Vitki elementi Ivan Tomizié ca fal %e afed ° 2.0 ey -3.5% 0 eux) SL 116, Racunski diggrami o ~ ¢ 20 beton i armature ah we dnes MiaNsse We SL 11,7, lerationi postupak pronalazenja progiba Nsa thi to Pi ierativni korak Pro se proraéunaju momenti i uzduine sile za nazivno optereéenje M, iN; na fedeformiranom sustavu u presjecima K elementa i pomnoe se koeficjentom sigumosti pj. Tako Ge se dobiti ratumske velitine Miy=Sypj-Mi i =Lrpi Ni, pomoc kojih se pronalazi zakrivijenost x uzdut elementa. Nakon toga proracunavajy se fiktivne te2ine po izrazima’ Wo" 813.5x9 + 341- 0.519), TyU3.5x* 310.542 ‘ax Wy = Fb 1 x 348 oan Tomicie Vitki_elementi Wa = Fp (3:5 + 3en-1-0.5%n-2) (113) Primjenjujuéi analogiju izmedu: #f aus pean, | PH--y, at ax? mote se pronaci krivulja progiba f, nastaloga thog fiktivnog optercéenja x, kao i dijagram momenata savijanja M, izazvan optereéenjem p,. Pri tome valja uzimati w obzir rubne uvjete! element Drug iteration’. korak leraGunavaju se raéunske veline na deformiranom element N&q Yes Nii Miy= Eres Ni(e fl). pa se ponomo pronslaze zakrijenosti x pomoéa kojh se stim postupkom dobiva krivulja progiba. Postupak se ponavlja sve do potrebne tognosti Konatne raéunske statitke veliéine po teoriji I. reda dobivaju se nakor ne iteracie: Mi = Mgy = Dei Ni(e+th) Nis = Ete Ni (4) Odgovarajuée deformacije ¢, i ¢, ne smiju prekoratiti granitne deformacije &, i eye Radunske statitke veligine ne smiju premaliti raéunske veliSine nosivost Ako djeluje vige razlititih optereéenja, alia rabiti odgovarajuée koeficijente sigurnosti te zakon superpozicije. 11.4, PRORACUN STATICKIH VELICINA PO PRIBLIZNIM POSTUPCIMA 114.1. Opéenito Ovdje Ge se prikazati tri_pribliina postupka proragunareznih sila na deformiranom sustavu od kojih je prvi prihvaéen Eurocodeom 2, drugi se prediaze DIN-propisima, a treci je u najnovijim ameriékim propisima, U_ priblznim postupcima rabi se pojam “zamjenskog Stapa’, pod kojim se razumijeva jedan Stap naprezan na tak dutine jednake dusini izvijanja standardnog Stapa sa zglobovima na kraju, Pronalazerje dutine izvijanja nekog clementa ujedno je nalazenje duzine zamjenskog, Stapa 49Viki clement hoa Tomi 11.42. Pronalaienje dudine izvijanja, pojmovi i zahtjevi propisa U proradunu centro naprezanib clemenata na tak pO Eulerovu postpku dene su ‘ine ijn separa (1) za standardne,primere ovisno © Oli kre ievjania (pope 5). Ondje ce" se prikalati_ pojednostavijen postupak pronalséenja dune izvijanja tlemenata, horzonalno nepomiénih | herzontalno. pomiénih okvira. Velo bre i za prakss doling toean posupak proratuna zine iewjanja. jest ona} pomocy Tacksonovh { Morcondovn nomograrat [28] Il] (sh 113). Po tom postopku za promlaiene omjera B= Ij usima se 2a parametar odbos Keuts prignih Spon 8 rnin (13) Es Loot Lot « Ke 11.5) EE aw ly a Krutost stupove Eoy'foay ieragunava se 2a betonski_presjek bez uzimanja uw olzir armature + pukotina'w vatno) 20ni (naponsko stan Krutost 2a grede Egqrlf!, ima Se 24 betonski presiek i 2a nastanak pukotina & Vlaénoj zoni betona (naponsko stanje I). Mo%e se priblizno proragunati po Ea f= S Bay Ty il Bow y= U2 Ean UF B a be (1.6) 7 Upotrebs nomograma 24 Z horizontalno pomigne q sustave ogranigena je na A olnire + ve polja 1 vile , = etaza priblizno jednakih 3 Ka visna F raspona” Razlka =| u krutostima stupova uw joKs istom fvoru ne bi smyjela gq 8 biti veéa od 25%. 3 Opteresnic tba 7 woditi samo. u 4 Sorovina, “Prinjer q praksi na koji bi se bez 4 bkolsanja ‘weg Spottt —_nomogrami a "7 ese okviena_konstrukeija eet et ts te 85 ern ttadinalacivelic tert (opr. spremnik 2a vod) talonjen na mjestina Stupova, Podnugje pod SL 118. Shema okvime konsiruketie loon Tomitié Vitki elemensi veliednosti Ky = Ky = 04 2a obje se viste oivira ne preporuévie 24 upottebs ‘Ako su olviri_pomigni, a 21 Xttnje polje, ili za opterecanje na gredama, proraéunana dudina ievonja po ovim nomogramima ‘neito. je. kraca ‘od one dhbivenc toénim proragunom. od dugotrainim opterecenjem dolazi zbog efekts puzanja do smanjene upetosti Stapova, Sto. se mote uzeti uv obzit pri proraCunu-dutine iwjanja preke smanjenja modula elastignostibetona Kio alternatins Jacksonovim i Morelandovim nomogramima Cranston predlaze 2 horizontalno nepomigne sustave dvaizfaza za odnos B= ly ovsno 0. parametrit Kod kojit se ima. ket B= 07 + 005(Ky + Ky) < 10, B= 085 + 005 Ray £10 uy Furlong prediaze 2a horizotalno pomine olvire dva izaza x1 oduos B= yl ovisno 0 paramettu K: ve yet BZ iy a ma Ke22 Bo09gteRe 212. as Katka 2 adie je Kav srednja vrijednost parametara Ky i Kp, Horiznntaluo nepomigni okviti Horizontalno pomigni okviti » 2, _% || SL 119, Jacksonovi § Morelandovi nomogrami 351Viki clementi Ivan Tomici¢ Nakon Sto sé odredi duljina izijanja, moguée je izraéunati vitkost elementa po izrazu lyf Koja je vaéan parametar uw daljnjem postupku, Utjecaj deformiranja na poveéanje statin velitina, odnosno procéun po teorij TL. reda, valja provesti kada se ofekuje poveéanje | momenata _savijanja pronadenih po teoriji I. reda za vige od 10%, Sto se zakljuéuje usporedbom Vitkosti elemenata s limitiranim vrijednostima danim propisima. U analiai sustava po teoriji II reda valia razlikovati t = krute sustave i krute nosive elemente vd onih Koji to nisu; + horizontalno pomigne i nepomigne sustave. Kruti clement, samostalan ili dio Konstrukeje, jest onaj koji ima relativno veliku krutost i upet je u femelj, kao Sto su na primjer armiranobetonski zd. i ‘rmiranobetonska jezgra stubista, Ovi elementi su redovito upeti u jake temelie ili kruto podrumsko zite povezano gornjom i donjom plogom. Kruti sustay sadréavo jedan ili vie krutih clemenata u dva ckomita smjera te vie manje Krutih elemenata medusobno kruto ili zglobno spojenih (stupovi, agrede). Horizontalno nepomiéan sustav je ona) kojemu potnak evorova dobiven po teorijt L reda ne uje8e na povecanje momenata savijanja vise od 10%. Takvi sustavi Su najéesée oni koji sedeZavaju krute elemente, ali je moguée da je konstrukaija horizontalno, i bet izrazito krutih elemenata, nepomigna Zoog toga, prema EC 2, sustav se smatra horizontalno nepomignim, ako je zadovoljen uvjet: za $3: ha VF M(B k! $0.2+0.1n, ay) wan 24: tua fF Egn le $06, aio) adje je: 1 bro} katova Tye + ukupna visina objekta od temelja ‘li nepomigne ravnine (strop podrume) Eqyl, - suma krutosti na savijanje vertikalnih Krutih elemenata koji osiguravaju epomignost tvorova za stanje bez pukotina / Suma ukupoog vertikalnog opterecenja u eksploataciji (yp = 1). Za prosjenu nepomignosti okvinih sustava bet Krutih elemenata (zidova), Eurocodeom 2 daje se priblitan postupak. Prema tom prijediogs okvima konstrukelja tretira se kao Repomigna ako je vitkost njezinih daénih elemenata: RE WY < Ri Graniwa vitkost odreduje se po izrazu Yim = 25 ili ail) 352 oan Tomiie Vitki element = 1, a adie je vw = NojlleyA,) ~ bezdimenaiska vijednost uaduéne sile Nog 2 07 Nogge = racunska uzduéna sla w promatranom stupt Noim ~ stedaja”ragunska uzduéna sila u jednom stupa promatranoga kata AL” powsina presicka stupa fg ~ ratunska évrstoéa betona Kuti clementi kao pojedinagni ili! u sastavu slofenog. sustava proraéunavaju. se po teoriji I. reda ukljudujuéi imperfekeje Horiaontalno pridriane (horizontalno nepomigne) konstrukeije proraéunavaju se tako da sve horieantalne ile (vjetar, potres) prihvacaju kruti elementi, a ostali Stapni elementi, ovisno 0 vitkosti, dimenzinniraju se na rezne sile dabivene po teorii 1. ii Il, reda, ubljucujuci imperfekeije i puzanje. Horizontalno nepomigni okviri bez krutih clemenata sami prihvaéaju horizontalne i vertikalne sile. Rezne sile pronalaze se po teoriji I. reda, wzimajudi u obzir imperfekcije i puzanje betona. Pomigni sustavi moraju se proratunavati pa teorii Tl. reda, Postupak se moze odnositi na konstrukeiju kao cjelinu Sto je velo Kompleksan zadatak, ili se sustav proraéunava po teoriji I. reda, a pojedinaéno se povecavaju rezne sile zbog nastalog deformiranja Razlika izmedu tlaéno naprezanih clemenata_u horiaontalno pomignim i nepomignim sustivima jest U dutini izvjanja. Kod horizontalno pominih okvira fona je matno veéa od one kod nepomitnit. sustava, Sto se mi0ze ako proveriti uuporabom Jacksonovih i Morelandovih nomograma. Dalje, da povecanja ‘momenata savijanja horizontalno pomignit sustava dolazi na mjestu najvedih vrijednosti, odnosno u Gvorovima, a kod nepomitnih sustava do poveéania najvedeg momenta u treéini dufine inijanja izmedu Gvorova. Poveéani moment savijanja_utreéini du2ine izvijanja horizontalno pridrdanih okvira redovito je ‘manji od onog u vor kruto spojenih elemenata, dobivenog po teoriji I. reda Prijedlog je da se tamo gdje je to moguée projektiraju Konstrukcije koje ée bith horizontalno pridréane zidovima ili jezgrom kako bi se gradile racionalne gradevine, Furocodeom 2 dopustaju se pojednostavnjene metode proraéuna pomignih okvira po teoriji Tl. reda ako se radio pravilnim olvirima, a to su oni xojih su stupovi i grede priblizno jednake krutosti i ga im srednja vitkost stupova bude manja od 50 ili 20Yvy 353Vitki_elementi loan Tomiie Pravilnikom za beton i atmirani beton daju se sljedeéa ogranienja 2a pojedine lemente-sustava A) Zadovoljava proraéun po teoriji I. reda ako je ispunjen jedan of wieta: a) As 25 Aas 4) 4s50-25M! oa |Myl = IM! Mz B) Za podrutje vitkosti 25 < A < 75 mogué je pribliéni proratun deformiranja pojedinihelemenata ©) Ako je 75 <2 < 140 proraéun je jedino mogué po totnoj teoriji TK. reds. D) Vitkosti 2 > 140 ne dopustaju se Za ekscentricitet zbog imperfekcija uzima se: ¢, = 1/300, ali ne manji od 2 em ri Veti od 10 cm 11.43. Priblizan proraéun prediozen Eurocodeom 2 Propisims europske zajedaice dopuSia se wmiesto proraéuna vitkog sustava kao Geline po teoriji I. reda upotreba pribliatog postupka po kojem s¢ ancliica pojedinagnanosivost —vitkih clemenata izdvojenih iz sustava, _maprezanih, ekscentrignom thaénom silom pravokuinog ili kruanog_presjeka, po pribliznoj ‘worl UL reda U_veéini prijera bit ée nosivost tlaérog clement u sustava veéa od one dobivene kad se on iadvoji iz Konsteukeija, a dokaz nosivosti provodi se po postupku 2a pojedinacni stup-model, Horizontalno ne pridPane okvise vije porrebno proraéunavati po teoriji TI. reda ako zadovoljavajukriterje dane izrazima (11.11) + (31.32), @ horizontalno Pridr2ane sustave ako je vitkost manja od kritigne: outa) ) asdje su eq, 1 yy ekscentriciteti ueduine tlagne sile na krajevima elemenata (2. 1110) 354 fugu Tomiie Fitki_elementi Elementi koji zadovoljavaju Kriterje (44.44), (W112) ai (11.13) dimenzioniraju se ha momente savijanja dobivene po teoriji 1. reda, ali ne a manje vrjednosti od Noa i Mgg = Ngs20, Nsa Nsa eo eo ey e 4 eh 77 Vey Nea) 777 b> e Sh 11.10. Moguéi primjert djelovania ekscentriéne acne ste Elementi koji ne zadovoljavaju navedene kriterije mogu. se proraéunavati po pribiznim postupcima, s tim da im vitkost ne premasi graniému jg = 140, 16 da ekscentricitet ¢, ne bude manji of 8.1, jer je ragun za e, < O.th po ovom postupku neracionalan. Pribligan postupak dan EC 2 primjenjuje se za elemente konstantnog presjeka i armatare, 2 sastoji se u pronalazenju poveéanog ekscentriciteta racunske uzduzne sile Ng, koja ostaje nepromijenjena, odnasno ona dobivena po teoriji I. reda Ukupni ekscentricitet bit leformira po jednostavnoj 7 def po jednostavnoj Maksimalni moment savijanja na deformiranom stupu bit ée uw peti stupa. y - Prema ovome _modelu_ dodatni gl Stor =@ot@ate2 — ekscentricitet dobiva se po iarazu: = Ky 018 ir) 16) SI ILI, Stup-model tot nel adie je: K, - Korekeijski faktor za postupni prijelaz od graniénog stanj nosivosti (& < 25) na problem izvijanja (. > 25) Lir - zakrivjenost dobivena iteratimom metodom ili priblinim postupkom. Korekejski faktor se izraéuna po izrazu: Ky = AW - 075 2 15 s2 535, K, = 10 wh > 35; 356 raéunska deformacija u deliku ina. presjeka Ky = (Nyg — Noa)/(Nyg — No) $1 = faktor dobiven upotrebom pojednostavnjenog. dijagrama interakcje Nyg = O854gA, + GylAs, + Ag) - nosivost na sredinji tak Neat = Ofc Priblizno se moze uzeti Ky = 1, Sto je na strani siguost Puzanje betona utjege na poveéanje ekscentriciteta, osobito pomignih sustava i mote se priblizno uzeti preko dodatnog momenta savijanja: AMyy = O.L9¢ Mig (1.8) adje je Myc, moment od stalnog optereéenja dobiven po teoriji I. reda, a Ye = 1 za hiperstaticke sustave i yp = 12 za statitki odredene sisteme. Ratunske tere sile nt deformiranom sustavu bit ée: Mil = Ns«- ect AMry (v1.19) 11.4.4. Priblizan proratun prema K. Kordini (DIN 1045) ‘Ako je vitkost u podrugju 20 < A < 70, mogué je priblizan proracun izobligenja Proraéun se provodi za dopunski ekscentricitet “I” Kojemu valja dodati_porast ekscentriciteta zbog netotnosti izvedbe (imperfekeiia) i puzanja betona pod Gugotrajnim optereéenjem i to samo onda kada se efekti puzanja ne mogu zanemarit Za ekscentriéno tlaGno naprezane elemente treba pronaéi ekscentricitet 0, = MIN. u srednjoj trecini duzine izvijanja (3 Za horizontalno nepomitne sustave 357Yatki_elementi Ivan Tomiie 1 ‘ \ ss=LusrMt", odnosno ey=(veth +038) (Mal2[Mi (11.20) N N 2 lola Jorgat-tp 4. SL 1112, Momentni diagram + deformiranje elemenata nepomicnin okviea Za we sustave ekscentricitet e, je w podrugju évora. My Sl 1113, Mon Dopunski ekscentrictet "Pp aos we B25. t wm 25s 245: h 358 Ivan Tomigié Vitki_elementi Poveéanje eksventrciteta bog puzanja pod dugotrainim —optereéenjem i imperfekcija v, proragunava se r Prijedlogu K. Kordine: ec) vee lucefarie® (1122) ate Me ls sen x= ME — omjer ream sit iehvaih dugotsjnim opterecenjem sedi trend dutine inijonja ex=2.22 cm ~ ekscentrctet 2bog netodnog izvod: ne 1 netotnog invdenja o{t) = kosfcjent puzanja Ne ‘ ve= NE. omjor izmedy Eulerove istiéne sile i uzduine sile iazvame NE ony : chine sik dugotrsjnim opteresenjem h - visinapresjeka. 12-Eem: 6 predigeti nastanak pukotina u_vagno} 20 Priutnost_ armature, 10" se mode weet prbline, ror exnprskom Foyt =[0.6 2019, +P.) }Ean nz iarez 2a Eulerovu silu Np= — treba kod proratuna krutosti Fy selinearnost dijagrama 0 - © i nom krvtosti po Daljnjim pojednostavnjenjem povetanje se ekscentrciteta v, proragunava prema senteatea) . 24) Naponi proragunani za te sile ne smiju biti veéi od granignih dopustenih, Ragunske rezne sile na deformiranom sustavu iznose: N= Noe = Dei Nis = Mil = Nsa(eo +f + vk) 359Vitki_elementi bean To 11.48. Priblitan proraéun po metodi poveéanja momenta nastao kao iv je za sve Ova) naéin proraguna reznih sila na deformiranom sustavu rezultat dugotrajnih 1 opseZnih eksperimenata vise autora,_prit costi elemenata do granine My, = 140. B.G. Johnston; [33] dao je priblidan izraz za povecani moment savijanja koji l= M. (1125) ade je: | M - moment savijanja dobiven po teoriji I. reda (M = N'¢,) 2a optereéenje w eksploatac Cm =0.6+0.4 ML) > 0,4 - kocficijent kojim se kod horizontalno nepomignih Kod rerizontalno nepomignih okvira mogu nast Myax = Mz + u Gvoru okvira gdje nema poveéanja momenta zbog deformiranja {oar = M™=M-——C_—. na mjestu najveéeg porasta momenta 2bog nastalog Monax = M' Nave i siveteg, por 00g eB Ne izobligenja (sl. 11-14). N y Me Mmae-Mz Yow bE i] ME | N SL 1114 Moment dijagram 1 stupu horizoniaino prideianog okvira 360 Ivan Tomitié Vitki element 1. reds, i gdje je i najvete deformiranie. 3B ierau za kritiény Eulerovy stu Np=* "2 porsin seu proragunu uuzeti uw obzir efekt pukotina wu viaénoj zoni betona, puzanje i jagrama ~ ¢ Kod betona te prisutnost armature, 26) Eeml 1 Beg f= 2 2 25 By en = krutost armature w presjeku, = MyM, odnosno By = NyN zati koeficjent kojim se wodi yetona pod dugotrajnim optereéenjem u izrazw za Egy'l!! i kreée seu aranicama 0 < By < | Vrlo je tesko odrediti jedan jedinstven izraz za proratun krutosti E; i sve parametre, kao Ho su arnost djagrama ¢ - & jeno je da izrue uhvaéa lignan elemente. ‘odgovara za slabje armi le ua deformiranom sustavu iznose: 361lementi 1 VITKI ELEMENTI NAPREZANI OSNOM SILOM KOJOJ JE HVATISTE IZVAN GLAVNIH OSI 115.1. Opéenito Proraéun vitkih elemenata naprezanih osnom taénom silor jaan ghavnihy oxi provodi se za svaki glavni smjer cdvojeno prema postupku za naprezanje wu jednom smjeru, ako je ispunjen jedan od ova dva a) BEs posmigna krutost okvira K’ge~ posmigna krutost perforiranih zidova. (uaa) Kod slotenih sustava od perfgriranih zidova i okvira te sustava sustava_ perfor idova defihiea se beadimenzijski parametar kruto A= hee Za sustave nosivih zidova u kojima je dio teBine koncentriran na vrhu (bazen, grade s obje¥enim fasadama) treba ozatiti sa cQ dio tezine koji se uzima ine na vrhu. Kod jednoliko podijelien uzdué visine zgrade i sa (1 - )}Q dio takvih sustava tablice za koeficjent “s' ovise © veliin Tablica 11.1. 1. Kocficijenti *s’ kritiéne tezine za sustave horizontalno pomignih okvira i sustave nosivih.zidova To ca sae aa BD ow? 2 ak wl M396 tor 22269, fl Sse 39 gat fat Baas 7 5 Ge 67 Ts 6a fea 690 Bs lst 90a? 2. Koefic idova i okvira, za sustave Eo as as at 7s a «| tas a0 $40 952 108 199 246 x09 378453, a [ass 556 6s . 910 T s]s33 ois 79 sas 905 ons 126 1502 178.1085 2413 376 Vitki clement Kriine tetine 28 sustave nosvh zidova w kojih je dio tedine ots ea Bis 381 436s S563 Es Propisima DIN i BC 2 vigekatne zgrade 2adovoljavaju drugi kriteri Inesti ako zadovoljavaju uvjet za horizontalno’ nepomigne sustave = i koji se definira sa + 29 jednokatne okvire optereéene uglavnom odozgor; = za sve druge tipove okvira Utjecaj otklona osi zgrade, dobivenoga proragunom deformacija od optereceaja i pribrajanjem dopunskog nagiba, statiéki je ekvivalentan dor optereé ljenom zdu2 visine zgrade, To reéenjem yjetrom ili potresom, rede izrazi (11.32) i (I da se umjesto zaokruzeno, 377