A

afektivno podruje/domena (affective domain) - aspekt ivota pojedinca koji se odnosi na emocije ili sklono Unutar obrazovanja odraslih tom se aspektu posveuje vie panje nego to je sluaj kod ostalih tipova obrazovanja. Afektivno podruje u psiholokom smislu obuhvaa afekte, emocije, raspoloenja i osjeaje koje odreujemo kao stanja koja traju od nekoliko sekundi do nekoliko sati (emocije) ili nekoliko dana, tjedana (raspoloenja). Pri tome doivljavamo psihike (ivane) i tjelesne fenomene, a njihovu pojavu prate hormonsk reakcije; obuhvaa pet kategorija: prihvaanje, reagiranje, prihvaanje vrijednosti, organiziranje vrijednosti, razvoj cjelovitog znaenja - evaluacija, te 13 potkategorija (svjesnost podraaja, voljnost prihvaanja, usmjerenost pozornosti, pasivno reagiranje, voljno reagiranje, reagiranje sa zadovoljstvom, prihvaanje vrijedn klasifi kacija vrijednosti, odabiranje vrijednosti, konceptualizacija vrijednosti, organizacija sustava vrijednosti, opa usmjerenost i karakterizacija). akcija opismenjivanja (literacy campaign) - sustavno organizirana akcija ustanova, politike zajednice, drav na smanjenju broja nepismenih odraslih osoba. akreditacijsko tijelo (accreditation body) - organizacija ili dio organizacije koji ima javnu ovlast donositi odlu o statusu, zakonitosti i prikladnosti odreene organizacije ili programa za javno djelovanje. akreditiranje (accreditation) - proces u kojem se certifi cira ili autorizira kompetentnost, ovlast i vjerodostojn odreene agencije, ustanove i druge organizacije te potvruje da udovoljava postavljenim kriterijima i standardima. akreditiranje pruatelja ili programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (accreditation of a VE provider or training programme) - proces akreditiranja institucije strukovnog obrazovanja ili osposobljavanja, programa studija ili usluge koje su, na temelju unaprijed odreenih standarda, odobrila relevantna zakonodavn i strukovna tijela. aktivno uenje (active learning) - uenje koje osigurava visok stupanj samostalnosti, nadzora nad organizaci tijekom i smjerom aktivnosti koje provodi uenik. Iako je po nekim shvaanjima svako uenje aktivno, u uem smislu se pod aktivnim uenjem podrazumijeva itanje, pisanje, raspravljanje i ukljuivanje u rjeavanje problema, te ukljuivanje u aktivnosti poput analize, sinteze i evaluacije. andragogija (andragogy) - pojam andragogija izveden je iz grke rijei aner (andres), to znai ovjek, mu te agein (ago), to znai voditi, a prvi put primjenjuje ga 1833. Nijemac Alexander Kapp. Pojam andragogija openito je, relativno, slabo poznat i njegovo znaenje je rijetko tono defi nirano. Andragogija ozn znanstvenu disciplinu koja prouava probleme obrazovanja i odgoja, samoobrazovanja i uenja odraslih, a predmetom andragogije moemo odrediti odraslog ovjeka i okolnosti u kojima se ostvaruju obrazovanje i uenje bez obzira na to jesu li te okolnosti socijalnog ili individualnoga karaktera. animator (animateur) - osoba kojoj je glavni cilj poticati pristup umjetnikim djelima, obrazovnim sadrajima i stvaralakim centrima. Vanu ulogu ima u procesu demokratizacije kulture i popularizacije znanja. asimilacija pridolica (assimilation of newcomers) - dio procesa integracije pridolica i odnosi se na prvu faz njihove integracije. Ministarstvo obrazovanja, kulture i znanosti moe davati gradovima godinje subvencije za obrazovanje namijenjeno osobama koje nisu domaeg porijekla s ciljem njihove lake asimilacije (primjer Nizozemske). Ukljuuje obrazovanje usmjereno na stjecanje drutvenih kompetencija koje bi omoguavale obrazovanje na slubenom jeziku te kompetencija koje bi omoguile pristup daljnjem obrazova osposobljavanju.

autentino uenje (authentic learning) - pristup koji uenicima omoguuje da istrauju, raspravljaju i znaen konstruiraju koncepcije i veze unutar konteksta koji ukljuuje stvarne probleme i projekte relevantne za njih. autohtono znanje (indigenous knowledge) - lokalno znanje, znanje jedinstveno za odreenu kulturu ili drutv za razliku od sustava meunarodnog znanja koje stvaraju sveuilita, istraivake ustanove i privatne tvrtke. Osnova je za odluivanje na lokalnoj razini u vezi s poljoprivredom, zdravstvom, prehranom, obrazovanjem, rukovoenjem prirodnim resursima te nizom drugih aktivnosti. autonomna skupina (autonomous group) - skupina osoba koja ui bez stimulacije ili potpore dr organizacija, institucija ili pojedinaca izvan skupine. Takva se skupina moe baviti uenjem, drutvenim radom ili obrazovanjem u zajednici. auriranje vjetina (updating training) - osposobljavanje koje pojedincima omoguuje upoznavanje s najnovi razvojem znanja, vjetina u podruju njihove profesionalne aktivnosti. Pojam se koristi u Ujedinjenom Kraljevstvu.

B
besplatno obrazovanje (free education, norv. friundervisning) 1. Pristup obrazovnim aktivnostima bez fi nancijske naknade. 2. Shvaanje koje naglaava slobodan pristup obrazovnim aktivnostima u smislu ostvarivanja ljudskih prava.

3. Norveki pojam koji oznaava korijene obrazovanja odraslih u toj zemlji, a pojavio se 1864. kada su student sveuilita u Oslu osnovali organizaciju koja je besplatno promicala akademsko znanje prema iroj javnosti. biheviorizam (behaviourism) - pristup u psihologiji koji se temelji na tvrdnji da je ponaanje ljudi zanimljivo, vano i vrijedno znanstvenoga istraivanja. Bihevioralnom pristupu cilj je otkrivanje zakonitosti ponaanja ljudi u odreenim situacijama. Biheviorizam pretpostavlja da se znanstvene metode mogu primjenjivati samo na ona ponaanja koja se mogu opaati i mjeriti. U okviru tog pristupa psiholozi analiziraju kako ljudi ue neka ponaanja i kako se to ponaanje moe mijenjati. bijela knjiga (white paper) - vrsta dokumenta u javnoj politici na nacionalnoj ili meunarodnoj razini u kojem se opisuje problem i daju prijedlozi buduih aktivnosti u pojedinim podrujima. Iznosi se javnosti stajalite neke vlade, meunarodne organizacije, udruenja ili druge organizacije te slui kao pomo pri odluivanju. bildung (bildung) - sveobuhvatan i kompleksan pojam koji u njemakom govornom podruju ozna obrazovanje u najirem smislu, odnosi se na pouavanje, ali i na uenje, a osim kategorija znanja i vjetina ukljuuje i vrijednosti, osobnost i humanost. burza znanja (learning exchange) - informativni centar, svojevrsna obrazovna brokerska agencija koja nastoj povezati one koji ele uiti i one koji im u tome mogu pomoi. Mjesto susreta potencijalnih davatelja obrazovn usluga i potencijalnih konzumenata.

centar za obrazovanje odraslih (adult education centre) - ustanova u kojoj se dogaaju organizirane aktivn obrazovanja odraslih. Moe se koristiti iskljuivo u tu svrhu, ali moe nuditi i druge aktivnosti, primjerice osnov i srednje kole esto se koriste kao centri za obrazovanje odraslih. centar za uenje (learning centre) - pojam se koristi za oznaavanje institucije koja na razini lokalne zajednic prua pomo subjektima koji ue, pruajui usluge informiranja o obrazovanju, savjetovanja i procjene (primjerice u SAD-u).

certifi kacija (certifi cation) - proces izdavanja javnih isprava, certifi kata koji slue kao formalni do postignua i osobina pojedinca, proizvoda/usluge ili organizacije na temelju slubenog postupka ocjenjivanja. certifi kacija vjetina i sposobnosti (certifi cation of skills and competences) - proces formalnog vrednovan steenih znanja, know-how, i/ili vjetina i kompetencija pojedinca, a temelji se na standardiziranom postupku procjene. Certifi kate ili diplome izdaje za to akreditirano tijelo. certifi kat/diploma (certifi cate/diploma) - slubeni dokument za to zaduenog tijela koji formalno biljei postignua pojedinca na temelju standardiziranog postupka procjene. ciljna skupina (target group) - skupina osoba na koje se usmjerava odreeno obrazovno djelovanje, skupina potencijalnih polaznika sudionika u nekom programu obrazovanja ili osposobljavanja. ciljna zajednica (target community) - skupina potencijalnih polaznika nekog obrazovnog programa povezanih nekim zajednikim vrijednostima ili aktivnostima; zajednica na koju se usmjerava odreeno obrazovno djelova cjelovito okruenje uenja (inclusive learning environment) - okruenje uenja prilagoeno tako da u njemu mogu sudjelovati svi uenici, ukljuujui i one s invaliditetom, bez obzira na spoznajne i/ili tjelesne sposobnost cjeloivotno obrazovanje (lifelong education) - oznaava koncepciju koja obrazovanje promatra kao cjeloivotni proces, a poinje obveznim kolovanjem i (formalnim) obrazovanjem te traje cijeli ivot. Pojam se esto zamjenjuje pojmom cjeloivotno uenje, no ta dva pojma nisu istoznana. Cjeloivotno obrazovanje obuhvaa samo organizirano uenje, a cjeloivotno je uenje ira koncepcija koja ukljuuje i nenamje neorganizirano i spontano stjecanje znanja. cjeloivotno profesionalno usmjeravanje (lifelong career guidance) - kontinuirani proces koji pojedincima omoguuje identifi cirati vlastite mogunosti, kompetencije i interese u razliito doba ivota, da bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapoljavanju te upravljali profesionalnom karijerom. Profesionalno usmjeravanje podrazumijeva razliite individualne i skupne aktivnosti koje ukljuuju pruanje informacija, savjetovanje, procjenu kompetencija, podrku i pouavanje potrebnih vjetina. cjeloivotno uenje (lifelong learning) - odreuje se kao sveukupna aktivnost uenja tijekom ivota, a s ciljem unapreenja znanja, vjetina i kompetencija unutar osobne i graanske te drutvene perspektive i/ili perspekt zaposlenja. Obuhvaa uenje u svim ivotnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno), pri emu se uenje shvaa kao kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca u odreenom ivotnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima uenja steenima u mlaoj ivotnoj dobi. etiri su osnovna, meusobno povezana cilja koja se vezuju uz cjeloivotno uenje: osobno zadovoljstvo i razvoj pojedinca, aktivno graanstvo, drutvena ukljuenost i zapoljivost.

daljnje obrazovanje (further education) 1. Strukovno usmjereno obrazovanje nakon redovnog kolskog obrazovanja, predvieno uglavnom za dobnu skupinu stariju od 16 godina. Ponekad ukljuuje i visoko obrazovanje. 2. Pojam se moe koristiti i za oznaavanje svih obrazovnih aktivnosti nakon kolskog obrazovanja te kulturnih aktivnosti, organiziranih od lokalnih vlasti (primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu).

demokratizacija obrazovanja odraslih (democratization of adult education) - oznaava meunarodno prizn zahtjev i temeljni preduvjet ujednaenog i odrivog razvoja. Ukljuuje dvije dimenzije - postupno priznavanje prava na uenje cijeli ivot te prihvaanje da je nuno postojanje osnovnih drutvenih preduvjeta da bi se to pravo moglo ostvariti. digitalna pismenost (digital literacy) - sposobnost vjetoga koritenja informacijskih i komunikacij tehnologija (ICT). digitalna podjela (digital divide) - jaz izmeu onih koji imaju pristup i koji se znaju uinkovito koristiti ICTjem i onih koji ga nemaju. dionici (stakeholders) - osobe, skupine ljudi i organizacije koje bi mogle utjecati na odreeni projekt, program ili drugu organiziranu aktivnost. Mogu, posredno ili neposredno, pozitivno ili negativno utjecati ili biti pod utjecajem procesa i rezultata odreene aktivnosti. diploma za odrasle (adult degree) - pojam koji oznaava diplomu to se izdaje za program iji su sadraji, raspored sati i metode pouavanja osmiljeni za zrele uenike. Kombinira dopisne teajeve s teajevima na sveuilitu, a vrednuje se ivotno iskustvo povezano sa sadrajima koji se ue. Koristi se u SAD-u. diseminacija i koritenje rezultata (dissemination and exploitation of results) - aktivnosti iji je cilj da rezu projekta budu to ire prepoznati, prikazani i implementirani. djelotvorno pohaanje (effective attendance) 1. Minimalni broj dolazaka polaznika na nastavu koji se smatra minimumom potrebne prisutnosti za postizanje ciljeva obrazovnog programa. 2. Broj polaznika koji zadovoljavaju taj minimum. Ovaj pokazatelj ponekad se koristi kao osnova za dodjelu javnih fi nancijskih sredstava. dnevni program (daytime course) - program u kojem se nastava odrava za vrijeme uobiajenog rad vremena, namijenjen odraslima koji su dobili dopust kako bi pohaali nastavu ili skupinama (npr. kuanice, nezaposleni) koje nemaju plaeni posao. dobra praksa (good practice) - oznaava primjeran projekt iju je praksu, zbog pozitivnih uinaka na razini procesa i rezultata, korisno prenijeti i primijeniti u razliitim novim kontekstima i okruenjima. dobrobit, blagostanje (well-being) 1. Kognitivno vrednovanje ivota, ispunjeno ugodnim emocijama. 2. Subjektivna dobrobit pojedinca koja se oituje u pozitivnom razmiljanju i osjeajima u vezi s vlastitim ivljenjem, a to je jedan od ciljeva obrazovanja odraslih. 3. Kljuna vrijednost unutar socijalnog aspekta drave. dodatak diplomi (diploma supplement) - dokument koji se pridodaje diplomi s ciljem unapreenja meunaro transparentnosti i olakavanja akademskog i profesionalnog priznavanja kvalifi kacija. Prua opis raz konteksta, sadraja i statusa uspjeno zavrenih studija, prema meunarodno priznatom predloku (EU, Vijee Europe, UNESCO). dodatno profesionalno obrazovanje (additional professional education) - pojam koji oznaava osposobljav osoba koje imaju sveuilinu diplomu ili su zavrile neki drugi oblik obrazovanja nakon srednje kole, a ukljuuje razne programe usavravanja ili prekvalifi kacije (koristi se npr. u Rusiji). dopisni teajevi, dopisno obrazovanje, dopisno studiranje (correspondence courses, correspondence education, correspondence study) - metoda putem koje se interakcija izmeu uenika i nastavnika dogaa potom, odnosno slanjem materijala potom; metoda pouavanja studenata/uenika, primarno odraslih s drug mjestom prebivalita, putem pote ili drugih medija; formalni studij putem pote koritenjem tekstova i drugih materijala s nastavnim izvjetajima, ispravcima i ispitima. drutveni/komunalni centar (community centre) - organizacija iji program zajedno provode obrazo organizacija i lokalna zajednica da bi poboljale kvalitetu ivota lanova lokalne zajednice; obrazovna institucija nudi obrazovanje za osobe ija dob prelazi granice srednjokolskog obrazovanja. Program te institucije usmjeren je na lokalne potrebe i interese. drutvo koje ui (learning society) - drutvena zajednica koja potie i pomae svim svojim lanovima u elji d stalno ue; drutvena podrka individualnim nastojanjima usmjerenima k cjeloivotnom uenju. Koncepcija je nastala s razvojem svijesti o nemogunosti zadovoljenja svih potreba za uenjem unutar obrazovnih sustava.

drutvo znanja (knowledge society) - drutvo ije su aktivnosti i napredak veinom utemeljeni na proizvodnj distribuciji i uporabi znanja. To je drutvena zajednica (ljudsko drutvo, drava) u kojoj je znanje jedna od najvanijih vrijednosti, u kojem je znanje glavni pokreta gospodarskog i drutvenog razvoja, u kojem drutvo ulae u znanost i razvoj strunjaka. dravljansko/graansko obrazovanje (citizenship education) - odnosi se na obrazovanje koje treba omogu osobama da budu aktivni i odgovorni dravljani koji imaju znanja, vrijednosti i vjetine kojima pridonose razvo i blagostanju zajednice u kojoj ive. Odnosi se u prvom redu na politiku pismenost, kritiko miljenje i aktivno sudjelovanje. dravna kola za obrazovanje odraslih (public school adult education) - termin oznaava obrazo aktivnosti za odrasle u dravnim osnovnim i srednjim kolama koje su odobrila nadlena tijela (najee se koristi u SAD-u). dualistiko razmiljanje/miljenje (dualistic thinking) - prva od tri razine u modelu intelektualnog razvoja Williama Perryja. Karakteristike su mu crno-bijelio miljenje (odnosno postoji samo jedan toan odgovor), bihevioristiki pristup te uloga uitelja kao osobe koja je s pozicije autoriteta odgovorna za prenoenje istine i znanja uenicima. dublje procesuiranje (deep level processing) - odnosi se na razinu kognitivnog procesuiranja materijala, dub od mehanikog pamenja i primjene, u smjeru analize, sinteze i evaluacije (primjerice, prema Bloomovoj taksonomiji). dugorono pamenje (long-term memory) - funkcija mozga pomou koje se informacije, nakon to privremeno zabiljeene u kratkoronom pamenju, organiziraju i dugorono pohranjuju. Dugorono pamenje ne smanjuje se starenjem, osim kao posljedica bolesti.

e-uenje (e-learning) - multimedijalno uenje uz pomo informatike i komunikacijske tehnologije. ECTS-bod (European Credit Transfer and Accumulation System - ECTS Credit) - jedinica za iskazivanje obujma steenih kompetencija, unutar Europskog sustava prijenosa i akumulacije bodova. Ukupan broj sati studijskog optereenja koji ini jedan ECTS-bod odreuje se na temelju ukupnog broja radnih sati akademsk godine. Jedan je od ciljeva Bolonjske deklaracije uvoenje bodovnog sustava (ECTS) kao prikladnog sredstva u promicanju najire razmjene studenata. Bodovi se mogu stei i izvan visokokolskog obrazovanja, meu ostalim i programima cjeloivotnog uenja. ECVET-bod (European Credit system for Vocational Education and Training) - europski sustav prikupljanja i prijenosa kreditnih bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Omoguuje potvrivanje i biljeenje postignua uenja/ishoda uenja pojedinca ukljuenog u put uenja koji vodi ka kvalifi kaciji, strukovnoj diplomi ili drugom certifi katu. Omoguuje biljeenje, vrednovanje i priznavanje postignutih ishoda uenja steenih u inozemstvu, i u formalnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i neformalnom kontekstu. Usmjeren je na pojedinca, temeljem vrednovanja i prikupljanja njegovih/njezinih ishoda uenja, defi niranih u smislu znanja, vjetina i kompetencija nunih za dobivanje kvalifi kacije. Sustav ECVET osmiljen je da djeluje na europskoj razini, povezujui se s nacionalnim sustavima i ureenjima za prikupljanje i prijenos kreditnih bodova. edukologija (educology) - opa integrativna nezavisna znanost, relativno nova, koja sagledava obrazovanje u cjelini, a ne kao skup znanja o njegovim pojedinim elementima. Pristupa obrazovanju kao viem pojmu, za razliku od pojedinanih znanstvenih disciplina kao to su pedagogija (bavi se djecom i mladima), andragogija (bavi se odraslima), gerontogogija (bavi se osobama tree dobi). ekonomija znanja (knowledge economy) - moe se odnositi na proizvodnju znanja i upravljanje znanjem (znanje kao proizvod), no ee se koristi za imenovanje proizvodnih i uslunih djelatnosti povezanih s razvojem i primjenom novih znanja (znanje kao instrument). Ta znanja pridonose uspjenosti pojedinih gospodarskih

subjekata te tehnikom i znanstvenom napretku cijelog drutva. U ekonomiji znanja intelektualne sposobnosti i znanje vie se vrednuju od fi zikoga kapitala i prirodnih resursa. engleski kao drugi jezik (english as a second language - ESL) - pouavanje ili uenje engleskog jezika osobe kojoj to nije materinji jezik. Jedan je od najeih oblika/programa obrazovanja odraslih. Europass - predstavlja jedinstveni portfelj koji sadri pet dokumenata, a omoguuje graanima da prue dokaz o svojim kvalifi kacijama i vjetinama, s ciljem olakavanja mobilnosti svih koji ele raditi ili se osposobljavati bilo gdje u Europi. Sastoji se od Europass ivotopisa i Europass jezine putovnice, koje graani ispunjavaju sami, te Europass dodatka svjedodbi, Europass dodatka diplomi i Europass pokretljivosti koje izdaju i ispunjavaju ovlatena tijela. Europski kvalifi kacijski okvir - EKO (European Qualifi cations Framework - EQF) - zajedniki europski referentni okvir koji povezuje nacionalne kvalifi kacijske sustave te djeluje kao prevoditeljski alat osigurava lake razumijevanje i itanje kvalifi kacija u razliitim zemljama i sustavima u Europi. Ima dva opa cilja: promicati mobilnost stanovnika meu zemljama i poticati cjeloivotno uenje. EKO e povezati razliite nacionalne kvalifi kacijske sustave i okvire u zajedniki europski okvir i njegovih osam referentnih razina. Razine obuhvaaju cjelokupan raspon kvalifi kacija od osnovne (razina 1, npr. svjedodbe onima koji naputaju kolu) do napredne razine (razina 8, npr. doktorat). Kao instrument promicanja cjeloivotnog uenja, EKO obuhvaa sve razine kvalifi kacija koje se mogu stei u opem, strukovnom i akademskom obrazovanju i osposobljavanju, steene poetnim (inicijalnim) i stalnim (kontinuiranim) obrazovanjem i osposobljavanjem. evaluacija (evaluation) - sustavno utvrivanje vrijednosti ili znaaja nekoga ili neega, na temelju usporedbe sa zadanim standardima. 1. Sustavni proces prikupljanja, analiziranja i interpretiranja informacija o stupnju ostvarivanja obrazovnih ciljeva, odnosno ciljeva nastave. S obzirom na vrijeme evaluacije, provodi se prethodna evaluacija (placement evaluation), formativna evaluacija (formative evaluation), dijagnostika evaluacija (diagnostic evaluation), sumativna evaluacija (summative evaluation). 2. Periodino ocjenjivanje uspjenosti, ekonominosti, uinkovitosti, utjecaja, odrivosti i relevantnosti programa, projekta ili druge organizirane aktivnosti u odnosu na postavljene ciljeve i standarde. Obino se provodi kao neovisna analiza okruja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloenih sredstava radi donoenja zakljuaka koji bi se mogli koristiti kao temelj za budue odluke. Moe se provesti kao prethodna (exante) evaluacija prije provedbe, evaluacija tijekom provedbe ili naknadna (ex-post) evaluacija nakon provedbe aktivnosti.

F
fl eksigurnost (fl exicurity) 1. Pristup prema politici trita rada koji kombinira dovoljnu fl eksibilnost u ugovornim sporazumima, omoguujui tvrtkama i zaposlenicima da se nose s promjenama u odredbama o sigurnosti, zadravanju poslova ili sposobnosti brzog pronalaenja novog posla s osiguranjem odgovarajueg prihoda izmeu poslova. 2. Kombinacija propisa, politika i administrativnih praksi koja uspjeno kombinira zapoljavanje i otputanje radnika, visoka davanja za nezaposlene i aktivnu politiku na tritu rada, a cilj je da se pridonese rjeavanju problema nezaposlenosti.

formalno obrazovanje (formal education) - obrazovanje koje se provodi u razliitim akreditiranim obrazovnim institucijama prema odobrenim programima s ciljem unapreenja znanja, vjetina i kompetencija za osobne, drutvene i profesionalne potrebe i putem kojega se stjeu priznate diplome i kvalifi kacije. Najee se provodi kao strukturalno, kronoloki odreeno redovno obrazovanje za mlae osobe (u pravilu izmeu 5 i 25 godine) u osnovnim i srednjim kolama, na sveuilitima i u specijaliziranim programima redovnog strukovnog i visokog obrazovanja. Osim tog obrazovanja, obuhvaa i formalno obrazovanje odraslih. formalno obrazovanje odraslih (formal adult education) - obrazovanje odraslih, formalno strukturirano i sekvencijski organizirano, u kojem polaznici slijede program koji je planirao i vodio nastavnik, s namjerom stjecanja formalne potvrde (diplome, odreenog stupnja ili strune spreme i slino). formalno uenje (formal learning) - djelatnost akreditirane ustanove koja se izvodi prema odobrenim programima s ciljem unapreenja znanja, vjetina i kompetencija za osobne, drutvene i profesionalne potrebe. Tipino uenje u ustanovama za osposobljavanje i obrazovanje, strukturirano (u smislu ciljeva uenja, vremena uenja i podrke uenju) i za koje slijedi formalna potvrda. Formalno uenje je intencionalno s toke gledita onog koji ui. forum (forum) - otvorena rasprava izmeu grupe koja ui i jedne ili vie osoba koje imaju posebno znanje o predmetu rasprave. fotodialogo metoda (fotodialogo method) - metoda razvijena na temelju metode tematskog istraivanja Paula Freire, a ukljuuje koritenje slika te smiljanje pria na temelju tih slika, s ciljem razvijanja dijaloga izmeu sudionika i razvoja njihove samosvijesti. funkcionalna pismenost (functional literacy) - sposobnost itanja, pisanja i raunanja koja omoguuje osobi da uinkovito sudjeluje u aktivnostima za koje je funkcionalna pismenost nuna u obitelji, na poslu i u drutvu. Funkcionalna pismenost je kompetencija koja nadilazi gramatika, pravopisna i semantika pravila, a koje pojedinac koristi za djelotvoran osobni razvoj i razvoj zajednice, odnosno to je naglaena povezanost izmeu itanja, pisanja i sudjelovanja u kulturnom, ekonomskom i politikom ivotu zajednice. U novije doba nastaju i nove razine pismenosti: itanje s razumijevanjem znakova i uputa, komunikacija s dravnom upravom, osnovna raunalna pismenost te graanska pismenost. funkcionalno nepismen (functional illiterate) - pojedinac koji nije stekao osnovne vjetine u itanju, pisanju i aritmetici te kao takav nije u mogunosti aktivno sudjelovati u aktivnostima u drutvu koje zahtijevaju ta umijea niti koristiti te vjetine za vlastiti razvoj i razvoj zajednice.

G
generativne rijei (generative words) 1. Psihosocijalna metoda vjebi za opismenjavanje koritena u zemljama u razvoju. Skup rije identifi ciran je iz istraivanja tematskog okruenja te se potom koristi kao osnova uenja mehanike itanja i pisanja. 2. Skup rijei koje se koriste za vjebe itanja i pisanja. gerontogogija (gerontogogy) - drutvena znanost koja prouava granice i mogunosti uenja starijih osoba,

odnosno osoba u treoj ivotnoj dobi. graansko obrazovanje (civic education) - odnosi se na razvoj kompetencija i motivacije za aktivno i javno bavljenje zajednikim pitanjima unutar civilnog drutva. Ukljuuje razvijanje graanske kulture i znanja potrebnih za javno djelovanje te sudionike vjetine graana. grupe za diskusiju (discussion groups) - tehnika razgovaranja o problemima unutar manje grupe, najee koritena u obrazovanju odraslih, ali sve ee i u kolama i fakultetima. grupna dinamika (group dynamics) - naela ponaanja temeljena na interakciji ponaanja pojedinca kao lana skupine i ponaanja skupina openito. Prouavanje grupne dinamike prua teorijsku podrku za razvoj metoda obrazovanja i osposobljavanja u skupinama.

I
igranje uloga (role playing) - metoda pouavanja u kojoj se polaznici suoavaju sa situacijom i problemom koji trebaju rijeiti igrajui uloge osoba u tim situacijama. Cilj je bolje razumijevanje ponaanja stvarnih sudionika nekog dogaaja i poticanje promjena u stavovima sudionika. Koristi se za razvoj socijalnih vjetina, samokontrole, empatije i slino. industrijsko osposobljavanje (industrial training) 1. Osposobljavanje osoblja za zanimanja u industrijskoj proizvodnji. 2. Pojam je u nekim dravama sinonim strukovnom osposobljavanju (primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu). informalno uenje (informal learning) - uenje koje rezultira iz dnevnih aktivnosti vezanih uz posao, obitelj ili slobodno vrijeme. Nije organizirano ili strukturirano u smislu ciljeva, vremena ili podrke uenju. Informalno je uenje u veini sluajeva nenamjerno iz perspektive onog koji ui. informatika pismenost (information literacy) - razliita shvaanja defi niraju ovaj tip pismenosti na razliite naine, od vjetine koritenja raunala i pristupa informacijama do kritikog promiljanja o prirodi informacija, tehnikoj infrastrukturi te fi lozofskom kontekstu i uinku informacija. informatike vjetine i vjetine komunikacijske tehnologije [information and communication technology (ICT) skills] - vjetine potrebne za djelotvorno koritenje informatike i komunikacijske tehnologije. U izvjeu o ICT-vjetinama i zapoljavanju OECD primjenjuje jednostavnu klasifi kaciju vjetina: profesionalne (professional ICT skills), primijenjene (applied ICT skills) i osnovne vjetine ili ICT-pismenost (basic ICT skills ili ICT literacy). ishodi uenja (learning outcomes) - rezultati procesa uenja; steeni repertoari ponaanja, steena znanja i vjetine; razvijene kompetencije u razliitim podrujima. iskustveno uenje (experiential learning) - uenje izvedeno iz opeg ivotnog iskustva ili odreenih aktivnosti uenika, uglavnom izvan tradicionalnog (pedagokog) okruenja. integrirano obrazovanje (integrated education) 1. Cjelovito, sustavno obrazovanje. 2. Proces ukljuivanja uenika s posebnim potrebama u redovno obrazovanje. internatski obrazovni centar (long-term residential centre) - centar koji prua obrazovne usluge uz posebnost da subjekti koji se obrazuju dugorono u njemu borave, u razdoblju od nekoliko mjeseci ili godina. internatsko obrazovanje odraslih (residential adult education) - obrazovanje odraslih u kojem polaznici ive i ue zajedno, kao zajednica. Zajedniki ivot dio je obrazovnog iskustva.

isprekidano obrazovanje (intermittent education) - obrazovanje koje se u pojedinim razdobljima izmjenjuje s drugim aktivnostima, kao to su rad, rekreacija i slino. izvanredni studij (part-time study) - studiranje koje ukljuuje razliite naine kombiniranja rada, slobodnog vremena i obrazovanja. Administrativna oznaka za osobe koje nisu redovni studenti. izvankolsko obrazovanje (out-of-school education) - razni odgojni i obrazovni programi koje organiziraju izvankolske ustanove (crkva, politike organizacije, centri za slobodno vrijeme itd.). Ukljuuje sve obrazovanje izvan sustava formalnog kolovanja i visokog obrazovanja, osim strukovnog osposobljavanja. izvanjska motivacija (external motivation) - motivacija za uenje dolazi izvan samog uenika, a moe biti rije o nagradi i kazni, primjerice promociji, veoj plai i slinome.

jednodnevna kola (one-day school) - jednodnevni programi obrazovanja, mogu biti cjelodnevni ili trajati dio dana. Takvi programi mogu initi kompletnu obrazovnu cjelinu ili se mogu kombinirati s drugim aktivnostima uenja. jednodnevni teaj (day release) - teaj koji zaposlenici pohaaju jedanput na tjedan, a za to vrijeme izbivaju s posla, obino bez gubitka primanja. Najee se provodi na uilitima ili centrima za usavravanje, a omoguuje i rad i uenje. jednake mogunosti (equal opportunities) - ope naelo da se graanima prue jednake mogunosti moe se primijeniti na sva podruja, a posebno na ekonomski, socijalni i kulturni ivot. U modernim se drutvima posebno naglaava jednakost obrazovnih mogunosti bez obzira na spol, tjelesno ili drugo oteenje te druga obiljeja.

K
karijerna kriza srednjih godina (midcareer crisis) - kriza do koje dolazi obino na sredini profesionalne karijere. Javlja se svijest o ogranienom vremenu preostalom do mirovine te o do sada postignutim ciljevima i tempu kojim su ostvareni, i moe voditi preispitivanju buduih ciljeva i donoenju odluka, ponekad i radikalnih, o promjeni smjera razvoja karijere, ali i cjelokupnog stila ivljenja. klupska kola (club school) - lokalne ustanove koje su se poele osnivati 1950-ih i 1960-ih godina, sadre uionice za teajeve, dvoranu za velike plenarne sastanke (ukljuujui i pozornicu) te radionice za runi rad uz instruktora ili kao samostalnu aktivnost (primjerice u vicarskoj). Ako klupska kola ima nekoliko prostora s cjelokupnom infrastrukturom (ukljuujui kantinu, recepciju i slino), svaki od tih prostora zove se centar. kognitivno istraivanje (cognitive research) - istraivanje u svrhu razvijanja spoznajne moi, kritikog miljenja, sposobnosti razumijevanja vanih veza i odnosa u izuavanom predmetu ili pojavi. kognitivno podruje (cognitive domain) - kognitivno podruje ukljuuje stjecanje znanja, odreenih injenica i generalizacija, ali i razvoj pojedinih mentalnih procesa, primjerice shvaanje onoga to uimo, primjena onoga to uimo, analiziranje i sintetiziranje onoga to uimo te vrednovanje, ocjenjivanje i prosuivanje onoga to uimo. Psiholoki gledano, kognitivno podruje odnosi se na mentalne procese temeljene na logici. Mentalni

procesi traju vrlo kratko i mijenjaju se u sekundi pa je ovjekova svijest stalno zaokupljena mislima. Sadri est kategorija: znanje, razumijevanje, primjena, sinteza, analiza i vrednovanje te 15 potkategorija (znanje pojedinosti, terminologija, nazivi pojmova i simboli, poznavanje injenica i podataka, poznavanje pravila, konvencija, tendencija i redoslijeda, poznavanje klasifi kacija i kriterija za ocjenjivanje; apstraktno-uopena znanja, poznavanje principa, zakonitosti, poznavanje teorija i struktura, razumijevanje, provjeravanje, interpretacija, ekstrapolacija, primjena, analiza elemenata, odnosa naela, sinteza, izrada izvjea i nacrta plana za akciju; izvoenje sustava apstraktnih odnosa, vrednovanje po unutarnjim kriterijima, vrednovanje po vanjskim kriterijima). komercijalno obrazovanje (commercial education) - obrazovanje koje treba omoguiti zapoljavanje u komercijalnom sektoru. Glavni naglasak je na tajnikim i raunovodstvenim vjetinama. komparativno obrazovanje odraslih (comparative adult education) - znanstveno podruje koje se bavi usporedbom trenutanih obrazovnih teorija i praksa obrazovanja odraslih u svijetu s ciljem proirivanja i produbljivanja razumijevanja obrazovnih problema izvan granica vlastite drave. kompenzatorno obrazovanje (compensatory education) - obrazovanje namijenjeno svima koji su, iz bilo kojeg razloga, bili uskraeni, djelomino ili potpuno, u pogledu obrazovanja koje su trebali dobiti tijekom razdoblja obveznog kolovanja (vidi kompenzatorno uenje). kompenzatorno uenje (compensatory learning) - uenje namijenjeno popunjavanju praznina nastalih tijekom obveznog obrazovanja pojedinaca, uglavnom da bi im se omoguilo sudjelovanje u osposobljavanju. kompetencija (competence) - mogunost primjene znanja i vjetina te djelotvorna koritenja iskustava i kvalifi kacija u uobiajenim ili novim situacijama. kontekstualizirano uenje (contextualized learning) - u ovome se pristupu materijal ui u kontekstu u kojem postoji u stvarnom ivotu, to jest znanja i vjetine se ue tako da se postavljaju u kontekst u kojem e biti koriteni. kontinuirano obrazovanje (continuing education) - obrazovanje namijenjeno osobama koje su zavrile ciklus inicijalnog obrazovanja zapoet u djetinjstvu. Pojam se esto koristi kao sinonim za obrazovanje odraslih openito, a ponekad se kontinuiranim obrazovanjem oznaava profesionalni razvoj, dok se obrazovanje odraslih koristi da bi se opisali programi osnovnokolskog obrazovanja odraslih. kontinuirano profesionalno obrazovanje (continuing professional education) - obrazovanje namijenjeno visokoobrazovanim zaposlenicima iz neproizvodnih sektora (liberalne profesije) ili zaposlenika koji rade na vierangiranim poslovima kako bi bili u toku s najnovijim razvojima u njihovom podruju, da bi stekli nove vjetine koje se odnose na njihovu profesiju ili radno okruenje te da bi produbili razumijevanje drutvenog konteksta unutar kojeg rade. kontinuirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje (continuing vocational education and training) obrazovanje ili osposobljavanje nakon inicijalnog kolovanja ili ulaska u radni ivot, s ciljem pomaganja pojedincima da: a) unaprijede svoje znanje i/ili vjetine, b) steknu nove vjetine za napredak u karijeri ili prekvalifi kaciju, c) nastave vlastiti osobni ili profesionalni razvoj.

Kontinuirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje dio je cjeloivotnog uenja i moe obuhvaati bilo koju vrstu obrazovanja (ope, specijalizirano ili strukovno, formalno ili neformalno itd.). Bitno je za zapoljivost pojedinca. konzultant za uenje (learning consultant) - osoba koja je specijalist za strategije uenja i obrazovne resurse. Radi s pojedincima i skupinama, birajui im odgovarajue materijale i metode uenja, te im tako olakava postizanje ciljeva uenja. kooperativno obrazovanje (cooperative education) - strukturirana metoda koja kombinira obrazovanje u sklopu nastave s iskustvom praktinog rada. Temelji se na istraivanjima to ukazuju na vrijednost koju poslodavci pridaju radnom iskustvu novih zaposlenika te predstavlja jedan od vidova aktivnosti uenja temeljenog na radu. koordinator osposobljavanja (training offi cer) - osoba koja organizira osposobljavanje za zaposlenike odreene kompanije. To moe znaiti provedbu ili organiziranje treninga ili osposobljavanja, to ine kolege ili vanjski pruatelji usluge osposobljavanja, konzultanti, akademske institucije ili centri za osposobljavanje. Koordinator identifi cira individualne potrebe i potrebe kompanije za osposobljavanjem u dogovorima s menaderima ili procjenjivanjem zaposlenika, on dizajnira, provodi i ocjenjuje programe osposobljavanja, izmjenjuje programe nakon njihova ocjenjivanja ili ih mijenja zbog potreba kompanije. kratkorono pamenje (short-term memory) - zadravanje nedavnih doivljaja ili informacija pronaenih u dugoronom pamenju do petnaestak sekundi. Za razliku od dugoronog, sposobnost kratkoronog pamenja opada starenjem. kritiko razmiljanje/promiljanje (critical thinking/refl ection) - odnosi se na sposobnost prosudbe, analize i evaluacije. To je sposobnost za prosuivanje na temelju razlone argumentacije, a ne na temelju pukog prihvaanja autoriteta. kruok, studijska grupa (study circle, study group) - skupina osoba koja se redovito sastaje zbog zajednikog prouavanja neke teme ili problema. Skupina nema uitelja sa specijaliziranim znanjem o temi ili problemu, ali moe imati osobu osposobljenu za voenje skupine. kulturalni centri (cultural centres) - u razliitim zemljama podrazumijevaju razliite oblike organizacije i kulturno-obrazovne djelatnosti. Nastali su na tradiciji popularizacije znanja, dostupnosti kulture i sudjelovanju graana u razliitim oblicima stvaralatva i poticanja intelektualne znatielje. Najvanije je usmjerenje na sociokulturni razvoj lokalne zajednice te programe neformalnog obrazovanja djece i odraslih. Najea je vezanost centara uz lokalnu zajednicu koja se ogleda u suradnji s razliitim lokalnim kulturnim i obrazovnim organizacijama te usmjerenost na lokalne korisnike. kurikulum (curriculum) - skup aktivnosti koje se vezuju uz defi niranje obrazovnog programa ili programa osposobljavanja. Odnosi se na sadraj (materijal koji se treba nauiti) i proces uenja (akcije i izvori povezani s uenjem i pouavanjem). Ukljuuje defi niranje obrazovnih ciljeva, sadraja, metoda (ukljuujui ocjenjivanje) i materijala te organizaciju osposobljavanja pouavatelja.

kvalifi kacija (qualifi cation) - podrazumijeva formalni ishod procesa ocjenjivanja i vrednovanja, koji je pokazao da je neka osoba ostvarila ishode uenja u skladu sa standardima koje je propisalo neko kompetentno tijelo (ustanova), i/ili da posjeduje kompetencije nune za odreenu djelatnost. Podrazumijeva i posjedovanje formalne svjedodbe koju izdaje neka ovlatena ustanova. kvalifi kacijska struktura (qualifi cation structure) - statistiki podaci o kvalifi kacijama stanovnika neke drave ili zaposlenika neke velike tvrtke te strukturi unutar koje su te kvalifi kacije organizirane. kvalifi kacijski sustav (qualifi cations system) - ukljuuje sve aspekte unutar drave koji rezultiraju priznavanjem uenja. Ti sustavi ukljuuju razvoj i operacionalizaciju nacionalne i regionalne politike kvalifi kacije, institucionalne aranmane, procese za osiguranje kvalitete, procese vrednovanja i certifi ciranja, priznavanje vjetina i druge mehanizme koji povezuju obrazovanje i osposobljavanje s tritem rada i civilnim drutvom. Kvalifi kacijski sustav moe biti vie ili manje koherentan. Jedan od naina oblikovanja kvalifi kacijskog sustava moe biti eksplicitni kvalifi kacijski okvir. kvocijent dotrajalosti/istroenosti (deterioration quotient) - stupanj pada intelektualnih sposobnosti pojedinca odreene dobi, obino se procjenjuje na temelju mjerenja razlike izmeu funkcija koje opadaju i onih kojih ne opadaju starenjem. kvocijent uinkovitosti (effi ciency quotient) - intelektualna sposobnost odraslog u usporedbi s mladom odraslom osobom na intelektualnom i biolokom vrhuncu.

L
liberalno obrazovanje odraslih (liberal adult education) - obrazovanje odraslih usmjereno na opekulturne sadraje koje odraslim pojedincima trebaju omoguiti da se razvijaju kao osobe i graani. Posebno su prisutni sadraji koji daju prednost pismenosti, socijalnim, fi lozofskim, povijesnim i umjetnikim studijima putem koji e se ti ciljevi najbolje ispuniti. Iz tih programa iskljueno je strukovno obrazovanje. liberalni studiji (liberal studies) - odnose se na programe koji sadravaju kurikulum koji se esto naziva klasinim, opim obrazovanjem. Ti programi usmjereni su na ope znanje i intelektualne sposobnosti, za razliku od profesionalnog, strukovnog i tehnikog kurikuluma.

LJ
ljetna kola (summer school) - krai program internatskog tipa koji ukljuuje jedan ili vie teajeva, a ija duljina moe varirati od jednog pa do nekoliko tjedana. Odrava se u ljetnim mjesecima kako bi se omoguilo sudjelovanje odraslima tijekom godinjih odmora. ljudski potencijali (human resources) 1. Odnosi se na osoblje koje kao radna snaga sudjeluje u poslovnim organizacijama, za razliku od fi nancijskih i materijalnih resursa. 2. Pojam koji se vee uz organizacije, a oznaava kombinaciju tradicionalnih funkcija kadrovske slube s praenjem uspjenosti izvravanja zadaa, odnosa sa zaposlenicima te razvoja potencijala. Ukljuuje brojne zadae: selekciju zaposlenika, osposobljavanje i razvoj, upravljanje i kontrolu izvravanja zadataka, rjeavanje vika radnika, promociju, odnose poslodavaca i zaposlenika, pohranu osobnih podataka, nagraivanje i stimuliranje

radnika, savjete o meuljudskim odnosima, razvoj karijere.

M
mainstreaming / uvoenje, centriranje (mainstreaming) 1. Proces koji organizaciji omoguuje da provedene aktivnosti uinkovito djeluju na sredinju, matinu politiku i praksu, praksu koja nije marginalna ili sporedna. Ukljuuje utvrivanje pouka proizilih iz poduzetnikih ili civilnih projekata, objanjavanje inovativnog pristupa zaslunog za postizanje rezultata, diseminaciju, vrednovanje i transfer. 2. Strategija koja omoguuje da se zahtjevi ciljnih skupina (npr. ena) ugrade u procese stvaranja, provedbe, praenja i procjene sredinjih politika i programa djelovanja u svim oblastima politike, ekonomije i drutva, tako da se izbjegne nejednakost i promovira pravinost. Odnosi se, primjerice, na pristup rodnoj problematici (gender mainstreaming). 3. Obrazovanje osoba s invaliditetom zajedno s osobama bez invaliditeta tijekom odreenog vremena, da bi se osobe s invaliditetom bolje pripremile za ivot izvan kole i institucija u kojima se obrazuju. marginalna skupina (marginal group) - obino naziv za drutvene skupine koje nemaju jednak pristup obrazovanju kao ostatak drutva. To su obino skupine za koje je potrebno pripremiti posebne obrazovne programe i prilagoene oblike realizacije (primjerice za razne imigrantske skupine, etnike manjine, siromane i slino). matematika pismenost (numeracy) - poznavanje osnovnih aritmetikih operacija, primjerice zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje. matura (baccalaureate) - ispit na kraju srednjokolskog obrazovanja kojim se identifi cira, vrednuje i certifi cira uenikov uspjeh. Matura ne postoji u svim zemljama. Razni srednjokolski certifi kati koji ne jame sustavan pristup viem obrazovanju imaju razne nazive. medijska pismenost (media literacy) - oznaava sljedee vjetine i sposobnosti: sposobnost selekcije (posjedovanje znanja o kriterijima relevantnosti), sposobnost razlikovanja stvarnosti i njene reprezentacije u medijima, kritiki odmak, znanja i vjetine za koritenje medija u komunikacijske svrhe, sposobnost estetske percepcije, sposobnost integracije medija i medijske komunikacije u postojee drutvene mree i promiljanja o drutvenim posljedicama koritenja medija. meugeneracijsko uenje (intergenerational learning) - uenje prijenosom iskustva, znanja ili strunosti s jednog narataja na drugi. Iako se veina ovakvog uenja odvija informalnim putem, primjerice u obitelji, moe biti i organizirano. Primjerice, kole mogu organizirati umirovljenike da kao gosti predavai prenesu svoja znanja iz podruja u kojem su stekli iskustvo za vrijeme svog radnog vijeka. meukulturalno osposobljavanje (cross-cultural training) - obrazovni programi koji obuhvaaju razliite teajeve osposobljavanja, svaki s ciljem razvijanja svijesti i vjetina interakcije meu ljudima kod kojih ne postoji zajedniki kulturalni okvir. Meunarodna standardna klasifi kacija obrazovanja (International Standard Classifi cation of Education ISCED 97) - UNESCO-ova klasifi kacija koja se koristi u meunarodnoj statistici obrazovanja i omoguuje usporedivost podataka o obrazovanju na meunarodnoj razini. Tim je dokumentom prihvaena klasifi kacija obrazovnih razina i kriterija prema kojima se odreuju pojedine obrazovne razine. Odreuju se prema ciljevima

obrazovanja na dotinoj razini, stupnju sloenosti sadraja programa, trajanju izvedbe pojedinih programa u punom vremenu, nainima njihove izvedbe (razredna ili predmetna nastava), kompetencijama uitelja i institucijama u kojima se koluju te drugim pomonim kriterijima. Tim su dokumentom odreeni i razliiti oblici cjeloivotnog uenja. Prema meunarodnoj standardnoj klasifi kaciji obrazovanja, kolovanje je organizirano na tri osnovne razine: primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj, to se ne podudara u cijelosti s podjelom na osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Osnovno ili temeljno obrazovanje (basic education), koje je obvezno, traje u pravilu dulje od primarnog obrazovanja i zahvaa primarno obrazovanje (prvi stupanj osnovnog obrazovanja) i tzv. nie srednje obrazovanje (drugi stupanj osnovnog obrazovanja). Podjela obrazovanja prema razinama provedena je prema vie kriterija, pri emu je najvaniji kompleksnost sadraja obrazovanja. Prema tim je kriterijima struktura kolskih sustava, to omoguuje meunarodne usporedbe, sljedea: - predkolsko obrazovanje (pretprimarno obrazovanje - razina 0), - poetno osnovno obrazovanje (primarno obrazovanje - razina 1), - nie srednje obrazovanje ili drugi stupanj osnovnog obrazovanja (nie sekundarno obrazovanje - razina 2), - (vie) srednje obrazovanje (razina 3), - obrazovanje nakon srednjeg koje nije tercijarno (razina 4), - prva faza tercijarnog obrazovanja (koja ne vodi izravno do znanstvenog stupnja - razina 5), - druga faza tercijarnog obrazovanja (vodi do znanstvenog stupnja - razina 6). meusobno priznavanje diploma (mutual recognition of qualifi cations) - meusobno priznavanje steenih kvalifi kacija (diploma, svjedodbi) izmeu dviju ili vie drava. mehaniko uenje (rote learning) - tehnika uenja koja zanemaruje razumijevanje sadraja i usredotouje se na memoriranje. Za tu svrhu najee se koristi uenje ponavljanjem, da bi se niz podataka nauio napamet. Obino se koristi za uenje nekakvih temeljnih znanja - tablice mnoenja, periodnog sustava elemenata, nepravilnih glagola, no ta je metoda neprikladna za uenje kompleksnih sadraja na naprednoj razini. mentorstvo (mentoring) - razni vidovi pomaganja i voenja osoba koje ue ili rade. Obino je to aktivnost - rad jednog uitelja (instruktora), odnosno iskusne osobe s jednim polaznikom (uenikom, studentom), odnosno osobom koja se nedavno pridruila nekoj organizaciji. metoda buzz grupe (buzz method) - dijeljenje grupe uenika ili polaznika u manje diskusijske skupine na kratko vrijeme da bi se radilo na zadatku vanom za predmet njihovog uenja uz aktivno sudjelovanje svih uenika ili polaznika. metoda rasprave (discussion method) - metoda u kojoj se uenici, polaznici potiu na konstruktivno razmiljanje tijekom interakcije s ostalim lanovima grupe, najbolje u malim grupama. Budui da je za uspjenu primjenu te metode potrebno da uenici posjeduju znanje ili iskustvo relevantno za predmet rasprave, ta se metoda smatra naroito prikladnom za obrazovanje odraslih. metoda studije sluaja (case study method) - metoda u kojoj se koristi pismeni opis nekog dogaaja ili incidenta kao pomoni materijal koji uenicima pomae u procesu analize i opisa teorija, pojmova i fenomena iz stvarnog ivota.

mirovno obrazovanje (peace education) - proces njegovanja znanja, vjetina i stavova potrebnih da se postigne i odri kultura mira. Kljuni su razumijevanje nasilja, priprema graana za svladavanje tekoa i nesigurnih okolnosti te jaanje njihove neovisnosti i odgovornosti, sposobnost nenasilnog rjeavanja sukoba. Povezano je s pouavanjem o nenasilju, pravinosti, suradnji, uvaavanju, potivanju razliitosti te se esto vezuje uz programe obrazovanja za ljudska prava i demokraciju. mjerilo uspjenosti (benchmark) - oznaava alat za provjeru uspjenosti rezultata koje postiu drava u podruju odreene javne politike (npr. obrazovanju), poduzea, industrijska grana i slino u usporedbi s drugom dravom, poduzeem ili industrijskom granom. Predstavlja standard na temelju kojeg se ocjenjuju neija izvedba i postignuti rezultati, a benchmarking je takoer tehnika koja se primjenjuje u Europskoj uniji. moderiranje (facilitated learning) - pristup uenju karakteriziran visokim stupnjem ukljuenosti uenika u sve aspekte vlastita uenja (npr. odreivanje ciljeva, procjena). Nastavnik ima ulogu vodia sa strane, pruajui podrku uenicima i potrebne izvore. mrea (network) - formalna ili neformalna grupacija organizacija ili pojedinaca aktivnih u odreenom podruju, disciplini ili sektoru koje povezuju interesi ili ciljevi koje ele postii. mree za uzajamnu razmjenu vjetina (networks for the mutual exchange of skills) - projekt zapoet 1971. u Francuskoj, a proirio se i na ostale zemlje (Njemaka, Austrija, vicarska, panjolska, Belgija, Brazil i dr.). Ideja i metodologija mrea temelji se na slobodnoj uzajamnoj razmjeni znanja i vjetina putem rasprava, ocjenjivanja, izmjena stavova, pomoi uz uvaavanje razliitosti i ravnopravnosti sudionika, njihovih umijea i razliitosti metoda uenja (grupa, pojedinac i slino). Vanost je inicijative u alternativnom pristupu odnosu uenja i znanja.

N
nacionalni kvalifi kacijski okvir (National Qualifi cations Framework) - instrument uspostave kvalifi kacija steenih u odreenoj zemlji, odnosno okvir za klasifi ciranje kvalifi kacija u skladu s kriterijima za njihovo stjecanje kojim se daju osnove za jasnou, pristupanje, prohodnost, stjecanje i kvalitetu kvalifi kacija. nadzor (monitoring) - redovito promatranje i biljeenje aktivnosti koje se odvijaju unutar projekta, programa ili druge organizirane aktivnosti. Proces rutinskog prikupljanja informacija o svim aspektima aktivnosti i trajna analiza napretka provedbe odreene aktivnosti u odnosu na planirane rezultate. Svrha je poboljanje upravljanja i odluivanja za to bolju efektivnost i efi kasnost. nadzorniko osposobljavanje (supervisory training) - sustavan razvoj znanja, stavova i vjetina potrebnih za obavljanje nadzora, ukljuujui davanje uputa za rad, primanje povratnih informacija, savjetovanje i vjetine voenja. naizmjenino osposobljavanje (alternance training) - program u kojem se razdoblja obrazovanja ili osposobljavanja u koli ili centru za osposobljavanje izmjenjuju s razdobljima praktinog rada. naknada za osposobljavanje (retraining allowance) - naknada za izgubljeni dio zarade zbog pohaanja programa osposobljavanja za novo zanimanje ili nove radne zadatke.

naputanje kolovanja (drop-out) - naputanje obrazovnih programa ili programa osposobljavanja prije dovretka ili konanog certifi ciranja. Na engleskom jeziku taj se pojam odnosi i na proces (rano naputanje kolovanja) i na osobe (koje ranije napuste kolovanje). Moe se odnositi i na osobe koje su zavrile program obrazovanja ili osposobljavanja, ali nisu poloile zavrne ispite. narodno obrazovanje (popular education) 1. Pojam kojim se oznaava neformalno obrazovanje (esto u u Sjevernoj Americi). 2. Odnosi se na obrazovanje koje povezuje politiku i pedagogiju te polazi od demokratskih pretpostavki da je javno obrazovanje glavni instrument osobne i kolektivne emancipacije te vaan uvjet njihove autonomije. U tom znaenju koristi se naroito u zemljama Latinske Amerike. Predstavlja niz obrazovnih strategija za jaanje svijesti sudionika da bi svoja osobna iskustva mogli povezati sa socijalnim i politikim problemima. Obrazovanje treba osposobiti pojedince da utjeu na probleme koji ih ugroavaju, da mijenjaju svoj potlaeni poloaj. 3. U nekim europskim zemljama koristi se za oznaavanje tradicionalnog obrazovanja odraslih. nastavnik u obrazovanju odraslih (adult teacher) - osoba koja pouava, instruira, osposobljava, trenira ili na bilo koji drugi nain prenosi znanja i vjetine u procesu obrazovanja odraslih. nastavnik u programu osposobljavanja/instruktor (trainer) - osoba koja provodi (teoretsko ili praktino) osposobljavanje unutar ustanove za obrazovanje ili osposobljavanje ili na radnom mjestu. Razlikujemo profesionalne instruktore, koji su specijalisti za strukovno osposobljavanje i povremene instruktore koji uz svoje redovne zadae ponekad provode i osposobljavanje. Zadae instruktora su osmisliti aktivnosti osposobljavanja, organizirati i implementirati te aktivnosti, provesti konkretno osposobljavanje te pomoi uenicima, odnosno naunicima uputama, savjetima i preporukama. naukovanje (apprenticeship) - sustavno, dugotrajno osposobljavanje koje se naizmjenino odvija u koli ili centru za osposobljavanje te na radnome mjestu. Naunik je ugovorom vezan za poslodavca i, u pravilu, prima plau. Poslodavac preuzima odgovornost za osposobljavanje naunika koje vodi odreenom zanimanju. neformalno obrazovanje (non-formal education) - svaki oblik obrazovanja koji ne dovodi do stjecanja novih kvalifi kacija, odnosno novih diploma ili napredovanja na kvalifi kacijskoj ljestvici. Oznaava organizirane procese uenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za razliite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj (vidi neformalno uenje). neformalno uenje (non-formal learning) - uenje uklopljeno u planirane ope ili strukovne aktivnosti koje nisu eksplicitno odreene kao uenje (u smislu ciljeva uenja, vremena uenja ili podrke uenju). Obuhvaa i neformalno obrazovanje i neformalno osposobljavanje. Neformalno uenje je intencionalno iz toke gledita onog koji ui. U Hrvatskoj se koristi za oznaavanje organiziranih aktivnosti uenja s ciljem unapreenja znanja, vjetina i kompetencija, a za koje se ne izdaje javna isprava. nepismenost (illiteracy) - pojava koja se odnosi na pojedinca i drutvo, najee oznaava nesposobnost itanja i pisanja, a ponekad ukljuuje i nesposobnost raunanja. S obzirom na razliita shvaanja pismenosti, nepismenost nije mogue jednoznano odrediti te se nepismenom moe, primjerice, smatrati osoba koja je starija od

deset godina, a nije zavrila etiri poetna razreda osnovne kole, zatim osobe koje ne mogu itati s razumijevanjem, nisu sposobne pisati i ne znaju osnovne raunske operacije, itd. neprofi tna organizacija (non-profi t making organization) - zakonski utemeljena organizacija iji je primarni cilj da aktivno provodi aktivnosti zagovaranja, zatite javnih i privatnih interesa te zadovoljavanje nekih zajednikih socijalnih i drugih potreba bez namjere stvaranja profi ta. Te organizacije aktivne su u nizu podruja kao to su odrivi razvoj, obrazovanje, zdravstvena i socijalna skrb, istraivanje, sport itd. netradicionalno uenje (non-traditional study) - novi, neobini ili nekonvencionalni organizacijski ili metodoloki pristupi uenju usmjereni na zadovoljenje potreba onih koji ele uiti bez ogranienja u smislu prostora, vremenskog rasporeda, slijeda programa, ocjenjivanja i drugih karakteristika veine obrazovnih sustava. To su, primjerice, oblici uenja koji se oslanjaju na metode aktivnog i iskustvenog uenja (radionice). neslubena ekonomija (informal economy) - dio gospodarstva koji se u cijelosti ili djelomino dogaa izvan formalnih institucionalnih struktura i zakonskog ureenja. Neslubenu ekonomiju ine gospodarske aktivnosti koje nisu zakonski ili statistiki regulirane, obavljanje djelatnosti na nain suprotan propisima (primjerice, radi porezne evazije ili izbjegavanja plaanja doprinosa zaposlenicima) te proizvodnja ilegalnih dobara i pruanje ilegalnih usluga. nestrukovno uenje (nonvocational learning) - uenje koje nije u funkciji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. neovisni, samostalni uenik (independent learner) - osoba koja ui bez sustavnih uputa druge osobe ili institucije, bez obzira na to dolaze li te upute u obliku formalne nastave ili, primjerice, nastave na daljinu. neovisno, samostalno uenje (independent learning) - samostalno uenje pojedinca, obino, iako ne uvijek, samoinicijativno te s minimalnim ili nikakvim usmjeravanjem ili pomoi druge osobe ili institucije. nie srednje obrazovanje (lower secondary education - ISCED 2) - jedan od est stupnjeva meunarodne standardne klasifi kacije obrazovanja. Obino se misli na zadnju treinu obveznoga kolovanja, odnosno od 7. do 9. razreda obveznog kolovanja. Ponekad se taj stupanj naziva i drugim stupnjem osnovnog obrazovanja. nove temeljne vjetine (new basic skills) - nove vjetine, kombinirane s temeljnim vjetinama, koje su potrebne u suvremenom drutvu. Te su nove vjetine iz podruja ICT-ja, poznavanja stranih jezika, tehnoloke kulture, poduzetnitva i socijalnih vjetina.

O
obiteljska pismenost (family literacy) - programi obrazovanja namijenjeni cijeloj obitelji, dakle roditeljima i djeci. Kreu od postavke da je roditelj djetetov prvi uitelj te ukljuuju programe opismenjivanja i osnovnog obrazovanja za odrasle, a i druge programe opeg i strukovnog obrazovanja te osposobljavanja za odrasle, zatimobrazovanje za djecu, posebne programe za roditelje te interaktivne obrazovne aktivnosti u kojima sudjeluju djeca i roditelji. obnavljajue obrazovanje (refresher education) - aktivnosti koje su usmjerene na obnavljanje i dopunjavanje prije steenih i nauenih znanja, vrijednosti i vjetina zaputenih zbog nekoritenja. obrazovanje (education) - obrazovanje je proces i rezultat toga procesa. U obrazovnom procesu ostvaruju se sljedei ciljevi - stjecanje znanja, vjetina i navika, odnosno stjecanje kompetencija vanih za rad i ivot. Kad se misli na obrazovanje kao rezultat, onda se upotrebljava i naziv obrazovanost, to oznaava stanje. S

tim u vezi govori se o obrazovanosti pojedinca i obrazovanosti naroda. Ta se obrazovanost obino temelji na godinama kolovanja, ali za sloenija pedagogijska i psihologijska istraivanja posebnim se metodolokim rjeenjima odreuje obrazovna dob. Znanja, vjetine i navike stjeu se uenjem, pa je obrazovanje istodobno i didaktiki izraz za proces i rezultat uenja. Obrazovanje kao proces dogaa se u koli i izvan nje. S tim u vezi govori se o formalnom i neformalnom obrazovanju. Najorganiziraniji proces obrazovanja je nastava. Ako neka osoba samostalno organizira proces vlastita obrazovanja, onda govorimo o samoobrazovanju. S obzirom na dob onih koji su obuhvaeni programom obrazovanja, govorimo o obrazovanju mladih, obrazovanju odraslih i obrazovanju starijih, odnosno obrazovanju za treu ivotnu dob. Vano je istaknuti razliku izmeu pojmova obrazovanje i osposobljavanje. Obrazovanje je skup aktivnosti s ciljem razvoja znanja, moralnih vrijednosti i razumijevanja potrebnih u svim aspektima ivota pojedinca, za razliku od osposobljavanja, u kojem je naglasak stavljen na znanja i vjetine potrebne za obavljanje odreenih zadaa. Svrha je obrazovanja omoguiti mladima i odraslima razvoj u smislu razumijevanja tradicija i ideja koje oblikuju drutvo u kojem ive, njihovu i ostale kulture, prirodnih zakonitosti te da steknu lingvistike i ostale vjetine nune za uenje i komunikaciju. obrazovanje druge prilike (second-chance education) - programi druge prilike zamiljeni su kao pokuaj kompenziranja proputenih obrazovnih prilika. Osobama koje iz nekih razloga nisu zavrile programe u redovnom obrazovanju (prvu priliku) prua se druga prilika da bi nadoknadile proputeno. Neke od tih aktivnosti usmjerene su na temeljne kompetencije, druge dodaju strukovno osposobljavanje. Inicijative su ponekad posebno usmjerene na odreene ciljne skupine: nezaposlene, ene, starije, osobe bez kvalifi kacije itd. obrazovanje koje se temelji na istraivanju (enquiry-based education) - obrazovanje u kojem se svaki skup aktivnosti uenja shvaa kao problem koji treba rijeiti i zakljuiti otkriem. Taj pristup obrazovanju mnogo se koristio u Sjevernoj Americi za osposobljavanje nastavnika u osnovnom obrazovanju odraslih. obrazovanje odraslih (adult education) - pojam koji se na meunarodnoj razini razliito defi nira. OECD (2003.) istie da u Europi ne postoji konsenzus o jedinstvenoj defi niciji obrazovanja odraslih zbog sljedeega: a) teko je odrediti odraslog uenika - uenje, okruenje i dob uenika razlikuju se po tipu programa i regionalno, b) minimalna dob za defi niranje odraslog uenika varira, c) zemlje se razlikuju u pristupima strukovnom i nestrukovnom uenju. Neke od postojeih defi nicija odreuju obrazovanje odraslih kao: 1. cijeli skup procesa uenja, formalnih i ostalih, u kojem odrasle osobe (u skladu s defi nicijom odrasle osobe u drutvima u kojima pripadaju) razvijaju svoje sposobnosti, obogauju svoje znanje i unapreuju svoje tehnike ili profesionalne kvalifi kacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih drutva (UNESCO); 2. svi oblici uenja odraslih osoba poduzeti nakon to su zavrile inicijalni ciklus obrazovanja i osposobljavanja zapoet u djetinjstvu, bez obzira na to koliko ciklus traje - pa se stoga visoko obrazovanje zapoeto prije ulaska na trite rada ne smatra obrazovanjem odraslih (Europska komisija); 3. svi oblici nestrukovnog uenja odraslih, bez obzira na to izvodi li se formalno, neformalno ili informalno (EU, UK).

obrazovanje / osposobljavanje za menadment (management education and training) - programi obrazovanja ili osposobljavanja namijenjeni stjecanju temeljnih kompetencija, novih kompetencija ili vjetina potrebnih menaderima razliitih razina ovlasti i odgovornosti. Uz znanja i vjetine koje se odnose na uinkovitost i djelotvornost, sve vie panje posveuje se drutvenim vrijednostima i socijalnoj odgovornosti u upravljanju poslovnim procesima. Osim upravljanja poslovnim procesima u profi tnom sektoru, na vanosti dobivaju obrazovni menadment i cjelokupni menadment neprofi tnih organizacija. obrazovanje o stanovnitvu (population education) - obrazovanje usmjereno na bolje razumijevanje demografskih problema i sposobnosti njihova rjeavanja. obrazovanje potroaa (consumer education) - odnosi se na obrazovanje o racionalnim i uinkovitim metodama kupnje, koritenja dobara i usluga, uinkovitom baratanju novcem te o vezama izmeu potroaa i gospodarskog sustava. obrazovanje povezano s poslom (job-related education) - obrazovanje u kojem je naglasak na znanju i vjetinama korisnima za rad i radno okruje. Provodi se tako da se nastoji istaknuti relevantnost tih znanja i vjetina za odreene radne situacije. obrazovanje roditelja (parent education) - sustavni razvoj znanja, stavova i vjetina koje se trae za odgoj djece, obiteljske odnose i ispunjavanje roditeljske uloge u obitelji i drutvu. obrazovanje temeljeno na kompetencijama, osposobljavanje temeljeno na kompetencijama (competency based education, competency based training) - obrazovanje i osposobljavanje koji se fokusiraju na ishode uenja te se primarno odnose na ono to osoba nakon zavretka obrazovnog programa ili programa osposobljavanja zna ili moe napraviti, a manje na proces stjecanja kompetencija. obrazovanje u zajednici (community education) 1. Obrazovanje ljudi svih dobi u okviru neke zajednice ili obrazovanje za poboljanje ivota zajednice. Postie se raznim oblicima uenja i obrazovnim aktivnostima. 2. Shvaanje po kojem se obrazovanje treba razvijati na razini zajednice te treba u prvom redu odgovoriti njenim potrebama. Zajednica treba imati znaajne ovlasti za donoenje odluka vezanih uz obrazovanje te za njihovu provedbu. obrazovanje uz rad (education along the work) - obrazovanje izvorno namijenjeno zaposlenim osobama. Ovaj pojam koristio se u bivim socijalistikim dravama za sve obrazovne aktivnosti izvan redovnog sustava obrazovanja bez obzira na radno-pravni status polaznika, a oznaavao je i u ideolokom smislu povezanost izmeu rada i obrazovanja. Postojalo je jo nekoliko slinih pojmova - obrazovanje na radu (education at work), obrazovanje s radom (education with work), obrazovanje izvan rada (education out of work). Pojmovi su se koristili u formalnom obrazovanju, ali vrijedili su i za neformalno. obrazovanje za drutveno napredovanje (education for social advancement) - obrazovanje motivirano idejom poboljanja drutvenog poloaja poboljanjem stupnja obrazovanosti pojedinca. Ta vrsta obrazovanja obuhvaa mogunosti srednjeg, tehnikog, profesionalnog i visokog obrazovanja; dovretak profesionalnih studija, dodatne teajeve ili preorijentaciju te ope obrazovanje u skladu s osobnim interesima, primjerice u jezicima (recimo u Belgiji).

obrazovanje za javne poslove (public affairs education) - koristi se kao sinonim obrazovanja za javnu politiku (policy education) i usko povezuje obrazovanje i zagovaranje. Polazi od pretpostavke da je razvijanje znanja, vjetina i vrijednosti za rjeavanje problema u podruju javne politike vano kao dio razvijanja odgovornosti i ukljuivanja javnosti u procese javne politike. Zbog toga ukljuuje obrazovanje i osposobljavanje te motiviranje za javno djelovanje. obrazovanje za odrasle (education for adults) - koristi se kao sinonim za obrazovanje odraslih. U nekim dravama i meunarodnim organizacijama ee se koristi pojam education for adults nego adults education, iako im je sadraj isti. obrazovanje za okoli (environmental education) - obrazovanje usmjereno na razumijevanje i uvaavanje odnosa izmeu ovjeka i njegova okolia, prirodnog i umjetno stvorenog. Naglasak je na problemima planiranja razvoja gradova, atmosferskog oneienja, buke, demografi je i slino. obrazovanje za slobodno vrijeme (leisure education, leisure-time education) - sustavno i intencionalno stvaranje uvjeta za stjecanje kompetencija koje e nekoj osobi omoguiti kreativan i aktivan ivot u slobodno vrijeme (vrijeme koje nije posveeno profesiji, zaraivanju za rjeavanje egzistencijalnih pitanja). obrazovanje za uloge (role education) - obrazovanje koje treba osposobiti osobu za ispunjavanje neke njezine drutvene uloge (kao roditelja, graanina, sindikalca itd.). Obino se ne koristi za strukovno obrazovanje. obrazovanje ena (womens education) - obrazovne aktivnosti namijenjene enama koje ulaze na trite rada, vraaju se na njega nakon razdoblja provedenog kod kue, trae proirenje ivotnih izbora ili ele obogatiti vlastito osobno i drutveno iskustvo. Osim opeg i strukovnog obrazovanja, naglasak je stavljen i na savjetovanje o slici koju osoba ima o sebi, promjenama uloga u obitelji i drutvu te izborima vezanima uz zanimanje. obrazovna gerontologija (educational gerontology) - specijalistiko podruje i praksa u okviru obrazovanja odraslih, znanstveno prouavanje starosti i procesa starenja u njegovom drutveno-obrazovnom kontekstu. Ukljuuje obrazovanje za starije odrasle osobe pruanjem informacija, ali i informiranje javnosti o starosti s ciljem poboljanja stavova prema starijim ljudima. obrazovna reforma (education reform) - plan, program ili pokret koji pokuava donijeti sustavnu promjenu u obrazovnoj teoriji ili praksi. Suvremene obrazovne reforme nastoje pomoi unapreivanju kvalitete, uinkovitosti i djelotvornosti obrazovnog sustava, pri emu su institucionalne promjene povezane uz odreene ideje i vrijednosti. Njima se nastoji ouvati ono to je bilo dobro u prijanjem sustavu i promijeniti ono to je bilo loe. Kljuno je tko odluuje o promjenama, tko ima najveu korist od toga i tko to plaa. Te promjene odnose se na sve razine obrazovnog procesa i utjeu na dionike u tom procesu: uenike/studente/polaznike, nastavnike, roditelje, administratore, lanove zajednice. Reformske promjene trebaju se odnositi na sve institucionalne razine odluivanja i organiziranja obrazovanja te na provedbe kurikuluma, procjenjivanja i ocjenjivanja, profesionalni razvoj i fi nanciranje obrazovanja. obrazovni dopust (educational leave) - odsutnost s posla odobrena zbog obrazovanja ili osposobljavanja.

obrazovni pokazatelji (education indicators) - pokazatelji o obrazovnim obiljejima i razinama do kojih se dolazi sustavnim praenjem, to ine strune ustanove. obrazovno posredovanje (educational brokering) - informiranje i savjetovanje u vezi s raspoloivim obrazovnim sadrajima. obvezno obrazovanje (compulsory education) - obrazovanje obvezno za sve iji su minimalni standardi i minimalno trajanje odreeni zakonom. Trajanje obveznog kolovanja razlikuje se od zemlje do zemlje. odrasla dob (adulthood) - razdoblje u ljudskom razvoju izmeu adolescencije i starije dobi. Biti odrastao u naoj kulturi ukljuuje brak, profesiju, samostalnost, odgovornost. odrasli pripravnik (adult trainee) - odrasla osoba koja sudjeluje u kooperativnom kolskom programu pripravnitva u struci po vlastitom izboru, osim onog osposobljavanja koje se provodi neposredno nakon zavretka inicijalnog ciklusa obrazovanja prije ulaska u svijet rada. odrasli uenik / student (adult student) - osoba koja sustavno pohaa kolu, odnosno studij nakon zavretka inicijalnog ciklusa obrazovanja. Ako je rije o redovnom ueniku (studentu), tada je ta osoba imala stalno zaposlenje prije nego se vratila u obrazovanje, a ako je rije o izvanrednom ueniku (studentu), tada e ta osoba biti zaposlena i za vrijeme obrazovanja (studija). No, takvo odreenje odraslog uenika (studenta) nije jednako prihvaeno - razliite zemlje na razliite naine defi niraju odraslog uenika. Tako se u Engleskoj obino koristi samo za starije od 19 godina, u panjolskoj ili Portugalu to moe biti osoba stara 16 godina ako se zaposlila itd. okviri znanja (frameworks of knowledge, franc. arbres de connaissances) - inicijativa u Francuskoj koja se temelji na postavci da svatko ima odreena teoretska i praktina znanja izvan strunih kvalifi kacija, koja se provjerom mogu certifi cirati. Pojedini se certifi kati skupljaju da bi se dobili osobni kurikulumi pojedinca, koji se dalje grupiraju da bi se dobili okviri znanja u kojima e biti evidentirano ukupno teoretsko i praktino znanje skupine, tvrtke, razreda, regije. oluja ideja (brainstorming) - spontani sustav kreacije ideja, naziv tehnike voenja grupnog rada iji je cilj da se do rjeenja nekog problema doe spontanim idejama, mislima i asocijacijama sudionika. U ogranienom vremenu (od 20 do 45 minuta) grupa od 10 do 15 sudionika potie se na kreiranje to vie ideja i njihovih meuodnosa. Karakteristino je za tu metodu da se kritika i vrednovanje ideja nikada ne obavljaju za vrijeme sastanka, nego kasnije. Vrijednost je brainstorminga kao metode u tome to pravilno voen skupni rad moe rezultirati brojnim idejama u kratkom razdoblju, ponajprije zbog lanane asocijacije, kada se jedna ideja pojavi kod jednog sudionika, nju istodobno slijedi nova ideja dotinog sudionika, ali i drugih sudionika. Njome se takoer ostvaruje stimulacija suparnitvom (kompetitivni imbenik), ali i stimulacija pozitivnom potvrdom ideja. opa pismenost odraslih (general adult literacy) - rezultat obrazovne aktivnosti za sve odrasle osobe koje su usredotoene na temeljnu pismenost (sposobnost itanja, pisanja, raunanja) i nisu posebno usredotoene na jedno podruje, kao to su specijalizirani programi (primjerice obiteljska pismenost, pismenost na radnom mjestu, ESL i slino).

opeivotno uenje (lifewide learning) - bilo koji vid formalnog, neformalnog ili informalnog uenja koji se odvija u individualnim, drutvenim ili profesionalnim aktivnostima u svim fazama ivota i obuhvaa najrazliitije programe i sadraje. Ujedno predstavlja i vanu dimenziju cjeloivotnog uenja. operativni seminar (operational seminar) - sastanak strune skupine radi istraivanja, prouavanja i inovacije - primjerice, susret strune skupine koja radi na dizajnu, provedbi i evaluaciji nekih programa obrazovanja odraslih. opismenjavanje (literacy education) - pomaganje nekoj osobi da stekne osnovne kompetencije iz elementarne pismenosti: nauiti nekoga itati, pisati i raunati. organizacija koja ui (learning organisation) - organizacija u kojoj unutar radnog okruenja svi ue, svi (individualno i kolektivno) rade na osobnom razvoju i uenje je jedna od kljunih vrijednosti. organizator osposobljavanja (training provider) - svaka organizacija ili pojedinac koji nude organiziranje osposobljavanja. To mogu biti specijalizirane organizacije za takve usluge, ali to moe raditi i svaki poslodavac koji tu djelatnost ima kao sporednu aktivnost. organizacijski razvoj (organizational development) - proces kojim organizacija razvija vlastite potencijale i potie rast i promjene u strukturi, funkcijama i meuljudskim odnosima unutar sebe da bi bila djelotvornija u provedbi vlastite misije i vizije (poveanje produktivnosti, djelotvornosti, uinkovitosti). orijentacija na uenika (learner orientation) - koncepcija koja fokus obrazovanja odraslih pomie s polaznika ustanova za obrazovanje odraslih na individualne osobe koje ue, a ta individualizacija vodi afi rmaciji samoorganizacije uenja i neovisnom uenju. osiguranje kvalitete (quality assurance) - sustav ija je svrha osiguravanje visokih standarda u obrazovanju. To je stalan proces vrednovanja (ocjenjivanja, praenja, jamstva, odravanja i poboljanja) kvalitete obrazovnog sustava, organizacija i programa. Kao regulatorni mehanizam, osiguranje kvalitete bavi se odgovornou i poboljanjem, pruajui informacije i prosudbe putem dogovorenog i konzistentnog postupka i utvrenih kriterija. Osiguranje kvalitete esto se smatra dijelom upravljanja kvalitetom. osnaivanje (empowerment) - proces jaanja politike, socijalne ili ekonomske snage pojedinaca i zajednica, esto ukljuuje razvoj pouzdanja u vlastite potencijale. Moe se odnositi na proces osnaivanja prava graana s ciljem da poduzimaju inicijative za oblikovanje vlastita ivota i ivota svoje zajednice ili drutvenih, gospodarskih, socijalnih i politikih dogaaja, ali i na razvoj znanja, umijea i sposobnosti koje ueniku omoguuje da nadzire i razvija vlastito uenje. osnovna kvalifi kacija (basic qualifi cation) - posjedovanje sposobnosti i osposobljenosti za obavljanje osnovnih (temeljnih) poslova u odreenoj djelatnosti. osnovno obrazovanje (basic education) - obrazovanje usmjereno stjecanju primarnog znanja i vjetina potrebnih za ivot u drutvu. Obrazovanje koje je besplatno i obavezno za sve. Cilj su osnovnog obrazovanja razvoj znanja i vjetina za ivot u drutvu te osnovna obrazovna podloga. osnovno obrazovanje odraslih (adult basic education) - obrazovanje odraslih u pogledu temeljnih znanja kao to su pismenost i raunanje, drutvenih i ivotnih vjetina te razumijevanja ivota u zajednici, potrebnih

za odgovorno sudjelovanje u drutvu. Osnovno obrazovanje odraslih ima prije svega kompenzacijsku zadau nadoknaivanja proputenog i ukljuivanja polaznika u sustav cjeloivotnog uenja. Cilj je nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih unaprijediti temeljnu pismenost i ivotne vjetine u svim podrujima obrazovanja. Osnovne su zadae: podizanje ope obrazovanosti odraslih do razine osnovne kole, osposobljavanje za samoupravljivo i samostalno uenje kao osnove za cjeloivotno uenje, usporedno osposobljavanje za prvo zanimanje i stjecanje uvjeta za mogui nastavak obrazovanja u srednjem kolstvu. Odnosi se na podruja primarnog znanja, primjerice pismenost i koritenje brojeva, drutvene i ivotne vjetine te razumijevanje ivota zajednice, a vano je i za odgovorno sudjelovanje u drutvu. osposobljavanje (training) 1. Sustavno pouavanje koje razvija kompetencije potrebne za primjereno izvravanje odreenih zadaa. Rezultat su vjebanja socijalnih, kognitivnih ili motorikih vjetina. Najee je povezano uz strune i praktine vjetine. Razlikuje se od obrazovanja. Za isto znaenje koriste se i termini izobrazba, obuka i trening. 2. Osposobljavanje kao ui pojam samo je jedan od oblika obrazovanja (npr. osposobljavanje kao dio obrazovanja odraslih u hrvatskom Zakonu o obrazovanju odraslih). 3. Stjecanje teorijskog i praktinog znanja potrebnog za obavljanje jednostavnijih poslova u nekom zanimanju putem kraih programa. Provodi se nakon obveznog obrazovanja. osposobljavanje instruktora / nastavnika u programima osposobljavanja (training of trainers) teoretsko ili praktino osposobljavanje instruktora, odnosno nastavnika u osposobljavanju. Moe biti namijenjeno profesionalnim ili povremenim instruktorima (nastavnicima), a pokriva irok raspon vjetina, od specifi nog znanja iz podruja o kojem se radi, obrazovnih, psiholokih i sociolokih vjetina do organizacijskih vjetina i upoznatosti sa svijetom rada. Ukljuuje i osposobljavanje za osmiljavanje, organizaciju i implementaciju nastave te osposobljavanje u vezi sa sadrajem konkretnih aktivnosti osposobljavanja. osposobljavanje na radnom mjestu (on-the-job training) - razni oblici osposobljavanja na radnom mjestu, obino kratko instruiranje za rukovanje nekim strojevima, ureajima, alatima. Moe se kombinirati s osposobljavanjem izvan radnog mjesta osposobljavanje unutar poduzea (in-company training) - strukovno osposobljavanje djelatnika poduzea u poslovnim prostorima poduzea. osposobljavanje izvan radnog mjesta (off-the-job training) - osobe koje treba osposobiti naputaju radno mjesto, radne prostore i odlaze na odreeno vrijeme u neku obrazovnu ustanovu koja organizira obrazovanje. osposobljavanje za dolian posao (training for decent work) - budui da je pravo na dolian posao jedno odtemeljnih ljudskih prava, pravo na strukovno obrazovanje i osposobljavanje takoer je sastavni dio tog prava. No, s druge stane, strukovno obrazovanje i osposobljavanje moe pridonijeti lakem ostvarenju tog temeljnog prava, pa se u tom smislu moe govoriti o osposobljavanju za pristojan posao. osposobljavanje zaposlenika (inservice training) - osposobljavanje koje se odnosi na struno usavravanje zaposlenih s ciljem poboljanja vjetina i kvalifi kacija koje se odnose na njihovo radno mjesto. Obavlja se nakon to zaposlenik ve dobije svoje radne zadatke i odgovornosti. Obino se provodi tijekom prekida dnevnog radnog rasporeda.

osposobljavanje za voenje (leadership training) - sustavno organizirano osposobljavanje voditelja (ravnatelja kola, voditelja tvrtki itd.). Sustavno stjecanje voditeljskih kompetencija. osposobljavanje za ivotne vjetine (livelihood skills training) - stjecanje za ivot vanih kompetencija sustavnim osposobljavanjem. Obino su to kompetencije vane za nain prehrane, spreavanje prenoenja bolesti, djelotvorniju proizvodnju hrane u danim uvjetima, uenje o zaraivanju za svakodnevni ivot i slino. osvjeivanje (conscientization) - obrazovni proces usmjeren na podizanje svijesti i kritike procjene vlastite situacije, a odnosi se na marginalizirane osobe i skupine, da bi lake poduzele korake koji vode ostvarenju osobne slobode i preuzimanju kontrole nad vlastitom sudbinom. Najee su to nepismene osobe koje ive u oskudici pa je njihovo opismenjavanje povezano s drutvenim osvjeivanjem. otvorena metoda koordinacije (open method of coordination) - metoda koja slui kao sredstvo irenja najboljih iskustava i postizanja veeg stupnja pribliavanja glavnim ciljevima Europske unije, a temelji se na dobrovoljnoj suradnji zemalja lanica. Rije je o potpuno decentraliziranom pristupu koji koristi razne oblike partnerstva i stvoren je da bi se zemljama lanicama Europske unije pomoglo da postupno razviju odgovarajuu vlastitu politiku. Uvodi instrumente, primjerice pokazatelje, razraene kriterije te komparativne metode za koritenje najboljih iskustava, povremeno praenje, evaluaciju te meusobne procese uenja. U obrazovanju se najee koristi metoda uenja od drugih obrazovnih sustava. otvorena kola (open school) 1. Ustanova namijenjena omoguavanju pristupa odraslima obrazovanju na sekundarnoj i tercijarnoj razini, a ispod razine visokog obrazovanja. Ne postoje akademski preduvjeti koji trebaju biti zadovoljeni za pohaanje programa. Pouavanje se odvija dopisno, putem radija ili televizije te neposrednom nastavom. 2. kola za mlade ili odrasle koja ne radi prema programima dravnih (javnih) kola, koje ponekad koriste i epitet alternativne kole. kole koje su otvorene za ideje i preferiraju iskustveno uenje, projektnu nastavu, nastavu izvan kolske zgrade. Osnovno je obiljeje kolskih kurikuluma otvorenost i fl eksibilnost. otvoreno obrazovanje (open education) - koncepcija koja zagovara mogunost svih odraslih osoba da mogu pristupiti te se kasnije vratiti obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama, od osnovnog do visokog obrazovanja. otvoreno uenje (open learning) - oblik uenja koji nije ogranien nikakvim strogim propisima ni programima, nego osobe koje ue stjeu znanje, vjetine i razvijaju kompetencije dinamikom koja njima odgovara i unutar vremenskog razdoblja koje same odrede. otvoreno sveuilite (open university) - termin potjee iz Ujedinjenog Kraljevstva poetkom 1970-ih, nastao je na temelju vizije Michaela Younga (Lord Young of Dartington), a znai ustanovu osnovanu radi dostupnosti visokog obrazovanja to irem kruga odraslih. Za upis se ne postavljaju zahtjevi u smislu formalnih akademskih kvalifi kacija, a pouavanje se provodi dopisno, uz koritenje radija i televizije te uz osobne konzultacije i poduku. Ukljuuje programe koji vode stjecanju diplome, ali i one koji ne vodi njenom stjecanju.

P
Pakt o stabilnosti jugoistone Europe (Stability Pact for South-Eastern Europe) - proces s ciljem postizanja

trajnog mira i stabilnosti, poticanja razvitka u jugoistonoj Europi i ukljuenja zemalja tog prostora u europske i ire integracije razliitim oblicima jaanja regionalne suradnje. participativno istraivanje (participatory research) - istraivanje u kojem istraivane socijalne skupine i njihovi lanovi nisu samo objekt promatranja, nego i aktivni sudionici. Omoguuje aktivno sudjelovanje ljudi u procesu uenja o njihovim potrebama i mogunostima te u akcijama koje je potrebno provesti da bi se dogodila promjena. Metodologija participativnog istraivanja dobar je nain da se istrae problemi, posebno problemi marginaliziranih i potlaenih. Taj pristup ne uzima samo osobe u njihovim pasivnim ulogama davatelja informacija, nego potie i njihovu aktivnu ulogu u tijeku istraivanja. participativna metoda (participatory method) - termin koji oznaava niz aktivnosti i postupaka to se koriste u obrazovanju i namijenjeni su promoviranju i aktivnom ukljuivanju polaznika. Pri koritenju tih metoda pretpostavlja se facilitirajua uloga nastavnika i aktivna uloga polaznika. participativno pouavanje i uenje (participatory teaching and learning) - interaktivno ili participativno uenje oponaa prirodni proces uenja u kojem dijete ui o tome kako se ponaati u drutvu. To ukljuuje promatranje, oblikovanje i socijalnu interakciju. Ukljuuje razliite metode pouavanja (oluju ideja, igranje uloga, rasprave, studije sluajeva itd.). pedagogija (pedagogy) - drutvena znanost, znanost o odgoju, a ponekad se odreuje i kao znanost o odgoju i obrazovanju. ee se misli na odgoj i obrazovanje djece i mladih jer se znanost koja prouava obrazovanje odraslih oznaava izrazom andragogija. Pedagogija nastoji znanstvenim metodama objasniti proces odgoja i obrazovanja, bez obzira na to gdje se dogaa (u koli, obitelji, izvankolskim ustanovama itd.), zatim na temelju tih objanjenja regulirati i predviati dogaanja u tom procesu. Rezultat tih prouavanja razliite su teorije odgoja, obrazovanja ili nastave. Engleski pojam education prevodi se na razliite naine, ovisno o kontekstu, pa oznaava ponekad pedagogiju kao znanost, a esto i odgoj te odgoj i obrazovanje kao procese. permanentno osposobljavanje (permanent training) 1. Programi osposobljavanja namijenjeni obrtnicima koji ele biti privatnici, pa ele stei kvalifi kacije potrebne za bavljenje obrtom, ili su ve na rukovodeim poloajima pa ele stei nove vjetine te ostati u toku s najnovijim razvojima unutar njihovog podruja (primjerice u Belgiji). 2. Upotrebljava se u znaenju kontinuiranog strukovnog osposobljavanja. permanentno obrazovanje (permanent education) - koncepcija razvijena 1970-ih godina u okviru Vijea Europe po kojoj bi obrazovanje trebalo biti kontinuirani, cjeloivotni proces; permanentni proces razvoja znanja i vjetina pri emu stjecanje znanja i vjetina ima smisla samo ako se dovede u vezu s iskustvom, postignuima i praksom. Moe se shvatiti kao poetak, odnosno razvojna faza onoga to danas nazivamo cjeloivotnim uenjem. Koncepcija je naroito razvijena u Francuskoj, pa se education permanente esto koristi kao sinonim za cjeloivotno obrazovanje. pismenost (literacy) - pojam koji oznaava, prije svega, kompetencije u podruju itanja i pisanja i ponekad raunanja, no u novije vrijeme se uz vjetine pisanja, itanja i raunanja ukljuuju i osposobljenost za itanje s razumijevanjem, vjetine komuniciranja, znanja stranih jezika i koritenja suvremenih informacijskih i

komunikacijskih tehnologija, koje omoguuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i drutvenih zbivanja, osposobljenost za rjeavanje problema, vjetine i spremnosti za timski rad, prihvaanje drugih i drugaijih te osposobljenost za trajno uenje. Pismenost znai sposobnost raspoznavanja, razumijevanja, interpretiranja, stvaranja, komuniciranja i raunanja koritenjem tiskanih i pisanih materijala povezanih s razliitim kontekstima. No, treba istaknuti da se precizna defi nicija pismenosti razlikuje od zemlje do zemlje, od organizacije do organizacije. Danas se govori o vie dimenzija pismenosti (italaka, dokumentacijska i numerika pismenost), koje ne moraju biti sve jednako razvijene. Osim ope pismenosti, govorimo i o raznim drugim vrstama pismenosti (informatika, matematika, znanstvena, metodoloka, ekoloka itd.). pismenost na radnome mjestu (workplace literacy) - opismenjivanje s ciljem stjecanja skupa vjetina i sposobnosti zaposlenika za obavljanje radnih poslova i zadataka - od ope pismenosti do vjetina vezanih uz konkretno radno mjesto (itanje tehnikih uputa). pismenost odraslih (adult literacy) - tradicionalno se odnosi na sposobnost odraslih da itaju, piu i govore vlastiti jezik. Suvremenija odreenja (OECD) pod pismenou odraslih podrazumijevaju sposobnost odraslih da razumiju i sposobni su koristiti informacije za djelovanje u ekonomiji i drutvu. Pismenost kao posebna sposobnost i nain djelovanja kojim se omoguuje razumijevanje i koritenje tiskanih informacija u dnevnoj aktivnosti kod kue, na poslu i u zajednici da bi se mogli postii postavljeni ciljevi i razvoj znanja i osobnih sposobnosti. Pismenost odraslih odnosi se na fl eksibilnost, zapoljivost, mogunosti osposobljavanja i bolju participaciju u drutvenom i politikom ivotu. plaeni obrazovni dopust (paid educational leave) - opravdani i dogovoreni izostanak s posla bez gubitka zarade da bi korisnik tog dopusta mogao sudjelovati u nekom programu obrazovanja ili osposobljavanja. planiranje obrazovnih programa (programme planning) - niz aktivnosti koje ukljuuju defi niranje ciljeva obrazovnog programa, izbor organizacijskih oblika za realizaciju, planiranje sredstava i metoda, defi niranje metoda praenja i vrednovanja te defi niranje vremenskog i fi nancijskog plana. podupiratelj (facilitator) - voditelj koji pomae ueniku ili grupi uenika da odrede svoje ciljeve uenja i odaberu strategiju za njihovo ostvarenje. poetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje (initial vocational education and training) strukovno obrazovanje koje se prvo provodi u redovnom obrazovnom sustavu, a obino prethodi ulasku u svijet rada i daljnjem strukovnom obrazovanju. pokretljivost (mobility) - pokretljivost i sposobnost prilagoavanja novom okruenju polaznika obrazovnih programa, ali i radne snage unutar jedne drave i izmeu drava. Najee ukljuuje krai ili dulji boravak u drugoj dravi zbog studiranja, radnog iskustva, drugih oblika uenja ili pouavanja. politiko obrazovanje (political education) - segment obrazovnog sustava kojemu je primarna zadaa pojedincima omoguiti stjecanje znanja, intelektualnih i participacijskih sposobnosti i stavova koji su preduvjet za ukljuivanje u politike procese u zajednicama u kojima ive. politika obrazovanja odraslih (adult education policy) - politika obrazovanja odraslih dio je obrazovne politike

(ili strategija unutar obrazovne politike) koja obuhvaa skup postupaka i odluka o tome kako koristiti sustav obrazovanja odraslih da bi se ostvarili poeljni drutveni, ekonomski i politiki ciljevi. Provodi se na dravnoj i lokalnoj razini putem regulatornih aktivnosti (certifi ciranje, licenciranje, standardi i slino) i alokacijskih aktivnosti (ulaganje i raspodjela novca, vremena, ljudi i opreme). Kao strateki cilj mora imati podizanje svijesti, znanja i informiranosti o koncepciji cjeloivotnog obrazovanja, promociju te koncepcije, konkretnih oblika, programa, institucija, rezultata i drugoga. politika cjeloivotnog uenja (lifelong learning policy) - pristup po kojem je cjeloivotno uenje predmet zasebne javne politike. Ta je politika ira od obrazovne, a ukljuuje elemente socijalne, gospodarske i kulturne politike, pri emu se ona shvaa kao policy, to jest ciklus koji se sastoji od defi niranja problema, utvrivanja alternativnih odgovora, vrednovanja opcija, odluivanja, implementacije i vrednovanja rezultata, a ije je stvaranje odreeno s tri elementa: vlast (specifi no odreena u globalizacijskim i integracijskim procesima), ekspertiza (ekspertna tijela koja utvruju problem i predlau rjeenja) i poredak (zajedniko razumijevanje naina na koji e razliiti sudionici sudjelovati u pojedinim aktivnostima). Posljednjih godina politike cjeloivotnog uenja dobivaju sve vanije mjesto u javnim politikama, tako su primjerice u Europskoj uniji prepoznate kao jedan od kljunih instrumenata za ostvarenje njenih ciljeva, kao to su strateki ciljevi odreeni Lisabonskom deklaracijom. polaznik zrele dobi (mature student) - odrasla osoba koja je redovni student; odnosi se na osobu koja je zavrila inicijalni ciklus redovnog obrazovanja, pa je provela nekoliko godina bavei se nekom drugom aktivnou prije nego to se ukljuila u program koji sada pohaa. polivalentno udruenje (association polyvalente) - francuski izraz za privatnu organizaciju koja nudi iroku paletu drutvenih aktivnosti, za razliku od onih koje nude samo specijalizirane aktivnosti, primjerice dramske grupe, glazbene ili fi lmske klubove i drugo. pomaga pri uenju (learning facilitator) - bilo koja osoba koja radi na pripremi poticajne okoline za uenje, koja savjetuje, usmjerava i daje povratne informacije tijekom uenja i tako pomae osobi koja ui u stjecanju znanja i vjetina. porez za fi nanciranje osposobljavanja (training tax) - novana obveza propisana poslodavcima namijenjena za (su)fi nanciranje osposobljavanja zaposlenika. posebni diplomski program (special degree programme) - sveuilini program prilagoen potrebama odraslih studenata koji se upisuju na temelju prethodnog akademskog obrazovanja, ivotnog iskustva i neovisnog uenja vie nego na temelju formalnih sveuilinih ocjena. Termin koji se koristi u SAD-u. poslijesrednjokolsko (nevisokokolsko) obrazovanje (post-secondary non tertiary education) obrazovanje nakon srednjeg koje nije ni vie ni visoko (ISCED 4 prema Meunarodnoj klasifi kaciji obrazovanja ISCED 97). Tu grupu ine svi programi koji se nastavljaju na srednje obrazovanje, a svrha im je usavravanje i osposobljavanje za zanimanja i trite rada ili za nastavak kolovanja na viem i visokom obrazovanju. Obuhvaa populaciju koja je zavrila neki program srednjeg obrazovanja te u pravilu ulazi u programe za odrasle.

poslovno obrazovanje (business education) - podruje obrazovanja koje razvija znanja, vjetine, stavove i razumijevanja potrebna za uspjenu karijeru u administraciji unutar poslovnog sektora. pouavanje odraslih (adult teaching) - proces u kojem nastavnici, voditelji, instruktori i ostali pridonose aktivnostima uenja odraslih. Aktivno sudjelovanje u planiranim aktivnostima trebaju biti sr metodologije pouavanja odraslih, primjerice rasprave, rjeavanje problema, analiza steenih iskustava i njihova primjena u radu ili ivotnim situacijama. Odrasli imaju potrebu za uenjem specifi nih stvari koje se odnose na ivot, stoga njihove potrebe i interesi trebaju biti polazine toke za osmiljavanje aktivnosti. pouavatelj-organizator (tutor-organizer) - jedna osoba, nastavnik u obrazovanju odraslih, koja organizira nastavne aktivnosti i sama neposredno pomae u uenju ili instruira polaznike. povratno obrazovanje (recurrent education) - izraz koji oznaava jednu od globalnih strategija cjeloivotnog obrazovanja. Ta se koncepcija oslanja na praksu smjenjivanja rada i obrazovanja u ivotu neke osobe nakon zavrenog obveznog obrazovanja. Naime, nakon nekog razdoblja rada osoba se vraa u obrazovni proces da bi dopunila znanja i sposobnosti potrebne za djelotvornije obavljanje radnih zadataka. predstojnik, nadstojnik (warden) - naziv kojim se ponekad oznaava ravnatelj obrazovne ili sociokulturne ustanove. prekvalifi kacija (retraining) - osposobljavanje koje omoguuje osobama pristup zanimanjima ili novim profesionalnim aktivnostima koji zahtijevaju vjetine razliite od onih koje posjeduju. prenosivost (transferability) - odnosi se na relativne kapacitete prilagodbe i primjene rezultata odreene politike, programa, projekta ili druge aktivnosti unutar novog konteksta. Meu formalne imbenike koji pridonose prenosivosti ubrajaju se dostupnost dokumenata na vie jezika, upotreba generike terminologije, jasni opisi sadraja, primjena prihvaenih standarda i mjerila itd. prethodno uenje (prior learning) - znanja, vjetine i kompetencije iz prijanjeg necertifi ciranog obrazovanja ili osposobljavanja ili steena na neki drugi nain (na poslu, u slobodno vrijeme itd.). prijelaz iz kole na radno mjesto (transition from school or training to work) - odlazak iz obrazovnog procesa u radni proces, odnosi se na razdoblje izmeu zavretka obrazovanja i ulaska na trite rada prilagodljivost (adaptability) - sposobnost organizacije i pojedinca da se prilagode novim tehnologijama, novim trinim uvjetima i novim stilovima rada. pripravnik (trainee) - osoba koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala i osposobljava za samostalni rad u tom zanimanju. pristup strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (access to vocational education and training) uvjeti, okolnosti (prilike) ili zahtjevi (kvalifi kacije, razina obrazovanja, vjetine ili radno iskustvo i drugo) koji odreuju pristupanje ili sudjelovanje u obrazovnim institucijama ili programima. priznavanje vjetina i kompetencija (recognition of competences) 1. Formalno priznavanje vjetina i kompetencija, ime se potvruje njihov slubeni status. Potvrda moe biti u obliku svjedodbe, uvjerenja, kreditnih bodova, priznavanja steenih kompetencija. 2. Socijalno priznavanje odnosi se na uvaavanje vrijednosti vjetina i kompetencija, koje su priznali socijalni i gospodarski dionici. proces uenja (learning process) - aktivnost koja se s jedne strane moe odnositi na subjekta i dinamiku

njegovog osobnog razvoja, a s druge strane na metode obrazovnih aktivnosti. Obrazovanje odraslih usredotoeno je upravo na meusobnu povezanost tih dvaju aspekta procesa uenja. procjena obrazovnih potreba (needs assessment) - sustavna metoda kojom se utvruju obrazovne potrebe, drutveni ciljevi i ciljevi uenja zaposlenika, lokalne zajednice i drugih. procjena vjetina i sposobnosti (assessment of skills and competences) - proces kojim se procjenjuju znanja, vjetine i/ili kompetencija pojedinca u odnosu na unaprijed defi nirane kriterije (oekivanja od uenja, mjerenje ishoda uenja). procjenjivanje / vrednovanje (assessment) - opi izraz koji objedinjuje sve metode ocjenjivanja/prosuivanja izvedbe pojedinca ili grupe. profesionalni razvoj (professional development) 1. Obrazovne aktivnosti za unapreivanje osobnih i interpersonalnih, poslovnih, profesionalnih i administrativnih kompetencija osoba. Omoguuju bolje obavljanje poslovnih aktivnosti i jaanje svijesti o socijalnim, politikim i ekonomskim imbenicima u drutvu. 2. Upotrebljava se kao sinonim za usavravanje. profesionalno obrazovanje i osposobljavanje (professional education and training) - svako obrazovanje i osposobljavanje koje priprema osobu za rad u odreenoj profesiji, odnosno zanimanju. Iako srodno strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, esto se shvaa ue, pa se tim terminom veinom oznaava osposobljavanjevisokoobrazovanih zaposlenika iz neproizvodnih sektora (liberalne profesije) ili zaposlenika koji rade na zahtjevnijim poslovima u industriji, trgovini i slino. profesionalno usmjeravanje (vocational guidance) - proces pruanja podrke pojedincima u sektoru zapoljavanja, odnosno razvoja karijere. Aktivnosti su usmjerene na pruanje pomoi pri odabiru zanimanja/ obrazovanja uzimajui u obzir individualne mogunosti pojedinca i zahtjeve trita rada. Program meunarodne procjene kompetencija odraslih (Programme for the International Assessment for Adult Competencies - PIAAC) - razvija se od 2004. godine u okviru OECD-a. PIAAC tei razviti strategije predvianja potreba za odreenim kompetencijama koje bi prepoznavale i mjerile razlike meu promatranim zemljama. Defi nira kompetencije potrebne za ostvarivanje osobnog i drutvenog uspjeha, procjenjuje utjecaj tih kompetencija na pojedinani i ukupni socijalni i ekonomski poloaj te pomae razjasniti politika uporita i sustave osposobljavanja koji bi mogli pridonijeti poboljanju kompetencija. PIAAC e procjenjivati kompetencije pismenosti (jezine, matematike, zdravstvene), zatim nove informacijsko-komunikacijske kompetencije, sposobnosti rjeavanja problema i nekognitivnih vjetina. Procjenjivat e kompetencije potrebne za rad na neizravan nain, odnosno uz pomo upitnika o potrebama poslodavaca. Program meunarodnog ocjenjivanja znanja i vjetina uenika (Programme for International Student Assessment - PISA) - program meunarodnog ocjenjivanja znanja i vjetina uenika (PISA) koji zajedno razvijaju zemlje lanice OECD-a s ciljem utvrivanja stupnja do kojeg su uenici koji se blie zavretku obveznog obrazovanja prihvatili neka znanja i stekli kvalifi kacije nune za njihovo potpuno ukljuivanje u drutvo. Prva PISA-studija napravljena je 2000. Nakon toga ocjenjivanje se provodi svake tree godine. Ispituju se italaka, matematika i prirodoslovna pismenost. Vlade ele pomou rezultata studija provjeriti djelotvornost obrazovnog sustava kako bi mogle odrediti prioritete obrazovne politike.

Program za cjeloivotno uenje 2007.-2013. (Lifelong learning programme 2007-2013) - program Europske unije za obrazovanje i osposobljavanje namijenjen osobama u svim fazama cjeloivotnog uenja. Sastoji se od etiri sektorska programa: za predkolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje (Comenius), visoko obrazovanje (Erasmus), strukovno obrazovanje (Leonardo da Vinci) i obrazovanje odraslih (Grundtvig). Uz sektorske programe, Program za cjeloivotno uenje ukljuuje Transverzalni program (etiri kljune aktivnosti koje se odnose na suradnju u razvoju strategije, uenje jezika, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, diseminaciju rezultata) te program Jean Monnet, namijenjen institucijama koje se bave obrazovanjem i istraivanjem u podruju europskih integracija. programi drutvenog jamstva (social guarantee programmes) - obrazovni programi kojima drava pomae mlaim osobama (od 16. do 21. godine) koje nakon proteka razdoblja obveznog kolovanja nisu uspjele stei nikakvu svjedodbu ili certifi kat. Cilj je programa ukljuivanje mladih u svijet rada ili omoguavanje nastavka obrazovanja, a odvija se u obliku jednogodinjeg ili dvogodinjeg osposobljavanja, s posebnim programima predvienima za uenike s posebnim potrebama (primjerice u panjolskoj). progresivno obrazovanje (progressive education) - pristup koji polazi od toga da se obrazovanje mora temeljiti na injenici da ovjek najbolje ui u stvarnim situacijama. Nastalo je kao otklon od tradicionalnog kurikuluma koji je bio utemeljen u klasinim pripremama za sveuiline studije. Nasuprot tome, progresivno obrazovanje temelji se na iskustvu, demokratinije je i usmjerenije na budunost. Najistaknutiji je predstavnik John Dewey, a taj pristup jo je prisutan u amerikim obrazovnim reformama. proirena djelatnost knjinice (library extension) - proirivanje usluga knjinica na irok krug korisnika, ponekad osnivanjem posebnih odjela izvan sredinje zgrade i mjesta djelovanja. Djelovanje je usmjereno na razvoj drutvene zajednice i obrazovne programe. proirena obrazovna djelatnost (extension education) - proirene aktivnosti obrazovnih ustanova i organizacijana usluzi diversifi ciranim korisnicima u njihovoj regiji. To mogu biti kratki teajevi, radijski i televizijski teajevi, dopisni studiji, konferencije, radionice, savjetovanja i ostalo. proirena obrazovna djelatnost u ruralnim podrujima (rural extension) - programi obrazovanja iz podruja poljoprivrede, veterine, zdravstva, planiranja obitelji itd. koji se provode u ruralnim podrujima. puko sveuilite (peoples university) - centar za sociokulturne aktivnosti i obrazovanje odraslih. To su neprofitne, javno kontrolirane organizacije ija je aktivnost usmjerena na cjelokupno stanovnitvo, uz posebnu osjetljivost za marginalizirane i zapostavljene socijalne skupine. putovi osposobljavanja (pathway of training) - iroka grupa programa koja ima ista glavna obiljeja (primjerice, trajanje, mjesto osposobljavanja, kvalifi kacijsku razinu, itd.). Veina zemalja ima razliite putove osposobljavanja. Osnovna je razlika izmeu kolskog i radnog osposobljavanja.

R
radniko obrazovanje (workers education) - sustavan razvoj znanja, vrijednosti i vjetina radnika (pripadnika radnike klase) koji im omoguuju djelotvorno ispunjavanje drutvenih uloga, osobito u vezi sa sindikalnim djelovanjem.

radnik u obrazovanju odraslih (adult education worker) - organizator, administrator ili pouavatelj ukljuen u obrazovanje odraslih. radnik u obrazovanju u zajednici (community education worker) - osoba koja radi na poticanju, organizaciji ili provedbi drutvenih, rekreacijskih, kulturnih ili obrazovnih aktivnosti, izvan formalnog obrazovnog sustava te za osobe svih dobnih skupina, a s ciljem poboljanja kvalitete ivota zajednice. radiokola (radio schools system) - model ostvarenja nastave na daljinu u kojem je osnovni medij komuniciranja radio. Javlja se u ostvarenju raznih programa neformalnog obrazovanja (primjerice kola za roditelje, kola demokracije i slino), ali i kao dopuna raznim programima formalnog obrazovanja u okviru dopisnog obrazovanja ili nastave na daljinu. razredi za starije graane (classrooms for senior citizens) - centri za sociokulturne aktivnosti i unapreenje ivota osoba starijih od 55 godina. Cilj im je potaknuti aktivnu ukljuenost tih osoba u ivot zajednice, sudjelovanje u kulturnim aktivnostima te osobni razvoj pojedinaca (primjerice u panjolskoj). razvoj odraslih (adult development) - slijed kontinuiranog odrastanja, sazrijevanja i promjena kroz razliite faze odrasle i zrele dobi. Normalni razvoj karakteriziraju razdoblja stabilnosti i promjene u kojima se, zbog inkorporacije iskustvenog uenja tijekom ivotnog ciklusa, razliiti dogaaji ne doivljavaju kao velike krize. Prouavanjem i istraivanjem razvoja odraslih edukatori dobivaju bolji uvid u njihov razvoj te tako mogu bolje razumjeti (odrasle) uenike i izii u susret njihovim potrebama te slijedu promjena i rasta tijekom razliitih stadija odrasle dobi. razvoj osoblja (staff development) - u podruju obrazovanju ovim se pojmom oznaava stalno razvijanje znanja i vjetina nastavnika, administratora i ostalih zaposlenika u koli ili nekoj drugoj obrazovnoj ustanovi. razvoj zajednice (community development) - irok termin koji se primjenjuje na ekonomske, kulturne, obrazovne, politike i civilne aktivnosti graana, organizacija i dravnih organa da bi unaprijedili kvalitetu ivota u zajednici. refl eksivno obrazovanje odraslih (refl exive adult education) - razvojna faza njemakog obrazovanja odraslih te odreeno shvaanje ciljeva i metoda u obrazovanju odraslih. Naglasak je na ulozi pojedinca koji ui i njegovoj sposobnosti kritike prosudbe iskustva osobnog razvoja, uz kritiki odmak spram opeg drutvenog razvoja i postavljenih drutvenih ciljeva. Taj pristup obrazovanju odraslih (prisutan posebno u Njemakoj krajem 1990-ih godina) oznaava kritiku distancu spram realistikih koncepcija usmjerenih iskljuivo na obrazovanje odraslih kao oblik stjecanja kvalifi kacija. refl eksivno uenje (refl ective learning) - uenje s promijenjenom ulogom nastavnika te primjenom specifi nih metoda i tehnika prikladnih za poticanje iskustvenog uenja. Pouavatelj prestaje biti autoritet koji izvana upravlja procesom uenja. Refl eksivni polaznik stalno se osvre na to to ui, kako ui, kako koristi naueno, koje su njegove jake i slabe strane u uenju, koji su mu prioriteti u uenju, kako ih moe postii te kako napreduje prema svojim obrazovnim ciljevima. Refl eksivno je uenje povezano s vlastitim iskustvom, ali izlaganje odreenom iskustvu ne pomae i ne dovodi do novih znanja i stavova ako nije praeno refl eksijom. Jednako tako, refl eksija nije mogua ako joj ne prethodi iskustveni doivljaj.

regulirana profesija (regulated profession) - profesionalna djelatnost ili skupina djelatnosti kod kojih su pristup i obavljanje tih djelatnosti zakonski ili administrativno ureeni, kao oblik zatite posjedovanja specifi nih profesionalnih kvalifi kacija. rjeavanje problema (problem-solving) - tehnika pouavanja u kojoj se koristi istraivanje i analiziranje odreenih procesa pomou kojih pojedinci stjeu nova znanja i vjetine. Polaznici su ukljueni svojim analizama, sintezama i evaluacijama da bi zajedno rijeili odreeni problem.

S
sadraj uenja (learning content) - teme i aktivnosti koje neka osoba ili grupa susreu (ue, obavljaju) u procesu uenja. sadrajna podruja u opismenjivanju odraslih [content areas (in adult literacy)] - niz programa dostupnih u opismenjavanju odraslih koji se mogu grupirati u opa i specijalizirana sadrajna podruja. Opa su podruja otvorena za sve odrasle i usredotoena su na unapreivanje osnovnih vjetina pisanja, a posebni su programi usmjereni na odreene grupe i usredotoene su na specifi ne sadraje, primjerice obiteljsku i radnu pismenost i slino. samoobrazovanje (self-education) 1. Obrazovanje samostalnim naporima osobe (samouk, autodidakt) bez formalnih poduka ili drugog oblika organizirane ili mentorske potpore pouavatelja. Vana je zadaa suvremene didaktike traenje djelotvornih strategija za osposobljavanje uenika za samoobrazovanje. Uenje istraivanjem i otkrivanjem, uenje rjeavanjem problema te svi drugi oblici iskustvenog uenja mogu vie pridonijeti osposobljavanju za samoobrazovanje od strategija tradicionalne nastave. 2. Obrazovanje na vlastiti troak, polaznik sam snosi trokove obrazovanja. samoostvarenje / samoaktualizacija (self-actualization) - proces pretvaranja uroenih potencijala pojedinca (dispozicija) u osobine linosti. Odnosi se na samorazumijevanje i vlastito prihvaanje te usklaivanje ili integriranje vlastitih motiva. Osim procesa, moe oznaavati i stanje do kojeg dolazi kao njegov rezultat. samouka osoba (self learner) - osoba koja ui bez sustavne poduke druge osobe ili ustanove, bez drugih oblika organizirane potpore i izvan organiziranog obrazovnog programa (autodidakt). Samouki najee ue iz knjiga, s web-stranica ili osobnim kontaktima. samousmjereno uenje (self-directed learning) - proces uenja kod kojeg pojedinci preuzimaju inicijativu, sami ili uz neiju pomo, za utvrivanje svojih obrazovnih potreba, ciljeva uenja i resursa potrebnih za uenje te za izbor i implementaciju strategija uenja i evaluaciju ishoda uenja. Ima nekoliko vanih obiljeja: (a) pojedinac preuzima vie odgovornosti za odluke o obrazovnim nastojanjima; (b) ta aktivnost nastavlja se na osobine koje u odreenoj mjeri postoje u svakom pojedincu; (c) ne znai da se nuno provodi u izolaciji; (d) osoba koja provodi samousmjereno uenje treba biti sposobna prenositi znanja i vjetine iz jedne situacije u drugu; (e) moe ukljuivati razliite aktivnosti i resurse: samovoeno itanje, sudjelovanje u studijskoj skupini, elektronike dijaloge, aktivnosti u podruju refl eksivnog pisanja; (f) mogua je i uinkovita uloga nastavnika

u samousmjerenom uenju - primjerice dijalog s polaznikom, osiguranje resursa, evaluacija rezultata itd.; (g) mogua je potpora institucija samousmjerenom uenju. sektor (sector) - grupiranje profesionalnih aktivnosti na temelju njihove temeljne ekonomske funkcije, proizvoda, usluge i tehnologije. sendvi-program (sandwich course) - programi u kojima se izmjenjuju blokovi usmjereni na uenje i nastavu te blokovi praktinog rada i iskustvenog uenja. Jedan blok moe trajati nekoliko dana, tjedana ili mjeseci. Termin sendvi-program najee se koristi u Velikoj Britaniji. seoski koled (village college) - u Ujedinjenom Kraljevstvu pojam se koristi za oblik obrazovnih centara (community college) u ruralnim podrujima. seoski komunalni centar (rural community centre) - ustanova koja djeluje kao sredite kulturnih i obrazovnih aktivnosti u seoskom podruju. simulacijsko osposobljavanje (simulation training) - osposobljavanje izvan rada u okruenju koje reproducira radnu situaciju i omoguuje uvjebavanje traenih znanja i vjetina. sindikalno obrazovanje (trade union education) - razni oblici obrazovanja i/ili osposobljavanja sindikalnih voditelja, ali i svih zaposlenika u kojem se zaposlenici (lanovi sindikata) upoznaju s osobnim pravima i dunostima te metodama zatite vlastitih prava. smanjenje intelektualnih sposobnosti (intellectual deterioration) - proces postupnog smanjenja intelektualnih sposobnosti pojedinca uzrokovan starenjem nakon dobi u kojoj pojedinac dostie svoj intelektualni vrhunac, to je obino u kasnim dvadesetima. socijalna promocija (social advancement) - pojam koji oznaava proces podizanja razine i unapreivanje uvjeta ivota i rada pojedinca ili skupine. Posebno se odnosi na radnike i unapreivanje njihovih ivotnih uvjeta. Bilo koje strukovno ili drugo obrazovanje moe posluiti tom cilju. Koristi se, primjerice, u Francuskoj. socijalna ukljuenost (social inclusion) - ukljuivanje u drutvene procese skupina i pojedinaca kojima prijeti rizik od socijalnog iskljuivanja i onima kojima je otean pristup zajednikim dobrima, graanskim, politikim i socijalnim pravima. Tei se poduprijeti ravnomjerni razvoj i provedbu strategija politika ukljuivanja u ijem su sreditu ranjive skupine drutva. Reforma obrazovnih sustava jedan je od kljunih preduvjeta smanjivanja siromatva i socijalne iskljuenosti. Kljuno je unapreivanje dostupnosti razliitih oblika cjeloivotnog uenja najranjivijim skupinama. U osnovi su politike socijalnog ukljuivanja usmjerene na trite rada i stvaranje ekonomskih pretpostavki za ukljuivanje. socijalni kapital (social capital) - karakteristike drutvene organizacije, poput povjerenja, normi i mrea koje mogu poboljati djelotvornost drutva olakavanjem koordiniranog djelovanja. Koncepcijom socijalnog kapitala eli se izraziti ideja da postoje karakteristike zajednice koje mogu djelovati poput kapitala. Ako su rasprostranjene u zajednici u kojoj ivimo, omoguuju nam da budemo produktivniji na nizu podruja. socijalno partnerstvo (social partnership) - u obrazovanju se socijalno partnerstvo odnosi na odnose izmeu obrazovnih institucija, asocijacija poslodavaca, sindikata i struktura vlasti koji se ostvaruju u dijalogu o temeljnim dogovorima i ugovorima radi daljnjeg razvoja sustava obrazovanja, jaanja nacionalnih ljudskih

potencijala, obrazovanja pojedinaca te omoguavanja ekonomskog prosperiteta. sociokulturna animacija (socio-cultural animation) 1. Programi obrazovanja odraslih koji se provode na razini zajednice, a cilj im je potaknuti razvoj sposobnosti pojedinaca i skupina za sudjelovanje u oblikovanju drutvene i politike stvarnosti u kojoj ive. 2. Oblik socijalnog obrazovanja (obrazovanja za koritenje socijalnih vjetina i stjecanje uvida u drutvene stavove i trendove) kombiniranog s kulturnim obrazovanjem. Najee se provodi u okviru lokalne zajednice, u klubovima i lokalnim kulturnim centrima u etvrtima ili susjedstvima koji imaju odreene probleme. Kulturna i sociokulturna animacija koriste se za poticanje javnog ivota ljudi razliitih dobi, socijalnih klasa i ivotnih stilova. sociokulturno obrazovanje (socio-cultural education) - sociokulturne obrazovne aktivnosti za odrasle ukljuuju iroki spektar kulturnih i obrazovnih aktivnosti te aktivnosti usmjerene na slobodno vrijeme i ivot zajednice. Usmjerene su na osobni razvoj i socijalne promjene s naglaskom na poboljanje blagostanja. Cilj im je oblikovanje osobe, razvoj sposobnosti uenja, samoizraavanje i stjecanje znanja o posebnim podrujima. Promoviraju aktivno i pasivno sudjelovanje u kulturi i umjetnosti. sociologija obrazovanja odraslih (sociology of adult education) - znanstvena disciplina koja se bavi istraivanjem sociolokih imbenika koji utjeu na sudjelovanje i uenje odraslih te posljedice procesa obrazovanja. specijalizirane UN-ove agencije (United Nations specialized agencies) - meuvladine organizacije koje su na temelju UN-ove Povelje povezane s Vijeem za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda, odnosno s UN-ovim programima, ostalim komisijama, odborima te ad hoc i slinim tijelima. Specijalizirane agencije su: Meunarodna organizacija rada (ILO), Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO), UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetska banka World bank, Meunarodni monetarni fond (IMF), Meunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO), Potanska unija (UPU), Meunarodna unija za telekomunikacije (ITU), Svjetska meteoroloka organizacija (WMO), Meunarodna pomorska organizacija (IMO), Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (WIPO), Meunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), UN-ova organizacija za industrijski razvoj (UNIDO), Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i Svjetska turistika organizacija (WTO). specijalizirano opismenjavanje odraslih (specialized adult literacy) - programi opismenjavanja koji se odnose na odreenu skupinu i imaju specifi no arite, primjerice roditeljstvo, zapoljavanje, engleski kao drugi jezik i slino. standardi obrazovanja odraslih (adult education standards) - dogovorene norme koje obrazovnoj organizaciji i obrazovnom procesu u toj organizaciji daju status prepoznatljive organizacije i procesa, bez obzira na nacionalne, etnike, kulturne, ekonomske i druge varijable. Kod standarda moe biti rijei o nastavnikoj normi, broju polaznika, trajanju obrazovanja, znanjima i vjetinama te kompetencijama koje polaznici trebaju prihvatiti, do tehnikih i administrativnih standarda vanih za rad kojima se upravlja obrazovnom ustanovom te kriterija za fi nancijsku potporu. Standardi, pokazatelji njihova mjerenja i redovita evaluacija jasno su prisutni u europskim

nastojanjima povezivanja obrazovnih politika. Obrazovni standardi koji se odnose na rezultate uenja opisuju ciljeve uenja u smislu kompetencija koje treba postii za odreenu aktivnost u zanimanju. Odreuju teorijsko i praktino znanje te elemente vjetina odreenog kurikuluma i nain kako e se to provjeravati. starenje, razvoj odraslih (ageing, adult development) - promjene koje se javljaju kod pojedinca tijekom ivota, protokom vremena. Odnosi se na multidimenzionalne procese fi zioloke, psiholoke i drutvene promjene. stil uenja (learning style) - ukupnost metoda rjeavanja problema, razmiljanja i uenja koji najbolje odgovaraju nekoj osobi. Kao prepoznatljivi stilovi uenja spominju se auditivni, vizualni i kinestetiki. stopa naputanja kolovanja (drop-out rate) - broj ili postotak osoba koje napuste teaj ili obrazovni program prije njegova zavretka. strategija uenja (learning strategy) - nain ostvarivanja ciljeva uenja, primjerice uenje istraivanjem (learning by research), uenje otkrivanjem (learning by discovery), uenje aktivnim radom (learning by doing), iskustveno uenje (learning by experience) itd. strunjak za obrazovanje odraslih (adult educator) - osoba koja pouava, instruira ili organizira obrazovanje odraslih. Takoer i osoba koja se bavi prouavanjem obrazovanja odraslih. struno voenje / trening / coaching (coaching) 1. Metoda usmjeravanja, instruiranja ili osposobljavanja osoba, skupine ljudi ili organizacija s namjerom razvijanja njihovih potencijala za postizanje odreenog cilja. Razvojem specifi nih vjetina pomae otkrivanju, razvijanju i oslobaanju ljudskih potencijala i kvalitetnijem osobnom, profesionalnom i poslovnom razvoju. 2. U poslovnom sektoru to je praksa osiguravanja savjeta pojedincima ili skupinama sa svrhom pomoi u prepoznavanju naina kako e poveati djelotvornost i uinkovitost svojeg poslovanja. Moe se usmjeravati na unapreivanje rukovoenja, odgovornost zaposlenika, skupni rad, prodaju, komunikacije, strateko planiranje i dr. strukovno obrazovanje i osposobljavanje (vocational education and training - VET) - obrazovanje i osposobljavanje usmjereni na stjecanje vjetina i kompetencija korisnih na tritu rada, ukljuujui tehniku i strukovnu nastavu i programe pripravnitva koji pridonose stjecanju strukovnih kvalifi kacija koje priznaju ovlatena dravna tijela. strukovno osposobljavanje odraslih (adult vocational training) - organizirano pouavanje za stjecanje novih strukovnih kompetencija u odreenoj struci koje se nudi odraslima ili mladei u dobi vioj od 16 godina. Osnovni je cilj promjena ili napredovanje u struci radi bolje zapoljivosti. studijski / obrazovni centar (study centre) - ustanova u koju osoba koja sudjeluje u obrazovanju na daljinu moe povremeno doi radi konzultacija, neposredne nastave i praktinog rada. studijsko putovanje (study tour) - putovanje koje se organizira s ciljem da se steknu iskustva koja ne mogu biti zamijenjena uenjem u kolskim prostorima i uz pomo raznih medija. U svakom studijskom putovanju razlikujemo tri etape: pripremu, ostvarenje (u trajanju od jednog do vie dana) te vrednovanje. Studijska putovanja mogu biti individualna i skupna. suradnja na podruju proirene obrazovne djelatnosti (co-operative extension) - koristi se u SADu za oznaavanje suradnje vlade i land-grant ustanova u svrhu dijeljenja praktinih i korisnih informacija o poljoprivredi, kuanstvu i slinom, putem demonstracija, publikacija i ostalih sredstava. Raspon tema je proiren da

bi ljudi u ruralnim, ali i urbanim sredinama razvili vjetine zadovoljavanja ekonomskih i drutvenih potreba. sustav rotacije posla (job rotation scheme) - model u kojem se kombiniraju obrazovanje, rad na nekom radnom mjestu (u industrijskoj proizvodnji) i trite rada na neformalnoj i formalnoj osnovi osposobljavanja i obrazovanja. U Danskoj se provodi od 1990. tako da grupa zaposlenika neko vrijeme provede na osposobljavanju ili obrazovanju radi stjecanja boljih kvalifi kacija, a u isto vrijeme na njihovo radno mjesto dolaze nezaposlene osobe radi radnog iskustva, koje im pak moe pomoi u traenju stalnog posla. sveuilina ekstenza (university extension) - proirene aktivnosti sveuilita putem kojih se omoguuje dasveuilini resursi budu dostupni odraslima koji ive u blizini i koji ne studiraju kao redovni studenti. Mogu ukljuivati razliite programe za koje se dodjeljuju kreditni bodovi te za necertifi cirane programe. Zapoele su kao programi popularizacije znanosti i irenja znanja u irem krugu graana.

kola za odrasle (adult school) 1. Ustanova za obrazovanje odraslih do razine visokog obrazovanja. Moe ukljuivati srednjokolsko ope obrazovanje, srednjokolsko strukovno obrazovanje i osnovno obrazovanje odraslih. 2. Naziv privatnih udruenja u kojima osobe bez prisutnosti nastavnika zajedno ue ili raspravljaju (u Ujedinjenom Kraljevstvu).

T
T-skupina (t-group) - metoda uenja, najprije razvijena kao istraivaka, koja opisuje malu skupinu (obino od 5 do 15) sudionika koji u meusobnoj interakciji ue o sebi i o tome kakvi su uinci njihovih rijei i postupaka na druge osobe. teaj za odrasle (adult course) - specijalizirani teajevi za razliite potrebe odraslih (primjerice jezini, poslovni, informatiki) koji mogu biti grupni ili individualni. teajevi (courses) - jedinice skupnog pouavanja u defi niranom razdoblju (obino traju jedan semestar) posveene odreenoj temi, a provode se pod vodstvom jednog ili vie nastavnika te imaju fi ksno odreenu skupinu polaznika. tematski kurikulum (theme-based curriculum) - obrazovni kurikulum koji je dizajniran tako da se sadraji odnose na teme vezane uz neposredne potrebe ili zahtjeve uenika (primjerice roditeljstvo, zaposlenje, zdravlje). temeljne vjetine (basic skills) - vjetine potrebne svakoj osobi za sudjelovanje u suvremenom drutvu, primjerice sluanje, govorenje, itanje, pisanje i matematika. temeljne vjetine i znanja pismenosti (core literacy skills / knowledge) - osnovni obrazovni sadraji koje pouavaju svi programi za opismenjavanje odraslih, a ukljuuju itanje, pisanje i raunanje. temeljno osposobljavanje (basic training) - prva razina osposobljavanja za zanimanje ili radno mjesto, usmjerena na stjecanje temeljnih stavova, znanja i vjetina u skladu sa zahtijevanim standardima. Sadraj tog pojma promjenjiv je - to je drutvo ekonomski, socijalno, politiki i kulturno razvijenije i obrazovanije na vioj razini, to je kriterij odreenja pojma vii. Donja je granica minimum i preduvjet daljnjeg obrazovanja, uenja i strukovnog osposobljavanja. teorija smanjene angairanosti (disengagement theory) - pokazuje kako se, pribliavanjem starije dobi, mijenja

kvaliteta veze izmeu pojedinca i ostalih lanova drutva, u smislu smanjene drutvene interakcije pojedinca, manjeg broja i manje posveenosti ulogama koje igra u drutvu te rjee promjene tih uloga. Teoriju su osmislili Cumming i Henry 1960-ih. tijelo za dodjelu certifi kata (awarding body) - tijelo koje izdaje javne isprave i certifi kate (diplome) koji dokazuju postignua pojedinca na temelju standardiziranih postupaka procjene. transfer inovacija (transfer of innovation) - proces koji se odnosi na prilagoavanje inovativnih rezultataprojekta, programa i drugih oblika aktivnosti te njihov transfer, testiranje i integriranje u javne i/ili privatne sustave i aktivnosti na lokalnoj, regionalnoj, sektorskoj, nacionalnoj ili razini zajednice, s ciljem zadovoljenja potreba novih ciljnih skupina i korisnika. Ukljuuje utvrivanje i analizu zahtjeva ciljanih korisnika, selekciju i analizu inovativnog sadraja koji bi trebao zadovoljiti te zahtjeve, prilagodbu kulturi, potrebama i zahtjevima potencijalnih novih korisnika, transfer i testiranje u novom kontekstu te integraciju u regionalne, europske i sektorske sustave i aktivnosti. transfer osposobljavanja (transfer of training) - odnosi se na pojavu kad nauene vjetine i znanja iz jednog podruja olakavaju ili oteavaju stjecanje i primjenu vjetina i znanja iz drugog podruja. transformacijsko uenje (transformative learning) - oznaava proces tijekom kojeg osobe konstruiraju, vrednuju i ponovno formuliraju znaenja svog iskustva. Tako osobe koje ue obrasce miljenja dovode u vezu s osobnim iskustvom. Promjenom perspektive polaznik postaje svjestan svojih pretpostavki i predrasuda o svijetu. Promjenom misaonih obrazaca i perspektive postaje sklon novom miljenju i shvaanju. trea dob (third age) - oznaava osobe koje su u pravilu u mirovini, osobe koje su zavrile radni vijek, primjerice starije su od 65 ili 70 godina, a povremeno se ukljuuju u neke obrazovne aktivnosti.

U
ubrzano strukovno osposobljavanje (accelerated vocational training) - metoda osposobljavanja ili usavravanja radnika u svrhu zapoljavanja. Osposobljavanje se provodi izvan radnog mjesta, u to je vie mogue realistinom industrijskom okruenju. Koriste se praktine i aktivne metode pouavanja, koje uz minimalno trajanje trebaju osposobiti radnike za odgovarajuu razinu izvoenja zadataka. uenik (learner) - osoba koja ui, posebice osoba ukljuena u neki organizirani obrazovni proces (ustanovu). U obrazovanju odraslih koristi se ee izraz polaznik. uenje (learning) - proces stjecanja znanja, vjetina, stavova ili vrijednosti, a vodi do stjecanja novih oblika ponaanja. uenje na daljinu (distance learning) - proces uenja u kojem je onaj tko ui fi ziki udaljen od pouavatelja, a odvija se putem komunikacijskih sredstva: dopisivanjem, radiom, TV-emitiranjem, telefonom, raunalom ili nosaima slikovnog i zvunog zapisa (video, CD). U pouavanju se koriste posebno pripremljeni materijali koji se alju pojedincu ili skupini koja ui. Napredak uenika prati se pisanim ili snimljenim zadacima koji se alju nastavniku, a on ih ispravlja i vraa. uenje od kolega (peer learning) - proces suradnje u kojem kreatori i provoditelji politika ili drugih aktivnosti iz jedne zemlje ue iz iskustva svojih kolega iz drugih zemalja, izravnim kontaktom i praktinom suradnjom, o implementaciji zadataka u podrujima od zajednikog interesa.

uenje odraslih (adult learning) 1. Proces stjecanja razmjerno trajnih promjena subjekta koje su rezultat njegovih psihikih aktivnosti. Pod ovim pojmom ne podrazumijevamo promjene subjekta uzrokovane biolokim i fi ziolokim promjenama te promjene uzrokovane razliitim tvarima (sazrijevanje, starenje, umor, bolest, razliite kemijske tvari...). Uenje je psihiki proces pomou kojega se dogaa svako obrazovanje, osposobljavanje i odgajanje. Moe biti spontano, namjerno (organizirano) i nenamjerno. Postoje velike individualne razlike u aktivnostima kojima odrasli ljudi mijenjaju vlastito ponaanje da bi otklonili poetno stanje neizvjesnosti. Kao i mladi ljudi, i odrasli ue razliite repertoare i obrasce ponaanja. Jednako tako moemo govoriti o razlikama u uspjenosti uenja meu odraslima, to pripisujemo brojnim uzrocima (poetna intelektualna razina, mentalna kondicija, koncentracija, motivacija...). S obzirom na navedeno, odraslima je potrebno davati vie vremena za uenje, pomagati im, ohrabrivati ih i esto im pruati povratne informacije o napredovanju. 2. Koristi se kao sinonim za obrazovanje odraslih, no uenje odraslih je iri pojam i ukljuuje oblike uenja koji se ne mogu svrstati u obrazovanje (informalno uenje). uenje temeljeno na radu (work-based learning) 1. Uenje (openito) koje se odvija unutar radnog okruenja. 2. Sve metode ili programi za osposobljavanje i usavravanje zaposlenika na radnome mjestu. 3. Aktivnosti uenja uklopljene u radne aktivnosti (za razliku od posebnih programa osposobljavanja). 4. Praktina nastava. uenje usmjereno na osobu (person-centred learning) - uenje u kojem su sadraji pouavanja i obrazovni procesi odreeni potrebama i eljama polaznika koji aktivno sudjeluju u kreiranju i kontroliranju tog procesa. ugovor o uenju (learning contract) - ugovor osobe koja ui i osobe koja pouava o sadraju, kompetencijama, nainima i opsegu uenja. Kao sinonim koristi se i izraz didaktiki ugovor, a koristi se i u smislu ugovora korisnika obrazovanih programa s davateljima usluga. ugovor o obrazovanju (education agreement) - vrsta ugovora kojim se ureuju prava i obveze polaznika obrazovne aktivnosti i ustanove za obrazovanje o sadraju, trajanju, mjestu te nainu provedbe programa i provjere znanja, te o cijeni, uvjetima za suspenziju ili iskljuenje iz programa i eventualnoj kompenzaciji (primjerice u Nizozemskoj). umirovljeniko obrazovanje (retirement education) - obrazovanje za osobe koje su upravo umirovljene ili se pripremaju za umirovljenje. Usmjereno je na pripremanje i osposobljavanje tih osoba za promjene koje ih oekuju. Ukljuuje razmatranje fi zikih, socio-psiholokih i fi nancijskih problema, a polaznike se potie na pronalaenje aktivnosti koje e im ispuniti vrijeme, dobre su za zdravlje, pruaju zadovoljstvo i omoguuju umirovljenoj osobi da osjeti da jo moe imati korisnu ulogu u drutvu. unutarnja motivacija (internal motivation) - uenje motivirano iznutra, iz osobnih potreba/elja pozitivne naravi kao to su elja za uspjehom, ljubav prema uenju, osjeaj postignua, ili negativne, primjerice strah od neuspjeha. usavravanje (further training)

1. Dodatno osposobljavanje na podruju djelatnosti u kojoj ve postoji odreena razina strunosti, kompetencija. 2. Osposobljavanje s ciljem auriranja i stjecanja novih potrebnih znanja, vjetina i/ili kompetencija. usmjeravanje i savjetovanje (guidance and counselling) - usmjeravanje se odnosi na razliite aktivnosti kolskog i profesionalnog individualnog i skupnog informiranja. Cilj mu je pruiti pomo pojedincu u odabiru odgovarajueg zanimanja i radnog mjesta, odnosno obrazovnog programa. Ukljuuje i aktivnosti usmjerene k razvoju kompetencija za upravljanje karijerom. Savjetovanje je proces tijekom kojeg se korisniku pomae sagledati vlastite mogunosti u svrhu donoenja odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja, rehabilitacije i zapoljavanja. Moe biti individualno i skupno. usmjeravanje karijere (career guidance) - slube i aktivnosti usmjerene na pomo u izboru obrazovanja, osposobljavanja, zaposlenja i profesionalne karijere u skladu sa sposobnostima, osobinama linosti i zanimanjima te sa situacijom na tritu rada u bilo kojem ivotnom razdoblju. Moe se provoditi u kolama, sveuilitima, ustanovama za osposobljavanje, zavodu za zapoljavanje, na radnom mjestu, u udrugama itd. usmjereno uenje (directed learning) - obrazovna okruja koja karakteriziraju nastavnikova uloga strunjaka i autoriteta, prenoenje znanja i pasivno uenje, standardizirani kurikulum i ovladavanje propisanim sadrajima. usporedivost kvalifi kacija (comparability of qualifi cation) - mogunost ustanovljavanja ekvivalentnosti razina i sadraja formalnih kvalifi kacija (certifi kata ili diploma) na sektorskoj, regionalnoj ili meunarodnoj razini. Usporedivost kvalifi kacija unapreuje mobilnost i zapoljivost pojedinca. Taj se termin ne smije mijeati s jednakou kvalifi kacija (koja se odnosi na izjednaavanje vrijednosti diploma). usredotoenost na uitelja (teacher-centredness) - usmjerenost programa ili naina pouavanja na uitelja; uitelji, pouavatelji su aktivniji od polaznika; aktivnost polaznika je svedena uglavnom na sluanje i gledanje, a uitelji pouavaju verbalnim metodama. utvrivanje kompetencija (identifi cation of competences) - proces usmjeren na specifi ciranje i defi niranje elemenata kompetencija koje posjeduju pojedinac ili skupina pojedinaca, odnosno kompetencija koje se vezuju uz odreeni posao ili osposobljavanje, neovisno o nainu stjecanja kompetencija. Proces odreivanja te specifi ciranja granica i sadraja kompetencija.

V
valoriziranje uenja (valuing learning) - postupak promoviranja sudjelovanja u uenju (formalnom ili neformalnom) te ishoda uenja s ciljem podizanja svijesti o njegovoj sutinskoj vrijednosti, da bi se nagradilo uenje. veernja kola (night school) 1. Naziv za oblik obrazovanja odraslih koji nudi obrazovne programe u veernjim ili nonim satima. 2. Program obrazovanja odraslih koji nudi osnovno i srednjokolsko obrazovanje, ukljuujui strukovne, nestrukovne i rekreacijske aktivnosti. veernji koled (evening college) - u Sjevernoj Americi oznaava neovisne institucije ili odvojene jedinice sveuilita ili fakulteta koje su proirile obrazovnu ponudu oblicima nastave koji se odvijaju u veernjim terminima, a namijenjeni su redovnim, ali i ostalim kategorijama studenata. veernji teaj, veernji razred (evening course, evening class) - oblik pohaanja nastave u veernjim satima, izvan uobiajenoga radnog vremena, ime se pohaanje omoguuje zaposlenima.

vijee za obrazovanje odraslih (adult education council) - tijelo sastavljeno od predstavnika organizacija, javnih ili privatnih, ukljuenih u obrazovanje odraslih. Djeluje na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini; moe imati izvrnu mo ili savjetodavnu ulogu u odreivanju politike obrazovanja odraslih. Obino ima koordinacijsku funkciju te svojim lanovima omoguuje da raspravljaju o temama od zajednikog interesa. vikend kola (weekend school) - obrazovni program koji se odrava u dane vikenda, moe biti i internatskog tipa. Vrijednost je vikend kole u tome to prua kratko razdoblje intenzivnog uenja, a ne preklapa se s regularnim aktivnostima radnog tjedna. Koristi se i termin vikend teaj (weekend course). visoka narodna kola (folk high school) 1. Institucija za obrazovanje odraslih, uglavnom naveer, ali i tijekom dana, primjerice u Austriji, Njemakoj, Nizozemskoj, vicarskoj (Volkshochschule). Sline pukim otvorenim uilitima u Hrvatskoj, nastale su kao nastavljai pukih, radnikih i narodnih sveuilita. 2. Institucija obrazovanja internatskog tipa gdje se obrazuju mladi i osobe u ranim dvadesetima, na razini vioj od srednje kole, a nioj od sveuiline. Uilita u tom obliku uglavnom se mogu nai u skandinavskim dravama (primjerice Folkehojskole u Danskoj). visokokolske institucije (institutions of higher education) - ustanove koje obavljaju djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu, strunu i umjetniku djelatnost (sveuilite, fakultet, sveuilini odjeli, umjetnike akademije, veleuilite i visoke kole). visokozaduene siromane drave (heavily indebted poor countries - HIPC) - skupina zemalja, od kojih je veina iz subsaharske Afrike, s visokom razinom siromatva i zaduenosti, a koje udovoljavaju uvjete za dobivanje posebne pomoi Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. viestruke inteligencije (multiple intelligences) - teorija koju je razvio Howard Gardner o postojanju vie razliitih tipova inteligencije. On govori o sedam tipova inteligencije: vizualno-specijalna, verbalnolingvistika, logiko-matematika, tjelesno-kinestetika, glazbeno-ritmika, interpersonalna i intrapersonalna. Te razliite inteligencije odnose se na kognitivno, afektivno i fi ziko (motoriko) podruje. Iz teorije slijedi zahtjev za obrazovanjem usredotoenim na pojedinca, nasuprot ujednaenom kurikulumu. Uenik treba uiti uz pristup prilagoen tipu inteligencije u kojoj je najbolji, a s ciljem razvoja tipova inteligencije u kojima je slabiji. vjetina (skill) - vjebom, odnosno uenjem steena sposobnost koju karakterizira nauen niz sustavno organiziranih operacija ili radnji koje pojedinac umije dovoljno dobro i dovoljno brzo izvesti s ciljem ostvarenja nekog zadatka. U kontekstu Europskog kvalifi kacijskog okvira vjetine su odreene kao sposobnost primjene znanja i upotrebe propisanih naina rada za obavljanje zadaa i rjeavanje problema, a mogu biti kognitivne (ukljuujui upotrebu logikog, intuitivnog i kreativnog miljenja) ili praktine (ukljuujui manualnu spretnost i koritenje metoda, materijala, alata i instrumenata). vjetina i znanje postupanja (know how) - praktina znanja, primjenjiva znanja; kompetentnost u nekom podruju; znati kako rijeiti neki problem. vjetine svakodnevnog ivota (life skills literacy) - osposobljenost u ivotnim vjetinama, sposobnost rjeavanja raznih ivotnih problema, voenje kuanstva, zapoljavanje, racionalno troenje novca.

vjetine osnovnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) [basic information and communication technology (ICT) skills] - vjetine potrebne za uinkovito koritenje osnovnih funkcija informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT). Neki autori ograniavaju doseg osnovnih ICT-vjetina na samostalnost u obradi teksta i podataka, koritenju interneta i elektronike pote. Drugi ukljuuju hardverske vjetine (spajanje ureaja, instalacija softvera, otklanjanje manjih kvarova) ili vie softverske vjetine (koritenje programa za izradu prezentacija, tablinog kalkulatora, upravljanje datotekama i sl.). volonterske udruge (voluntary association) - privatne, neprofi tne organizacije iji lanovi pruaju svoje usluge s ciljem ostvarenja odreenih obrazovnih ili sociokulturnih ciljeva. vrednovanje informalnog / neformalnog uenja (validation of informal/nonformal learning) postupak procjene i priznavanja irokog raspona znanja, know-howa, vjetina i kompetencija koje ljudi stjeu tijekom svog ivota unutar razliitih okruja, primjerice obrazovanja, rada i slobodnog vremena. vrlo vane vijesti dana (very important news of the day - VIN) - metoda koja se primjenjuje u obrazovanju odraslih, razvijena iz psihoterapijske, uglavnom se koristi za osposobljavanje menadera, a usmjerena je na razvoj osobnosti i pregovarakih vjetina. Namijenjena je viednevnim programima obrazovanja odraslih, a temelji se na jednom naelu: na poetku dana svaki sudionik predaje komad papira gdje navodi jednu vrlo vanu vijest koja se odnosi na prethodni dan u sklopu programa, te izvor informacije i podatak gdje je dobivena. Na kraju programa analiziraju se sadraji tih vijesti te se tako moe ustanoviti tok informacija izmeu skupine i programa te izmeu skupine i pojedinih nastavnika ili organizatora.

Z
zajednica (community) - skupina ljudi koja dijeli zajednike interese, vrijednosti, resurse, potrebe, ivotne stilove ili aktivnosti. Moe se odnositi na jedan lokalitet, ali u suvremenom znaenju moe biti i globalno rasprostranjena. zajednica koja ui (learning community) 1. Zajednica koja openito promovira kulturu uenja razvijanjem lokalnih resursa za uenje i pruanjem raznih vidova potpore i motivacije osobama i organizacijama koje u tome sudjeluju. 2. Zajednica uenja je skupina ljudi koji dijele zajednike vrijednosti i aktivno je ukljuena u uenje, pri emu lanovi ue zajedno i jedan od drugog. zajednica ustanova obrazovanja odraslih (association of institutions of adult education) organizacijski oblik skupnog djelovanja ustanova koje se aktivno bave obrazovanjem odraslih i koje preko te organizacije javno zagovaraju interese svojih lanica i interese cjelokupne djelatnosti obrazovanja odraslih. zapoljivost (employability) - sposobnost i prilagodljivost koju osoba iskae u pronalasku i zadravanju posla te odravanju profesionalnih vjetina. Zapoljivost ne ovisi samo o odgovarajuem znanju i vjetinama osobe, nego i o poticajima te prilikama koje se nude osobi koja trai zaposlenje. Poticanje zapoljivosti ukljuuje omoguavanje nezaposlenima da steknu vjetine i znanja koja se trae na tritu rada. zelena knjiga (green paper) - dokument o nekom pitanju na nacionalnoj ili meunarodnoj razini kojim se daje

izvjee ili opisuje neki problem bez prijedloga za budue aktivnosti. Slui za poticanje rasprave i ukljuivanje, konzultiranje razliitih dionika. Prethodi bijeloj knjizi. znanje (knowledge) - razvojno postignue pojedinca koje nastaje uenjem, a oituje se kao smislen sustav prikladnih odgovora misaono-verbalnog i psihomotorikog karaktera u situacijama na koje ne bi mogao odgovoriti bez uenja. U uem smislu odnosi se na informacije, odnosno injenice koje je neka osoba prihvatila ili kojima raspolae u okviru neke znanosti ili drutva. Dakle, znanje ima individualnu i drutvenu dimenziju. U irem smislu pojam znanje podrazumijeva i sposobnost primjene teorija, metoda, informacija za rjeavanje nekih problema. Razlikuju se deklarativno znanje (poznavanje dogaaja, injenica, generalizacija) i proceduralno znanje (poznavanje metoda, strategija, procedura, tehnika). U novije vrijeme pod tim se pojmom misli na ukupnost spoznaja kojima vladaju sve znanosti i ljudsko drutvo (vidi: drutvo znanja).

enski studiji (womens studies) - studijski programi o specifi nom obiteljskom, drutvenom i politikom poloaju ena u suvremenom drutvu i ulozi koju se ene u povijesti imale u drutvenom, kulturnom, politikom i intelektualnom razvoju drutva.