PREGLED SUODNOSA RAZGOVORNOGA STILA I SLOBODNIJIH ŽANROVA

NOVINARSKO-PUBLICISTIČKOGA STILA

(na primjeru ekspresivnosti izraza)

Hrvatska se funkcionalna statistika dijeli na pet dijelova (stilova). U literaturi se stilovi

grupiraju s obzirom na slične značajke. Odnosno imaju li strog ili blag odnos prema
standardnojezičnoj formi. S obzirom na karakter nekih funkcionalnih stilova
(književnih, umjetničkih i razgovornih), ova se podjela na školu smatra metodološki
neopravdanom.

Osnovne značajke razgovornog sila ne pripadanju standardu možemo to povezati s

činjenicom što je taj stil područno ograničen jer na nj, osim književno umjetničkoga i
administrativnoga stila najviše utječu nestandardni (prvenstveno lokalni) govori.
Razgovorni stil zbog toga neće biti isti u različitim dijelovima države. Većina
govornika u običnom razgovoru će se služiti ne formalnim izrazima to jest
žargonizmima, jer to kod sudionika ne izaziva nikakav napor. Razgovorni funkcionalni
stil i razgovorni funkcionalni stil standardnoga jezika odvajaju se zbog toga što se
smatra da u standardu ne mogu biti razgovorni naglasci, poštapalice i slično, što je
inače svojstveno razgovornome stilu

Suvremeni razgovori i oblici komunikacije su različiti. Postoji različiti stil za svaku

prigodu i potrebu te treba znati kada kojim se koristiti. To rezultira brojnim jezičnim
posebnostima koje ne mogu biti prihvaćene normativno kao takve. Iako je riječ o
funkcionalnom stilu i slobodnijim žanrovima, Uz pomoć novinarsko-publicističkog
stila se najbolje izražava ekspresija.