Cetvrtak, 28. srpnfa 1970. SLU2BENI LIST SFRI Bro} $2 — Strana 865 Clan 116, ‘Stupan) zardatosti éeliénih povrsina zaiticenth pre- ‘mazima proejenjuje se, po pravilu, pomotu evropske skale zardalostl Clan 107, Utvrdent nedostacl sistema zastite od korozije mo- raju se u najkraéem roku otkloniti ‘Nedostaci iz stava 1. ovog @lana, ovisno 0 steniu zattite od korozije, mogu se otktoniti 1) djelomitnim popravelma; 2) obmavijanjem premaza; 3) izvodenjem noveg Kompletnog sistema zattite od korozile. Clan 118, Nedostaci utvrdent na pojedinim mjestima inate dobro otuvanog sistema anstite od korozije, uz odgova~ rajuéu priprenu €eliéne povrline, otklanjaju se djelo rmitnim popraveima samo tih mjesta, ‘Ako je dotsajao samo pokrivni premaz, ‘a nema pojava re, premaz se obnavija preko pretiiodno prl- premljene Geliéne povrsine. U slufajevima iz st 11, ovog tana, zastitna sted~ stva Koja se naknadno nance na éeliénu povrsinu mo~ raju u svernu odgovarati 2astiinim sredstvima upotrl- jebljenim u postojeéem sistema zaftite od korozije. ‘Ako je postojeéa zattita od korozije na veéem dije~ tu Geligne povrsine otpala odnosno dotrajala ill ako Je stupan) zardalosti takve povrline visok, postojeta 2a~ tits od korozije se potpuno ukdanja { éelifna povrsina isti do drugog stupnia &8éenja, 2 zatim se izvodi nov ompletan sistem zaitite. Clan 119. Celitne povrdine, etobito horlzontalne, moraju se odrtavati u Zistom staniu, Celltne povrsine moraju se na pogodan natin z2- Btititi od mehanitkh oftetenja 1 djelovanfa agresivalh para (od lokomotive 1 sl). ‘VIII, PRISELAZNA I ZAVRSNA ODREDBA tan 120. Odreabe ovog pravilnika primjenlivat ée se na de~ Ligne konstrukeije { dijelove telitnih konstrukeija obje- kata Gija 6 ingrednia otpoteti nakon 31. srpaja 1970, ‘sim odredaba glave VII. ovog pravilnika koje 6 rimjenjivati od dana stupanja na snagu ovog pravil- alka, tan 121. (Ovaj praviinik stupa na snagu osmog dana od dana objavijivanja u »Slutbenom listu SFRJ«. Br. 27/1 Beograd, 23. Uipnja 1910. Zamnjentie savernog sckretara 2a privred, ‘Viado Jurldie, vr 388, Na osnovi lana 6, stav 1. Zakona o tehnitkim mjerama(Slufbeni list SERJe, br. 12/08 155/69) 1 Elana #9, st. 11 3. Osnovnog zakona o izgradnji inve- Ssticionity objekata_(Sluzbeni lis: SERJ«. br. 20/67, 40.68 1 55/60), saver! sekretar 2a privredu propisuje PRAVILNIK © TEHNICKIM MJERAMA I UVJETIMA ZA PRO- JERTIRANJE 1 IZVODENSE BETONSKIA I ARMI- RANOBETONSKIM KONSTRUKCUA U SREDINAMA VZLOZENIM AGRESIYNOM DIELOVANIU VODE 3 1. OPCE ODREDBE Cian 1 ‘Tehniéke mjere 1 uvjeti, propisani ovim pravil~ nikom, primjenjuju_se pri projektiranju 1 tzvodenju betonsidh 1 armianobetonskin. konstrukelja (u dalj~ rnjem tekst: betonske Konstrakelje) u sredinama koje Su ilotene ili Ge biti ilozene agvesivnom (aagrizaju Gem) djelovanju vode i tla Clan 2 Stopani agresivnog djelovenja vode 1 tle na be- tonske Konstrukeije ‘edreduje se kemijskim ispitiva- njem vode 1 tia. ‘Voua se mora kemijskl Ispitivati, ako ée betonske onstrukeije objekta bill Ilofene agresivnom djelova- ju vode 1 tla aepoznatih. kemijskih osobina. Clan 3 : Pokezatelfi agresivnog djclovanja vode i tla, pro~ pisani ovim pravilnikom, odnose se na beton sprav- en ed portland-cementa iit portland-cementa s do~ Gatkom pueolana ili troske odnosno od. specljalnog portland-cementa Koji nakon 28 dana ukruéivanja Rormalnim uvjelima ima vodonepropustjivost Ve. Clan 4 Pokazatelji agresivnog djelovanja vode, odredent ‘ovim pravilnikom, mogu se primijeniti samo ako tem Peratura vode prigodom usimenja uzorake iznost od 6°C do + 25°C. Ako temperatura vode prigodom uzimanja uzoraka nije u granicama iz stava 1. ovog élana, agresivno Gjelovanje Vode mora’ se utvediti specijainim Ispitle vanjem. Cian 5. Retonske Konsirukelje Idogene su__agresivnom Gjetovanju sredine, ako bilo Koil pokazatel) agresivnog Gielovanja vode ili tla odstupa od. vrijednosti pokaza~ felja ageesivaog djelovanja vode | tla propisanih ovim pravilnikom. Chan 6. ‘Ako beton nakon 28 dana ukraéivanja w normal nim uvjetima. ima vodonepropustijivest vetu. od. Vs smatra se Korogiono otporaijim { ta) se faktor uzima pri odredivanjy dopunskih mjerazaitite betonskih Konstrukeija ialozenih agresienom djelovanju vode ita. Cian 7 Pri odredivanju dopunskih mjera za8lite betonsish Konstrukelja.Selodenih agresionom djelovanju.vode 1 fia mora se tmmati u Vidu da je tekuéa vods, pri istom Kkemijskom sastavu, agresivnija od vode Koja miruje, Cian 8, ‘Mjere zaitite betonsklh Konstrukelja_ifotenth. agresivnom djelovanju vode 1 tla, propisane ovi Pravilnikom, sastoje se u primjent antikorozionit ms Yerijala { postupaka kojl djelomiéno ili potpuno spre- Gevaju Kontakt betona i agresivne sredme,Strana 858 — Bro} a2 TL. OSNOVNI OBLICI_ AGRESIVNOG DJBLOVANTA VODE NA BETONSKE KONSTRUKCIJE Can 9. Omovni oblici agresivnog djelovanja vode na be- tonsie Konstrukeije su 1) inluzivanje — koje se javija pri djelovanju mekin voda koje sadrte veoma malo rastvorijivih sa- Stavina, a nastaje zbog vecog ili manjeg stupnja ta: stvorijivasti kalcijevih spofeva {2 cementa vod! pti njenom fitriranju kroz betoa. ‘Agresivno djelovanje islutivanja odreduje se veli- tinom hidrokarbonatne alkainost!; 2) optekiselinska ogresivnost — koja nastaje zoe prisustva razlititih. slobodnth kiselina koje. tzrokaju astvaranje vapnenaékih agregata | kalcijevih spojeva ureements, Opéekiselinska agresivnost odreduje ge Koncentra- ‘ljom kiselina odnosno, velitinom pH veijednostl; Dy eclteaiels gresivnott — ola diovan, agresivne ugljiéne kiseline uzrokuje rastvaranje Kal levih spojeva u eementu 1 njihovo lspiranje iz be= tona. Valiignokisela agresivnost odreduje se koncentra~ ljorn ‘slobodne ualfitne kseline, pri tema se usima uu obzir sadréaj Kcalelja, klorida I'suléata, kao 1 karbo- atna tvrdoéa; 4) sulfaina agresivnost — koja nastaje 2bog pri- sustva reclititih sulfataih soli, dije djelovanje uzrokuje tvaranje Kristala kaleijsulfoaluminata-hidrata ill sad re, tako dazbog poveéane zapremine ‘novonastalih spojeva dolazi do ‘mehanitkog razaranja 1 rusenja strukture betona, 6a fl bez vidijivih znakova bubrenja betona na povetint konstrulelje Sulfatna, agresivnost odretule se koncentraciiom ssulfata, pri Gemu se uzima u obzir sadrta) kloridas 5) magnezijeva agresivnost — koja djelovanjem temjene magnerijevih spoeva odgovarajutim kalcije- vim spojevima uzrokuje bubrenje ill ispiranje betons, Ho pridonosi razaranju betonske strukture. Magnezijeva agresivnost odreduje ue koncentracl- fom fona magnezija ovisno o sadriaju iona sulfatas sans nine sarees — hoa zz rasa make strukture zbog stvaranja rastvorljive Kaleljeve soll koja se Ispira te betona, ‘Amonijeva agresimnst odreduje se sadrlajom fona 1) alkalna agresivnost — koja nastaje sbog visole racije { dugotrajnog djetovanja alkalija, cobito natrijeva 1 kaleijeva bidroksida, Koji urrokuju, ra stvaranje siltkatnin spojeva ts betonu, ‘Atkalna agresivnost odreduje s¢ koncentracijom alkali MI. UVJETI ZA KVALITET BETONA 1Z,02ENOG AGRESIVNOM DJELOVANSU VODE I TLA Cian 10, ‘Beton Koji se upotrebliava za betonske konstruke ie izlozene agresivnom djelovanju vode i tla sprav- Ma se od odgovarajuée visti cementa t agregata { ukruéuje u normalnim uvjetima, tako da nakon stax esti od 28 dane ispunjave uvjete vodonepropustlite vosti V Uviet vodonepropustljivosti Vs ispituie se na uzo ku betona oblika cilindra Giji Je promjer 18 em a visina 15 om, ko}! se osam sati izlage djelovaniu vode od tlakom od 1 atm, a zatim osam sati djelovanja vvode pod tlakom od 2 atm, SLUZRENI LIST SFRI vrtak, 23. sepnja 1970, Vodonepropustijivost Vs ima beton 2a Koll Je prt- godom ispitivanja po odredbarna stava 2. ovog. tana Uutvedeno da ima slijedeti koeficijent filésiranja: 8:10 em)seo = K <26.10~*em/see. Clan a, 1s cmor usroredtepodtaka dbjwenth Kemjcom analizom vode i tla | pokazatelja njihovog agresivaog. Sielovanja vz8i se izbor cementa, kojt osigurava naje vveéu postojanost 1 trajnost betona. Takay se cement uupotrebljava samo ako se njegovom upotrebom osigu- ava trajnost betona f al nisu potrebe nikakve po- sebne mere zastite, Clan 12, Minimaina koliGina cementa za 1m! gotavog be- tona za ‘betonske konstrukclje islofene ‘agresivnom jelovanja vode t tla lanes! 250 Ke. Cian 13. Za beton Izloten agresivnom djelovaniu vode | tla upotrebijava, se jedar, edrav 1 Kompaktan agregat, s'malim upljanjem vode Ako se za izradu betona upoteebljava agregat 8 vide od 5Y/ amorfnog silicija (opaia), mota se obaver~ ‘no ispitail ‘potencijaina alkalna reaktivnost takvog agregata. Potencijalna alkalna teaktivnost, agvegata, do donogenja jugoslavenskog standards, odreduje so Drema ASTM C249 65. Clan 14 Za izradu betona za betonske konstrukelje izlofene agresiviom djelovanju vode | tla upotrebliava se ona Kolitina vode’ Koja omogucava ugradivante betona, tok { nakon ugradivania pri normalnim uvje- tima ukrugivanja, a najmanje za razdobije od dva ‘edna, ‘beton ne’ sine dott udodir agresivaom sredinom, ‘Ako se za beton upotrebljavaju. pucolanskie- menti, razdoblje u kame beton ne smije dot! u doair 8 agresivnom sredinom mora lenositi najmanse. ttt tHedna, Odredbe ovog tlana odnose se i na prefabrieirane emente, Yojl akon ‘ugradivanja dolaze u dodie’s Clan 16, Ako su armiranobetonske Konstrukelje izlogene agresivnom djelovanju vode { tla, debljina zastitnog sloja betona mora imositi-najmanje 8 cm, ‘Ugradivanjem botona treba ostvatitt sto zatvore- ‘ilu povriinu Koja dolazi w dodir x agresivnom sre= Oétri rubovt betonskih Konstrukelja_morafu bith zaoblieni, § keivuljom polumjera od najmanje 8 em. tan 17, U investicionoj tehniko} dokumentaetii za obiekte {si pojedini betonsid dijelovi mogit biti izlofent agre= sivaom djelovanju vode {Ua moraju biel detaljao obradent: podacl koji ukazulu na agresivnost sredine, usvojena vrst cementa { agregata 2a beton; uvjeti 74 normalno uktuéivanje betona, natin 1 stupan) osigu= Tanja vodonepropust!jivasti betona, dopnske mere zattlte, Keo 1 sve ostale miere Kole se poduzimaju skladu s odredbama ovog praviinika. U to} dokumenta~ cif! mora biti obraden Lnadin Kontrole primjenfivania tehnitkin mjera Koje se. provode radi zailite beto skip Konstruketja od agresivnog djelovania vode | IV, POKAZATELI AGRESIVNOG DJELOVANJA YODE I TLA Clan 18 Yoda | tlo se smatraju agresivaim, ako vrijednost uutvrdena kemijskom analizom po bilo kom pokezal \yu agresivnog djelovanja odslupa od vrijednosti 6 ‘deni u slijedetim tablicama 1, 2, 3, 4, 91 6:Cetvrtak, 23. mpnja 1970 ‘Teblica 1 — Pokazateljt agresivnog djelovonja vode na armiranotetouske Konstruketie od poriland-cementa Objckti bez Maks Objekt pod Sloboda ods Red, sfobodno foci Tlosastobodnim Bed pokazatelfi agresivnog jetovanis vote “Ysresasim sabad™ itriranem (hoes —U svim uvietima ° : simliteanjen tao- Felientfiltriranja pod Kojima Je be GHotea Riisamaze -muniiod. ton okyasen vodom estat ted 0/24) ‘Ot m24i) 2 pameaee Widrokarboneina_alkainost) Uiluzajuee agresivnos®) u mg-ekv/t monje od 15 Ne normira se 2 iw stupnievima (3H anja of : ° Ne normira se © 2 Vodikow pokazately oo (opeekiselinska agresivnost) pH meni 65. 3 3 Sadria} slobodne ugijitne Kiseline (oaliénoklsela agresivnost)) u mi te eae ea aan) $b aCe $F BHM a(Caytd q Sadria} magnerijevin soll (magneztieva agresivnost?) proragunat na fon Mig" mg/l, azimajuel wu obzir sadrlaj ona 80. malt ioe kom s0ry 180K) 400018 ‘U svim sluéajevmia pri sadriaju iona Mg: au b mart See 5 Sadria} sulfata (fulfatnaagresivnost) prora~ Sanat na Jon SOc" u mg ju lona CT manjem 0 1.000 mg/l ae ee 300 300 250 sedriaju fona CY’ vifem od 1.000 mgt . of SEE EES REL as40a5-cr 180405 CP 100 FO.BCr pri sadréaju iona SO." 1.000 1.000 500 500 500 bonataa_alkalnost Kavokieririva we brojein mecekyh HCO, 1 mgekw odgovers 2° GH hovbonsine (vrdate. Breer tdireha Sa aviang o-etgctaja Ce"T' Oe po tabliel 8 BAP sedeiaju ‘lone Ala mansemn od Sov tlt Yoda we amatta Reagresivn0m, TTablice 2 — Pokazatett agresionog djelovenja vode na armiranobetonske Konstrukeije od portland-ce- ‘menta dodatkom pucolana ti troske od spectjainog portland-cementa nes ‘rst cementa Pokavately agresivnog djelovania vode 1 ta ‘Sulfatna agresivnost 1 Portland-cement 8 dodatkom pucolana ili Voda se smatra agresiynom: troske wepn sadréaju fona SOr" vigem of $00 mg/l, ako Je Zadreaj fon CY mani od 1.000 mei; — pri sadrdaju fona SOv" vier od 180 “+0415 Cl’, sko Je sadria} lone GV ves od 1.000 mail, =U svim slugajevima pri sadr2aja iona SOx" visem 4° 1.000 mg _ 2 Sulfatno otporn!” portland-cement, sulfatno — pri sadr2aju jona SO viser od 8.000 mg/1, néovisno ‘tpornl portland-cement # dodatkom pucolana 0 sadrfajut iona Ci hr troske $3 Portiand-cement s umjerenim odavanjem — pri sadrdaju SO.” visem od 1.500 mg/l, neovisno ___topline _o 0 sadréaja iona, Cl ae a F Sulfatno otporni porlland-cement, portiand-Wrludujuea agresivnost “cement # umjeronim odavanjem topline Normita se kao Delon od porlland-cementa prema zg abl 5 Portiand-cament « dodaticom pucolana iii Woske Ne normira seE (208) — 000% (08) — 000% a | ! i i ° fs on |=] = sige | oss | sgn La | | 2 i c so 89 9 » * sy s ss ° us co) so : | z | é | =| | ‘aes, © | © laps laps arslaelasg) @ jas) @ a] | | | | i www] ot | ot ssn} os em open | ro | een | co | ot | 3s ou'sa | ioa"sr | “oats | Soa | | | a) a ui fe ts | sl «et i Sz pwc | sz 0p s0 | 80 poast | prem ‘0 pede | 5% peut | ¢% pos | F'0 poss | prt | seep 0 | #0 Pod 20% (enfigep) efroaunp wopefsond wiuCuten iu 01 po wipm "150 & ont oud "08 WUPOGOIS 4 ¥2/ V0. oP of po | gorog margeayo epon furan, mown aueoy § or, laxfoy pod e1at4n po eUs|soany (04 pod peta, ofngnayo eB Woy empass) aoqeAye Going af woyen pod NyAIRO, wav z9q H99fao Strang 868 — Bro 32 atioynasuen aysuctag sunsusd-o@o1s + aupszudveN DU OY 1 apo Bfundoratp Ooua}seudD {{jor020Hed — § 24140cvonig Yono 21-9 WEN wemesd oe neu feouaneNBY siBION eVON y TUMIoON woNNDCD # juvKHeO-DoeTOd Tenjou wusiepop « equates eyuquiss-pusjuod suiodyoONyTNNeL HE ee SHOUPO Hi 2 a ‘anson | ¥uwoond woxs¥pop # S18 g aeuegeet of punta snes 1 Hea veo cae He 3 = é cr | owt | owr | coor | oor 3 oo | ov | oer | wot | ot ore | neve | wpst | waste | pero 5 gre | ogre | wg | gee | as 5 | | i ox | ow | oo | coe | oes 3 | E Teale! F i wpe fleeStrana 819 — Broj 32 SLU2BENT LIST S#RI Cetvrtak, 28, srpnja 1970. Tobltea ¢ — Pokazatelit sulfatne agrestunosti vode na nenrmirane { slabo armirano betonske konstrukelie od ‘sulfatno oipornog poriland-cementa 1 sulfa no _otpornog portland-cementa s dadacima pucolana ih troske Ce eee Sutuno or B Redoi tegaftiy cid “SREB Sana ot OHM RO Stig e& vo Sonat okulye™ ——) Homrukeie Remon netment Supanasae SE om Rndcement Séoisthon Ronen, E82 eas 4H a 2 3 4 5 6 oe 1 Sloboda vada ili Ho + kae- Manje.of 0 a9 4000 asa am ficfentorm fitriranja ‘vein O49 88 does 59 $M 2500 00 Sate meh Vite a 25 1 “2 Tlo s kocflcijentom filtrira~ Manje od 08 4 is od'To do ar mma nah °2 88, Vite oa bs 3 Tio « kosficieniom fire Manje oa 08 Bia manjin od Of mitt he BFE nS Vibe ou Ss Tablica $ ~ Pokazatelji agresivnog djelovanta tle na Detonske Konstrukeije od portland-cementa Redal Pokazatelji agresivnog djetovanja tla ro} ‘kao sredine 1 Vodikoy pokazatelj (opéekiselinska agre- sivnost) pH manji od — 40 2 Sadriaj sultata (sulfatna agresivnoet) pre- ratunato'na SOv-u vill od — A 3 Sadrtaj syltida, preraéunato na Su ¥ vill od 4 Sadria} magnezija (magnestieva agresivmosty Preragunato na MgO u 4 Yiit od — 5 Kiselinskt stupanj po Baumann-Guligiu vid od eres --- = 08 ‘Veijednostt koeficijenata vac i sbe pod rednim bro- Jem 9 tablica 11 3 iz ovog Mana odredene su u tablicd 6 iz ovog elena, Tablica 6 — Vrijednost koefictjenata ate 4 abe w tablicama 143 idro- Karbo- natna ikal- ost 0. DH mg- ex Ukupni sadréaj ion CY i Sov" w mast 18 18 901 17 ot 17 008 18 003 17 0.02 18 O02 1 19 009 19 O05 18 nnd 18 O0¢ 18 Os 18 9, iro 0 oor 0.10 21 0,08 20 O07 18 O06 18 OG 18 O05 18 O18 016 mo 2.09 19 008 16 0.07 18 O07 18 20 6,19 19 0,09 18 0.08 18 0.20 27 o.t7 23 O14 21 OY? 19 0.24 29 020 24 O16 22 0,15 20 Ot 18 O10 18 oa Hidre- ~ karbo- haina _Ukupni sadria} lon CX’ i SOv" w mg/t alla oe rnost 0-200 201-400 401-600 601-800 801-1000 1000 DH mg- aba ba da babad 12 43 028 32 0.28 26 0,19 23 0,17 21 0,16 20 oe 20 18 47 032 34 0.28 27 0.32 24 0.20 22 0119 21 0,7 at 14 50 0.36 36 0.82 29 025 38 0123 23 0.22 22 OD 2 15 54 040 38 036 30 0.29 27 0.28 24 0.24 23 O22 23 16 5,7 046 41 040 32 0132 28 O28 25 O21 24 O28 24 17 611 048 43 0.44 34 0.36 30 0.33 26 0.00 25 028 25 18 64 094 46 0.47 37 040 32 0138 26 O83 27 OSL ZT 19-68 O61 48 051 39 0.44 33 0.40 30 O37 20 09 28 20 7 O67 31 085 41 0.48 35 041 30 0:38 29 21 75 0,74 33 0.90 43 0.59 37 045 31 O41 aL 22-78 081 85 0.83 45 0558 38 049 33 Oa 32 25 82 0188 38 0,70 47 0163 40 053 34 0.48 33 24 6 098 a0 076 30 0.88 42 OT 38 052 33 25 9.0 1104 63 O81 51 0.73 44 Ost 38 0.56 37 Clan 19, U tablicama 1 do 6 t élana 18. aveg praviinika ‘kao objekt!. pod tlakom amatraju se? 1 objekti Koji su izlodent tlaku do 15 atm; 2) objelati Koji su izlofeni Jednostranom hidrosta- 1titkom tlaku s gradijentom tlaka (odnos veligine taka um prema najveéo} debljint Koaslrukeife u m) veéima od 8, Clon 20. Spectfalna ispitivania agresivnog djelovanja vode {1 tla na betonske konstrukeije vrle se: 1) ako su objektl izlogenl tlaku vetem od 18 atm; 2) ako voda {slo sadcke ttetne tart koje se ne navode u tablicama 1 do 6 tz Gana 18, ovog pravilnika; 3) ako su armirancbetonske konstrukeije, koje su felofene agresivnom jelovanju vode ! tls, napregnute na zatezanje.Cetvrtak, 23. srpnja 1970. SLU2BENI LIST SFRI Bro) $2 — Strana #71 Cian 21. Pokaratelji agresivnog djelovania vode | tla za masivne betonske konstrukcije i slabo armirane be- tonske Konstrukee, koje se betoniraju po zonama nneovisno od ébljine vanjske zone, rafunaju se kao a Konstrukelje koje imaju naimanji popretnt presjek vetl od 25 m. Ako se odreduje veliéina gradients ake, urima seu obzir samo debljina vanjske zone #2 strane $ koje se vrfi tak, . Cian 22. Pri ispitivania sulfatne agresivnosti vode na be- tonske konstruelje sa matnim koliginama betona remfat dobiven na osmovi odredabs flana &. { flana 21. ovog pravilnika provierava se Iaboratortisim ispi- tivanjem koje sluti 2a dokaz otpornostl cementa u vod Clan 23. ‘Ako koeficiient fitriranga Un u kontekta s objelc- tom nije odreden ispltivanjem, kao i ako fe tlo nasuto, verane materijale tla treba ratunati kao slabo filtri- rajute (koefictient filtriranja manjl od 01 midan\, & nevezane — kao srednje i jake fltrirajuce (koeficijent {ittriranta 0.1 midan § vee). Cian 24, ‘Ako su voda i to po bilo kom pokazatelj agre- sivnog djelovenia celjenjeni kao agresivni u odnosu nna usvojen vrst cementa | agregata, otpornost betons mora se osigarati odgovaraiuéim dopunskim mjerama zaitite propisanim ovim pravilnlkom. han 25. Kvontitalivna analiza agresivnog djelovanja vode fa obuhvate: ‘) kemlisku analiza vode kojom se moraju odre~ Mi stijede€l sastojel 1 karakteristike: 1) pH — vrijednost 2) ukupan sadriaj solt : a mg/l 9) slobodna ugijiéna Kisclina — CO» u ma/t 4) sumporovodik — HaS vu mgit 8) sulfat — SO umgit 6) Kloria — Cr ume 1 nitrat — Nov uma ® sulfid — S” u mg/l 9 kalelj — Ca ume 30) magnezi} — Mg umeit 11) amonij — Nie u mg 43) natri) — Nav ume 1 kali] — ume 14) utrolak KMInOu — oksidaetja, =u mg/l 18) hidrokarbonatna slkalnost — HCO 1u mg-ekv/t Kemijska analiza vode se, do doncienja odgovs- rajuteg fugoslavensiog standarda, vril prema »Stan- dard Methods for the Examination of Water and Water ‘and Wastewatere American Public Health Association = New York 1960. Odredivanje sfobodne ugljiéne kiscline 1 pit — veijednost! vrél se na leu mjesta odmah nakon uxi- meanja unoralca. by kemijsku analiau tla kojom se morafu odredit slijedeet sastojel 1 karakteristine: 1) pH — vrijednost 2) Sultsti — SOs 5) sulfidi — S 4) magnezij ~ Meo 3) organske tari ute 6) Kiselinskl stupanj po Baumann-Gullyju Kemijska analiza tla { odredivanje njegovih ka- rakteristika vite se prema standardnim metodama, Cian 28. ‘Uzorel vode | tla, radi ispitivanja njihovog kemlj- skog sastava 4 Karakleristtka, usimaju se ia 1) povrdinskih tokova vote (rijeka, potoka itd) — fz kojih se voda uzima neposredno u Yocu, koja s¢ turont oko 20 em ispod povréine vode, = griiem okre- nrutim prema struji. Tz dubljhpovelinskih tokova, 5 vetih, dubina voda ¢ uzima pomocu edgovarajuéih ‘psrata, Uzorel se uvijele utimaju s najmanje tei mjecta koja su na razlititim odstojanjima od obale, kao t 5 najmanje dvije raziitite dubine vode na svakom odnosnom miest 2) bufotina temeljnih iskops — lz Kolth se voda uzima odmah ¢im se prikupt potrebna kolidina svjete vous, Ustajala voda ill voda koja je na neki nagin zeprijana netistoéama mora se najprije ispumpatl pa tek onda uzeti uzorak. Ako bufotina presijeca ne krolike vodonosnih slojeva, iz svakog sloja mora se luzeti urorak vode. Uzorak se uzima odgovarajuéim aporatom ii Bocom take opremijenom da se omoguéi turimanje vede iz odredenih dubina; ') bunara — iz kos se voda uzima naken 10 do 15 mimuta poslije Ispumpavanja (samo jedan azorald; ‘2 Sevora j vrela — i kojih se voda uzima stat Wanjem bose pod mlazi 5) stajaéih voda (Jezera, bara itd.) — iz Kojih se yoda wima uronjavanjem boce na oko 30 em ispod pove8ine, odnosne, ako je to potrebno, | » raxligitihn dubina pomoéu odgovarajuih aparata, ‘Boce koje sluie za urimanje uzoraka vode moraju biti izradene od Kemijski postofanog stalda ill od plestitne mase, Prije tzimanja uzoraka vode, boce se ‘morale Ispeati vodom koja se uzima za Ispitivanie ‘Radi odredivanja sgresivnog dfelovanja vode pre- rma betonu, 22 glavnu kemijsku ansliza w Isboratorija tuxima se 1 Titra vode, Ako re kvalitativnim nalazom utvral prisustvo- sumporovodtka, a posebnu Bocuse tuzima Job litre vode Kojo} se dodaje kadmij-acetat ‘Sve boce morajus imati etikete, sa svim potrebnim podacima koji se odnose na uzorak vod. “Za ispitivanse tla, radi davanja ocjene o agresiv- nom djelovanht #ia na beton, uzorel tla uzimaju se suglnsno jugeslavenskom stondardu JUS U-BLO10. V. DOPUNSKE, TEHNICKE MJERE ZA ZASTITU 'BETONSRIM KONSTRUKCIJA OD AGRESIVNOG DYELOVANIA. VODE Y TLA Cen 2 Dopunske tehnitke mjere za rattity betonskih konstrkcija od agresivnog diclovanja vode | tia po- uzimaju se ako prema stupnju agresivnog djelo~Strana 812 —Broj 32 Vanja vode i tla, utvrdi da betonska konstrukeija nije W stanju da se odupre njihovom kororionom djelo- vanju. tan 28, Stupanj zaitite koli se postiée predvidenim do- Dunskim tehnigkie mjerama 2a zaftitu betonskih kon— struketja od agresivnog djelovania.stedine, odreduje 4 u investiciono} tehnitko) dokumentacit. VE KONTROLA KVALITETA Clan 28, Usimanje uzoraka vode I ta, kemijsku analizu vode i Hla. i ocjenu njthovog agresivnog djelovanja, ‘mogu obavijati strutne radne organizacije registrirane 2a djelatnost u koju spadaju ti poslovi. VIL PRELAZNA I ZAVRSNA ODREDBA Cian 30, Odredbe ovog pravilnika odnose se na betonske onstrukelje objekata élja 6e irgradaja otpotetl nakon 31. acpnja 1970, Cian 31 Ovaj pravitnik stupa na snagu csmog dana od ana objavijivanja u »Slutbenom listu SFRJ«. 15 Br. 7058/1 b Beograd, 12. lipnja 1970. Zamjenike saveznog seketara za privredu, Vindo Suri, v. 5, 389. Na osnovi Slana 85. stay 1, u vezi s Slanom 38, Osnovnog zakona o mjerama za unapredivanie sto Garstva io zdravstveno} zastit{ stoke (+Sluzbeni list SERJ«, br. 10/65 1 29/66), savezni sekretar za privredt propisuje PRAVILNIK 0 LIMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA 0 NA- CINU, POSTUPKU 1 MJERAMA ZA SUZBUSANJE T ISRORJENJIVANSE SLINAVKE 1 SAPA Cian 1. U Pravitnii © natinu, postupku i mjerama za subijanje i iskorjenjivanje slinavke 1 Sapa (+Sluibe- ri list SFRJe, br. 5/70) u Slanu 7. stay 2. rijeti: »putem motome prskalice od najmanje 2 atmosferes zamje- juju se rijetima: stermitkim sredatvima (suhom, viatnom { pregrijanom parom), formalinom i drugim efikasnim sredstvimae, Stav 8. brite se, Dosadainji st. 4. do 7. postaju st. 3. do & Cian 2, U Manu 8. stay 1. rijeti: su istom avoriétu odnos- 1 isto} prostorijie zamjenjuju se rijetima: »u istom SLU2BENT LIST SFRI Cetvetak, 28, srpnja 1970, voristu kod gradana 1 gradanskih pravnih osoba od= ‘Rosno w isto} prostoriji Kod radnib organizaeljae U stavu 2, rijeti: »zdrave stokes ramienjuju se rl- jetima: sktiniki tdrave stokes, Clan 3. U Clanu 8. tacka 1. nakon rijeti: sarazex dodaju se rijeti: si preventivno eijepljenje onih Zivotinja Ko- je nisu sumajive na zarazue U tatki 19, rijeti: szabranu radae zamjenjuju se rijetima: »privremenu obustavu radae. Clan 4. U lana 10, taka 7. nakon rijeti: supoteijebitt samox dodaju se rijefi:'sduboko zararznuto sjeme tlie, a rifeti: +Ako Je ajemec zamjenjuju se rljeéima: »Ako Je tekuce sjemes Clan 5, U Clana 11, rijeti- simaju se primijenitt na pod- Fufju od najmanje 5 kme zamjenjuju se rijecima simaju se, po pravilu, primijeniti na podrudju od 5 kms, a rijedi: simaju se primljeniti na podrutja od najmanje 10 kme — rijetima: simaju se, po pravilu, rimijeniti na podrutju od 10 kme, Clan 8° Ovaj pravilnike stupa na snagu osmog dana od dana objavijivanja u »Slufbenom listu SFRJe. Be. 9-6061/4 Beograd, 25. lipnja 1970, Zamjenik saveznog sekretara za privredu, Vindo Juritié, v. 390, Na osnovi 29. slav 1. Zakona ‘0 jugoslavenskim. standardima (sSlutbeni list FNRYe, br. 18/60 1 30/62), irektor Jugoslavenskog zavoda za standardizaciju do- RIESENIJE 0 STAVLJANJU IZVAN SNAGE JUGOSLAVENSKOG STANDARDA IZ, OBLASTI ELEKTROTERNIKE 1, Jugoslavenski standard Elektriéna ograda za potrebe poljoprivrede i fumarstva — JUS N.M5.021, donesen RjeSenjem o jugostavenskim standardima iz oblast elektrotehnikke (sSlutbent list FNRSs, br. 51/54, stavlja se lavan snage, 2. Ovo rjetenje stupa na snagu osmog dana od dana objavijivanja u »Slutbenom lista SFRJ«, Be. 15-2015/1 : Beograd, 13. srpnja 1970. . Direktor Jugoslavenskog zavoda a standardizaciju, Staveljub Viterovid, v. r.