You are on page 1of 156

Almanah Nemogu'e-Læimpossible

Multimedijalno umetni;ko delo grupe srpskih nadrealista iz 1930. godine

Sa pojavom avangarde u prvim decenijama odabrala je format koji je bio znatno ve'i od
XX veka do[lo je do obnove skoro ve' zabo- tada[yih modernisti;kih kyi/evnih revija.
ravqenih [tampanih almanaha. Nekada su bili Naime, veli;ina yegove stranice je u formatu
srodni kalendarima ili godi[yacima, sa A4, a to je bio standardno najpogodniji format
/anrovski razli;itim prilozima, a tada su im za slagaye i ;uvaye, kako ka/e Karel Tajge. On,
avangardne grupe umetnika udahnule novi je naime, smatrao da standardizaciju formata
/ivot svojih manifestnih glasila. Pored moraju po[tovati ne samo nau;ne, ve' i avan-
mnogobrojnih avangardnih revija, u Beogradu je gardne umetni;ke publikacije.2 Nemogu'e
tokom dvadesetih godina objavqena i serija –Læimpossible po svojoj veli;ini, jednostavnim
almanaha, od kojih su Crno na belo (1923), bro[iranim povezom, ali i nekonvencional-
Almanah Branka Radi;evi'a (1924), :a[a vode nim grafi;kim i tipografskim kvalitetima,
(1925) i Novi Istok (1927), bili posebno kao i multimedijalnim sadr/ajem ispuyava
zna;ajni jer su se u yima po prvi put pojavili osnovne zahteve moderne [tampe, koja je, po
i neki od umetnika koji 'e, samo nekoliko god- mi[qeyu Tajgea, sa ruskom revolucijom otvo-
ina kasnije, prihvatiti ideologiju nadrealiz- rila sasvim novo poglavqe u dugoj istoriji
ma. [tamparstva.
Almanah Nemogu'e–Læimpossible objavila je Almanah nije mogao biti ukori;en u tvrdi
novoosnovana grupa u Beogradu 1930. godine, pa povez i ukra[en luksuznim ilustracijama u
se zbog toga, odmah na po;etku, pojavquje yen boji na skupoj hartiji, kao yegov praoblik iz
manifest ispod koga su imena svih trinaest istorije [tamparstva, jer nije bio nameyen
pripadnika revolucije nadrealizma.1 Iza man- bibliofilima i bogatim ;itaocima, ve' umet-
ifesta sledi anketa :equst dijalektike, pa ni;koj i alternativnoj publici koju je morao
stihovi i prozni tekstovi, programski i tek pridobiti, odnosno, kod koje je tek @treba-
kriti;ki pamfleti, izjave umetnika, filmski lo agitovati#, kako bi to Tajge rekao, za ideje
scenario i razni drugi sadr/aji. Tekstualni nadrealizma. Nije bilo dovoqno ni odabrati
prilozi, ovde samo ukratko nabrojani, bili su priloge, ustanoviti red i hijerarhiju vrednos-
propra'eni obiqem vizuelnog materijala ti me]u yima, pa ih onda objaviti kako je to
(fotografije, kola/i, fotogrami, crte/i bilo uobi;ajeno u praksi, pre svega, kyi-
itd.), [to je almanahu davalo krajye hetero- /evnih i umetni;kih ;asopisa. Urednik Marko
genu, multimedijalnu umetni;ku formu. Na Risti' morao je imati odre]ena znaya iz
prvi pogled, sti;e se utisak da je struktura oblasti tipografije i [tampe da bi oblikovao
almanaha u neredu ako se uporedi sa ustaqenim raznorodne sadr/aje u novu, nekonvencional-
formama dnevnih ili periodi;nih masovnih nu, strukturu almanaha, a sve je to jo[ moralo
publikacija. Almanah Nemogu'e–Læimpossible ne biti u slu/bi revolucije nadrealizma. Da je on
priznaje konvencionalnu ukalupqenost rubri- ta;no razumevao su[tinu novog pristupa u
ka pore]anih po zna;aju, jer on, kao kolektivno oblikovayu avangardnog dela pokazao je ve'
delo avangarde, ne pravi razliku i hijerarhi- yegov, koju godinu ranije (1928) objavqen,
jsku skalu vrednosti i zna;eya me]u objavqen- antiroman Bez mere, koji tako]e odstupa od
im prilozima. Tako se na yegovim stranicama, formata i preloma tipi;nog za klasi;nu
kao na svetlosnoj prizmi, ravnopravno prela- kyi/evnost. Me]utim, ovde bi bilo dobro
maju radovi srpskih i francuskih nadrealista> ukazati i na Risti'evo zapa/aye o jednom dru-
Dedinca, Aragona, Vana Bora, Risti'a, Elijara, gom nadrealisti;kom almanahu – 50 u Evropi iz
Kosti'a, Aleksandra i Nikole Vu;a, Perea, 1929. godine. @Ni[ta protiv toga nemam da taj
Ko;e i Petra Popovi'a, Tiriona, Mati'a i ;asopis objavquje reprodukcije slika koje mogu
mnogih drugih. biti ose'ajne i ædobreæ, koje mi se mogu
Budu'i da nije ni klasi;na kyiga, a ni nov- æsvidetiÆ ili ne, ali koje se zadr/avaju u grani-
ina, veli;ina almanaha je mogla da se smesti cama artisti;kih intencija... Objavqivaye
negde izme]u te dve stereotipne forme. Yegovi pomenutih priloga (nije re; o yihovoj vred-
sastavqa;i, beogradska grupa nadrealista, nosti, ve' o yihovom smeru) pokazuje prila-

141
go]avaye... pristanak tih mladi'a na jedno agresivan kontrast ru/i;aste i crne boje upot-
konvencionalno kyi/evno i umetni;ko stano- puyen razli;itim tipovima slova kako bi sve
vi[te,# pisao je tada Risti', vo]a grupe to funkcionisalo ne samo kao omot almanaha,
nadrealista okupqene oko almanaha ve' i kao plakat ;ija se poruka lako ;ita i
Nemogu'e–Læimpossible kao oko zajedni;kog, ne sagledava. Tipografsko bogatstvo na koricama,
samo umetni;kog, ve' i /ivotnog projekta.3 neujedna;en i asimetri;an prelom, neo;eki-
Po[to se avangardne publikacije obra'aju vane pojave velikih i malih crte/a, foto-
pre svega ;itaocima iz bitno promeyene, grafija, kola/a, vidqivo su razbile ukalu-
obi;no ni/e socijalne lestvice u odnosu na pqeni model stranice [tampanih kyiga i
tradicionalne pretplatnike antologija, ;asopisa. Almanah je, dakle, bio primer multi-
godi[yaka i drugih akademskih izdaya, stan- medijalne strukture u kojoj su slika i tekst
dardna veli;ina, jeftina hartija i meki, funkcionisali u novom kqu;u, kao vizuelna
bro[iran, povez almanaha sasvim su odgovar- celina avangardnog umetni;kog dela.
ali toj publici. Ali, sa druge strane, neka Celokupan vizuelni materijal objavqen
glasila avangarde bila su istovremeno od[tam- 1930. godine u almanahu Nemogu'e–Læimpossible,
pana i u luksuznoj varijanti, jer yihovi sarad- izra/ava programske stavove nadrealizma, pre
nici i urednici nisu /eleli da zaborave ni svega one o automatizmu misli i o neiscrpnom
predstavnike gra]anske elite, po[to su joj bogatstvu podsvesti, ali i o odu[evqeyu za
mnogi, a to je bio slu;aj i sa srpskim nadreal- eksperiment u sferi vizuelnih umetnosti. Ve'
istima, ve' ro]eyem pripadali. Tako je alma- prilikom prelistavaya almanaha ;ak i savre-
nah Nemogu'e–Læimpossible od[tampan, kako je meni posmatra;, naviknut na bogato ilus-
navedeno u impresumu, @31. maja 1930. godine u trovane revije i kyige, mora primetiti
Grafi;kom Umetni;kom Zavodu @Planeta# u yegovu veliku vizuelnu rasko[. Po;ev od
Beogradu, a pored obi;nog izdaya otisnuto je i fotografije Zadr/ano bekstvo nadstvarnosti
160 primeraka na kunstdruk hartiji, od kojih Nikole Vu;a, na naslovnoj strani, ni/u se
25, numerisanih i potpisanih, sadr/e po jedan fotogrami Vana Bora, kolektivni crte/i (le
originalni prilog.#4 cadavre exquis), slike, kola/i, fotokola/i i
S obzirom na /ivu aktivnost i francuskih viyete, [to ;ini ukupno 59 @ilustracija# na
i beogradskih nadrealista na izmaku dvade- 136 strana almanaha. Dakle, izme]u teksta i
setih godina XX veka, kao i na prisnost me]u- slike uspostavqen je sasvim nov odnos propor-
sobne saradye koja se mo/e uo;iti kako na cije. Radi se o novoj publikaciji koja, po
stranicama posledyih brojeva ;asopisa La Tajgeovom mi[qeyu @ispoqava tendenciju da
révolution surréaliste tako i u almanahu, nije se pretvori u kyigu sa slikama, u album,# jer
neo;ekivana dvojezi;nost u yegovom nazivu – moderna [tampa @ra]a nov oblik kyige koji
Nemogu'e–Læimpossible.5 Na prikupqayu materi- spaja u jednu celinu sliku i tekst, od [tampane
jala, yegovom organizovayu i kona;nom kyige nastaje – tipofoto.#6 Almanah
objavqivayu intenzivno se radilo od sredine Nemogu'e–Læimpossible sasvim bi odgovarao ba[
1929, kada je na inicijativu }or]a Jovanovi'a, toj vrsti publikacije – to je album, ili
Oskara Davi;a i }or]a Kosti'a, mladih ured- @pesni;ka kyiga sa slikama# kako su je sami
nika lista Tragovi (1928), okupqena ve'a grupa nadrealisti nazivali da bi izbegli cenzuru u
beogradskih nadrealista me]u kojima Du[an vreme diktature kraqa Aleksandra
Mati', Marko Risti', Aleksandar Vu;o i Kara]or]evi'a 1929. godine.7 Sa druge strane,
Mladen Dimitrijevi', da bi se postepeno yi- opet, posmatran u celini, almanah predstavqa
hov broj uve'avao u toku samog rada na projektu jedinstven projekat kolektivnog umetni;kog
Nemogu'e–Læimpossible. U jednom trenutku, ;itav delovaya trinaestorice beogradskih nadreal-
poduhvat je mogao zadobiti izgled samo jo[ ista i yihovih istomi[qenika iz Pariza.
jedne kyi/evne tribine, koje su dvadesetih god- Na yegovim stranicama je posebno zna;ajna
ina XX veka bile omiqene u Beogradu, ali to je i upadqiva pojava fotografije, fotograma,
sre'no izbegnuto. Odrednica @Nadrealisti;ka fotokola/a, kakva do tada nije bila
izdaya#, na koricama almanaha, jasno je zabele/ena ni u jednoj doma'oj publikaciji. Ta
ozna;avala yegovu idejnu pripadnost. Korice izuzetna osobenost nadrealisti;kog almanaha u
i naslovna strana, i bez ove napomene, vizuelno odnosu na glasila drugih avangardnih grupa
su se upadqivo razlikovale od tada[yih mo/e se tuma;iti najmaye na tri na;ina. S
kyi/evnih, umetni;kih i drugih ;asopisa. jedne strane, bilo je sasvim u skladu s odabran-
Nadrealisti biraju grafi;ki dizajn u kome je im konceptom moderne tipografije i

142
opti;kom kompozicijom preloma stranice da cuskih ;asopisa, gde je ovaj uticaj bio kombi-
ba[ fotografija dobije prednost, u odnosu na novan sa tradicijom plakata. U tom smislu se
tradicionalni crte/ ili reprodukciju slike. La révolution surréaliste, ;asopis koji je izlazio
Sa druge strane, ne sme se nikako gubiti iz vida od 1924. do 1929. godine u Parizu, mo/e izdvo-
namera beogradskih nadrealista da prate model jiti kao neposredan uzor, pa ;ak i model kako u
francuskih nadrealisti;kih ;asopisa i ravni sadr/aja tako i u grafi;ko–tipograf-
kyiga, pre svega, La révolution surréaliste i skoj koncepciji almanaha. Uostalom, saradya
Bretonovu Na]u, u kojima je fotografija dobi- izme]u dve grupe nadrealista je bila dvosmer-
la sasvim novo i do tada neuobi;ajeno zna;ajno na, odnosno, nisu samo beogradski nadrealisti
mesto. I, na kraju, ali ne i na posledyem mestu, kao Moni de Buli, Marko Risti', Du[an Mati'
svakako treba misliti o uticaju filma u anal- i drugi, u;estvovali u anketama i eksperimen-
izama avangardnih revija, naro;ito onih sa tima pariske grupe, nego je to bilo i reci-
dadaisti;kom i nadrealisti;kom orijentaci- pro;no. Breton je, na primer, u almanahu
jom. @Trening modernog vida bio je, uostalom, u Nemogu'e–Læimpossible prvi put objavio svoje
velikoj meri i film, a svojstva dobre kine- stihove u prozi @Poèmes#, jer je yegov li;ni
matografije – tempo, zgu[yavaye, izra/aj- kontakt sa Risti'em uspostavqen jo[ 1926.
nost, iznena]uju'a monta/a, sa/etost, skra- godine.11 Od posebnog zna;aja bila je saradya
'enice i naznake, pored krajye podrobnosti Pola Elijara, a naro;ito Andre Tiriona, koji
(detaq – krupni plan), direktna forma – tre- je zajedno sa Markom Risti'em i drugim @mla-
balo bi da budu i svojstva moderne kyige, uzor ]im# ;lanovima grupe, neposredno u;estvovao
kyi/evnosti i [tampayu kyiga,# prepo- i u grafi;kom oblikovayu almanaha u vreme
ru;ivao je tridesetih godina XX veka Karel svog kratkotrajnog boravka u Beogradu 1929.
Tajge.8 godine.12
Izrazitu voqu da u]e u eksperiment pokazao Almanah Nemogu'e–Læimpossible predstavqa,
je Risti' prilikom dizajniraya almanaha, kao dakle, prvu zajedni;ku publikaciju tri-
[to su, uostalom, to u;inili i yegovi sarad- naestorice beogradskih nadrealista, ali i
nici. Neke stranice, kao @Misterija qudske svedo;anstvo yihove bliske li;ne i idejne
glave# i @Quskari na prsima#, bile su kom- prisnosti sa pariskom centralom. Me]utim,
ponovane na na;in nemog filma, pa je vizuelna on je ostao usamqen eksperiment u krilu srpske
naracija prekidana blokovima teksta. @Qus- avangarde, jer koncepcija multijezi;kog i mul-
kari na prsima# predstavqaju, u stvari, sce- timedijalnog kolektivnog rada nije nastavqe-
nario za istoimeni film Aleksandra Vu;a, ali na kasnije, ;ak ni u okvirima nadrealizma.
i neku vrstu kyige snimaya koju oblikuju Almanah je obele/io nove granice i postavio
kola/i Marka Risti'a. :asopis La révolution okvir za druge zajedni;ke nastupe nadrealista,
surréaliste iz 1929. godine koji je objavio sce- kakav je, pre svega, bio ;asopis Nadrealizam
nario Salvadora Dalija i Luisa Buyuela za danas i ovde, koji je izlazio tokom 1931. i 1932.
film @Andaluzijski pas,# mogao je biti i godine. Ako se mimo sadr/aja, koji je bez sumye
neposredan uzor za objavqivaye @Quskara na pomerio konvencionalne okvire lepe kyi/ev-
prsima# u almanahu Nemogu'e, jer se o tome gov- nosti i lepe umetnosti, almanah posmatra kao
orilo me]u beogradskim nadrealistima.9 autonomno umetni;ko delo, onda treba zakqu-
Uostalom, poznato je da je u krugu beogradskih ;iti da Nemogu'e–Læimpossible donosi i jedan
kao i francuskih nadrealista film bio poseb- nov tipografski model kyige u slikama.
no vrednovan kao nova umetnost, izme]u osta- Struktura almanaha, s obzirom na format,
log mo/da i zato [to se, prema re;ima Marka prelom i grafi;ko oblikovaye ritmi;nog
Risti'a, yihovo detiystvo uglavnom prekla- smeyivaya teksta i slike, oslaya se na glasi-
palo sa detiystvom filma.10 lo francuskih nadrealista La révolution surréal-
Ako u idejnom smislu srpski nadrealizam iste. Ali za razliku od francuskih nadreal-
ne duguje ni[ta dadaizmu, to isto va/i i za isti;kih ;asopisa, almanah Nemogu'e
grafi;ki dizajn yegovih izdaya. I tu su –Læimpossible nije imao konvencionalan ras-
yihovi uzori bili donekle razli;iti, ali je i pored rubrika, a stroga tradicionalna hijer-
za jedne i za druge od presudnog zna;aja bilo arhija se nije po[tovala ni u redosledu
iskustvo ruske konstruktivisti;ke tipografi- objavqenih tekstualnih i vizuelnih priloga.
je. Dok je dadaizam neposredno preuzimao kon- Almanah, osim toga, predstavqa ideolo[ki
struktivisti;ka re[eya, nadrealizam se na najozbiqniji oblik kolektivne akcije grupe
yih indirektno ugledao kroz formu fran- beogradskih nadrealista, koja se daqe mo/e

143
pratiti u ravni individualnih teorijsko izgubqeni neki od tu objavqenih radova –
–filozofskih tekstova objavqenih u kyigama crte/i, cadavre exquis, slike, kola/i,
Marka Risti'a i Ko;e Popovi'a, Nacrt za fotografije i fotogrami – mo/e se re'i,
jednu fenomenologiju iracionalnog (1931) ili otuda, da se gotovo sve informacije o multi-
Risti'evoj i Borovoj raspravi Anti–zid medijalnim istra/ivayima beogradske grupe
(1932). Ipak, yega treba ponajvi[e ceniti kao nadrealista nalaze u Nemogu'em.
riznicu vizuelne umetnosti srpskog nadreal-
Milanka Todi'
izma, utoliko pre, [to su u me]uvremenu

Napomene
1 @Po[to su konstatovali da me]u svima yima u na;elu 28. jula 1930. godine. Nova koncepcija almanaha nije
postoji, mimo svih individualnih razlika, izvesna bila ba[ razumqiva ni beogradskoj kulturnoj javnosti,
duhovna saglasnost, i da ih jedna stalna izdvojenost jer se Nemogu'e-Læimpossible @slabo prodavalo# i na
deli od svega [to se oko yih name'e kao duhovni izlo/bi nadrealisti;kih izdaya odr/anoj u
/ivot, potpisani su smatrali da su im nametnuti, u Umetni;kom paviqonu Cvijeta Zuzori' u Beogradu
datim okolnostima, jedno preciznije isticaye onoga 1932, pismo Aleksandra Vu;a upu'eno Marku Risti'u,
[to im je zajedni;ko i jedan disciplinovaniji kolek- 31. januar 1932, Zaostav[tina Marka Risti'a, Arhiv
tivni aktivitet, radi koga svaki od yih pristaje da SANU, Beograd, inv. br. 14882, k. II.
/rtvuje psiholo[ku stranu svoga æjaæ. Oni su re[eni da, 8 K. Tajge, Konstruktivisti;ka tipografija na putu ka novoj
i u nepredvidqivim dijalekti;kim momentima ovog formi knjige, 174.
aktiviteta, u;ine i odr/e konstantnim i
9 Za vreme boravka u Parizu, novembra 1929, Milan
nesvodqivim, kretaye svog neprestanog ideolo[kog i
moralnog definisaya. Ova prva zajedni;ka publikaci- Dedinac je bio u prilici da se upozna sa Dalijem, kao i
ja predstavqa samo jedan vidqiv momenat u da prisustvuje @petqancijama# oko objavqivaya tog
obele/avayu tog neophodnog definisaya,# a iza ovog ;uvenog scenarija u La révolution surréaliste, no. 12, Pariz
manifesta bili su slede'i potpisnici> Aleksandar 1929, 34-37. Dedinac je tada u Parizu radio sa Elijarom
Vu;o, Oskar Davi;o, Milan Dedinac, Mladen na francuskom prevodu svoje poeme Javna ptica, v.
Dimitrijevi', Vane ?ivadinovi'-Bor, ?ivanovi'- pismo Milana Dedinca Du[anu Mati'u, 17. novembar
Noe, }or]e Jovanovi', }or]e Kosti', Du[an Mati', 1929, Zaostav[tina Marka Risti'a, Arhiv SANU,
Branko Milovanovi', Ko;a Popovi', Petar Popovi', Beograd, inv. br. 14882, k. II.
Marko Risti', Nemogu'e-Læimpossible, Beograd 1930, s.p. 10 M. Risti', Od istog pisca, 242. @Film sadr/i vi[e
Manifest beogradske grupe nadrealista prvo je
lirskih mogu'nosti no ma koja druga umetnost.
objavqen u listu Politika, Beograd 14. april 1930, a
Metafizi;ka ideja slobode, po[to se u filmu rukuje
povodom predstavqaya srpskog nadrealisti;kog
poglavito slikama (dakle iskqu;ivo konkretnim ele-
almanaha Nemogu'e-Læimpossible preveden je i pre[tam-
mentom), gledaocu se ta ideja mo/e neposredno sugeri-
pan u novoosnovanom francuskom glasilu nadrealizma,
rati, rekao bih ;ak i dokazati. Slu;aj, slu;ajnost,
La Surréalisme au service de la révolution, no. 1, Pariz 1930,
izvitoperavaye psihologije, sve [to je mra;no,
11-12.
tajanstveno, podmuklo i alogi;no, sve [to nas vi[e i
2 K. Tajge, Konstruktivisti;ka tipografija na putu ka novoj ne mori u snovima, sva ona duboka, bezdana strana
formi knjige, Va[ar umetnosti, Beograd 1977, 183. stvarnosti na dana[yem prvoklasnom filmu i ne
dolazi do izra/aja. Naprotiv, naj;uveniji re/iseri se
3 M. Risti', Od istog pisca, Novi Sad 1957, 113-114.
trude da fabula bude [to svakodnevnija... Izuzev René
4 Tira/ je pripadao Francusko-srpskoj kyi/ari A. M. Clair, Man Ray, Francis Picabia, Marcel Duchamp, Jean
Popovi'a u Beogradu i Librairie José Corti u Parizu, Borlin koji u svom ;istom filmu, ENTRæACTE posti-
Nemogu'e-Læimpossible, Beograd 1930, s.p. zavaju vrhunac uzbudqivosti koriste'i se do kraja
transcendentnom iracionalno['u kinematografskog
5 Branko Aleksi' smatra da su Bretonovi pogledi na zbivaya – razvoj ove umetnosti kre'e se u pravcu
svet, duboko pro/eti Heraklitovim u;eyem, uticali pozori[ne rekonstrukcije i vi[e maye uspelom pri-
na izbor naslova za almanah> @Ako se ne nada[, ne'e[ lago]avayu /ivotnom dinamizmu#, pisao je pronicqi-
se nikada sresti sa neo;ekivanim, koje je neispitano i vo i obave[teno Moni de Buli, O ;istom filmu,
(koje je) u nemogu'em (dans læimpossible). A Bretonova Ve;nost, 1926, s.p. Istog filma, za koji su Kler i
ambicija je bila da se æstrasno trudiÆ da to ænemogu'eÆ Pikabija napisali scenario, se'ao se i Marko Risti'
pretvori u æmogu'eÆ - [to upu'uje neposredno na naslov povodom izlo/be francuske kinoteke u Beogradu 1954.
almanaha nadrealizma, objavqenog u Beogradu maja 1930> godine, M. Risti', Od istog pisca, 245.
Nemogu'e\Læimpossible,# B. Aleksi', Breton i Risti' u 11 A. Breton, Poèmes, Nemogu'e-Læimpossible, Beograd 1930,
pe'ini vila, Otkriveye u nadrealizmu, Beograd 1983,
203. 106-109. Ta pesma je kasnije objavqena u Bretonovoj
zbirci Le Revolver à cheveux blancs (1932), M. Risti', Posle
6 K. Tajge, nav. delo, 188. smrti Milana Dedinca i Andre Bretona, Svedok ili
7 Kyi/ar Obradovi' je bio pozvan u upravu grada gde su sau;esnik, Beograd 1979, 263< M. Risti', La nuit du tour-
nesol, André Breton 1896-1966 et le mouvement surréaliste,
ga pitali> @Kako ste smeli da pustite æNamogu'eæ, taj La nouvelle Revue Française, no. 172, Pariz 1967, 699-706.
organ nadrealisti;ke partije, a da prethodno ne
po[aqete jedan primerak na cenzuru|#, na [ta je on 12 A. Thirion, Note sur læargent, La révolution surréaliste, no.
@dobro odgovorio> @To nije nikakav organ, ve' kyiga 12, Pariz 1929, 24-28< A. Thirion, Révolutionnaires sans révo-
pesni;ka sa slikama, bez urednika, tako da po zakonu o lution, Paris 1972, 267< M. Risti', Posle smrti Milana
[tampi nisam bio ni prinu]en da je podnosim cen- Dedinca i Andre Bretona, Svedok ili sau;esnik, 262.
zuri,# pismo Aleksandra Vu;a upu'eno Marku Risti'u,

144
The Almanac Nemogu'e-Læimpossible
A 1930 Multimedia Work of Art by the Serbian Surrealist Group

The advent of the avant–garde in the first for modernist literary reviews at the time. Namely,
decades of the 20th century brought back the almost its page size is format A–4, which was the most suit-
forgotten printed almanacs. Once they had been able and standard format for filing and keeping, as
similar to calendars or yearbooks and carried con- Karel Teige says. It is, namely Teigeæs opinion that
tributions of different genres, while now different not only scientific abut also avant–garde art publi-
groups of avant–garde artists breathed new life into cations have to observe such format standardiza-
them, that of a manifesto. In addition to numerous tion.2 By its size, its simple paper binding, but also
avant–garde reviews, a series of almanacs was also its unconventional graphic and typographic quali-
published in Belgrade in the 1920æs, of which Crno ties, and its multimedia content, Nemogu'e-
na belo (In Black and White) (1923), Almanah –Læimpossible, meets, thus, the basic requirement of
Branka Radi;evi'a\The Almanac of Branko Radi- modern press which, in Teigeæs view, with the
;evi') (1924), :a[a vode (A Glass of Water) (1925) Russian revolution, opened up a wholly new chap-
and Novi istok (The New East) (1927) were of par- ter in the long history of printing.
ticular importance, because some of the artists who The almanac was not stiff–bound and adorned
would only a few years later espouse the ideology of with elaborate color illustrations on expensive
Surrealism also featured in them for the first time. paper, as its prototype from the history of printing,
The almanac Nemogu'e–Læimpossible was pub- because it was in fact not meant for bibliophiles
lished by a newly set up group in Belgrade in 1930, and rich readers, but for an artistic and alternative
which is why its manifesto features at the very be- audience which it yet had to win over, i.e., the kind
ginning, signed by the thirteen spearheads of the of public which required some æcanvassingæ as Teige
Surrealist revolution1. Then followed the survey The would say, for the promotion of Surrealist ideas. It
Jaws of Dialectics, verse and prose texts, program- was not enough only to collect contributions,
matic and critical pamphlets, statements of artists, establish an order and a hierarchy of values among
film scripts, and a lot of other material. Textual them, and then publish them, as was usual in the
contributions, only briefly listed here, are copious- practice of, primarily, literary and art reviews. The
ly complemented by visual matter (photographs, editor, Marko Risti', had to be versed in typogra-
collages, photograms, drawings, etc.), making the phy and printing in order to mold the heteroge-
almanac a heterogeneous, multimedia art form. At neous features to fit into the unconventional struc-
first glance, the impression is gained that the ture of the almanac, for everything to be in the
almanac is structurally disarrayed when compared service of the Surrealist revolution. The fact that he
to the established order reigning between the vari- had grasped the essence of the new approach to
ous sections of daily or periodical mass publica- creating an avant–garde work is demonstrated
tions. The almanac Nemogu'e–Læimpossible does already by his anti–novel Bez mere (Without
not recognize their conventional rigid structure of Measure), published several years earlier, in 1928,
sections classified according to importance, which also departs from the format and make–up
because, being a collective avant–garde product, its typical of classical literature. However, it is particu-
makes no distinction between nor evaluates on a larly important to point out here Risti'æs observa-
hierarchical scale the values or importance of the tion about another Surrealist almanac – 50 u Evropi
published contributions. Thus, like in a light prism, (50 in Europe), from 1929. ÆI have nothing against
it refracts on an equal footing works by Serbian and that magazine publishing reproductions of paint-
French Surrealists> Dedinac, Aragon, Vane Bor, ings which may be sensitive and ægoodæ, which I
Risti', Eluard, Kosti', Aleksandar and Nikola Vu;o, may or may not ælikeæ, but which are confined to the
Péret, Ko;a and Petar Popovi', Thirion, Mati' and boundaries of artistic intentions ... The publication
many others. of the mentioned contributions (we are not talking
The almanac being neither a classical book nor about their value, but about their direction) shows
a paper, it was possible for its size to range any- adaptation ... the acquiescence of these lads with a
where between these two stereotype forms. Its com- conventional literary and artistic standpoint,Æ
pilers, the Belgrade group of Surrealists, chose a Marko Risti', the leader of the Surrealist group ral-
format considerably larger than the one employed lied around the almanac Nemogu'e–Læimpossible as

145
their joint, not only artistic, but life project, wrote cast model of printed books and magazines. The
at the time.3 almanac was, thus, an example of a multimedia
As avant–garde publications primarily target a structure in which picture and text operated in a
readership from a substantially different, lower new key blending into a visual composite of an
rung of the social ladder, relative to the traditional avant–garde work of art.
subscribers to anthologies, yearbooks and other All of the visual material featuring in the 1930
academic publications, the standard size, the inex- almanac Nemogu'e–Læimpossible, reflects the pro-
pensive paper and the soft, paper binding of the gram planks of the Surrealists, primarily those on
almanac were just right for that audience. But, on the automatism of thought and the inexhaustible
the other hand, some avant–garde heralds were at fount of the subconscious, but also their enthusias-
the same time published in luxurious editions, tic experimentation in the visual arts sphere. Just
because their contributors and editors did not want leafing through the almanac, even the present–day
to leave out representatives of the bourgeois elite viewer, accustomed to richly illustrated reviews and
either, because many of them, as was also the case books, cannot but notice its lavish visual luxury.
with the Serbian Surrealists, had been born into it. Starting with Nikola Vu;oæs photograph The
Thus the almanac Nemogu'e–Læimpossible was Arrested Flight of Surreality on the cover page, there
printed, as stated in its imprint, on Æ31 May 1930 in follow Vane Boræs photograms, collective drawings
the Planeta Printing Art Studio in Belgrade, and, in (le cadavre exquis), pictures, collages, photocollages
addition to the standard edition, 160 copies on and vignettes, making up a total of 59 ÆillustrationsÆ
glossy art paper have also been also printed, 25 of on the almanacæs 136 pages. Thus, an entirely new
which, numbered and signed, contain an original ratio between text and picture was established. It
contribution each.Æ4 was a new publication that, in Teigeæs opinion,
In view of the lively activities of both French Ætends to become a picture book, an albumÆ, for,
and Belgrade Surrealists in the late 1920æs, as well as modern press Æbreeds a new form of book which
their close cooperation recorded on the pages of fuses picture and text into a single whole, from
either the last issues of the magazine La révolution printing the book becomes – a typophotoÆ6. The
surréaliste or the almanac, its bilingual title – almanac Nemogu'e–Læimpossible is perfectly suited
Nemogu'e–Læimpossible5 is not at all unexpected. to just such a type of publication – it is an album,
Intensive work on collecting, organizing and ulti- or a Æpoetry picture bookÆ, as the Surrealists them-
mately publishing the material, was undertaken selves called it in order to avoid censorship at the
from mid–1929, when, at the initiative of Djordje time of King Aleksandar Karadjordjevi'æs dictator-
Jovanovi', Oskar Davi;o and Djordje Kosti', the ship in 1929.7
young editors of the paper Tragovi (Trails), a large The photographs, photograms and photocol-
group of Belgrade Surrealists assembled, among lages splashed over its pages in a way never before
whom were Du[an Mati', Marko Risti', Aleksandar seen in any domestic publication gave it a distinct
Vu;o and Mladen Dimitrijevi', with their number character. This exceptional feature of the Surrealist
gradually expanding as work on the Nemogu'e- almanac, as compared to the heralds of other
–Læimpossible project progressed. At a certain point, avant–garde groups, can be interpreted in at least
the entire undertaking could have looked like just three ways. On the one hand, given the modern
another literary get–together, of the kind popular typography concept and optical make–up compo-
in Belgrade in the 1920æs, but luckily, this was not sition chosen, it was only natural for photography
the case. The designation Surrealist Editions on the to be preferred to the traditional drawing or picture
almanacæs covers, clearly indicated where it reproduction. On the other hand, sight must never
belonged in terms of concept. Even without this be lost of the intention of the Belgrade Surrealists to
indication, the covers and the front page strikingly emulate the model of French Surrealist magazines
differed visually from the literary, art and other and books, primarily La révolution surréaliste or
magazines of the time. The layout the Surrealists Bretonæs Nadja, which gave photography a quite
chose featured a dramatic pink and black contrast, new and up to then uncommonly important place.
garnished with different letter fonts, to make it all And last, but not least, was also the influence of
function not only as the cover of the almanac but film, which should be seriously taken into consid-
also as a poster with a message that readily comes eration when analyzing avant–garde reviews, espe-
across. The elaborate typography on the covers, the cially those of a Dada or Surrealist orientation.
varied and asymmetrical make–up, the unexpected ÆFilm also largely provided training for the modern
appearance of large and small drawings, photo- vision, as it were, and the properties of good cine-
graphs, collages, all these visibly disrupted the type- matography – tempo, condensation, expressivity,

146
crosscuts, terseness, shortcuts and hints, in addi- André Thirion, who, together with Marko Risti'
tion to maximum attention to detail – close–ups, and other ÆjuniorÆ members of the group, partici-
direct form – should also be the properties of the pated in designing the graphic layout of the
modern book, a model for literature and book almanac during his brief stay in Belgrade in 1929.12
printing,Æ – Karel Teige recommended in the The almanac Nemogu'e–Læimpossible, was, thus,
1930æs.6 the first joint publication of the thirteen Belgrade
Risti' exhibited a particular proclivity for Surrealists, but also testimony to their personal and
experimentation when designing the almanac, as, ideatic closeness to the Paris headquarters. It, how-
in fact, did his collaborators. Some of the pages, like ever, remained an isolated experiment in Serbian
The Mystery of the Human Head and the avant–garde echelons, because the concept of mul-
Crustaceans on the Chest were composed after the tilingual and multimedia collective work was not
fashion of silent movies, with the visual narration sustained later, not even within the Surrealist fold.
interrupted with blocks of text. Crustaceans on the The almanac set new frontiers and the framework
Chest, was in fact, the script for Aleksandar Vu;oæs for other joint Surrealist projects, such as, notably,
film by the same name, but also some sort of a the magazine Surrealism Here and Now, which was
shooting script patterned by Marko Risti'æs col- published in 1931 and 1932. If, apart from its con-
lages. The 1929 magazine La révolution surréaliste, tent, which doubtlessly shifted the conventional
which published Salvador Daliæs and Louis Buñuelæs boundaries of belles–lettres and the fine arts, the
scenario for the film An Andalusian Dog, could almanac Nemogu'e–Læimpossible is viewed as a work
have directly inspired the publishing of the of art in its own right, it evidently introduces a new
Crustaceans on the Chest in the almanac The typographical picture book model. The structure of
Impossible, for it was a conversation topic among the almanac, namely its format, make–up and lay-
the Belgrade Surrealists.9 It is well–known, after all, out, the rhythmically alternating verbal and visual,
that the Belgrade Surrealists, like the French ones, partly draws on the herald of the French Surrealists,
particularly valued film as a new art, inter alia, per- La révolution surréaliste. However, La révolution
haps because, as Marko Risti' remarked, their surréaliste also sought to look like a science journal,
infancy mainly coincided with the infancy of film.10 for instance La Nature. Unlike these French
If Serbian Surrealism owes nothing to Dada in Surrealist and science magazines, the almanac
the conceptual sense, the same goes for the layout Nemogu'e–Læimpossible did not have a convention-
of its publications. Their models in that respect al arrangement of sections, and a strict traditional
were also somewhat different, with, however, the hierarchy was not observed in publishing the textu-
experience of Russian constructivist typography al and visual contributions.
decisive for both. While Dadaism directly took over Apart from that, the almanac also constitutes
constructivist solutions, Surrealism emulated them the beginning and ideologically the most valuable
indirectly via the form of French magazines, where form of collective action by the Belgrade Surrealist
this influence combined with the tradition of group, which can, later, be followed also at the level
posters. In that sense the almanacæs content and of individual theoretical–philosophical texts pub-
graphic and typographic layout concept can be said lished in the books of Marko Risti' and Ko;a
to have been fashioned after, in fact directly mod- Popovi', Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog
eled on, La révolution surréaliste, published from (Outline for a Phenomenology of the Irrational)
1924 to 1929 in Paris. Indeed, cooperation between (1931) or Risti'æs and Boræs treatise Anti–zid
the two groups of Surrealists was a two–way street, (Anti–wall) (1932). Still, it is to be valued first and
with not only Belgradeæs Surrealists like Monny de foremost as a treasure trove of Serbian Surrealist
Boully, Marko Risti', Du[an Mati' and others par- visual art, the more so as some of the works pub-
ticipating in the surveys and experiments of the lished in it – drawings, le cadavre exquis, pictures,
Paris group, but also vice–versa. Breton, for exam- collages, photographs and photograms – have since
ple, first published his prose verse Poèmes in the been lost, so that The Impossible can provide com-
almanac Nemogu'e–Læimpossible, for he had estab- prehensive information about the multimedia
lished personal contacts with Risti' already in explorations of the Belgrade group of Surrealists.
1926.11 Of exceptional importance was also the
cooperation of Paul Eluard, and, in particular, Milanka Todi'

147
Notes
1 ÆAs they noted that in principle, despite all individ- The new concept of the almanac was not exactly
ual differences, there existed between them a given clear to the Belgrade cultural public either, because
spiritual kinship, and that a certain abiding detach- The Nemogu'e–Læimpossible Æsold poorlyÆ even at the
ment distinguished them from everything around exhibition of Surrealist publications staged in 1932 at
them imposed as spiritual life, the signatories felt the Cvijeta Zuzori' Art Pavilion in Belgrade, letter of
that a more precise emphasis on what they had in Aleksandar Vu;o sent to Marko Risti', 31 January
common and a more disciplined collective activity 1932, Marko Risti'æs Legacy, the SANU Archives,
were called for under the given circumstances, for Belgrade, reg. no.14882, box II.
the sake of which each one of them accepted to sacri- 8 K.Teige, Constructivist Typography on the Road to A
fice the psychological aspect of their respective New Book Form, 174.
ÆEgosÆ. Even in the unpredictable dialectical
moments of this activity, they are resolved to main- 9 During his stay in Paris, in November 1929, Milan
tain and keep constant and irreducible the evolution Dedinac had occasion to meet Dali, as well as to wit-
of their incessant ideological and moral definition. ness the ÆfussÆ surrounding the publication of this
This first joint publication represents only one visible famous script in the La révolution surréaliste, No. 12,
moment in designating this necessary definitionÆ, Paris, 1929, 34–37. At that time Dedinac was work-
and behind this manifesto were> Aleksandar Vu;o, ing with Eluard in Paris on the French translation of
Oskar Davi;o, Milan Dedinac, Mladen Dimitrijevi', his long poem Javna ptica (The Public Bird), see let-
Vane ?ivadinovi'–Bor, ?ivanovi'–Noe, Djordje ter of Milan Dedinac to Du[an Mati', 17 November,
Jovanovi', Djordje Kosti', Du[an Mati', Branko 1929, Marko Risti'æs Legacy, the SANU Archives,
Milovanovi', Ko;a Popovi', Petar Popovi', Marko Belgrade, reg. no. 14882, box II.
Risti', Nemogu'e–Læimpossible, Belgrade 1930, s.p.< 10 M. Risti', By the Same Author, 242. ÆFilm offers more
the Manifesto of the Belgrade Surrealist group was
first published in the daily Politika, Belgrade 14 April lyrical possibilities than any other art. Dealing main-
1930, and, on the occasion of the presentation of the ly with pictures (namely, exclusively concrete ele-
Serbian Surrealist almanac Nemogu'e–Læimpossible, ments) film can directly suggest, indeed prove, the
was translated and reproduced in the just started metaphysical idea of freedom to the viewer. Chance,
French Surrealist herald, Le Surréalisme au service de happenstance, distortion of psychology, all which is
la révolution, No. 1, Paris 1930, 11–12. obscure, arcane, insidious and alogical, all which
does not torment us in dreams anymore, all the
2 K. Teige, Constructivist Typography on the Road to A deep, abysmal side of reality in fact does not come to
New Book Form, Va[ar umetnosti (Art Fair), Belgrade expression in todayæs first–rate movies. On the con-
1977, 183. trary, the most famous directors take pains to make
3 M. Risti', By the Same Author, Novi Sad 1957, their plots as ordinary as possible... Except for René
Clair, Man Ray, Francis Picabia, Marcel Duchamp,
113–114. Jean Borlin, who in their pure film ENTRæACTE,
4 The circulation belonged to the French–Serbian achieve the height of excitement employing to the
Bookstore of A. M. Popovi' in Belgrade and the full the transcendental irrationality of cinemato-
Librarie José Corti in Paris. Nemogu'e – Læimpossible, graphic happening, – the development of this art
Belgrade, 1930, s.p. evolves in the direction of theatrical reconstruction
and a more or less successful adaptation to life
5 In the view of Branko Aleksi', Bretonæs world out- dynamismÆ, Monny de Boully wrote perspicaciously
look, deeply imbued with the teaching of Heraclitus, and insightfully, On Pure Film, Eternity, 1926, s.p.
influenced the selection of the almanacæs name> ÆIf Marko Risti' recalled the same film for which Clair
you have no hope, you will never meet with the and Picabia wrote the script, on the occasion of the
unexpected, which is unexplored and (which is) in French Film Library exhibition in Belgrade in 1954,
the impossible (dans læimpossible). And Bretonæs M. Risti', By the Same Author, 245.
ambition was to æpassionately striveæ to turn that æim- 11 A. Breton, Poèmes, Nemogu'e–Læimpossible, Belgrade
possibleæ into the æpossibleæ – which directly points to
the title of the Surrealist almanac published in 1930, 106–109. That poem was later published in
Belgrade in May 1930> Nemogu'e–Læimpossible,Æ B. Bretonæs collection Le revolver a cheveux blanc (1932),
Aleksi', Breton i Risti' u pe'ini vila \Breton and M. Risti', Posle smrti Milana Dedinca i Andre
Risti' in the Cave of the Fairies\, Otkrivenje u Bretona, Svedok ili sau;esnik (After the Death of
nadrealizmu, Beograd 1983, 203. Milan Dedinac and André Breton), Witness or
Accomplice, Belgrade 1979, 263< M. Risti', La nuit de
6 K.Teige, op. cit., 188. tournesol, André Breton 1896–1966 et le mouvement
surréaliste, La nouvelle Revue Française, No. 172, Paris
7 The bookseller Obradovi' was summoned to the 1967, 699–706.
Town Hall and asked< ÆHow dare you release The
Impossible, that Surrealist party organ, without hav- 12 A. Thirion, Note sur læargent, La révolution surréaliste,
ing sent a copy for censorship|Æ, to which he Æaptly No. 12, Paris, 1929, 24–28< A. Thirion,
replied> That is no organ, but a poetry picture book, Révolutionnaires sans révolution, Paris, 1972, 267< M.
without an editor, so that under the press law I was Risti', After the Death of Milan Dedinac and André
not required to submit it for censorship,Æ letter of Breton, Witness or Accomplice, 262.
Aleksandar Vu;o sent to Marko Risti' on 28 July 1930.

148
INDEKS
Nemogu'e -Læimpossible

A Gogolj Nikolaj Vasiljevi;, 138


Ajn[tajn Albert (Einstein Albert), 13 Gorki Maksim, 138
Aleksi' Dragan, 120 Grol Milan, 137
Andri' Ivo, 138 Geren Moris de (Guérin Maurice de), 85, 86
Aragon Luj (Aragon Louis), 7, 18, 26, 29, 31, 36, 45, 88, 137, 138
H
B Habunek Vlatko, 90, 99
Banvil Teodor de (Banville Théodore de), 84 Hajgens Kristijan (Huygens Christian), 2
Beme Jakob (Boehme Jacob), 21, 32, 41 Hegel Georg Vilhelm Fridrih (Hegel Georg Wilhelm Friedrich), 3,
Bifon ?or/ Luj Leklerk (Buffon George Louis Leclerc de), 9 5, 51, 126, 137
Bijeli' Jovan, 138 Heraklit, 5, 41
Blejk Vilijam (Blake William), 138 Hjum Dejvid (Hume David), 126
Bodler {arl (Baudelaire Charles), 6, 109 Huten Ulrih fon (Hutten Ulrich von), 20
Borel Petrus (Borel Petrus), 9
Breton Andre (Breton André), 7, 8, 13, 19, 36, 44, 45, 108, 112, I
121, 138 Isus Hrist, 20, 85, 86

C J
Cara Tristan (Tzara Tristan), 33 Job Ignjat, 50
Crnjanski Milo[, 138 Joci' Ljubivoje, 122, 123
Cvijanovi' S. B., 139 Jovanka Orleanka (Jeanne dæArc), 86
Jovanovi' Dragoljub, 22
: Jovanovi' }or]e, 1, 2, 5, 6, 7, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 16, 18, 20, 21,
:aplin :arli (Chaplin Charley), 92 23, 26, 28, 31, 32, 34, 35, 36, 39, 44, 62, 72, 121, 122, 127, 129,
:ipli' Miloje, 122, 123 130, 131, 137, 139, 140

K
D Kant Imanuel (Kant Immanuel), 25, 126, 135
Darvin :arls Robert (Darwin Charles Robert), 51, 54 Karad/i' Vuk Stefanovi', 8
Davi;o Oskar, 1, 2, 5, 6, 8, 9, 10, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 20, 21, 23, Kardano }erolamo (Cardano Gerolamo), 14
25, 26, 28, 31, 32, 34, 36, 39, 44, 78, 105, 121, 122, 131, 137, 139 Ka[anin Milan, 124
De Kvinsi Tomas (De Quincey Thomas), 99 Kle Pol (Klee Paul), 23
Dedinac Milan, 1, 31, 50, 119, 120, 122, 131, 137, 138, 139 Klodel Pol (Claudel Paul), 84, 85, 86
Dekart Rene (Descartes René), 5, 126 Kont Ogist (Comte Auguste), 126
Deroko Aleksandar, 138 Kornelius Agripa, 41
Dimitrijevi' Mladen, 1, 59, 120, 122, 131, 138 Korti Hoze (Corti José), 140
Dobrovi' Petar, 138 Kosti' }or]e, 1, 2, 5, 6, 7, 9, 10, 12, 13, 14, 16, 18, 20, 22, 23, 25,
Drenovska Katia, 113 26, 28, 29, 31, 32, 34, 35, 36, 39, 44, 57, 67, 89, 104, 121, 122,
131, 137, 139
D/ Kosti' Milica, 138
D/ejms Vilijam (James William), 54 Krakov Stanislav, 138
Kraven Artur (Cravan Arthur), 13
E Kulund/i' Josip, 138
Edip, 54, 80 Ku[i' Slobodan, 122, 127, 128, 130, 135
Elijar Pol (Eluard Paul), 67 Kuza Nikolas de (Cusa Nicolas de), 25
Engels Fridrih (Engels Friedrich), 3 Kuzanski Nikola, 13
Epiktet, 13
Ernst Maks (Ernst Max), 23 L
Lajbnic Gotfrid Vilhelm (Leibnitz Gottfried Wilhelm), 126
F Lao Ce, 41
Flamel Nikola (Flamel Nikolas), 39, 44 Larus Pjer (Larousse Pierre), 75, 78, 87
Flad Rober (Fludd Robert), 99 Lazarevi' Branko, 138
Flurno Teodor (Flournoy Theodor), 41 Lenjin Vladimir Ilji', 138
Ford Medoks Ford (Ford Medox Ford), 22 Levi-Bril Lisjen (Lévy-Bruhl Lucien), 7
Frojd Sigmund (Freud Sigmund), 20, 25, 51, 53, 54 Livajs Metju Gregori (Lewis Matthew Gregory), 41
Lotreamon Isidor Dikas (Lautréamont Isidore Ducasse), 12, 20,
G 21, 30, 36, 37, 73, 84, 137
Gabler Heda, 19, 20 Luki' Milorad, 122, 123
Gligori' Velibor, 120, 122, 123, 124 Lul Ramon (Lulle Raymond), 41, 44

149
M Sen-?ist Antoan (Saint-Just Antoine), 46
Malarme Stefan (Mallarmé Stéphane), 138 Smit Helen, 41, 43
Manojlovi' Todor, 138 Spenser Herbert (Spencer Herbert), 13
Marija Antoaneta (Marie Antoinette), 10 Spinoza Baruh (Spinoza Baruch de), 45
Mati' Du[an, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 20, 21, Spiridonovi'-Savi' Jela, 137
22, 23, 26, 27, 28, 31, 32, 33, 35, 37, 40, 45, 46, 47, 72, 76, 113, Stankovi' Sini[a, 35
115, 119, 120, 121, 122, 123, 127, 129, 130, 131, 136, 137, 138 Stefanovi' Svetislav, 138
Mejerson Emil (Meyerson Emile), 126 Stojanovi' Rade, 35, 83
Mili'evi' ?ivko, 137 Stojanovi' Sreten, 138
Milovanovi' Branko, 1, 2, 6, 7, 9, 10, 13, 15, 17, 26, 28, 34, 101, Stradivari Antonio (Stradivari Antonio), 86
103, 122, 131 Svift D/onatan (Swift Jonathan), 13
Mladenovi' Ranko, 138
Montenj Mi[el (Montaigne Michel de), 13, 126 {
{ar Rene (Char René), 105, 112
N {atobrijan Fransoa Rene (Chateaubriand François René), 85, 86
Nerval ?erar de (Nerval Gérard de), 15 {eli Persi Bi[ (Shelley Percy Bysshe), 138
Ni;e Fridrih (Nietzsche Friedrich), 126, 135 {openhauer Artur (Schopenhauer Arthur), 126
Novalis, 15 {renk-Nocing (Schrenck-Notzing), 41, 99
{umanovi' Sava, 138
NJ
Njutn Isak (Newton Isaac), 61 T
Tartalja Marino, 139
P Timotijevi' Du[an, 138
Pandurovi' Sima, 27 Tirion Andre (Thirion André), 44, 113, 137
Paskal Blez (Pascal Blaise), 86, 126 Tokin Bo[ko, 138
Pere Ben/amen (Péret Benjamin), 77 Tolstoj Lav Nikolajevi;, 19, 22
Petkovi' Vladimir, 138 Tomi' Zvonko, 138
Petkovi' Vladislav Dis, 14
Petrovi' Rastko, 138 U
Pikaso Pablo (Picasso Pablo), 23, 92, 138 Ujevi' Augustin Tin, 138
Pitagora, 41
Po Edgar Alan (Poe Edgar Allan), 113, 138 V
Popovi' A. M., 137, 140 Vagner Rihard (Wagner Richard), 86, 126
Popovi' Bogdan, 13 Valentin Bazil, 42
Popovi' Ko;a, 1, 10, 13, 23, 36, 65, 91, 92, 98, 122, 131 Vasi' Marko, (Risti' Marko) (Mæ Vraua), 32, 75, 78, 139
Popovi' Petar, 1, 2, 5, 7, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 20, 21, 26, Va[e ?ak (Vaché Jacques), 21, 138
28, 32, 34, 36, 40, 44, 74, 123, 131, 137 Verlen Pol (Verlaine Paul), 84
Vinaver Stanislav, 138
R Vu;o Aleksandar, 1, 2, 5, 6, 8, 9, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 18, 20, 21,
Rab Alfons (Rabbe Alphonse), 18 23, 25, 26, 27, 28, 32, 35, 39, 40, 46, 47, 72, 76, 77, 112, 113,
Ratkovi' Risto, 122, 125 119, 120, 122, 127, 129, 130, 131, 137, 138, 139
Rembo Izabel (Rimbaud Isabelle), 85 Vu;o Lula, 78, 113
Rembo ?an Artur (Rimbaud Jean Arthur), 21, 23, 43, 44, 45, 73, Vu;o Nikola, 97, 111, 122, 132, 135
84, 85, 86, 87, 88, 138 Vujadinovi' Zvezdan, 122
Renan Ernest (Renan Ernest), 41 Vukadinovi' ?ivojin, 138
Rendgen Vilhelm Konrad (Roentgen Wilhelm Konrad), 92
Renevij Rolan de (Renéville Rolland de), 87 ?
Reverdi Pjer (Reverdy Pierre), 138 ?ane Pjer (Janet Pierre), 20
Rigo ?ak (Rigaut Jacques), 33, 34 ?ari Alfred (Jarry Alfred), 11
Risti' Jovan, 124 ?id Andre (Gide André), 13, 138
Risti' Marko, 1, 2, 3, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 13, 14, 15, 16, 18, 20, 21, ?ivadinovi' Bor, Vane (Stevan), 1, 2, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13,
23, 26, 27, 28, 32, 33, 35, 37, 43, 44, 47, 59, 78, 113, 119, 120, 14, 15, 16, 17, 18, 20, 21, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 32, 33, 34, 35,
122, 123, 124, 127, 129, 130, 131, 136, 137, 138, 139 36, 40, 44, 45, 54, 55, 64, 80, 84, 91, 93, 116, 122, 124, 127,
Risti' {eva, 113 129, 131, 137, 139
Ruso ?an-?ak (Rousseau Jean-Jacques), 18 ?ivanovi' Radojica Noe, 1, 2, 5, 6, 8, 9, 10, 13, 15, 33, 40, 65, 66,
67, 80, 87, 88, 100, 101, 102, 110, 122, 131, 137
S
Sad Alfons Fransoa, markiz de (Sade Alphonse Francois, marquis
de), 6, 13
Sekuli' Isidora, 138

150
Nemogu'e – Læimpossible, Beograd 1930.

Reprint izlazi povodom izlo/be @Nemogu'e, umetnost nadrealizma 1926–1936#


prire]ene u Muzeju primeyene umetnosti u Beogradu, novembar 2002 – februar 2003.
© 2002, Muzej primeyene umetnosti, Beograd

Izdava;> Muzej primeyene umetnosti


Vuka Karawi'a 18, Beograd
e–mail> mpu¤yubc.net
Za izdava;a> Ivanka Zori', direktor
Urednik> Dr Milanka Todi'
Prevod> Biqana Vela[evi' i Ksenija Nik;evi'
Indeks> Jelena Pera'
Kompjuterska obrada> Studio B&Z, Beograd
{tampa> Cicero, Beograd

{tampaye ove publikacije pomoglo je Ministarstvo kulture i javnog informisaya Republike Srbije.

Reprint almanaha Nemogu'e–Læimpossible [tampan je u ;etiri stotine devedeset i devet primeraka,


numerisanih od 1 do 499, a posve'en je svim nadrealistima koji su u yemu saradjivali 1930. godine.

Primerak Copy No.

Nemogu'e – Læimpossible, Belgrade 1930

Reprint published to accompany the exhibition The Impossible, 1926 –1936 Surrealist Art
at The Museum of Applied Arts, Belgrade, November 2002 – February 2003
© 2002, The Museum of Applied Arts, Belgrade

Published by> The Museum of Applied Arts


Vuka Karad/i'a 18, Belgrade
e–mail> mpu¤yubc.net
For the publisher> Ivanka Zori', Director
Editor> Milanka Todi', Ph.D.
Translation> Biljana Vela[evi' and Ksenija Nik;evi'
Index> Jelena Pera'
Prepress> Studio B&Z , Belgrade
Printed by> Cicero, Belgrade

The publishing of this almanac was assisted by the Ministry of Culture and Public Information of Republic Serbia.

The almanac Nemogu'e – Læimpossible has been reprinted in four hundred and ninety–nine copies,
numbered from 1 to 499 and is dedicated to all the Surrealists who contributed to it in 1930.

YU ISBN 86–7415–072–1

You might also like