Sveučilište u Splitu; Građevinsko-arhitektonski fakultet

EC 5 – DIN 1052:2004-08
Spajala

Đuro Nižetić, dipl. ing. građ.

Neno Torić, dipl.ing.građ.
EN 1990 – EC0 Osnove projektiranja
EN 1991 – EC1 Djelovanja na konstrukcije
EN 1992 – EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993 – EC3 Projektiranje čeličnih konstrukcija
EN 1994 – EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija od čelika i betona
EN 1995 – EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija
EN 1996 – EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija
EN 1997 – EC7 Projektiranje u geotehnici
EN 1998 – EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potresno djelovanje
EN 1999 – EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija
EN 1995-1-1:2004
Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za visokogradnju

EN 1995-1-2:2004
Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
Dio 1-2: Općenito – Proračun požarne otpornosti

EN 1995-2:2004
Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
Dio 2: Mostovi
LITERATURA:

[1] DIN 1052 : 1969-10

[2] HRN U.D0.001 1983. (Materijali)

HRN U.C9.200 1984. (Konstrukcije od monolitnog drva i ploča)
HRN U.C9.300 1984. (Lamelirane lijepljene konstrukcije)
HRN U.C9.500 1984. (Zaštita)

[3] DIN 1052 : 1988-04

[4] DIN V ENV 1995-1-1; 1994-06

[5] DIN 1052 : 2004-08
Design of timber structures
General rules and rules for buildings

[6] EN 1995-1-1: 2004

Eurocode 5: Design of timber structures:
General-Common rules and rules for buildings

[7] HRN ENV 1991-1; 2004-12

Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije
1. dio: Osnove projektiranja (ENV 1991-1:1994)

[8] A. Bjelanović, V. Rajčić

Drvene konstrukcije prema europskim normama
Hrvatska sveučilišna naklada
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zagreb 2007.
Osnovna funkcija spajala je da ostvare veze između elemenata konstrukcije čime
se formira nosivi konstruktivni sklop.

Pod pojmom nosivosti spajala, u pravilu se podrazumijeva njegova nosivost u

reznoj ravnini (okomito na os spajala). Pod pojmom nosivosti spajala na čupanje ili
izvlačenje, podrazumjeva se nosivost u smjeru njegove osi.

Danas se u drvenim konstrukcijama upotrebljavaju slijedeće vrste spajala :

1. Čavli
2. Skobice (klamerice)
3. Ježaste ploče (nazubljene ploče, ploče za čavlanje)
4. Vijci
5. Vijci za drvo
6. Trnovi
7. Moždanici posebne izvedbe
8. Ulijepljene čelične šipke sa navojem
9. Ljepila
Spojevi u drvenim konstrukcijama mogu biti kruti ili popustljivi.

Krute spojeve moguće je ostvariti samo lijepljenjem.

Svi spojevi izvedeni mehaničkim spajalima popustljivi su, u većoj ili manjoj mjeri.
Ponašanje takvih spojeva pod opterećenjem vidljivo je iz donjeg dijagrama

Dijagrami
sila – pomak (proklizavanje) za:

a) Ljepila
b) Jednostrane moždanike
c) Dvostrane moždanike
d) Vijke za drvo
e) Trnove
f) Nazubljene ploče
g) Čavle
Čavli

Materijal za izradu: čelična žica vlačne čvrstoće min 600 N/mm2 (žičani čavli).

Obrada tijela: Glatki (okruglog ili kvadratnog poprečnog presjeka) i čavli posebne
izvedbe (spiralni, nazubjeni, utoreni itd). Obradom tijela čavla povećava se njihova
nosivost na čupanje a time i nosivost u reznoj ravnini. Prema [5], u spojevima koji
su izloženi stalnim i dugotrajnim djelovanjima zabranjeno je korištenje glatkih
čavala opterećenih na čupanje.

Predbušenje je obavezno za čavle kod ugradnje u drvo čija je gustoća ρk ≥ 500

kg/m3 (ili, prema [6], ako je promjer čavla preko 8 mm (prije 4,2 mm)).

dn – promjer čavla

Predbušenje:
[5] d = 0,9 dn
[6] d = 0,8 dn
Prije: d = 0,85 dn

Spiralni i utoreni čavli prema [5]; dn ≤ 8 mm.

Skobice (klamerice)

Materijal za izradu: čelična žica vlačne

čvrstoće min 800 N/mm2.

Prema [5]: Kod spojeva drvo-drvo i drvo-

materijal na bazi drva dopuštena je
upotreba skobica kod kojih je površina
poprečnog presjeka jedne noge između
1,7 mm² i 3,5 mm².

Promjeri dn = 1,53; 1,60; 1,83 i 2,00 mm.

Uglavnom se koriste za spajanje ploča i

elemenata od punog ili LLD četinara, pri
čemu su ograničene minimalne debljine
ploča.

Principi ugradnje i proračuna skobica isti

su kao kod čavala (mora biti zadovoljen
uvjet da je bR ≥ 6 dn ).

Ugrađuju se strojno a uobičajeno je da je

duljina l H premazana smolom.
Ježaste ploče (nazubljene ploče, ploče za čavlanje)

Ove ploče - spajala proizvode se prešanjem iz

čeličnog pocinčanog lima i to u trakama različitih
dimenzija. Na tržištu postoji više patentiranih tipova
koji se uglavnom razlikuju po obliku zubaca, a nastale
su iz potrebe da se dugotrajan rad pojedinačnog
zabijanja čavala zamjeni brzom ugradnjom ploča
velikog kapaciteta nosivosti.

Proračun se svodi na određivanje potrebne površine

ploče (ovisno o veličini – nosivosti zubaca,
reduciranom rubnom dijelu i smjeru djelovanja sile
prema glavnom nosivom smjeru ploče).

Način određivanja nosivosti (u N/mm²) dan je

normama ili uputama proizvođača. Nakon utvrđivanja
potrebne površine, iz traka se izrezuje ta površina
prema obliku spoja i ugrađuje prešom.

Mogu biti jednostrane (ugradnja sa lica elemenata) ili

dvostrane (ugradnja između elemenata).
Vijci

Prema [5]: klase čvrstoće vijaka 3.6, 4.6 i 4.8, 5.6 i 5.8, 8.8 .

Promjeri: d = 6, 8, 10, 12, 16, 20, 24, 30 mm (prije 12 - 24, iznimno 10 mm).

Pred bušenje u drvu na max. d+1 mm.

Ne preporuča se upotreba u spojevima trajnih konstrukcija.

Trend ugradnje u predbušene rupe promjera ne većeg od promjera vijka (tight

pre-drilled holes) – close tolerance bolts.
Vijci za drvo

Izrada prema DIN96, DIN97, DIN571 odnosno

DIN7996, DIN7997, DIN7998 (materijal za izradu:
čelična žica vlačne čvrstoće min 400 N/mm²).

d – promjer glatkog dijela

ls – duljina
sg – duljina navoja

Ugradnja u prethodno bušene rupe:

- promjer rupe na glatkom dijelu Ø = d
- promjer rupe na duljini navoja Ø = 0,7d
Spax vijci

Vijci za drvo velikog kapaciteta nosivosti na čupanje.

Ugradnja bez predbušenja. Promjeri 8, 10 i 12 mm, duljine do 600 mm.

Nisu uvedeni u DIN 1052, izvedba i ugradnja po Odobrenju Deutches Institut für
Bautechnik Z-9.1-519.
Trnovi

Prema [5]: materijal za izradu - čelik S235, S275 i S355.

Promjeri: 6, 8, 10, 12, 16, 20, 24 i 30 mm (prije 8 – 24 mm).

Ugradnja u rupe promjera ne većeg od promjera trna (prije 0,2-0,5 mm manje od d).
Patentni moždanici

Prema [5] svrstani su u tri osnovne grupe sa nizom podtipova:

- Tip A (prstenasti)
- Tip B (pločasti)
- Tip C (pločasti sa zupcima)
Podaci potrebni za proračun dani su tabelarno (dimenzije, nosivost, razmaci itd).
Ulijepljene čelične šipke sa navojem

Prema [5]: klase čvrstoće vijaka 4.8, 5.8 i 8.8 .

Koriste se za preuzimanje vlačnih naprezanja okomito na vlakanca, vlačnih

naprezanja u uglovima okvirnih nosača i kod sličnih detalja.

Pred bušenje sa promjerom 1 mm većim od vanjskog promjera šipke.

Karakteristične vrijednosti čvrstoće lijepljenog spoja drvo-šipka prema [5] ovisno o

dužini lijepljenja šipke dane su u tablici dane su u tablici F.23.
 [5] Karakteristične vrijednosti čvrstoće lijepljenih spojeva

Efektivna dužina lijepljenja čeličnih šipki

2 Lijepljeni spoj čelična šipka sa navojem – drvo

3 Lijepljeni spoj nosač – ploča za ojačanje
4 Lijepljeni spoj nosač – ploča za ojačanje kod
preuzimanja posmičnog naprezanja
Čelične šipke sa navojem

Nova generacija koja se ugrađuje bez ljepljenja. Pred bušenje sa promjerom koji
odgovara promjeru tijela šipke.
Ljepila

U drvenim konstrukcijama danas se koriste slijedeća ljepila:

- Rezorcinformaldehidna i fenolrezorcinformaldehidna ljepila

- Melaminformaldehidna ljepila
- Poliuretanska ljepila
- Epoxidna ljepila

Odabir ljepila ovisi o uvjetima izvedbe lijepljenih spojeva, izloženosti i traženoj

otpornosti konstrukcije.
5. PRORAČUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIČNIH STANJA

5.1. Štapasta spajala

5.1.1 Uvod

Podloga za proračun:
Johansen K.W. 1949: Theory of timber connections. International Association
of Bridge and Structural Engineering, Publication 9: 249-262

Model odnosno mehanizam otkazivanja spoja ovisi o :

- geometriji i reznosti spoja (jednorezni i dvorezni spojevi)
- kontaktnoj čvrstoći osnovnog materijala po plaštu rupe
- plastifikaciji spajala (momentu popuštanja ili tečenja)
pa spojeve izvedene štapastim spajalima možemo svrstati na slijedeći način:
------------------------------------------------------------------------------------
DRVO-DRVO
DRVO-MATRIJAL NA BAZI DRVA
JEDNOREZNI
DRVO-ČELIČNI LIM t ≤ 0,5 d
t≥d
-----------------------------------------------------------------------------------
DRVO-DRVO
DRVO-MATRIJAL NA BAZI DRVA
DVOREZNI
DRVO-ČELIČNI LIM t ≤ 0,5 d
t≥d
-------------------------------------------------------------------------------------
VIŠEREZNI
-------------------------------------------------------------------------------------
Johansenova teorija temelji se na pretpostavci idealnog, kruto-plastičnog
ponašanja spajala i drva u spoju.

Na donjoj slici prikazan je idealizirani dijagram sila-pomak:

F[N]

Fult

0 u[mm]
 Rk
Pojmovi i oznake :

Rk karakteristična nosivost spajala

u jednoj reznoj ravnini [ N ]

d
t1 t2
t1 (t2) debljina drva ili dubina
ugradnje spajala [ mm ]
Rk
d promjer spajala [ mm ]

f h,1,k karakteristična vrijednost kontaktne čvrstoće (tlačne čvrstoće) po

plaštu rupe drva debljine t1 [N/mm²]
f h,2,k karakteristična vrijednost kontaktne čvrstoće (tlačne čvrstoće) po
plaštu rupe drva debljine t2 [N/mm²]
M y,k karakteristična vrijednost momenta popuštanja spajala [ Nmm ]
(ovisi o poprečnom presjeku i materijalu izrade spajala)

Proračunska nosivost spajala u jednoj reznoj ravnini računa se kao:

Rd = kmod · Rk / γM

Pri čemu su kmod koeficijent modifikacije, a γM parcijalni koeficijent sigurnosti

materijala.
Vrijednosti koeficijenata modifikacije kmod prema [5]

Materijali i razredi Klasa

trajanja opterećenja uporabljivosti
Puno drvo Ploče iverice
LLD
Lijepljene grede Ploče vlaknatice
Furnirske ploče
Šperploče
Stalno
Dugotrajno
Srednjetrajno
Kratkotrajno
Trenutno
Ploče vlaknatice

OSB ploče
Parcijalni koeficijent sigurnosti spajala γM različit je za različite modele
otkazivanja, kreće se u granicama 1,1 do 1,3 te je dan za različite
mehanizme otkazivanja u tablicama koje slijede ([5] prilog G).

Prema [5], tablica 1: Parcijalni koeficijenti sigurnosti čeličnih elemenata

Parcijalni koeficijent sigurnosti γM (osnovne kombinacije)

1. Materijal
2. Drvo i proizvodi na bazi drva
3. Čelik u spojevima
- spajala sa navojem izložena savijanju
- elementi izloženi vlaku ili posmiku (dokaz preko netto poprečnog presjeka)
- zubate ploče (njem. – ploče za čavlanje)
Karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće po plaštu rupe f h,i,k određuje se u
skladu sa DIN EN 383:1993-10.

Prema [6], tablica 3.1: Vrijednosti koeficijenta kmod

 Prema [6], tablica 2.3: Preporučeni parcijalni koeficijenti γM

Karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće po plaštu rupe f h,i,k određuje se u

skladu sa EN 383 i EN 14385.
Ukoliko su elementi u spoju izvedeni iz materijala različitih svojstava k
modifikacije će se računati kao:

k mod = k mod1 ⋅ k mod 2

Odnos karakterističnih vrijednosti f h,2,k i f h,1,k označimo sa β :

f h ,2,k
β=
f h ,1,k

Proračunska vrijednost momenta popuštanja spajala računa se kao

M y,k
M y,d =
γM

pri čemu je γM parcijalni koeficijent sigurnosti materijala.

Prema [5] :

Karakteristična vrijednost momenta popuštanja spajala My,k određuje se u

skladu s DIN EN 409:1993-10.

Parcijalni koeficijent sigurnosti spajala γM različit je za različite modele

otkazivanja spoja, kreće se u granicama 1,1 do 1,3 te je dan za različite
modele otkazivanja u tablicama koje slijede ([5] prilog G).

Prema [6] :

Karakteristična vrijednost momenta popuštanja spajala My,k određuje se u

skladu s EN 409 i EN 14385.

Parcijalni koeficijent sigurnosti materijala γM određuje se prema tablici [6] 2.3

(vidi gore).
5.1.2 Jednorezni spojevi drvo-drvo i drvo-materijal na bazi drva

Po Johansenovoj teoriji odnosno pretpostavci idealnog, kruto-plastičnog

ponašanja spajala i drva u spoju mogući su slijedeći modeli otkazivanja ili
sloma spoja:

5.1.2.a) Otkazivanje nosivosti po plaštu rupe u drvu debljine t1

U drvu debljine t1 dostignuta je kontaktna

čvrstoća gnječenja po plaštu rupe pri čemu Rd

spajalo ostaje ravno.

t1 t2

f h,1,d

Rd
5.1.2.b) Otkazivanje nosivosti po plaštu rupe u drvu debljine t2

U drvu debljine t2 dostignuta je kontaktna Rd

čvrstoća gnječenja po plaštu rupe pri čemu

spajalo ostaje ravno.

t1 t2

f h,2,d

Rd

Otkazivanje nosivosti po plaštu rupe dostizanjem kontaktne čvrstoće

gnječenja u drvu mjerodavno je kod tankih elemenata ili kod materijala male
gustoće ρk kod kojih je čvrstoća gnječenja po plaštu rupe f h,k niska.
5.1.2.c) Otkazivanje nosivosti po plaštu rupe u oba drva
Rd

Kontaktna čvrstoća gnječenja dostignuta je

u oba drva (dakle po čitavoj kontaktnoj
površini) pri čemu se spajalo rotira ali ostaje
ravno.
t1 t2

f h,1,d f h,2,d

f h,1,d f h,2,d

Rd

Otkazivanje nosivosti po plaštu rupe u oba drva dostizanjem kontaktne

čvrstoće gnječenja u drvu mjerodavno je kod materijala male gustoće ρk i
odnosa t/d ≤12 (otprilike).
5.1.2.d) Otkazivanje nosivosti zbog plastifikacije spajala i istovremenog
otkazivanja nosivosti po plaštu rupe u drvu t1 R d

Kontaktna čvrstoća gnječenja po čitavoj

kontaktnoj površini dostignuta je u drvu
debljine t1. Istovremenu se u spajalu
dostiže vrijednost momenta popuštanja i M y,d
otvara plastični zglob u drvu debljine t2. t1 t2

f h,1,d

f h,1,d f h,2,d

Rd
5.1.2.e) Otkazivanje nosivosti zbog plastifikacije spajala i istovremenog
otkazivanja nosivosti po plaštu rupe u drvu t2 R d

Kontaktna čvrstoća gnječenja po čitavoj

kontaktnoj površini dostignuta je u drvu
debljine t2. Istovremeno se u spajalu M y,d

dostiže vrijednost momenta popuštanja i

otvara plastični zglob u drvu debljine t1. t1 t2

f h,2,d
f h,1,d f h,2,d

Rd

Otkazivanje nosivosti po plaštu rupe dostizanjem kontaktne čvrstoće

gnječenja u drvu uz istovremenu plastifikaciju spajala najčešći su slučajevi
sloma.
5.1.2.f) Otkazivanje nosivosti zbog plastifikacije spajala i istovremenog
otkazivanja nosivosti po plaštu rupe u oba drva Rd

Kontaktna čvrstoća gnječenja po čitavoj

kontaktnoj površini dostignuta je u oba M y,d
drveta. Istovremeno se u spajalu
dostiže vrijednost momenta popuštanja te M y,d
t1 t2
se otvaraju plastični zglobovi u oba drva.

f h,1,d

f h,2,d

Rd

M y,d
M y,d

f h,1,d
f h,2,d

U tablicama koje slijede dani su izrazi za proračun karakteristične vrijednosti

nosivosti spajala u jednoj reznoj ravnini. Izrazi su izvedeni iz uvjeta ravnoteže
sila u smjeru rezne ravnine i ravnoteže momenata oko nje.
Na primjer:

Iz uvjeta ravnoteže sile u smjeru rezne ravnine:

f h ,1 ⋅ d ⋅ b1 = f h ,2 ⋅ d ⋅ b 2 R

b1
b2 =
β

Iz uvjeta ravnoteže momenata:

t1 t2

b12 b 22
2 ⋅ M y = f h ,1 ⋅ d ⋅ + f h ,2 ⋅ d ⋅ f h,1
2 2
2
b1 b12 f h,2
2 ⋅ M y = f h ,1 ⋅ d ⋅ + β ⋅ f h ,1 ⋅ d ⋅ 2
2 β ⋅2
b12 ⎛ 1⎞ R
2 ⋅ M y = f h ,1 ⋅ d ⋅ ⋅ ⎜1 + ⎟
2 ⎝ β⎠ My
My

2 ⋅ My 2⋅β
b1 =
f h ,1 ⋅ d 1 + β f h,1
f h,2
2 ⋅β
R = f h ,1 ⋅ d ⋅ b1 = 2 ⋅ M y ⋅ f h ,1 ⋅ d b1 b2
1+ β

Vidi [5] (G.6) prilog G.

Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog jednoreznog
spajala prema [5] dani su u tablici G.2 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost.
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog jednoreznog
spajala prema [6] dani su u poglavlju 8.2.2 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost.

Fax,Rk je karakteristična nosivost spajala na čupanje.

 Modeli otkazivanja spoja i oznake prema (8.6)

U izrazima (8.6) prvi član na desnoj strani daje nosivost u skladu s

Johansenovom teorijom. Drugi član Fax,Rk/4 je doprinos od „rope“ efekta -
povoljnog djelovanja vlačne sile u spajalu (Fax,Rk – proračunska nosivost
spajala na čupanje). Doprinos ovog efekta ograničen je za različite vrste
spajala u postotku Johansenovog dijela:
- okrugli čavli 15%
- kvadratni čavli 25%
- čavli s utorima 25%
- ostali čavli 50%
- vijci za drvo 100%
- vijci 25%
- moždanici 0%

Ako vrijednost Fax,Rk nije poznata ovaj se doprinos ne uvodi u proračun.

5.1.3 Dvorezni spojevi drvo-drvo i drvo-materijal na bazi drva

Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog dvoreznog

spajala prema [5] dani su u tablici G.3 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost. Izrazi se odnose na jednu reznu ravninu. Prema tome, ukupna
karakteristična vrijednost nosivosti dvoreznog spajala iznosi 2Rk.
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog dvoreznog
spajala prema [6] dani su u poglavlju 8.2.2 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost. Izrazi se odnose na jednu reznu ravninu. Prema tome, ukupna
karakteristična vrijednost nosivosti dvoreznog spajala iznosi 2Fv,Rk.

Modeli otkazivanja spoja i oznake prema (8.7)

5.1.4 Jednorezni spojevi drvo-tanki čelični lim

Limovi debljine t ≤ 0,5 d tretiraju se kao tanki limovi koji ne mogu ostvariti
upetost spajala. Iz tog razloga, u reznoj ravnini ne može doći do plastifikacije
spajala već se ono rotira, pa su mogući slijedeći modeli otkazivanja spoja:

5.1.4.a) Otkazivanje nosivosti po plaštu rupe u drvu

Dostignuta je kontaktna čvrstoća Rd

gnječenja po plaštu rupe pri čemu
spajalo ostaje ravno.

t1

f h,1,d
f h,1,d

Rd
5.1.4.b) Otkazivanje nosivosti po plaštu rupe u drvu i plastifikacije spajala

Dostignuta je kontaktna čvrstoća Rd

gnječenja po plaštu rupe a
istovremeno je u spajalu dostignuta
vrijednost momenta popuštanja te se M y,d
otvara plastični zglob.
Spajalo se rotira, ali u reznoj ravnini
ostaje ravno. t1

f h,1,d

Rd
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog jednoreznog
spajala prema [5] dani su u tablici G.4 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost.
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog jednoreznog
spajala prema [6] dani su u poglavlju 8.2.2 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost.

Modeli otkazivanja spoja i oznake prema (8.9)

5.1.5 Jednorezni spojevi drvo-debeli čelični lim

Limovi debljine t ≥ d tretiraju se kao debeli limovi koji mogu ostvariti upetost
spajala pa u reznoj ravnini može doći do plastifikacije spajala. Moguća su tri
slijedeća modela otkazivanja spoja :

5.1.5.a) Otkazivanje nosivosti zbog plastifikacije spajala u reznoj ravnini i

istovremenog otkazivanja nosivosti po plaštu rupe u drvu

Dostignuta je kontaktna čvrstoća Rd

gnječenja po plaštu rupe pri čemu
M y,d
spajalo ostaje ravno. Istovremeno je
u spajalu dostignuta vrijednost
momenta popuštanja te se u
reznoj ravnini otvara plastični zglob.
t1

f h,1,d
f h,1,d

Rd
5.1.5.b) Otkazivanje nosivosti zbog plastifikacije spajala u reznoj ravnini i
i u drvu uz istovremeno otkazivanje nosivosti po plaštu rupe u drvu
Rd
U spajalu je dostignuta vrijednost
momenta popuštanja na dva mjesta M y,d
te se otvaraju plastični zglobovi i u
drvu i u reznoj ravnini. Istovremeno
je u drvu dostignuta kontaktna M y,d
čvrstoća gnječenja po plaštu rupe. t1

f h,1,d

Rd
5.1.5.c) Otkazivanje nosivosti po plaštu rupe u drvu

U drvu je dostignuta kontaktna čvrstoća Rd

gnječenja po plaštu rupe pri čemu
spajalo ostaje ravno.

t1

f h,1,d

Rd
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog jednoreznog
spajala prema [5] dani su u tablici G.5 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost.
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog jednoreznog
spajala prema [6] dani su u poglavlju 8.2.2 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost.

(d) (x1.05?)

(e) ( 2*1.15=2.3)

(c)

Modeli otkazivanja spoja i oznake prema (8.10)

Komentar: Greška u oznakama modela

5.1.6 Dvorezni spojevi drvo-čelični lim kao srednji element spoja

Ovakvi spojevi su u pravilu simetrični čime se izbjegava ekscentrično

uvođenje sile u drveni element. Simetrija spoja pretpostavlja upetost spajala
u reznoj ravnini bez obzira na debljinu lima. Iz tog razloga su modeli
otkazivanja spoja slični modelima koji su opisani kod jednoreznih spojeva
drvo-debeli čelični lim.
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog spajala prema
[5] dani su u tablici G.6 pri čemu je mjerodavna najmanja vrijednost. Izrazi
se odnose na jednu reznu ravninu. Prema tome, ukupna karakteristična
vrijednost nosivosti dvoreznog spajala iznosi 2Rk.
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog dvoreznog
spajala prema [6] dani su u poglavlju 8.2.2 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost. Izrazi se odnose na jednu reznu ravninu. Prema tome, ukupna
karakteristična vrijednost nosivosti dvoreznog spajala iznosi 2Fv,Rk.

(x1.05?)

( 2*1.15=2.3)

Modeli otkazivanja spoja i oznake prema (8.11)

5.1.7 Dvorezni spojevi drvo-tanki čelični lim kao bočni element spoja

Modeli otkazivanja ovakvih spojeva slični su modelima koji su opisani kod

jednoreznih spojeva drvo-tanki čelični lim i vide se u tablici G.7. [5] u kojoj su
dani i izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog spajala. I
ovdje je mjerodavna najmanja vrijednost a izrazi se odnose na jednu reznu
ravninu. Prema tome, ukupna karakteristična vrijednost nosivosti dvoreznog
spajala iznosi 2Rk
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog dvoreznog
spajala prema [6] dani su u poglavlju 8.2.2 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost. Izrazi se odnose na jednu reznu ravninu. Prema tome, ukupna
karakteristična vrijednost nosivosti dvoreznog spajala iznosi 2Fv,Rk.

Modeli otkazivanja spoja i oznake prema (8.12)

5.1.8 Dvorezni spojevi drvo-debeli čelični lim kao bočni element
spoja

Modeli otkazivanja ovakvih spojeva slični su modelima koji su opisani kod

jednoreznih spojeva drvo-debeli čelični lim s tim da, zbog upinjanja spajala u
čelične vezice i simetrije spoja, otpada model opisan u točki 5.1.5.a).
Prema tome, ostaju dva moguća modela otkazivanja a vide se u tablici G.8.
[5].U istoj tablici dani su i izrazi za proračun karakteristične vrijednosti
nosivosti jednog spajala. I ovdje je mjerodavna najmanja vrijednost a izrazi
se odnose na jednu reznu ravninu. Prema tome, ukupna karakteristična
vrijednost nosivosti dvoreznog spajala iznosi 2Rk
Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti jednog dvoreznog
spajala prema [6] dani su u poglavlju 8.2.2 pri čemu je mjerodavna najmanja
vrijednost. Izrazi se odnose na jednu reznu ravninu. Prema tome, ukupna
karakteristična vrijednost nosivosti dvoreznog spajala iznosi 2Fv,Rk.

( 2*1.15=2.3)

Modeli otkazivanja spoja i oznake prema (8.13)

5.1.9 Spojevi drvo-čelični lim „srednje debljine“ ( 0,5· d < t < d )

Za jednorezne spojeve limovima „srednje debljine“ vrijedi linearna

interpolacija vrijednosti iz tablica G.4 i G.5.

Za dvorezne spojeve bočnim limovima „srednje debljine“ vrijedi linearna

interpolacija vrijednosti iz tablica G.7 i G.8.
5.1.10 Višerezni spojevi

Višerezni spojevi su kombinacija dvoreznih spojeva, a njihova nosivost se

određuje kao zbroj najmanjih nosivosti svih reznih ravnina tih osnovnih
spojeva.

Detaljnije prema [6] poglavlje 8.1.3: Multiple shear plane connections:

(1) Kod višereznih spojeva nosivost u svakoj reznoj ravnini računa se

kao da je ta ravnina dio niza dvoreznih spojeva.
(2) Da bi mogli primijeniti nosivost u pojedinoj reznoj ravnini na višerezni
spoj, odgovarajući modeli otkazivanja nosivosti u promatranim
reznim ravninama moraju biti međusobno usklađeni i ne mogu se
sastojati od kombinacija modela otkazivanja (a), (b), (g) i (h) sa slike
8.2 ili (e), (f) i (j/l) sa slike 8.3. s ostalim modelima otkazivanja.
Slika 8.2(1)

Slika 8.2(2)

Slika 8.3
 Hvala na pažnji.
Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet

www.gradst.hr