2.1.1.

Niskoradioaktivni otpad

Niskoradioaktivni otpad (eng. Low Level Waste) sadrži radionuklide sa

kratkim vremenom poluraspada, male specifične aktivnosti i zanemarivim udjelom
radionuklida sa dugim vremenom poluraspada, a obično se zbrinjava u površinskim
odlagalištima.

Nastaje u bolnicama, laboratorijama, industrijski i nuklearnom gorivnom ciklusu.

Ovakvu vrstu otpada čine:

 zaštitna odjeća,
 rukavice,
 alat,
 krpe i materijali za čišćenje.

Rukovanje ovom vrstom otpada nije previše zahtjevno, međutim, odlaganje je

drugačije nego u slučaju sa običnim smećem. Niskoradioaktivni otpad se sprema u
bačve u kojima se vrši kompaktiranje zbog smanjenja volumena. Takav kompaktirani
otpad se privremeno pohranjuje na lokaciji nuklearne elektrane, a krajnje odlagalište
niskoradioaktivnog otpada je najčešće površinskog tipa.

2.1.2. Srednjeradioaktivni otpad

Srednjeradioaktivni otpad (eng. Medium or Intermediate Level Waste) sadrži

radionuklide sa kratkim vremenom poluraspada i većinom se zbrinjava u
površinskim odlagalištima. Ukoliko sadrži i radionuklide sa dugim vremenom
poluraspada, onda se zbrinjava na isti način kao visokoradioaktivni otpad, to jest u
dubokim, podzemnim odlagalištima.

4
Ovaj otpad sadrži veću količinu radioaktivnosti i može zahtjevati posebne štitove.
Sadrži i smole iz jonoizmjenjivačkih filtera, hemijske taloge i kontaminirane
materijale nastale dekomisijom.

2.1.3. Visokoradioaktivni otpad

Visokoradioaktivni otpad (eng. High Level Waste) sadrži veliki udio dugoživućih
radionuklida u obliku fisijskih produkata i transuranijskih elemenata koji se stvaraju
u jezgri reaktora, a zbrinjavaju se u dubokim podzemnim odlagalištima.

Ovaj opad nastaje iz istrošenog goriva nuklearnih elektrana, a odlikuje ga dugo

vrijeme poluraspada.
Procesom izdvajanja urana i plutonija, visokoradioaktivni otpad nastaje u tekućem
stanju i važno ga je prevesti u kruto stanje, što se radi procesom ustakljivanja,
odnosno vitrifikacije, čime se smanjuje njegov volumen za 70%. 1

Kao rezultat rada tipičnog energetskog nuklearnog reaktora, godišnje se dobije oko
25 tona istrošenog goriva. Ustakljeni visokoradioaktivni otpad se privremeno
pohranjuje u čeličnim spremnicima, on razvija toplotu pa se prije krajnjeg odlaganja
mora hladiti, time se znatno povećava cijena odlaganja ovog otpada. Konačno
odlaganje predviđa se u stabilnim geološkim formacijama (bazalt, glina, granit,
sedra), a izbor se razlikuje od zemlje do zemlje.

1
https://www.radioaktivniotpad.org/ (08.02.2022.)

5
 Slika 1.: Klasifikacija i volumeni radioaktivnog otpada

Izvor: https://repozitorij.gfv.unizg.hr/islandora/object/gfv%3A170/datastream/PDF/view

2.2. Odlaganje radioaktivnog otpada

Cilj zbrinjavanja radioaktivnog otpada jeste odlaganje otpada kojim bi se

onemogućio kontakt radioaktivnih izotopa sa biosferom i podzemnim vodama.

Nekad su količine radioaktivnog izotopa bile neznatne, pa se njegovom odlaganju

nije posvećivala posebna pažnja. Odlaganje radioaktivnog otpada zahtjeva poseban
pristup i odgovarajuća, visoko pouzdana tehnička rješenja, obzirom na specifična
svojstva koja on posjeduje. Zbog velikog broja međudjelujućih procesa koji su
ujedno uključeni u proces odlaganja radioaktivnog otpada, sistemi odlaganja i zaštite
su jako kompleksni.

Osnovni zadataak kod odlaganja radioaktivnog otpada sastoji se u osiguranju

dugotrajne stabilnosti radioaktivnih nuklida da bi se spriječila njihova migracija u
okoliš, a stabilnost se osigurava fiksiranjem nuklida u matrici unutar posuda u kojima
su smješteni i samom čeličnom posudom, te postavljanjem višestrukih barijera
između radioaktivnog otpada i okolnog geološkog medija.

6
Postoje dvije vrste barijera, a to su prirodna i inženjerska barijera. Prirodna barijera
predstavlja geološku formaciju u kojem se otpad odlaže, dok je inženjerska barijera
prepreka koja sprečava migraciju radionuklida.

Odnos ova dva sistema je komplementaran u pogledu da će geološka formacija

izrazito dobrih izolacijskih svojstava tražiti manje zahtjevan tehnički sistem
inžinjerskih barijera i obrnuto.

Kod pristupa odlaganju nisko, srednje i visoko radioaktivnom otpadu treba uskladiti
djelovanje barijera u odlagalištu, protiv eventualnog širenja radioaktivnosti. Ipak,
postoje dramatične razlike između zahtjeva za odlaganje nisko i srednje
radioaktivnog otpada, te visoko radioaktivnog otpada. 2

U svim postupcima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora posebna

pozornost pridaje se:
1. zaštiti pojedinaca i društva od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja
2. poduzimanju svih potrebnih koraka da se tijekom postupaka zbrinjavanja
izbjegne nepotrebno stvaranje radioaktivnog otpada te da se postojeća
količina i aktivnost svede na najmanju moguću mjeru
3. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne opasnost za biljni i
životinjski svijet kroz onečišćavanje okoliša odnosno voda, mora, tla i zraka
iznad propisanih graničnih vrijednosti otpuštanja iz nadzora
4. poduzimanju svih potrebnih koraka da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne
prebacivanje tereta odlaganja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na
buduće generacije.
5. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne nekontrolirano postupanje
s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima
6. poduzimanju svih potrebnih koraka da se osigura odgovarajuće
osposobljavanje svih zaposlenika u sustavu zbrinjavanja kao i financiranje
potrebnih istraživačkih i razvojnih aktivnosti nužnih da se ostvare ciljevi
zacrtani Strategijom zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i
istrošenog nuklearnog goriva (»Narodne novine«, broj 125/14)
2
Lokner V.: „Radioaktivni otpad: što je to? : kako nastaje i što učiniti s njim?“, Agencija za
posebni otpad, Zgareb, (1993.), ISBN: 953-6061-02-3

7
 7. dostupnosti svih nužnih informacija o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i
iskorištenih izvora zaposlenicima u sustavu zbrinjavanja kao i javnosti, ako to
ne ugrožava sigurnost.3

2.2.1. Postupci zbrinjavanja

Postupci zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora su:

1. predobrada
2. obrada
3. kondicioniranje
4. rukovanje
5. prijevoz
6. skladištenje
7. odlaganje.

Predobrada: prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

obvezan je osigurati skupljanje, razvrstavanje i klasifikaciju radioaktivnog otpada i
iskorištenih izvora koji nastaju tijekom obavljanja odobrene djelatnosti vodeći računa
o vremenu poluraspada, aktivnosti, koncentraciji aktivnosti i vrstio radionuklida, te
fizičko hemijskim svojstvima.

Obrada radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora se provoditi u skladu s

Planom zbrinjavanja ili u skladu s Programom. Obrađeni ili kondicionirani
radioaktivni otpad i iskorišteni izvori moraju biti smješteni u spremnike koji
udovoljavaju uvjetima daljnjih postupaka zbrinjavanja.
Skladištenje: Radioaktivni otpad i iskorišteni izvori moraju se skladištiti u
postrojenju za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Centru.
Postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora treba biti tako
projektirano da se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori mogu skladištiti i kontrolirati
te da se mogu izvaditi iz postrojenja bez nepotrebnog izlaganja zračenju zaposlenika,
pojedinih stanovnika te bez utjecaja na okoliš.

3
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_12_271.html (10.02.2022.)

8
Rukovanje: Prouzročitelj i/ili vlasnik odnosno posjednik može premještati
radioaktivni otpad i iskorištene izvore unutar spremišta odnosno građevine u kojem
obavlja pojedine postupke zbrinjavanja u skladu s Pisanim postupcima. Prouzročitelj
i/ili vlasnik odnosno posjednik mora kod predaje radioaktivnog otpada i iskorištenih
izvora Centru predati kopiju dokumentacije važne za daljnje postupke zbrinjavanja.

Odlaganje: U odlagalište se može odložiti samo onaj radioaktivni otpad koji

zadovoljava kriterije prihvaćanja za postupak odlaganja radioaktivnog otpada.
Pakirani radioaktivni otpad dozvoljeno je odlagati samo u spremnicima koji su
odobreni od strane Zavoda.4

3. ZAKLJUČAK

Radioaktivni otpad je otpad koji nastaje na više načina i sadrži više vrsta
materijala. U njemu su radionuklidi tek dio volumena, a ostalo su tvari koje nisu
radioaktivne. Radioaktivni otpad je najčešće otpad koji nastaje u nuklearnim
procesima kao što je istrošeno nuklearno gorivo. Za sada se istrošeno nuklearno
gorivo skladišti u posebnim skladištima s obzirom na to da za visoko radioaktivni
otpad još ne postoje odlagališta, dok su za nisko i srednje radioaktivan otpad već
izgrađena i operativna.

Osnovna zadaća odlagališta radioaktivnog otpada je izolirati radioaktivni materijal

od okoliša, odnosno spriječiti emisiju radioaktivnih nuklida u biosferu. To se postiže
kondicioniranjem otpada, postavljanjem višestrukih barijera između radioaktivnog
otpada i okolnog geološkog medija te odabirom što prikladnije geološke strukture u
koju će otpad biti pohranjen.

4
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_12_271.html (10.02.2022.)

9
4. LITERATURA

1. Lokner V.: „Radioaktivni otpad: što je to? : kako nastaje i što učiniti s njim?“,
Agencija za posebni otpad, Zgareb, (1993.), ISBN: 953-6061-02-3
2. Gens, A., Thomas, H.R. Nuclear Waste. Ch. 7 in TC5 Report: Environmental
Geotechnics. Edited by International Technical Committee No. 5 of the
International Society of Soil Mechanics and Geotechnical Engineering
(ISSMGE). June 2006.
3. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_12_271.html
4. https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A970/datastream/PDF/
view
5. https://www.iaea.org/sites/default/files/publications/magazines/bulletin/
bull39-1/39102683341.pdf
6. https://www.radioaktivniotpad.org/

10
11