Professional Documents
Culture Documents
Struktura Očvršćavanja Betona
Struktura Očvršćavanja Betona
Formiranje strukture
Formiranje strukture
I– Početna etapa–etapa formiranja početne
strukture, kada, usled vezivanja, cementa masa
svežeg betona počinje da prelazi u čvrsto agre-
gatno stanje
II– Etapa postepenog formiranja strukture očvrslog
betona, koju prati povećanje čvrstoće betona
III–Etapa stabilizacije strukture, kada se dostignuta
čvrstoća betona tokom vremena bitnije ne menja
1
STRUKTURA OČVRSLOG BETONA
Makrostruktura
■ Na nivou makrostrukture, u betonu se jasno izdvajaju dva osnovna
strukturna elementa:
¨ Agregat,
¨ Cementni kamen
u kojoj je:
vza - zapremina zrna (apsolutna zapremina1)) agregata,
vcp- zapremina cementne paste (zapremina zrnaca cementa i vode)
vp – zapremina zaostalih (ili namerno “uvučenih”) pora vazduha.
1) Pretpostavlja se da su zrna agregata 100% kompaktna (vza= va,a)
2
STRUKTURA OČVRSLOG BETONA
Mikrostruktura
Gelska, kapilarna i ukupna poroznost betona
pb=(vp,b/vb)·100=(vp,cp/vb)·100 (%); pcp= (vp,cp/vcp)·100 (%)
vp,cp= (vc,p·pcp)/100 (m3); Za vb=1 m3 ⇒ pb= pcp· vcp
mc m m ω ⋅ mc 1
vcp = + v = c + = + ω ⋅ mc ⋅10−3 = (0,32 + ω ) ⋅ mc ⋅10−3 (m 3 )
3100 1000 3100 1000 3,1
0,22 ⋅ α h ω − 0,40 ⋅ α h
p g ,cp = ⋅100 (%) pk ,cp = ⋅100 (%)
0,32 + ω 0,32 + ω
3
STRUKTURA OČVRSLOG BETONA
Mikrostruktura – Gelska i kapilarna poroznost
Ukupna poroznost betona u funkciji mc , za utvrđen v/c faktor
4
STRUKTURA OČVRSLOG BETONA
Mikrostruktura – Kontaktna zona
m c Qnc
∆Tb =
( m a + m c ) S c + mv S v
5
Slide 10
D3 Dusan, 3/22/2007
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Osnovni zakoni čvrstoće betona
U formuli Beljajeva:
↓
■ fpc– klasa primenjenog cementa
■ k – parametar zavisan od vrste
agregata, kako sledi:
- Rečni: k = 4,0
- Drobljeni: k = 3,5
6
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Osnovni zakoni čvrstoće betona
■ Formula Bolomej - a: 1 − 0,5ω 1
f k , 28 = A ⋅ f pc = A ⋅ f pc ( − 0,5)
fpc – klasa cementa, ω ω
A = 0,55 – 0,65 (u zavisnosti od MB i granulom. sastava agregata).
■ Formula Skramtajev-a:
1
Za ≤ 2 ,5, tj . : ω ≥ 0 , 40 :
ω
1
f k , 28 = A1 ⋅ f pc ( − 0 ,5 )
ω
1
Za ≥ 2 ,5, tj . : ω ≤ 0 , 40 :
ω
1
f k , 28 = A 2 ⋅ f pc ( + 0 ,5 )
ω
■ Nije teško uočiti da je formula Skramtajev-a za slučaj ω ≥ 0,40 isto što i formula
Bolomej-a; tj. Skramtajev je proširio formulu Bolomej-a i za slučaj kada je ω ≤ 0,40.
7
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Uticaj režima očvršćavanja na rast čvrstoće
8
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Mehanizam loma betona
9
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Čvrstoća pri pritisku – Uticaj oblika i veličine uzorka
10
FIZIČKO-MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Uticaj klase cementa
1 – PC 32,5
2 – PC 42,5
3 – PC 52,5
11
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Uticaj temperature na rast i konačnu čvrstoću betona
12
FIZIČKO-
FIZIČ MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
KO-MEHANIČ
Uticaj temperature i vremena na čvrstoću betona
Funkcija zrelosti
13
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Klasa, vrsta i partija betona prema BAB ‘87
■ Pojam klasa betona, koja se označava slovnim simbolima ili
brojevima, obuhvata ili samo marku betona MB (što je i najčešći
slučaj), ili marku betona i neka druga svojstva –
vodonepropustljivost, otpornost na dejstvo mraza i dr.
Pod pojmom vrsta betona podrazumeva se beton jedne iste
klase, ali različitog sastava.
■ Partija betona je količina iste klase i iste vrste betona, koja se
priprema i ugrađuje pod jednakim uslovima, a odnosi se ili na
beton ugrađen u iste konstrukcijske elemente, ili u više različitih
konstrukcijskih elemenata na jednom objektu, ili, pak, na
količinu betona ugrađenu u elemente nekog objekta u
određenom vremenskom periodu. Definisana je količinom
betona i brojem uzoraka za dokazivanje marke betona.
Količina betona u jednoj partiji ne treba da bude veća od
količine koja se može ugraditi za mesec dana. Broj uzoraka koji
se odnosi na jednu partiju betona ne može biti manji od 3,
niti veći od 30.
14
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
DOKAZIVANJE MARKE BETONA MB prema BAB ‘87
Kriterijum 2
Partije betona od 10 ≤ n ≤ 30 uzoraka;
Standardna devijacija Sn= Sn0 poznata, na
osnovu n0 rezultata iz prethodnog perioda.
(n0≥30)
n rezultata ispitivanja mora da ispuni sledeća dva
uslova:
( f k ,sr − f k ,i )2
n
mn ≥ MB + 1,2 ⋅ Sn0 ∑
0
(MPa)
x1 ≥ MB - 4 (MPa) S n 0 =
n =1
n 0
∑( f − f k ,i )
n0
2
Sn-1 – procenjena standardna devijacija k , sr
S n−1 = n =1
n −1
15
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
16
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Čvrstoća pri zatezanju
Ispitivanje čvrstoće betona pri
zatezanju putem opita direktnog
zatezanja
17
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Čvrstoća pri zatezanju
Čvrstoća betona pri zatezanju putem linijskog pritiska po izvodnici
cilindra (čvrstoća pri zatezanju cepanjem) veća je za 15-20% u odnosu
na čvrstoću dobijenu direktnim zatezanjem, tj. može se kao dovoljno
tačno napisati da je: fz /fzc ≅ 0,85
18
FIZIČKO – MEHANIČKA SVOJSTVA BETONA
Čvrstoća pri zatezanju
■ Ispitivanje čvrstoće betona pri zatezanju putem savijanja vrši se :
● Savijanjem silom u sredini raspona
● Savijanjem sa dve sile u trećinama raspona
■ U oba slučaja dobijaju se znatno veće čvrstoće nego direktnim zatezanjem :
6M
fzs = f z s = (1,67 − 2,22) f z
b ⋅ h2
fτ s ≅ 2 f z
19
VODONEPROPUSTLJIVOST BETONA – VDP
Osnovni faktori uticaja
■ Propustljivost betona za vodu zavisi od:
¨ Stepena hidratacije cementa,
¨ Poroznosti cementnog kamena,
¨ Strukture pora,
¨ Svojstava cementa i agregata, pojedinačno.
VODONEPROPUSTLJIVOST BETONA
Koeficijent filtracije
■ Vodonepropustljivost betona često se ceni na osnovu veličine
koeficijenta filtracije (videti skicu i izraz dole – desno). Na skici dole
levo: zavisnost koef. filtracije i vodocementnog faktora.
Vv ⋅ a
Koeficijent filtracije: k f = (m / h)
S ⋅ ∆p ⋅t
20
VODONEPROPUSTLJIVOST BETONA
Promena vodoneprostljivosti betona u funkciji starosti (levo) i šema
jednog od mogućih postupaka ispitivanja (desno)
■ Prema važećem domaćem standardu SRPS U.M1.015/1998. za ispitivanje se
koriste kocke ivica 15 ili 20 cm, odnosno cilindri 15x15 cm (izvađeni iz konstrukcije)
■ Uzorci se izlažu pritiscima vode (kao na skici‚ dole desno) i to: 48 h – 1 bar,
zatim 24 h – 3 bar-a i još 24 h – 7 bar-a. Kao kriterijum uzima se projektom
propisana visina penjanja vode (videti i sledeći slajd):
VODONEPROPUSTLJIVOST BETONA
Ispitivanje na uređaju VDP
21
VODONEPROPUSTLJIVOST BETONA
Ispitivanje na presi
VODONEPROPUSTLJIVOST BETONA
Merenje visine penjanja vode nakon završenog opita
22
OTPORNOST BETONA NA DEJSTVO MRAZA
Definicija otpornosti i osnovni faktori uticaja
23
OTPORNOST BETONA NA DEJSTVO MRAZA
Ispitivanje
■ Nedestruktivni postupak:
3 prizme dimenzija 10/10/40 ili 12/12/36 cm, izlažu se
mržnjenju i kravljenju, pri čemu se pre početka
ispitivanja, kao i posle svakih 50 ciklusa mržnjenja i
kravljenja, ispituje dinamički modul elastičnosti ED
(određivanjem rezonantne frekvencije f).
■ Kriterijumi za ocenu otpornosti betona na dejstvo
mraza:
● Kod destruktivnog postupka: Čvrstoća uzoraka izlaganih
opitu mržnjenje – kravljenje, nakon broja ciklusa mržnjenja
i kravljenja za datu klasu, treba da iznosi najmanje 75%
čvrstoće etalonskih uzoraka;
● Kod nedestruktivnog postupka: Dinamički modul
elastičnosti ED uzoraka izlaganih opitu mržnjenje –
kravljenje nakon broja ciklusa mržnjenja i kravljenja za datu
klasu, treba da iznosi najmanje 75% dinamičkog modula
elastičnosti istih uzoraka na početku ispitivanja.
24
OTPORNOST BETONA NA DEJSTVO MRAZA
Ispitivanje u klima-komori
te = ta + c · n
i odgovarajuću tablicu u kojoj se daje vrednost koeficijen-
ta c u zavisnosti od broja ciklusa smrzavanja i odmrzava-
nja n u toku 24 časa (na sledećem slajdu).
■ Veličina ta u izrazu predstavlja starost uzoraka na početku
ispitivanja.
25
OTPORNOST BETONA NA DEJSTVO MRAZA
Ispitivanje – ekvivalentna starost etalonskih uzoraka
te = ta + c · n
Tri ciklusa dnevno Dva ciklusa dnevno Jedan ciklus dnevno
26
OTPORNOST BETONA NA DEJSTVO
MRAZA I SOLI
27
OTPORNOST BETONA NA HEMIJSKE UTICAJE
■ U najvećoj meri zavisi od hemijske otpornosti
upotrebljenog cementa i ostvarene kompaktnosti betona.
■ To znači da treba dobiti cementni kamen sa minimalnom
poroznošću, a to se može postići primenom dovoljno
niskih vodocementnih faktora.
■ Što niži vodocemntni faktori, uz uslov da agregat i voda
ne sadrže više od maksimalno dozvoljenih procenata
hlorida, istovremeno garantuje i dobru otpornost
konstrukcija na hemijske uticaje (max sadržaj hlorida: u
agregatu - 0,10% za armirane, odnosno 0,02% za
prethodno napregnute konstrukcije; u vodi - 0,03% za
armirane, odnosno 0,01% za prethodno napregnute
konstrukcije),
■ Pri istovremenom delovanju sulfata i hlorida (morska
voda), umesto sulfatno otpornih PC (C3A ≤ 3,5%),
prednost treba dati cementima sa umerenim sadržajem
C3A (8-10%), pošto višak ovog veštačkog minerala, koji
nije reagovao sa SO3, ima sposobnost vezivanja
slobodnih hlorida.
28
DEFORMACIJE BETONA POD UTICAJEM
KRATKOTRAJNIH OPTEREĆENJA
Radni dijagram (σ-ε dijagram) betona
29
DEFORMACIJE BETONA POD UTICAJEM
KRATKOTRAJNIH OPTEREĆENJA
Eksperimentalno određivanje modula elastičnosti betona
30
DEFORMACIJE BETONA POD UTICAJEM
KRATKOTRAJNIH OPTEREĆENJA
■ Iz priloženog dijagrama
je lako uočiti da je u pod-
ručju linearne zavisnosti
napona i dilatacija odnos
poprečnih i podužnih
dilatacija konstantan, tj.
μ = εpop / εpod = const.
(μ – Poasonov koeficijent)
■ Vrednost Poasonovog
koeficijenta u tom području
iznosi μ = 0,15 – 0,25.
■ Vrednost ovog koeficijenta
neposredno pred lom iznosi
μl ≅ 0,50
31
REOLOŠKA SVOJSTVA OČVRSLOG BETONA
■ SKUPLJANJE BETONA
- Skupljanje usled isparavanja vode tokom
perioda vezivanja cementa – plastično
skupljanje,
- Skupljanje usled kontrakcije produkata
hidratacije – hidrataciono skupljanje,
- Skupljanje nakon završetka procesa vezivanja
cementa (skupljanje usled sušenja ili
hidraulično skupljanje).
■ TEČENJE BETONA
■ RELAKSACIJA BETONA
32
REOLOŠKA SVOJSTVA OČVRSLOG BETONA
Skupljanje betona
Srednja
dimenzija
elementa:
dm = 2 Ab/Ob
33
REOLOŠKA SVOJSTVA OČVRSLOG BETONA
Skupljanje betona: Ispitivanje
Prva 3 dana, dok uzorci stoje u vodi, beton ima izvesno bubrenje
(koje ostaje neregistrovano)
34
REOLOŠKA SVOJSTVA OČVRSLOG BETONA
Tečenje betona
35
REOLOŠKA SVOJSTVA OČVRSLOG BETONA
Tečenje betona
36
REOLOŠKA SVOJSTVA OČVRSLOG BETONA
Relaksacija betona
■ Relaksacija napona r (t) koja se ispitu-
je na opisan način, prema tome, može
se smatrati afinom sa funkcijom
P=P(t), pa se, saglasno tome, relaksa-
cija može prikazati u obliku:
∆σ (t ) ∆P( t )
r (t ) = ⋅ 100 = k ⋅ 100 (%)
σ0 P0
■ k – koeficijent proporcionalnosti
(afiniteta) koji je funkcija prisutne
armature u elementu (za čisto betonske
elemente je k = 1)
■ Najveći praktični značaj, logično, ima
vrednost: r = lim ∆σσ (t ) ⋅100 (%) koja,
∞
t→∞ 0
37
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Uvodne napomene
■ Matematičko definisanje funkcionalnih zavisnosti
najčešće se sprovodi primenom metode najmanjih
kvadrata, pri čemu kao merilo ostvarene tačnosti
aproksimacije sračunava koeficijent korelacije r2 ili
“relativna srednja devijacija” Sno:
38
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metoda ultrazvuka
■ Osim slabe athezije između cementnog kamena i zrna
agregata, koja na brzinu ultrazvuka nema uticaja, brzina
ultrazvuka takođe ne može da registruje veće čvrstoće u
slučaju primene cementa viših klasa.
■ Iz tog razloga, za definisanje zavisnosti brzina-čvrstoća:
fp= fp(v), u slučaju kada se ne zna pouzdano koji je cement
primenjen, bolje je uzorke vaditi iz konstrukcije (kernovi),
nego primenjivati unapred utvrđene tzv. “kalibracione
krive”, dobijene od posebno izrađenih uzoraka.
■ Oblici funkcije fp= fp(v) mogu da budu različiti, kao:
- fp(v)=a1⋅ v2 +a2⋅ v+a3 (1),
- fp(v)=a⋅ v b (2),
- fp(v)=a⋅ e b⋅v (3) i drugi.
■ U najvećem broju slučajeva ispitivanja u praksi, ekspo-
nencijalna funkcija oblika (3), daje najbolje rezultate.
39
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metoda ultrazvuka
DEFEKTOSKOPIJA
utvrđivanje lokacija oštećenja, prslina, pukotina, vazdušnih džepova, itd.
40
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metoda rezonantne frekvencije
41
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metode merenja površinske tvrdoće
● Usled neizbežnog efekta zida,
● Usled nemogućnosti dobrog vibriranja svežeg betona u
relativno tankim, zaštitnim slojevima betona između
armature i oplate,
● Usled slabije nege, koja se po pravilu sprovodi kvašenjem
površina betonskih elemenata.
● Jedan od nedostataka je i velika disperzija rezultata od
jednog do drugog mesta očitavanja, ali se taj nedostatak
može umanjiti očitavanjem na većem broju mesta (20-25), u
okviru unapred pripremljene ortogonalne mreže, za svako
merno mesto na ispitivanom elementu u konstrukciji.
Ovako dobijen rezultat ispitivanja, definiše se kao “indeks
sklerometra”.
● Ova metoda je, zajedno sa metodom ultrazvuka, domaćim
standardom SRPS U.M1.048, usvojena kao zvanična
metoda za naknadno definisanje čvrstoće betona, tj. za
ocenu marke betona (MB), u gotovim konstrukcijama.
42
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metode merenja površinske tvrdoće
■ Dijagram (proizvođača) za određivanje čvrstoće pri pritisku, u zavis -
nosti od “indeksa sklerometra” i položaja ose aparata pri merenju
43
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metode merenja površinske tvrdoće – HPS metod
44
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Magnetne metode
45
Termografija (infracrveni zraci)
46
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metode lokalne destrukcije
47
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metode lokalne destrukcije - Pull-off
48
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metoda gama zračenja
49
ISPITIVANJE BETONA BEZ RAZARANJA
Metoda linijske mikroskopske analize
50
ISPITIVANJE BETONA SA RAZARANJEM
Vađenje cilindra (kerna) iz armiranobetonske ploče
51
ISPITIVANJE BETONA SA RAZARANJEM
Vadjenje betonskih cilindara - kernova
52