Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

IZVORI SREDSTAVA BANAKA (BANKOVNI DEPOZITI, VRIJEDNOSNI PAPIRI I ZADUIVANJA KOD DRUGIH BANAKA) U ovom poglavlju upoznat emo se s glavnim izvorima sredstava banaka. Oni obuhvaaju bankovne depozite, bankovne vrijednosnice i kredite od drugih banaka. Oblikovanje izvora sredstava predstavlja pasivne bankovne poslove i pretpostavka su za obavljanje aktivnih poslova banaka. 1. Depoziti Depoziti predstavljanju glavni izvor oblikovanja financijskog potencijala banaka, te su i osnovni izvor profita i rasta banke. Novane odnosno neprave depozite treba razlikovati od pravih depozita. Pravi depoziti predstavljaju polog odreene pokretne imovine odnosno neutralni bankovni posao (tzv. depo poslovi). Novani depoziti predstavljaju sva potraivanja na raunima sredstava njihovih imatelja (deponenata) kod banaka odnosno drugih novanih institucija (depozitara). Kamatne stope koje banke nude na razliite vrste depozita ovise o dospijeu depozita, veliini ponude i pretpostavljenoj izloenosti riziku banke, marketinkoj filozofiji i ciljevima banke. (Rose, P. S., 2003.) U cilju zatite deponenata od gubitaka depozita u situaciji kad ih banka nije sposobna isplatiti kod njihova dospijea, u mnogim zemljama je uveden sustav osiguranja depozita. Prema imovinsko-pravnim obiljejima nositelja depozita dijelimo ih na depozite stanovnitva i depozite pravnih osoba. Ovisno o izvorima i svrhama deponiranja, te nainu koritenja, depozite dijelimo na: depozite po vienju, oroene depozite i tedne depozite. 1.1. Depoziti po vienju Depoziti po vienju predstavljaju depozitni novac odnosno depozite raspoloive na zahtjev. Moemo ih definirati i kao potraivanja evidentirana u bankama i ostalim novanim

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

institucijama na transakcijskim raunima odreenih imatelja. Rije je o novanim sredstava kod banaka koja mogu biti povuena u gotovini ili prenesena na drugi raun na zahtjev imatelja. S obzirom na mogunost povlaenja sredstava u svakom trenutku odnosno budui da vlasnik rauna ima kontrolu nad smanjenjem i poveavanjem depozita po vienju, rauni depozita po vienju pripadaju tzv. neupravljivim obvezama banke. Na depozite po vienju banke ne plaaju kamatu ili to ine u malom iznosu. Izvor depozitnog nova je nefinancijski i financijski sektor gospodarstva. Ovisno o izvorima depozitni se novac oblikuje kao primarni (izvorni, pasivni, pokriveni) depozit, te kao sekundarni (izvedeni, aktivni ili nepokriveni) depozit. Primarni depoziti nastaju: 1. uplatom gotovine u korist odgovarajueg rauna sredstava kod banke ili neke druge novane institucije, 2. prijenosom ranije oblikovanog depozita s jednog rauna na drugi i 3. inkasom (naplatom) vrijednosnih papira. Izvor ovoj vrsti depozita je nefinancijski sektor gospodarstva. Oito je da se ovakvim nastajanjem depozitnog novca njegov optjecajni opseg ne poveava, nego se gotovina samo transformira u depozit ili sam depozit mijenja vlasnika. Sekundarni depoziti se formiraju: 1. odobravanjem i stavljanjem u teaj kredita 2. otkupom plemenitih metala, deviza i drugih stranih sredstava plaanja. Izvor ovoj vrsti depozita je financijski sektor gospodarstva. Na temelju ovako danog prikaza uoavamo da su dvije pretpostavke opstojnosti depozitnog novca. One obuhvaaju deponiranja i sustav bezgotovinskog plaanja. Upravo zahvaljujui

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

tehnici bezgotovinskog plaanja banke mogu plasirati vee svote kredita u odnosu na deponirana sredstva i poveati ukupan iznos depozita. Multiplikacija depozita Multiplikacija depozita predstavlja ponovno cirkuliranje kratkoronih novanih sredstava posredstvom bankovnog sustava odreene zemlje, na nain da se preuzeti polozi plasiraju u kredite koji se operacijama bezgotovinskog naina plaanja ponovno transformiraju u depozite, posljedica ega je njihovo uveavanje. Razlikujemo mikrodepozitnu multiplikaciju i makrodepozitnu multiplikaciju. Mikrodepozitna multiplikacija se moe ostvariti u banci koja u odreenom trenutku raspolae veim depozitom u pasivi od kreditiranjem angairanih sredstava u aktivi. Banka jedan dio depozita izdvaja na ime obvezne priuve, a preostali usmjerava u kredite. Uvjet multipliciranja depozita je povrat dijela kreditom plasiranih sredstava u banku putem bezgotovinskog naina plaanja. Odnos depozita koji se sustavom bezgotovinskog plaanja vrate banci i odobrenog kredita predstavlja koeficijent mikrodepozitne multiplikacije. Kree se u rasponu od 0 do 1. Maksimalan koeficijent od 1 znai da je banka primila nove depozite u cjelokupnom iznosu odobrenog kredita. Primjer: Pretpostavimo da inicijalni depozit u banku iznosi 1.000 novanih jedinica, stopa obvezne priuve je 20%, a koeficijent mikrodepozitne multiplikacije, utvren temeljem iskustvenih podataka, iznosi 50%. Podaci u tablici 1 pokazuju kako je banka poetni depozit u iznosu od 1.000 novanih jedinica u 12 navrata poveala za 666,61 novanu jedinicu.

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

Tablica 1 Primjer mikrodepozitne multiplikacije Broj deponiranja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. do 12. Depoziti 1.000 400 160 64 25,6 10,24 6,77 1.666,61
Izvor: Vrsaljko, K. (1982.)

Priuve 200 80 32 12,8 5,12 2,05 1,36 333,33

Krediti 800 320 128 51,2 20,48 8,19 5,41 1.333,28

Makrodepozitna multiplikacija se ostvaruje na istom principu kao i mikrodepozitna multiplikacija, uz razliku da sustav banaka jedne zemlje u cjelini u odreenom trenutku raspolae veim depozitima u pasivi od kreditiranjem angairanih sredstava u aktivi. Primjer: Pretpostavimo da inicijalni depozit u banku iznosi 1.000 novanih jedinica, stopa obvezne priuve je 20%, a koeficijent mikrodepozitne multiplikacije, s obzirom da nema odlijeva sredstava, iznosi 100%. Prema podacima u tablici 2 poetni depozit u iznosu od 1.000 novanih jedinica u 25 navrata je povean za 4.000 novanih jedinica. (Vrsaljko, K., 1982.)

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

Tablica 2 Primjer makrodepozitne multiplikacije Broj deponiranja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. do 25. Depoziti 1.000 800 640 512 409,6 327,68 1310,72 5.000
Izvor: Vrsaljko, K. (1982.)

Priuve 200 160 128 102,4 81,92 65,54 262,14 1.000

Krediti 800 640 512 409,6 327,68 262,14 1.048,58 4.000

1.2. Oroeni depoziti Novani depoziti ije se upotrebe deponent odrie na odreeno vrijeme i u naelu mogu se koristiti tek kada taj rok istekne (1, 3, 6, 12 mjeseci ili nekoliko godina). Na ovu vrstu depozita banka plaa kamatu koja je proporcionalna vremenu oroavanja. Kamata je nia u odnosu na kamatu koju banka plaa na emitirane vrijednosnice budui su oroeni depoziti osigurani do odreenoga iznosa. Budui da banke imaju kontrolu nad njihovim povlaenjem, oroeni rauni predstavljaju upravljive bankovne obveze. S obzirom na oroavanje i nemogunost raspolaganja ne mogu se koristiti za plaanja. Prema mogunosti raspolaganja u odnosu na vrijeme, roni depoziti se dijele na: 1. depozite na neodreeno vrijeme uz otkazni rok 2. depozite na odreeno vrijeme. S prvom vrstom depozita mogue je raspolaganje tek istekom ugovorenog roka raunajui od dana kada je deponent pisano otkazao banci depozitaru depozit. Drugu vrstu oroenog depozita deponent moe koristiti istekom vremena ugovorenog prigodom deponiranja.

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

Oroeni depoziti nisu depozitni novac. Da bi to postali, potrebno ih je ili pravovaljanim otkazom transformirati u depozite po vienju preknjiavanjem na transakcijske raune. Transformacijom postaju sredstvo kojim se obavljaju plaanja. (Vrsaljko, K., 1982.) 1.3. tedni depoziti Za razliku od oroenih depozita, tedni depoziti nemaju odreeno dospijee. Postoje dvije vrste tednih depozita: tedni rauni s izvjetajima i tedni rauni uz tednu knjiicu. tedni rauni uz izvjetaj jesu tedni rauni kod kojih vlasnik rauna prima izvjetaj o stanju i o promjenama na raunu u odreenim razdobljima u pisanom obliku. tedni rauni uz tednu knjiicu predstavljaju raune ijim se otvaranjem izdaje tedna knjiica koja sadri sve zapise o stanju i aktivnostima na raunu i ona se prezentira prilikom svakog deponiranja i podizanja novca. Ova vrste tednih depozita je u opadanju. 2. Bankovne vrijednosnice Izvore sredstava banke mogu ostvarivati i emisijom vrijednosnica, koje poveavaju udio u bilanci banaka. Banke emitiraju kratkorone i dugorone dunike i vlasnike vrijednosne papire. Meu kratkorone vrijednosnice ubrajamo depozitne certifikate, komercijalne papire i sporazume o reotkupu. Dugorone vrijednosnice obuhvaaju obveznice, hipotekarne obveznice i dionice. 2.1. Depozitni certifikati Depozitni certifikat predstavlja vrijednosni papir kojeg emitiraju banke i kojim potvruju da je iznos novca, naznaen na certifikatu, deponiran na raunu kod nje na odreeni rok (oroeni depozit) i po odreenoj kamatnoj stopi. Rije je o instrumentu koji je formiran za smjetanje privremenog via sredstava koje imaju velike korporacije, bogati pojedinci i vlade. Ove vrijednosnice glase na velike iznose ($ 100.000 i vie). Imaju rok dospijea od 30 do 180 dana, a neki od njih i sedam godina. Mogu nositi fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu koja se

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

usklauje nakon odreenog vremenskog razdoblja. Nova se stopa temelji na uzajamno prihvaenoj referentnoj kamatnoj stopi, kao to je londonska meubankarska kamatna stopa (LIBOR) vezana za pozajmice eurodolarskih depozita ili uz prosjenu kamatnu stopu koja prevladava na depozitne certifikate najvie kvalitete, kojima se trguje na sekundarnom tritu. Prva emisija prenosivih depozitnih certifikata izvrena u veljai 1961. godine u SAD-u od strane Citibank. Naime, iako su certifikati o depozitu postojali jo od polovice 19. stoljea, za njih do 1960-tih godina nije postojalo razvijeno sekundarno trite. Njegov razvitak potaknut je s odljevom depozita velikih korporacija iz banaka u druge oblike ulaganja. Naime, privremene vikove sredstava menaderi poduzea usmjeravali su u novane fondova, dravne kratkorone vrijednosnice i sline instrumente novanog trita, budui da na dranje depozita po vienju u bankama nisu ostvarivali prinose (bankama u SAD je bilo zabranjeno odobravati kamate na depozite po vienju). Stoga su banke na ovaj trend reagirale novim instrumentom koji je konkurentan ostalima na novanom tritu. Potpuno je prenosiv moe se nebrojeno puta prodavati na sekundarnom tritu do roka dospijea kako bi velikim korporacijama osigurao likvidnost u sluaju da se pokae da je njihov viak gotovine manji ili nestabilniji od onoga predvienog. Da bi se olakala prodaja depozitnih certifikata prije njihovog dospijea, izdavali su se tako da glase na donositelja. 2.2. Komercijalni papiri (zapisi) Komercijalni papiri jesu kratkorone, neosigurane vrijednosnice (zadunice) koje emitiraju banke s visokim kreditnim rejtingom. Njihov rok dospijea je od 3 ili 4 dana do 270 dana. Kamatna stopa na komercijalne papire fluktuira u skladu s trinom kamatnom stopom. Komercijalni papiri se prodaju uz diskont od njihove nominalne vrijednosti. Mogu se prodavati posredstvom dilera ili izravnim kontaktom izmeu emitenta i investitora. 2.3. Sporazumi o reotkupu Sporazumi o reotkupu ili repo ugovori predstavljaju ugovore o prodaji vrijednosnica (visoko kvalitetnih i vrlo likvidnih, najee dravnih) od strane banaka uz obvezivanje na njihovu ponovnu kupnju na odreeni budui dan po odreenoj cijeni. Ove vrijednosnice imaju kratak

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

rok dospijea (1 dan, najee do 2 tjedna, 30 dana). Veina sporazuma ima dospijee od nekoliko dana, iako je u novije vrijeme vidljiv trend prema kontinuiranim ugovorima, u kojima se sredstva prikupljena od prodavatelja vrijednosnica prema sporazumu o reotkupu mogu beskonano koristiti sve dok ili prodavatelj ili kupac ne ponite dogovor. (Rose, P. S., 2003.) Ostvarenje financiranja putem repo ugovori ostvaruje se na slijedei nain: banka koja raspolae s dravnim vrijednosnim papirima prodaje te vrijednosnice kupcu koji privremeno ima neuposlena sredstava na svom bankovnom raunu i koja moe pozajmiti na tjedan dana. Kupac kupuje dravne vrijednosnice od banke s kojom se sporazumijeva da ih otkupi sljedei tjedan po neto vioj cijeni od one po kojoj ih je kupila korporacija. Prema tome, kupac je kreirao kredit banci i u istoj vrijednosti ima dravne vrijednosnice sve dok ih banka ne otkupi i otplati kredit. (Mishikin, F. S., 2001.) Sporazumi o reotkupu imaju nekoliko prednosti kao nedepozitni izvor sredstava banke. Ako se sporazum sklopi s komitentom koji ima otvoren transakciji raun kod banke zajmoprimca, a klijent financira kupnju vrijednosnica na teret tog rauna, smanjuju se depoziti kod banke i time njezine obvezne priuve. Istodobno, viak priuva koje dobiva banka moe koristiti za izdavanje novih kredita. S obzirom da je aktiva koja se koristi kao osnova za sporazume o reotkupu visoko kvalitetna, a koje se banka ne mora odrei u potpunosti, kamatna stopa koju banka plaa na kredit je niska. Konano, dospijee ili uvjeti sporazuma o reotkupu mogu se uskladiti tono prema potrebama za likvidnim sredstvima banke i mogunostima zajmodavca, iako veina sporazuma prestaje vrijediti nakon jednog ili nekoliko dana. (Rose, P. S., 2003.) 2.4. Dugorone vrijednosnice Meu dugorone vrijednosnice koje emitiraju banke ubrajamo obveznice, hipotekarne obveznice i dionice. Bankovne obveznice jesu dugoroni duniki vrijednosni papiri koji emitiraju velike banke s poslovnim ugledom. Mogu se izdavati uz fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu. Izvor su sredstava banke za odobravanje dugoronih kredita.

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

Hipotekarne obveznice emitiraju banke koje se bave odobravanjem hipotekarnih kredita. Osiguranje ovih obveznica bazira se na nekretnini. Njihove emisije i isplate kamata po ovim obveznicama usklauju se s dinamikom odobravanja odnosno vraanja hipotekarnih kredita. Dionice banke predstavljaju vlasnike vrijednosne papire s promjenjivim prinosom. Redovne dionice upisnicima pruaju pravo na dividendu, pravo glasa, pravo prvokupa prilikom emisije novih dionica, te pravo na imovinu u sluaju likvidacije banke. Preferencijalne dionice maju preferirani ili povlateni poloaj u odnosu na redovne dionice. Prema pravu prioriteta naplate preferencijalnih dividendi i sudjelovanja u likvidacijskoj masi podreene su obveznicama i nadreene redovnim dionicama. Emisijom dionica banka oblikuje vlasniki kapital koji ima viestruke uloge. Kapital omoguava zatitu od rizika poslovnog neuspjeha tako to apsorbira financijske i operativne gubitke, sve dok management ne rijei probleme banke i ne obnovi profitabilnost institucije. Kao obrana od rizika, kapital omoguava odravanje povjerenje javnosti u banku i ponovno uvjerava vjerovnike u njezinu financijsku snagu. Osigurava sredstva potrebna za uspostavljanje, organiziranje i poslovanje banke prije no to se u nju ponu prilijevati depoziti. Dodatno, kapital osigurava sredstva za rast organizacije i razvoj njezinih novih usluga. (Rose, P. S., 2003.) 3. Zaduivanja kod drugih banaka Za zaduivanjem kod drugih banaka redovito poseu banke koje su svoja raspoloiva sredstva za kreditiranje iskoristila za odobravanje kratkoronih kredita (eskontnih kredita na temelju mjenice ili lombardnih kredita na temelju zaloga vrijednosnih papira). Ove kredite banci odobrava sredinja banka ili neka druga banka. U okviru meubankovnog zaduivanja razlikujemo reeskont i relombard.

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

3.1. Reeskont Reeskont predstavlja oblik bankovnog zaduivanja kojim banka eskontira mjenice iz vlastitog portfelja kod sredinje ili neke druge banke. Reeskontom banka pretvara jedan aktivni posao eskontni kredit u pasivni. Ovaj kredit je kratkoroni kredit i redovito se mogu eskontirati samo mjenice ije dospijee nije dulje od tri mjeseca od dana reeskonta. Razlozi koritenja reeskontnog kredita jesu ostvarenje potrebne likvidnosti banke, ostvarenje zarade na razlici izmeu kamatne stope na eskont i reeskont te zbog prijenosa mjenica na drugu banku koja e mjenice o roku dospijea naplatiti. 3.2. Relombard Relombard je drugi oblik zaduivanja banaka kojim banka lombardira ve lombardirane vrijednosne papire po kojima je odobrila lombardni kredit. Ovaj kredit esto se koristi kod banaka koje trguju vrijednosnim papirima na financijskim tritima. Osnovica za odobravanje relombardnog kredita, kao i kod lombardnog kredita, je vrijednost vrijednosnog papira na tritu. Na ime kredita banka odobrava odreeni postotak, najee 75%, vrijednosti zaloenih vrijednosnih papira. Relombardni krediti redovito se odobravaju na kratak rok. Naime, zbog oscilacija cijena vrijednosnih papira, rok dospijea ovih kredita je od nekoliko dana do 15 dana. (Katunari, A., 1988.) 3.3. Zaduivanje banaka kod sredinje banke Postoje razliiti oblici zaduivanja banaka kod sredinje banke. Tako primjerice u SAD-u Sustav federalnih rezervi bankama odobrava sljedee vrste kredita: Kredit za prilagodbu obino ima rok dospijea nekoliko dana i slui za pruanje trenutane pomoi u ispunjavanju potreba za likvidnou banke

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

10

Nastavni materijali za predmet: BANKARSTVO I OSIGURANJE Struni studij: Management malog poduzea Smjer: Financije Akad. god. 2010./2011.

Sezonski kredit ima dui rok dospijea u odnosu na kredit za prilagodbu i odobrava se bankama koje imaju sezonske neusklaenosti izmeu depozita i kredita Produljeni kredit odobrava se bankama koje imaju dugotrajnije probleme financiranja (npr. zbog negativnih trendova u lokalnom gospodarstvu). (Rose, P. S., 2003.)

4. imbenici koritenja nedepozitnih izvora sredstava banaka Koritenje nedepozitnih izvora sredstava banaka ovisit e o sljedeim imbenicima: Relativni trokovi prikupljanja sredstava iz svakog pojedinog nedepozitnog izvora Rizik svakog pojedinog izvora financiranja Vrijeme trajanja (dospijee ili rok) u kojem su sredstva potrebna Veliina banke koja zahtijeva nedepozitna sredstva Odredbe koje ograniavaju koritenje alternativnih izvora sredstava banaka. (Rose, P. S., 2003.)

LITERATURA Katunari, A., Banka principi i praksa bankovnog poslovanja, Cip, Zagreb, 1988. Mishkin, F. S., The Economics of Money, Banking, and Financial Markets, Addison Wesley, Boston, 2001. Rose, P. S., Management komercijalnih banaka, Mate, Zagreb, 2003. Vrsaljko, K., Teorija i praksa domaih i meunarodnih plaanja, Narodne novine, Zagreb, 1982.

Autor: Prof. dr. sc. Marijana urak

11