Likovna ravnoteža (prema Arnheimu)

U svojoj najjednostavnijoj formi, ravnoteža se postiže dvjema silama jednake snage koje vuku u
suprotnim pravcima. Oko doživljava ravnotežu kada su odgovarajuće fiziološke sile u živčanom
sistemu tako raspoređene da se uzajamno izjednačuju.

Veličina, boja i smjer doprinose vizualnoj ravnoteži na načine koji se ne moraju poklapati s
fizičkim.  Vizualno, isto kao i fizički, ravnoteža jest stanje raspodjele u kojem je svaka akcija dospjela u
mirovanje.

Dva svojstva posebno utječu na ravnotežu : težina i smjer.

Težina
Na težinu utječe mjesto. Na težinu utječe i prostorna dubina. Što je veća dubina jednog dijela
vizualnog polja, to je veća težina koju ono nosi. Težina zavisi i od veličine (veći predmet biti će teži).
Na dojam težine djeluje i unutrašnji interes; on se postiže formalnom složenošću, cjelovitošću ili
nekim drugim svojstvom motiva (kita cvijeća na Maneovoj Olimpiji, mali Krist na nekom Poklonstvu
kraljeva itd.). Težini doprinosi i izdvojenost  (sunce ili mjesec na praznom nebu). Na težinu znade
utjecati i oblik (pravilni geometrijski oblici izgledaju teže). Naše znanje o materijalima koji se koriste ili
prikazuju također utječu na težinu (kamen, drvo itd.). Tehnički podaci, točni ili krivi, malo utječu na
vizualnu procjenu; vizualni raskorak između velike mase i tankog nosećeg stupa ne smanjuje se
uvjeravanjem arhitekte da se zgrada neće srušiti.

Smjer
Smjer vizualnih sila određuje nekoliko činilaca, među njima i privlačenje koje vrši težina
susjednih elemenata.  Oblik predmeta također stvara smjer duž osovine njihovih strukturalnih
kostura. Tema također stvara usmjerenost (figure u hodu, pogled usmjeren u stranu, itd.). Težini
izazvanoj bojom može se suprotstaviti težina koja potječe od mjesta. Smjer oblika može se
uravnotežiti kretanjem ka središtu privlačenja.

dr. sc. Frano Dulibic – 02. Likovna ravnoteža 1

Sklopovi ravnoteže
Hijerarhijski gradijent približava se nuli kada se neki sklop sastoji od mnogo jedinica
podjednake težine (homogena struktura). Kada se napušta svaki odnos prema strukturalnom ključu,
tada je zamijenjen mrežom veza između elemenata kompozicije.

Gore i dolje

Uobičajenu vizualnu situaciju navikli smo doživljavati s većom težinom u donjem dijelu.

Desno i lijevo
Slike čitamo s lijeva na desno (psihološka uvjetovanost). Ako se slika gleda u ogledalu, mijenja
se i dobiva drugo značenje (istraživao Wöllflin).

Ravnoteža i ljudski um
Čovjek teži ravnoteži fizički i mentalno. Ravnotežu vizualnog izgleda čovjek doživljava kao
ostvarenje svojih širih (unutarnjih) težnji. Po Freudu - ravnoteža - kao urođena tendencija ka vraćanju
u prvobitno stanje. (vidi: Rudolf Arnheim, Umjetnost i vizualno opažanje, Beograd 1987, str. 16-42.)

dr. sc. Frano Dulibic – 02. Likovna ravnoteža 2