pedagogija puskice 1.

dio PODJELA PO LENCENU: I razina: Imamo podjelu pedagodije na nahvaznije poddiscipline koje su na unirvezitetima zastupljene na vlastitim katedrama: 1. opca/sistematska pedagogija 2. socioloska 3. privredna 4. historijiska 5. komparativna skolska pedagogija odraslih, specijalna pedagogija, predskolska. II razina: navodi strukturna usmjerenja: 1. interkulturalna 2. pogonska/industrijiska 3. pedagogija slobodnog vremena 4. kulturalna 5. pedagogija medija 6. muzejska 7. prometna 8. ekoloska 9. mirotvorna 10. seksualna pedagogija. III razina: zastupljena su polja prakse: 1. odgoj za slobodu 2. zdravstveni odgoj 3. skola 4. saobracajni odgoj 5. spolni 6. ekoloski odgoj. MEZO SISTEM: predstavlja vezu izmeu elemanata mikro sistema.Mezosistemski razvojni krug se formira kad god osoba u razvoju zakoraci u novo okruzenje. EGZO SISTEM: predstavlja socijalno politicko religijisko okruzenje s kojim dijete ne dolazi u direktni kontakt vec preko drugih osoba s kojima je u interakciji. MAKRO SISTEM: to su glavni historijiski dogadjaji (ratovi, revolucija duhovna kulturna praksa, praksa, obicaji). To je artikulacija znanja ranijih generacija. PORODICA I DRUSTVO. Funkcija porodice u ovakvom pristupu definise se na temelju rjesenja relacije izmisljene porodice i okruzenja. Svaka porodica uspostavlja jedan od tri zamisljenja obruca izmeu sebe i okruenja. Tako bi porodica A formirala zatvoreni obru i unutar sebe bi propustala vanjske uticaje tek kad ih u potpunosti prilagodi svojim nazorima i vrijednostima. To su rigidne dominantno patrijahalne porodice. Porodica B sa otvorenim obrucem neselektivno i nekriticki propusta sve vanjske uticaje i pri tome ne vodi racuna da li su njeni clanovi pripremljeni za to. Porodica C ima tzv. normalan obruc gdje vanjski uticaj nisu zaustavljeni ali nisu ni bez kontrole pusteni u porodicu vec porodica priprema svoje clanove za vanjske uticaje tako da im pomaze da razviju model po kojem ce razumjeti one izvana.

DVA PROCESA UNUTAR PORODICE: MORFOSTAZA-nastojanje porodice da se odupre promjenama i ostane stalna nepromjenjena. MORFOGENEZA-nastojanje porodice da dozivi promjenu. Funkcionalna porodica je o na koja uspostavlja balans izmeu morfostaze i morfogeneze. MORALNI ODGOJ- mozemo posmatrati na klasican i suvremen nacin. Klasican pristup dijete posmatra kao vrecu vrlina. Metode koje dominiraju su: navikavanje, uvjeravanje objasnjavanje sprjecavanje. BREZINKA. Definicija pojma odgoj cine socijalne radnje kojima ljudi pokusavaju u bilo kojem pogledu trajno poboljsati sklop psiholoskih dispozicija drugih ljudi ili odrzavati vrijedne komponente tih dispozicija.. Ili odgojem se oznacavaju radnje kojima ljudi pokusavaju unaprijditi osobnost drugih ljudi u bilo kojem pogledu. KOGNITIVNO PODRUCJE. I razina-znanje-zahtijevi koji se odgajaniku/uceniku postavljaju na ovoj razini: zapamti, napisi, nabroj,imenuj,definiraj. II razina- shvacanje, zahtjevi: opisi, objasni, interpretiraj. III razina- primjena, zahtjevi: sakupi,

ilustruj, organiziraj, rijesi, koristi. IV razina- analiza, zahtjevi: rastavi, poredaj, pojasni, nacrtaj, suprostavi, analiziraj. V razina- sunteza, zahtjevi: izgradi, kombiniraj, aranziraj, kreiraj, sastavi, modificiraj. VI razina- vredovanje, zahtjevi: zakljuci, stepenuj, vrednuj, kriticku posmatraj. KOLBERG. 1. Savremni pristup potekao je iz njegovog shvatanja moralnog razvoja. Ovaj pristup afirmira metode moralnog odgoja koje traze aktivnu poziciju odgajanika u njenom vlastitom procesu moralnog razvoja. Do svoje teorije je dosao tako sto je ispitivao osobe o razlozima zbog kojih su se u nekoj situaciji opredijelili da moralno zakljucuju. KLOBERG. 2. ih je stavljao u situacije moralnih konflikata. Kolberg smatra da izmeu moralne kognicije o moralnom i moralne akcije postoji suglastje. KOLBERG RAZINE govori o tri razine moralnog razvoja i unutar svake i unutar svake od njih jesu po dva stupnja. Razine su: pretkovencionalna, konvecionalna i postkonvencionalna. PRETKONVENCIONALNA-tada osoba reagira na neku situaciju samo da bi dobila kaznu il nagradu ili odobravanje okoline. Moralnost se nalazi duboko izvan osobe. KONVENCIONALNA- Moralnost osoba se pomalo oslobaa svoje egoisticne perspective i vodi racuna da svoj moralni rezor trpi iz ocekivanja drugih ali na potpuno pragmatican nacin. POSTKONVECIONALNA- u ovoj razini osoba izlazi iz uske perspektive i izvore ili poticaje svoje moralnosti nalazi u tome sto su se u njoj pounutrasnjile odreene opce vrijednosti slobode i pravde i iz tih poticaja ona pravi moralne izbore.

AKULTURACIJSKI PROCES ENKULTURACIJSKI PROCES Enkulturacija je process prilagodavanja jednoj kulturi i usvjanje jedne kulture. Proces pomocu kojeg djeca uce modele ponasanja karakteriticne za kulturu kojoj pripadaju moze se nazvati enkulturacija. Nju cine manjerni ili nenamjerni mikroprocesi pomocu kojih dijete usvaja obrasce kulturalnog ponasanja. Enkulturacija je proces koji cini da jedan pojedinac bude slican drugom pojedincu. Njime se na neki nacin kulturalno ujednacavaju jedinke. Ovo im omogucuje da se snalaze u zivotu i da budu prihvaceni u grupi i drustvu.U toku rayvoja licnosti process enkulturacija|akulturacija odvija se kroz etape.Revers predlaze tri etape:

1.prihvacanje kulturnog uzora 2.reakcija protiv tog uzora 3.prisno usvajane revidivnog uzora kao neposredno uklapanje zrele licnosti.U ciklusu kultura-licnosti akulturacija je proces bez kojeg se ne moze u cjelosti shvatiti sam razvoj licnosti.Proces akulturacije jedan je od najvaznijih procesa rayvoja ljudske licnosti. akuturaciju cine sve pojave koje su rezultat direktnog susureta dodira i medudjelovanja izmedu skupina ili pojedinca koji pripadaju razlicitim kulturama i tako uzrokuju preoblikovanje kuturnih modela jedne ili obje skupine. NORMATIVNI KONCEPT (PRISTUP) Predstavnici pedagogije ovog koncepta su Habart i Kersensajner. Sustina normativnog koncepta ogleda se u tome da se nastoje utvrditi apsulutne bezuvjetne objektivno vazice norme i vrijednosti iz kojih ce se temeljno pitanje normativnog koncepta sta su to norme. Tako Kersensajner ove norme prepoznaje u vrijednostima dobra istine pracde svetosti i odgojnosti.Medutim normativni koncept u pedagogiji filozofiji daje zadacu da utvrdi norme a psihologiji povjerava pitanje metode ili pitanje kako. U ovome jesu ogranicenja normativnog pristupa . nije nista uradio na ozivotvorenju ocito neupitnih normi vrijednosti ili na pitanju metode.U vrijeme dok u rustvenim znanostima vlada normativni pristup u prirodnim i tehnickim znanostima desavaju se velika znanstvena otkrica i fanscinantan napredak zahvaljujuci prvenstveno primjeni metode posmatranja i eksperimenata na ovim znanostima. Tako se javlja uvjerenje da ukoliko i drustvene znanosti pa i pedagogija i same primjene posmatranje i eksperiment da ce se i kod njih dogoditi veliki napredak.

EMPIRIJISKI(BIHERIORALNI) KONCEPT Sustina refleksije ovog koncepta u drustvenim znanostima i u pedagogiji je u tome das u ove znanosti uvele nove metode poput eksperimenta posmatranja i tako osnazile svoju metodologiju istrazivanja. Uveden je nacrt istrazivanja i niz drugih korisnih procedura ya process istrazivanja poput postupka operacionalizacije varijable pojave na njene indikatore ili pokazatelje.Npr. Valijabla je agresivnost medu djecom u rezredu a indikatori su zadirkivanje udaranje omalovazavanje verabalni ataci.Ogranicenja empirijiskog koncepta ogledaju se u tome sto je znanstvenu paznju pokusao uokviriti samo u granicama ovog vidljivog-manifestnog i samo njega mjeriti i proglasiti znanstvenim.

pedagogija puskice 2. dio SAVREMENA PARADIGMA Govor o savremnoj paradigmi u pedagogiji kreira ucenja o paradigmi filozofiju postmoderne i

konstruktirizam. Tomas Kun je svojom knjigom Struktura znanstvenih revolucija uveo drukcije razumijevanje razvoja znanosti. Dakle razvoj znanosti nije linearan proces vec proces izmjene paradigmi. Kad jedna paradigma izgubi objasnjavalacku snagu dolazi do znanstvene revolucije i pojave nove paradigme kao novog koncepta pristupa modela nisljenja o znanosti. Paradigma ima svoje sociolosko i znanstvenoteorijisko znacenje. Sociolosko znacenje odnosi se na znanstvenike koji u odredenom vremenu konsultiraju slicnu literature i dosta podudaramo misli probleme svoje znanosti. Znanstvenoteorijisko znacenje paradigme odnosi se na modele preimjere koncepte koji vladaju u odredenom povijesnom isjecku.U ovom momentu u drustvenim znanostima pa i u pedagogiji napustena je pozitivisticka paradigma a na snazi je kvalitativna hermeneuticka paradigma.Filozofija postmoderne je skrenula paznju na cinjenicu da znanstveno znanje nije jedini oblik znanja niti postoji metakriterij prema kojem bi znanstveno znanje imalo prevlast nad drugim oblcima znanja. Postmoderna je usitnila atomizirala svijet znacenja osobu stavila u situaciju da individualno pronade zivotni smisao. Veliki broj pojedinaca suocen je sa ovom nepodnosljivom slobodom nema unutarnje kapacitete osobnosti da odgovori na izazov vec sigurnost pokusava zadobiti na nacin da ekspermentira sa psihoaktivnim supstancama ili pak ulazi u prostu ovisnosti npr alcohol droga fanaticna religioznost.

KONSTRUKTIVIZAM upozorava na cinjenicu da znanstvena spoznaja nema osnove posmatrati neovisno o posmatracu da je spoznaja uvijek konstrukcija posmatraca neupitnoj spoznaji. Naprotiv kriterij znanstvenosti nekog znanja vise nije njegovo podudaranje sa objektivnom zbiljom jer nje nema vec znanstveno znanje treba biti socijalno relavantno a to znaci da znanstveno znanje prije svega na bolje i reflektirati se u svakodnevnici ljudi cinesi je kvalitetnijom. ZNACENJE SAME PARADIGME Vladajuci znanstveno-terijiski concept o drustvu uopce pa i o odgoju u odredenom povijesnom momentu zove se paradigma. PARADOKS OGGOJA. Izraz je postmodernistickog obrata u opazanju analizi interpretaciji i evaulaciji odgoja.Postmodernisticke provjere dosadasnjih teorijiskih paradigmi usmjerene su na nekoliko kljucnih tacaka: 1.ustrojavanje na holistickoj teorijiskoj refleksiji tj. na cjelovitosti zivotne odgojne situacije,2.osvjescivanje meduovisnosti dijelova i cjeline prema pravilima sinergije,3.afirmiranje individualnog iskustva kojemu smisao daju osjecaji i intiucija,4. izravno povezivanje covjekova razvija s kakvocom interpersonalne verbalne i ne verbalne komunikacije,5. razotkrivanje opersivnih drustvenih mehanizama,koji onemogucuju afirmaciju

individualnog iskustva i snjim povezane multiple realnosti suvremenog covjeka.Marija Bratovic je medu prvima kod nas zapocela reinterpretirati odgoj i naobrazba sljedeci dobar dio postmodernisticke tradicije posebno one koja ustrojava na ravnopravnosti meduljudskog odnosa u odgojnoj situaciji temeljenoj na primate osjecaja i intuicije.

METODA POUCAVANJA- poucavanjem u odgojnom radu zelimo da odgojenici shvate sta je dobro lijepo istinito zdravo korisno vrijedno ljudski pozeljno i opravdano a sta je lose ruzno neistinito stetno bezvrijedno ljudski nepozeljno i neopravdano.Poucavanjem ponajprije utjecemo na razum spoznaju svijet odgajanika sciljem da bi on upoznao i usvojio bitni smisao nacela i formi. Manifestira se u razlicitim oblicima: objasnjavanje etici razgovor predavanje o zivotno aktuelnim pitanjima i referiranju odgajanika.Objasnjavanje je oblik metode pocavanja pomocu kojeg nastojimo objasniti odgajanicima odredene pojmove misljenje stajalista norme kategorije odnose pravila nacela.Eticki razgovor o raznovrsnim moralnim pitanjima je vrlo prikladan oblik metode poucavanja.Svrha etickih razgovora je da se poblize objasni i obrazlozi pojedini moralni pojmovi stavovi norme nacela ili moralne kvalitet kao npr. prijateljstvo,marljivost rodoljublje itd.Predavanje o zivotno aktuelnim pitanjima moze se primjeniti kao oblik metode poucavanja u visim razredima skola i u drugim ustanovama gdje se okupljaju odgajanici. Tema treba biti aktuelna a predavanje ne smije biti suvise dugo i apstraktno.Refeniranje odgjanika s raspravom prikladno je za ucenike starije dobi koje vec imaju odredene prdodzbe o morlanim i drugim aktualnim zivotnim pitanjima.Zato im treba pruziti priliku da sam izloze svoje poglede na odredjena pitanja. METODA UVJERAVANJA- sluzi se jasnim i emocionalno angaziranim objasnjenjima i vrednovanjima zivotnih pojava,sa svrhom da odgajanici prihvate odredjena stajalista i usmjerenja Metoda uvjeravanja javlja se u vise oblika: vrednovanje i stvaranje i deala.Vrednovanje moze biti razlicito eticko estetsko ili vrednovanje stavova postupaka opredjeljenja ranih ucinaka itd.Vaznost vrednovanja ocituje se u tome sto saglasnost i priznanje ucitelja potice odgajanike da ustraju u pozitivnom djelovanju.Stavranje ideala kao oblik metode uvjeravanja

ima zadacu da izgadjuje pozitivne stavove odnosno uvjerenja i odnose pomocu pozitvnih uzora.Pozitivna je cinjenica sto se mladi ljudi osobito djeca rado odusevljavaju pozitivnim uzorima. METODA NAVIKAVANJA- to je zapravo aktivno djelovanje i vjezbanje odgajanika u pozeljnim idnividualno i drustveno vrijednim i korsinim postupcima cinovima dijelima radovima.Metoda navikavanja najcesce se pojavljuje u dva oblika: vjezbanje u adekvatnim postupcima i kao navikavanje u procesu rada.Vjezbanje u adkevatnim postupcima usmjereno je na izgradjivanje korisnih navika npr. navika kulturnog ponasanja moralnoih i kulturnih navika.Navika postaje njegova unutarnja potreba odgajanik osjeca potrebu da tako postupa da se tako ponasa jer su ti postupci postali sastvani dio njegove naravi.Navikavanje u procesu rada vezano je za rad kao sredstvo odogoja.Dobro oraganizirana smisljena i prikladna radna djelatnost moze snazno utjecati na oblikovanje profila mladog covjeka odnosno oblikovanje njegova karaktera.Takva djelatnost omogucuje izgradjivanjem pozitivnog odnosa prema radu. METODA SPRECAVANJA- sluzi za potiskivanje uklanjanje ublazavanje ili onemogucavanje negativnih uticaja.Postoje dva oblika metode sprecavanja: predusretanje i prisiljavanje.Predusretanje ima prventivnu zadacu da potisne i ukloni nepozeljne uticaje i tako onemoguci njihovo skretanje ili zamjena motive npr. ako odgajanik radi nesto lose onda odgajatelj njegovu pozornost usmjerava na neku drugu korisnu aktivnost. Prisiljavanje izaziva neugodne osjecaje sa svrhom da se ogojenik odvrati od losih cinova ili ponasanja i da on ispravi svoje postupke.Primjenjuje se samo onda kad nije moguce drugim metodama postici da odgajanik postupa ispravno.preodgajanje obuhvata citav sustav odgojnih postupaka i uticaja na ogajanike usmjernih na potiskivanje losih navika postupaka i izgradjivanje novih navika i kvaliteta.Preodgajanje je mnogo teze od odgajanja jer trazi odvikavanje i uklanjanje ustaljenih navika