Metabolizam i energetska potronja tijekom miinog rada

energija ne moe nestati niti se iz niega stvoriti moe samo prelaziti iz jednog oblika u drugi: kemijska elektrina elektromagnetska termalna mehanika nuklearna

60-70% osloboene energije u organizmu otpada na toplinu ostatak se troi za miinu aktivnost i ukupni stanini metabolizam hranidbene namjernice se sastoje uglavnom od ugljika, vodika, kisika i duika (bjelanevine) energija dobivena njihovom izravnom razgradnjom je neznatna

adenozin trifosfat (ATP)

fosfokreatin (PCr)

Glikolitiki sustav
anaerobna glikoliza 3 mol ATP/ mol glikogena 12 enzimatskih reakcija energetska potronja miia u intenzivnom radu 200 puta vea od one u mirovanju neophodno sudjelovanje vie energetskih izvora

Aerobni sustav
- oksidacija ugljikohidrata -

u prisustvu O2 piruvina kiseline prelazi u acetil CoA Krebsov ciklus elektronski transportni lanac
(oksidativna fosforilacija)

Oksidacija masti

kao izvor energije bitnu ulogu imaju, iskljuivo, trigliceridi lipaze razlau trigliceride na glicerol i slobodne masne kiseline

 oksidacija ( u mitohondrijima)

premda masti daju veu koliinu energije po jedinici mase, za oksidaciju masti potrebna je vea koliina kisika: masti: 5.6 molekula ATP / molekula O2 ugljikohidrati: 6.3 molekule ATP / molekula O2 kako je transport kisika ogranien ugljikohidrati imaju prednost kao izvor energije u intenzivnom miinom radu

Metabolizam proteina
1. glukoneogeneza glukoza 2. razgradnja do piruvata ili acetil CoA
duik kao nusprodukt pretvara se u ureu to zahtjeva dodatnu energetsku potronju 24-satni urin ukupni udio proteina kao izvora energije je svega oko 5 %

Oksidativni kapacitet
mjerenje aktivnosti sukcinat dehidrogenaze i citrat sintetaze kod sportaa s visokim aerobnim kapacitetom 2 4 puta vea aktivnost oksidativnih enzima u odnosu na sedentarnu populaciju

Vrsta miinih vlakana i oksidativni kapacitet

to je vie sporih vlakana, to je ukupni oksidativni kapacitet vei trening izdrljivosti poveava oksidativni kapacitet, ak i brzih vlakana poveanje broja mitohondrija i enzima -oksidacije

Mjerenje energetske potronje

Izravna kalorimetrija

Respiracijski kvocijent
R = VCO2 / VO2 koliina kisika potrebna za potpunu razgradnju ugljikohidrata ili masti je proporcionalna koliini ugljika u tim spojevima

glukoza: C6H12O6 + 6O2 6CO2 + 6H2O + 38 ATP R = 6 CO2 / 6 O2 = 1.0

palmitinska kiselina: C16H32O2 + 23 O2 16CO2 + 16H2O + 129 ATP R = VCO2 / VO2 = 16CO2 / 23O2 = 0.70

ograniavajui imbenici:
O2 prilino konstantan (ovisi o potronji) CO2 podloan varijacijama: - hiperventilacija - intenzivni miini rad RQ jedino mjerodavan u mirovanju ili konstantnom optereenju proteini se ne mogu potpuno oksidirati (duik)

Mjerenje energetskog metabolizma izotopima

13C, 2H 2H 18O 2

(deuterium)

analiza urina, sline, krvi (vie tjedana) nije pogodno za uvid u trenutno stanje

Odreivanje anaerobnog metabolizma

1. odreivanje duga kisika

nesavrenost transportnog sustava kisika (kardiorespiracijski sustav) potrebno je nekoliko minuta da aerobni procesi omogue potpunu energetsku proizvodnju

EPOC - excess postexercise oxygen consumption -

EPOC dug kisika

def. razlika potrebe za kisikom pri odreenom radnom optereenju i trenutnih mogunosti brzine njegova transporta u nedostatku O2 organizam stvara ATP iz anaerobnih izvora

2. laktatni anaerobni prag

def. toka u kojoj dolazi do nakupljanja laktata u krvi pri odreenom radnom optereenju mjera anaerobnog kapaciteta ovisi o: 1. proizvodnji laktata u tkivima 2. uklanjanju nakupljenih laktata

(onset of blood lactate accumulation) (lactate threshold - nagli porast laktata)

laktatni prag se moe izraziti kao % VO2max (Medbo i sur.) pr. 50-60% VO2max neutrenirane osobe 70-80% VO2max vrhunski sportai

Mjerenje energetske potronje

1. Mirovanje 2. Tjelesna aktivnost

Bazalni metabolizam
leei poloaj odmah nakon 8 sati spavanja nakon 12 sati suzdravanja od jela

kcal / kg bezmasne mase / min (ml O2 / kg / min)

ene zbog veeg postotka masnog tkiva imaju manji bazalni metabolizam poveana povrina tijela poveava bazalni metabolizam (kcal / m2 / h) dnevna potronja energije: kcal / dan

dob: bazalni metabolizam se smanjuje sa starenjem (smanjenje bezmasne mase) tjelesna temperatura: poveana temperatura poveava bazalni metabolizam stres poveava simpatiku aktivnost to poveava bazalni metabolizam hormoni: tiroksin i adrenalin poveavaju bazalni metabolizam

dnevni bazalni metabolizam 1200-2400 kcal/dan ukupna dnevna energetska potronja pri normalnim aktivnostima 1800-3000 kcal/dan ukupna dnevna energetska potronja vrhunskog sportaa (s treninzima) 10 000 kcal/dan

Energetska potronja pri submaksimalnom naporu

Astrand and Rodahl, 1986.

Gaesser and Poole, 1996.

Astrand and Rodahl 1986.

Energetska potronja pri maksimalnom naporu

VO2max

8 12 tjedana treninga VO2max kvalitetnim treningom omoguava se rad na znatno veim optereenjima (75-80% VO2max) pr. Alberto Salazar svjetski rekord u maratonu 2h 8min. VO2max = 70 ml/kg/min trao na 86% VO2max

2 bitna imbenika izdrljivosti: 1. VO2max 2. najvei % VO2max kroz dulje vrijeme

laktatni prag 94 ml/kg/min 77 ml/kg/min

Radna ekonomika

Za uspijeh u sportovima izdrljivosti bitno je:

visok VO2max visok laktatni prag (OBLA) usavrena ekonomika pokreta rada tj. smanjena energetska potronja za isti rad visoki postotak sporih miinih vlakana

Dnevna energetska potronja ovisi o:

dobi spolu veliini tijela teini tijela sastavu tijela razini aktivnosti

Zamor uslijed sportskog optereenja

iscrpljivanje izvora energije nakupljanje produkata intenzivnog metabolizma zamor ivanog sustava zamor miinog kontraktilnog sustava

Potronja zaliha glikogena

Nakupljanje produkata metabolizma - acidoza

Neuro-muskularni zamor
smanjena koncentracija acetilkolina pojaana aktivnost kolinesteraze smanjena aktivnost kolinesteraze pojaana otpornost miine membrane na podraaj kompeticija vezivanja na acetilkolinske receptore povlaenje K+ iz intracelularnog prostora (smanjenje membranskog potencijala) retencija Ca++ u endoplazmatskom retikulumu

Uinak sredinjeg ivanog sustava

jo uvijek nerazjanjen snaga motivacije (vlastite i okolice)

zahvaljujem na panji