog zavoda zdravstvenog
osiguranja na kojem koriste zdravstvenu zaštitu, radi školovanja, studiranja I stručnog
usavršavanja.
- Osigurabin licima kojima treba pruziti hitnu medicinsku pomoć
- Osiguranim licima koja su u skladu s općim aktom kantonalnog zavoda kod kojeg su
osigurana, upučena na liječenje u zdravstvenu ustanovu na području drugog kantona.

Za vrijeme godisnjeg odmora, službenog putovanja ili izvođenja privremenih radova na području
drugog kantona, osigurana lica imaju pravo n hitnu medicinsku pomoč.

Ako zdravstvena ustanova povjerilac primi na stacionarno liječenje bhitna slučaj, dužna je u roku od 3
dana o tome obavijestiti kantonalni z.z.o dužnika kojem osiguranik pripada, o datumu njegovog prijema
na liječenje, dijagnozi I predviđenom trajanju stacionarnog liječenja a radi davanja saglasnosti na to
liječenje.

Sličan sporazum postoji između entiteta I Distrikta Brčko.

Iako je po Zakonu o zdravstvenom osiguranju system obaveznog zdravstvenog osiguranja zasnovan na

načelima solidarnosti I uzajamnosti, a Zakonom o zdravstvenoj zaštiti zagarantovana jednaka prava na
zdravstvenu zaštitu svim osiguranim licima u FBiH, pravo osiguranih lica na zdravstvenu zaštitu I druga
prava koja proizlaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja sup po kantonima neujednačena, što je
največim dijelom uzrokovano visokim stepenom decentralizacije zdravstvenog sistema u FBiH. Osigurana
lica u svim kantonima ne ostvaruju jednaka prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja niti imaju
jednak pristup svim nivoima zdravstvene zaštite I odgovarajučim zdravstvenim ustanovama (posebno po
pitanju ostvarivanja prava na usluge u oblasti tercijarne zdravstvene zaštite).Prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja utvrđena su Odlukom o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava (sl.n.
FBiH br. 21/08)1 Odlukom o osnovnom paketu utvrdzena su prava osiguranih lica na zdravstenu zaštitu

1
Ova odluka do danas nije u potpunosti provedena u svim kantonima iz razloga što je istom propisan niz uvjeta
koje je potrebno ispuniti za njenu provedbu u cjelini (nisu ujednačene minimalne stope i osnovice u svim kantonima
kao ni liste lijekova na recept u kantonima sa listom lijekova na nivou FbiH, niti su donesene bolničke liste lijekova.
kao I druga prava koja se finansiraju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. A obim prava u največoj mjeri
zavisi od visine sredstava koja se ostvaruju po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, a
dijelom I od politike kantona po pitanju alokacije sredstava. Obzirom na izražene razlike među kantonima
u pogledu iznosa prikupljenih sredstava (ukupnoi po osiguranom licu), one neminovno dovode I do
razlika među kantonima u pogledu obima prava na zdravstvenu zaštitu. Jednaka prava svih osiguranih
lica u FBiHosigurana su samo u dijelu zdravstvene zaštite koja se finansira iz sredstava federalnog fonda
solidarnosti.

Usklađivanje maksimalnog neposrednog učešča osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite

(participacija) sa odlukom o maksimalnim iznosima utvrđenim na nivou FBiH, nije prihvačeno od svih
kantona. Neki kantoni su umjesto participacije uveli premiju osiguranja koju plačaju sva osigurana lica
bez izuzetka ( uplatom premije na početku godine osigurana lica se oslobađaju obaveze plačanja
participacije prilikom korištenja zdravstvene zaštite, bez obzira koje usluge I u kojem obimu koriste u
toku godine za koju je izvršena uplata premije.

Do kraja 2014. Nisu realizovane ni aktivnosti koje se odnose na osiguranje nedostajućih sredtsava iz
buDZeta FBiH, kanotna I opština za finansiranje osnovnog paketa zdravstvenih prava u svim kantonima.

U 2014 u FBiH je registrovano ukupno 2.019.525 osiguranih lica, od čega 1.266.236 osiguranika(nosilaca
osiguranja), a članov porodice osiguranika 753.289. Osiguranici zaposleni kod poslodavca obezbjeđuju
95% ukupno ostvarenih sredstava od doprinosa dok je njihovo učešče u ukupnom broju osiguranika
38,3%. Stoga se može reči da osiguranici zaposleni kod poslodavca obezbjeđuju največim dijelom
sredstva za zdravstvenu zaštitu I svih ostalih kategorija osiguranika.
Struktura osiguranika I članova porodice osiguranika u ukupnom broju osiguranih lica iskazana učeščem
u postotku u 2014. godini prikazana je u dijagramu koji slijedi:
Zdravstvenim osiguranjem na nivou FBiH u 2014 je obuhvačeno 86,43% stanovništva. Obuhvat
zdravstvenim osiguranjem po pojedinim kantonima je različit. Največi stepen obuhvata osiguran je u
Z.H.K (99,95%), a najmanji u Kantonu 10 (63,94%)

Raspored nadležnosti u oblasti zdravstva u FBiH

Sistem zdravstvene zaštite I zdravstvenog osiguranja u FBiH je koncipiran na principu podijeljene

nadlećnosti između federalne I kantonalnih vlasti. Shodno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti(sl.n.
FBiH br. 46/10) I Zakona o zdravstvenom osiguranju (sl.n. FBiH br. 30/97, 07/02, 70/08, 48/11) u
nadlećnosti federalne vlasti je utvrđivanje politike I donošenje zakona, a kantonalna vlast provodi zakone
I utvrđuje odnosno usklađuje zdravstvenu politiku kantona sa politiokom na nivou FBiH.

Ministarstvo zdravstva FBiH je nadležno za poslove koje nije moguće obavljati na nivou kantona, kao što
su:
 - Granična sanitarna inspekcija
- Razvoj legislative na nivou FBiH
- Kreiranje zdravstvene politike za FBiH
- Planiranje mreža zdravstvenih ustanova
- Izgradnja I razvoj kapaciteta
- Zdravstvene inspekcije
- Razvoj I regulisanje obaveznog zdravstvenog osiguranja
- Pračenje I procjena zdravstvenog stanja stanovnistva

Zavod za javno zdravstvo FBiH je glavna naučna I obrazovna institucija u oblasti javnog zdravstva.
Njegova osnovna zadača je promocija zdravlja I pračenje zdravstvenog stanja stanovništva.

Kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranaja su osnovani radi finansiranja zdravstvenih usluga na nivou
kantona

Federalni zavod zdravstvenog osiguranja je osnovan kako bi se bavio problemima koji proizlaze iz jako
decentralizovanog sistema zdravstvene zastite, nejednakog stepena ekonomskog razvoja pojedinih
kantona I nedostatka međukantonalne pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem.

Upravo iz tih razloga, članom 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju, obrazovan je Fond solidarnosti
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu federalni fond solidarnosti) u cilju ostvarivanja jednakih
uvjeta za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za određene prioritetne
vertikalne programe zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju, i za pružanje prioritetnih najsloženijih
oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti. Time je osigurano finansiranje liječenja
najtežih oboljenja za sva osigurana lica u Federaciji BiH pod istim uvijetima, bez obzira na kantonalnu
pripadnost pacijenata i finansijsku moć kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja.Sredstva federalnog
fonda solidarnosti se osiguravaju iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i dijelom iz sredstava
Budžeta Federacije BiH putem transfera Federalnog ministarstva zdravstva.

Kantonalna ministarstva zdravstva su zadužena za kantonalnu legilslativu u oblasti zdravstva,

implementaciju odredbi, organizaciju zdravstvenih usluga, planiranje zdravstvene politike kad su u
pitanju kantonalne bolnice, domovi zdravlja, ambulANTE, apoteke I druge zdravstvene ustanove.

Uvoz, nabavka, distribucija I kontrola farmaceutskih proizvoda, pod kontrolom su Odjela za lijekove u
sklopu Ministarstva zdravsta FBiH. Ovaj odjel je također odgovoran za registraciju lijekova I izdavanje
radnih dozvola za apoteke.

Načini finansiranja zdravstvenog sistema FBiH

Osnovna funkcija finansiranja sistema zdravstva u FBiH se nalazi na nivou kantona. Svaki kanton ima svoj
Z.Z.O. koji je odgovoran za ukupno finansiranje zdravstvenih usluga. Večina prihoda kantonalnih Z.Z.O.
dolazi od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Federalni zavod zdravstvenog osiguranaj I
reosiguranja (federalni fond solidarnosti) ima pravo na 10,2% ubranih doprninosa za obavezno
zdravstveno osiguranje koje prikupe kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.

Osnovice I stope doprinosa za obavezno zdravstveno osigurnje nisu ujednačene po kantonima ni za

jednu kategoriju osiguranika osim za zaposlene kod poslodavca. Zkonom o doprinosima FBiH, osnovice I
stope doprinosa za zaposlene kod poslodavca su utvrđene jedinstveno za FBiH. Po ovom zakonu
doprninos za obavezno zdravstveno osiguranje se obračunava na bruto plate zaposlenika po stopi od
16,5% (12,5% na teret zaposlenika I 4% na teret poslodavca).

Prema podacima kantonalnih z.z.o. osnovice I stope doprinosa za penzionere nisu usklađene sa odlukom
Vlade FBiH da se doprinos za zdravstveno osiguranje penzionera uplačuje po stopi od 1,2% na iznos
isplačene penzije, međutim Federalni zavod PIO/MIO vrši uplate doprinosa za penzionere po navedenoj
stopi od 1,2%.

Za sve ostale kategrije oiguranika osnovice I stope doprinosa se razlikuju od kantona do kantona.
Recimo doprnios za nezaposlene prijavljene kod službi za zapošljavanje, u nekim kantonima se obračun
doprinosa vrši u pašalnom iznosu, stim što se iznos paušala razlikuje (Posavski kanton je utvrdio paušalni
iznos od 6 KM; BPK 10 KM; SBK 7 KM; ZHK 9,5 KM; KS 6 KM+3 KM po svakom prijavljenom članu
porodice). U ostalim kantonima osnovica za obračun doprinosa za nezaposlene je prosječna bruto pata u
FBiH ali po različitim stopama I to : USK I ZDK po stopi od 1,25% ; TK po stopi od 1,75%; HNK 2% I Kanton
10 po stopi od 0,7%

Stepen naplate doprinosa u 2014. Je povečan u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultat uvođenja
jedinstvenog sistema registracije i kontrole uplate doprinosa u FBiH. U cilju rješavanja problema
naplate doprinosa od velikih dužmiak donesena su I 2 zakona: ¨zakon o finansijskoj konsolidaciji
rudnika¨ kojim je propisana mogučnost obročne otplate duga, I ¨Zakon o finansijskoj konsolidaciji
privrednih društava¨ kojim je propisana mogućnost otplate po osnovu doprinosa za zdravstveno
osiguranje I osiguraje od nezaposlenosti na teret kapitala privrednog društva I obveznica stečenih po
osnovu ratnih potraživanja.

Zakon o zdravstvenom osiguranju je propisao da osnovna mjerila I kriterjie za ugovaraje pružanja

zdravstvene zaštite između nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja I zdravstvenih ustanova, utvrđuje
nadležni organ kantona na prijedlog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Zavodi zdravstvenog
osiguranja su u 2014. Zaključivali ugovore o pružanju zrdavstvenih usluga uglavnom sa ustanovama u
javnom sektoru. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti I Zakonom o javnim nabavkama BiH, zdravstvene
ustanove su izjednačene po pitanju ugovaranja pružanja zdravstvenih usluga, no I pored toga nie
moguće provesti otvoreni postupak javne nabavke za pružanje zdravstvenih usluga jer bi se time
ugrozio rad javnih zdravstvenih ustanova.

Za zdravstrvene usluge koje zavodi zdravstvenog osiguranja ugovore sa privatnim zdravtvenim

ustanovama I koje se finansiraju sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja, cijene usluga
određuje kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja, dok ostale usluge u privatnom sektoru grđani
plačaju vlastitim sredstvima po cijenama koje te ustanove samostalno utvrđuju, uz saglasnost nadležne
komore.