Acumincum i Burgenae
— Dva vaina uporista na donjopanonskom Limesu — ,
Acumincum (Stari Slankamen), lociran preko puta uia Tise w
Dunav, konfiguracijom svoga terena i strategijskim polozajem, jedna
je-od najznaéajnijih wevrdenth tafaka na sremskom delu Limesa. O nje-
fu se govori jo} u starim izvorima, u kojima se pominje da je Con-
stantius 359. godine n.e. na jusnoj obali Dunava kod Acumincuma podi-
gao utvrdenje, pre povratka u Sirmium, ,digestis pro securitate limitum”.!
‘Acumincum se pominje i u Constancijevom ratu sa Sarmatima.* U njemu su
se nalazili ,,cuneus equitum Constantium Aciminci”, kao i ,equites sagita-
Fii Acimine®” (Notitia Dignitatum occ. 31, str. 91), a jo8 je uvek dubiozno
da li je ovde bila garnizonirana i jedna legija, Sto nije utvrdeno arheo-
Jotkim iskopavanjima. O rimskom poreklu govore i dva natpisa na-
dena u Slankamenu (CIL IIL 3252, 3253). I u_ostaloj literaturi_ govori
se o Slankamenu kao starom Acumincumu. Tomaschek tvrdi da je
‘Acumincum bio rimski logor u provineiji Pannonia Inferior na mestu
danatnjeg Starog Slankamena, a da je samo naselje keltskog porekla.’
Tlarion Ruvarac navodi istu tvrdnju u pogledu rimskog utvrdenja u
Starom Slankamenu. Gjuro Szabo govori o postojanju rimske ,,varosi””
‘Acumincum na mestu danaSnjeg St. Slankamena.® O istom ovom pro-
blemu raspravija i Nikola Vulié, koji pretpostavlja da je Acumincum
bio rimski logor w provinciji Pannonia Inferior, na mestu Slankame-
na Nasuprot ovim tvrdenjima, Robert Fréhlich smatra. da je sektor
od Petrovaradina (Cusum) do Slankamena veé samom prirodom terena
dobro branjen, te da bi u Surduku (Rittium), mestu na Dunavu niz~
vodno prema’ Zemunu, trebalo traziti Acumincum, radi slabijih od-
brambenih terenskih uslova.? Ovo mifljenje priliéno je usamljeno i u
suprotnosti sa svom-navedenom literaturom, kao i sa_starim izvorima,
u prvom redu sa Ptolomejem, koji izritito kake ykoinivkov heviov -za
istaknuto uzvikenje na desnoj obali Dunava.* Ovaj polokaj utvrden je po-
modu Tabulae Peutingerianae (Tabula Peutingeriana).? Uostalom, Frélich
navodi da je u Surduku, prema dimenzijama terena, mogao logorovati
najvite jedan cohors od 500 vojnika."®
‘Na osnovu arheolotkih iskopavanja koje sam vrlio u Slankame-
nu i Banoveima smatram da bih ove tvrdnje mogao da opovrgnem
ida logor legije lociram u Banovcima (Burgenae) 0 €emu ée docnije biti
vide redi.!t
Terenski radovi u Slankamenu pokazali su da se radi o jednom
kompleksnom lokalitetu sa svim fazama razvoja. Stednji_vek obilato
je zastupljen raznim materijalom, pre svega arhitektonskim nalazima
masivnim zidovima koji se pruzaju u pravcu severoistok-jugozapad. Uz
njih se protele i mladi zid istoga pravea, koii se na svom jugozapad-
nom kraju okonéava pod pravim uglom. Stariji id je Sirok 1,38 m, a
mladi 1,00—1,10 m. Takode je ustanovljen i jaki zid koji vodi iz
137pravea severozapad ka jugoistoku, i upravno je postavijen na ranije
Sint id LC bydeeter acleteaileay castes oalaed Grete, adh cee
poe
Rimski- period znatno je melantiran sa latenskim i drugim prais-
torijskim materijalom, Fragmenti opeka, Keramike i ostaci_hipokausta
sovorers sfedsGhd, AUISeTASGR ASEM TEMSTel eso ‘opdeinajevsta
ta lnaie lotebetsley | feagmcanealitakiay’ dea aeatisigh jo alk, sie
ekog fovea (7 komada), od kojih je identifikovan ‘primerak cara Va-
lensa, kovan u Sisku (IV vek)®
Praliredjecalih oper anie cia nelvoruds ica leicins. oy Gracinal
uw praveu zapad-istok konstatovana je sligna izmeSanost kuleurnih slo-
polonbibat pantry reseemteer Merrett ga oe
fa vel oplbancmy centralnoen delu lokaliset.4
NeNeclae bee Slartenechdsokoi pa keticceavsupScrdakaorth:
texizno ie jobijedino.nélaziteslokaliesHlianka” to ge bilo, dubaosda
binsseddobila:tompletnailikn, veal ou iepitivanjinm/ Slaokarneaai#
PixeBalosjoleet ete tivaciiahes spbeacaliotinaliteraplelid ielacit Ac
mincama. u danainjem Slankamenu, tezu koja se protede i u_novijoj
EetacichldaiNtsiofd iskopavacfator di tek kiveetioraa fons kaciontnob>
jekath—i sarees dimenzija' 7,75. 7,75. m, koji je svojim natinom
gradnje, strukturom zidova, njihovim vezivnim’ materijalom, kao pokret-
nim nalazima, ukazivao na IV vek (bronzani novae Constantiusa), i ne-
sumnjivo je rimske provenijencije a pripadao je Limesu.4®
ak jotihathl evo tsitezoren, aalaganjel@y fexsleasimna [4 cheolad?
kih kampanja'u Slankamenu (1955—58 god.) i njegovoj okolini, smat-
farteduind cnteojelbslsciraniy Aciolichios atiickaleraueradiagt
kod St. Slankamena dubiozna, odnosno da bi se ovo tvrdenje moglo
prihvatiti ukoliko -bi ‘se postavila teza: 0 garnizoniranju :manje’voyne
fedinice "stacionirane u ovom objekta, molda ispod danainjeg mesa,
jer iskopavanja, isu mogla.prufici kacegori8ki oslonac 2a, moguenost
avis uloableciieniieneu’ kites! cubeisaes pat aaa wee
loporataifetkmseraace
Ino’ od najznaajnijih mesea vi fortifikacionom sklopu rimskog
fimesenDadjetburithsies (lasickiiat Taherioeyataramhall neaitiiina rcs
Burgsnaeylociiad (nq (sermd}i-oball! Dunavacckbd« Novili‘Baoovecat®
Pored izrazitih ostataka rimske arhitekture,!® na lokalitetu »Gradina”
nadene su opeke su figovina i oasis vile imskih jedinin vco-
niranih u ovom kastrumu,2 kao i brojni nalazi rimske.provenijencije
demmcigh rai reta located i elaattaieetiones ardatje cia vlies
1889. I. Bojnikié, a 1899 godine. M. Fakundini.2?
Sve navedene indicije jasno su ukazale na potrebu sistematskog
Achacleliegg cabirasa’ nlzou bokcostecil eicapaniar| hohe tvieieee
Masson creek vali kciclkdhay cartatdRaReOL pShicbasfotaiata se
cbevhens arheclotks.