JAVNA POLITIKA

SIGURNOST STANOVNIŠTVA U
LOKALNOJ ZAJEDNICI
AUTORICA: NINA KARAĐINOVIĆ

UVOD
U lokalnoj zajednici, sigurnost se može posmatrati sa više aspeka-
ta. Imajući u vidu sve faktore koji utječu na sigurnost, ovaj aspekt
života u lokalnoj zajednici bi se trebao tumačiti široko, obuhvata-
jući sva pitanja koja utječu na sigurnost stanovnica i stanovnika i
njihove imovine. Naime, sigurnost ne podrazumijeva samo odsust-
vo kriminaliteta, već i drugih ponašanja i događaja koji narušavaju
sigurnost zajednice i ljudi, kao i osjećaj sigurnosti.
Ova politika sigurnosti na lokalnom nivou adresira, u skladu sa gore
pomenutim širokim tumačenjem koncepta, ona pitanja koja po svo-
joj prirodi utječu na stvarnu i percipiranu sigurnost individue i zajed-
nice. Sigurnost se posmatra iz prizme kriminaliteta i kršenja javnog
reda i mira, opasnosti od mina i lakog naoružanja, rizika od sao-
braćajnih nezgoda i nesreća, opasnosti od prirodnih nepogoda, te
pasa lutalica. Također, sigurnost se analizira iz perspektive različitih
kategorija stanovništva, imajući u vidu sociodemografske karakter-
istike pojedinih grupa, te njihov eventualni manjinski status po bilo
kojoj osnovi. Naročita pažnja se posvećuje analizi na koji način po-
jedini sigurnosni rizici i izazovi utječu na muškarce i žene, čime se
nastoji osigurati rodno osjetljivi pristup i u provedbi politike.
Lokalna politika sigurnosti ima za cilj da adresira sigurnosne potre-
be svih, ili barem većine stanovnica i stanovnika lokalnih zajednica
u Bosni i Hercegovini (BiH), bez diskriminacije. Ova politika je suš-
tinski solidarna i izbjegava rješenja koja bi mogla pogodovati samo
privilegiranim kategorijama stanovništva. Sigurnost bi trebalo biti
pravo svih, a ne privilegija pojedinaca.
Za sigurnost lokalne zajednice su odgovorni organi lokalne
samouprave. Bez obzira na kompleksnost ustavnog uređenja BiH,

1
te slojevite nadležnosti različitih nivoa vlasti, nema dvojbe da sama
blizina stanovništva i lokalnih vlasti govori o njihovoj prirodnoj i
međusobnoj upućenosti jednih na druge. Naime, iako organi lo-
kalne samouprave nisu, prema ustavnim rješenjima, formalno na-
dležni za sva pitanja sigurnosti, oni ipak imaju dokazane konkretne
i praktične instrumente za upravljanje sigurnošću na nivou lokalne
zajednice.
Ovi kapaciteti se prvenstveno ogledaju u budžetima organa loka-
lne samouprave i ustanovama koje su uspostavljene i djeluju na lo-
kalnom nivou. Međutim, još veći resurs organa lokalne samouprave
u dostizanju željenog stepena sigurnosti u lokalnoj zajednici je
samo stanovništvo i njegove organizacije, te formalne i neformalne
civilne mreže. Ova lokalna politika sigurnosti naročito naglašava
sinergijsko djelovanje organa vlasti, javnih ustanova i stanovništva
na zajedničkim pitanjima.
Iz ovog razloga se promoviraju i posebni modeli saradnje i zajed-
ničkog rada. Kao suštinski socijalna i demokratska, ova politika
insistira na demokratskom sazrijevanju stanovnica i stanovnika
BiH, njihovu ličnu angažiranost i uključenost u procese identifici-
ranja problema i donošenja odluka za rješavanje tih problema, te
podjelu odgovornosti kao vrijednosti koja je svojstvena modernim
demokratskim društvima.
1. SIGURNOSNA PITANJA U LOKALNIM ZAJEDNICAMA
Ova politika ima za cilj da ukaže da ključna sigurnosna pitanja sa
kojima se susreću lokalne zajednice u BiH, a koja su identificirana
kvantitativnim i kvalitativnim analizama relevantnih institucija. Pri
tome, neophodno je napomenuti da identificirani sigurnosni iza-
zovi nisu neophodno jednaki u svim lokalnim zajednicama, naroči-
to imajući u vidu njihovu veličinu, geografski položaj, te ruralni ili
urbani karakter.
Kriminalitet i javni red i mir
Prema Informaciji o stanju sigurnosti za period januar-decembar
2015., koju objavljuje Federalna uprava policije, najveći broj kriv-
ičnih djela je počinjeno u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu,
a za njima slijede Zeničko-dobojski kanton i Unsko-sanski kan-
ton. Među licima koja su identificirana kao počinioci krivičnih dje-
la, oko 40 procenata se bilježe kao povratnici u činjenju krivičnih
djela (23 procenta u Republici Srpskoj), a oko 3,7 procenata su
2
maloljetnici (3,5 procenta u RS).

Krivična djela Broj registriranih djela u Broj registriranih djela

FBiH 2015. godine u RS 2015. godine
KD protiv imovine 12.281 5.415
KD protiv javnog reda i 1.410
pravnog prometa
KD protiv zdravlja ljudi 1.058 (201 djelo vezano za
trgovinu i zloupotrebu
droga)
KD protiv života i tijela 922 599
KD protiv braka, porodice 899 (330 djela nasilja u
i mladeži porodici)

TABELA 1 Pregled broja najprevalentnijih registrovanih krivičnih djela1

Među najtežim krivičnim djelima dominantno preovladavaju djela

protiv imovine, i to teške krađe, krađe, te otuđenje motornih vozila.
Među krivičnim djelima koja su usmjerena protiv lica preovladava
nanošenje teških i lakih tjelesnih povreda, dok se bilježe i ubistva,
ubistva u pokušaju, čedomorstvo i učestovanje u tuči. Među djelima
braka, porodice i mladeži, preovladavaju nasilje u porodici, a bilježe
se i izvanbračna zajednica sa mlađim maloljetnikom i zapuštanje ili
zlostavljanje djeteta ili maloljetnika. Iako nisu zabilježena u upore-
divo velikim brojevima, krivična djela protiv spolne slobode i mora-
la (130 u FBiH i 30 u RS (djela protiv polnog integriteta)), obuhvataju
naročito uznemiravajuća djela, kao što su bludne radnje i silovanje,
dok se bilježe i slučajevi spolnog odnosa sa djetetom.2
Zvanični i administrativni podaci o kriminalitetu najčešće nisu raz-
vrstani po spolu i dobi žrtava, tako da nije moguće provesti rod-
nu i dobnu analizu viktimizacije. Također, zvanične podatke tre-
ba tumačiti sa oprezom jer zavise od promijenjivih metodologija
i najčešće ne pokazuju tamnu brojku kriminaliteta, već stvarni rad
nadležnih organa. Tako naprimjer, alternativni izvori o prevalenci
rodno zasnovanog nasilja, sugeriraju da je više od polovine žena
iz uzorka koji je bio predmetom ispitivanja doživjelo bar neki oblik
1) Federalna uprava policije (2016) Informacija o stanju sigurnosti za januar-decembar 2015. godine.
Dostupno na http://www.fup.gov.ba/wp-content/uploads/2016/01/Kriminalitet-2015.pdf i Ministarstvo
unutrašnjih poslova Republike Srpske (2016) Informacija o stanju bezbjednosti za period januar -
decembar 2015. godine. Dostupno na http://www.mup.vladars.net/index.php?vijest=51&vrsta=statis-
tike&stat=1. Razlike u dostupnosti podataka su rezultat različitih metodologija, analiza i predstavljan-
ja podataka o kriminalitetu dva entiteta.
2) Federalna uprava policije (2016) i Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (2016).
3
nasilja nakon što je navršilo 15 godina, dok je 11,9 procenata žena
doživjelo neki oblik nasilja u toku 12 mjeseci koji su prethodili is-
traživanju, što predstavlja jednu od 10 žena. Istraživanje je također
pokazalo da je najprevalentnije psihičko, pa fizičko nasilje nad
ženama i to od strane bivših ili sadašnjih partnera. Mlade žene su
više izložene nasilju nego starije.3

Što se tiče nasilnih djela protiv posebno izdvojenih kategorija

stanovništva, koja su motivirana predrasudama, a čije su žrtve
najčešće pripadnici manjinskih skupina po bilo kojoj osnovi, o ovim
djelima se također ne vodi posebna zvanična statistika. Međutim,
nevladini izvori sugerišu da se među registriranim krivičnim djelima
ubistva, napada, oštećenja imovine mogu biti kvalificirani kao zloči-
ni iz mržnje jer imaju predrasude kao motive. Ovi izvori također izv-
ještavaju da su najčešći oštećeni ovim djelima članovi povratničkih
zajednica, vjerski objekti, LGBT populacija, te Romi.4

Među drugim krivičnim djelima, koja nemaju neophodno lica kao

oštećene, iako je žrtva očigledna (za pojedinca ili pojedinku, s jedne
strane, te cjelokupnu zajednicu, sa druge), prevalentna su krivična
djela protiv zdravlja ljudi, među kojima preovladavaju krivična djela
vezana za posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, te
neovlaštenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga.5
Među djelima protiv okoliša, poljoprivrede i prirodnih dobara, pre-
ovladava šumska krađa, među djelima protiv opće sigurnosti ljudi
i imovine preovladava izazivanje opće opasnosti, a među djelima
protiv javnog reda i pravnog prometa, nasilničko ponašanje.6
Nadalje, u kontekstu javnog reda i mira, Federalna uprava policije
izvještava i o počinjenim prekršajima. Većina prekršaja se učinjeno
na ulici i drugim otvorenim prostorima (skoro 70 procenata), a oko
10 procenata u ugostiteljskim objektima. Među prekršajima pre-
ovladavaju prosjačenje (25,59 procenata), tuče (22,9 procenata),
naročito drsko ponašanje (17,39 procenata), te svađa, vika i nepris-
tojno ponašanje (10,03 procenata). Indicirano je oko 67 procenata
učinilaca prekršaja prosjačenja dobi preko 36 godina.7 Međutim, di-
3) Babović, M., Pavlović, O., Ginić, K., Karađinović, N. (2013) Rasprostranjenost i karakteristike nasilja
prema ženama u BiH, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine. Dostupno na http://
arsbih.gov.ba/project/rasprostranjenost-i-karakteristike-nasilja-nad-zenama-u-bosni-i-hercegovini/.
4) Sarajevski otvoreni centar (2015) “Infografika: Krivična djela počinjena iz mržnje u BiH.” Dostupno
na http://soc.ba/infografika-krivicna-djela-pocinjena-iz-mrznje-u-bih/.
5) Federalna uprava policije (2016).
6) Ibid.
7) Podaci Federalne uprave policije dostupni na http://www.fup.gov.ba/wp-content/uploads/2016/01/
4
rektne žrtve su najvećim dijelom djeca. Naprimjer, na području Kan-
tona Sarajevo broj djece koja su evidentirana u skitnji i prosjačenju
je 153.8 Kako se prosjačenje danas dovodi i u vezi sa modernim
ropstvom, nije isključena ni mogućnost da su pomenuta djeca u
suštini žrtve trgovine ljudima.
U RS, nasilje u porodici također može biti kvalificirano kao prekršaj,
a takvih je tokom 2015. godine registrirano 848. Kao posljedica
nasilja u porodici, jedno lice je smrtno stradalo u 2015. godini.9
Maloljetnici u sukobu sa zakonom
U BiH je tokom 2014. godine za krivična djela prijavljeno ukupno
751 maloljetnik i 40 maloljetnica, gotovo 75 procenata za krivična
djela protiv imovine, te gotovo 14 procenata za djela protiv života i
tijela. Tokom 2014. godine, osuđeno je 310 maloljetnika i maloljet-
nica, a najčešće izrečena mjera je pojačan nadzor (roditelja, orga-
na starateljstva).10 Za provođenje vaspitnih preporuka su najvećim
dijelom odgovorni centri za socijalni rad, školske i zdravstvene
ustanove, savjetovališta te humanitarne i građanske organizacije.
Međutim, iako postoje zakonske preporuke, vaspitne preporuke se
rijetko izriču maloljetnicima, najčešće radi neuređenih procedura i
sinergija između pojedinačnih institucija za provođenje vaspitnih
preporuka, koje za cilj imaju prvenstveno pravilan razvoj maloljet-
nika i jačanje njegove lične odgovornosti kako ubuduće ne bi činio
krivična djela.11
Lokalne zajednice također često propuštaju da rade na spri-
ječavanju maloljetničke delikvencije i društveno neprihvatljivog
ponašanja, ne nudeći kvalitetne sadržaje za djecu i mlade. U
jednom istraživanju stavova žena u lokalnim zajednicama, učesnice
su istakle da ne postoje dovoljni i kvalitetni sadržaji za djecu, kojima
bi se promovirali zdravi stilovi života i odgovorno ponašanje, da su
parkovi neuslovni, te da ulična osvjetljenja nisu dobro uređena.12

8) Dostupno na http://www.klix.ba/vijesti/bih/na-podrucju-kantona-sarajevo-evidentira-
no-153-djece-u-skitnji-i-prosjacenju/160131041
9 Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (2016).
10 Agencija za statistiku BiH (2015) Maloljetni počinioci krivičnih djela u BiH, 2014. Dostup-
no na http://www.bhas.ba/saopstenja/2015/KRIM_MAL_2014_bos.pdf.
11 Karađinović, N. (2015) Analiza primjene alternativnih mjera i post-institucionalne podrške
za maloljetnike u BiH. UNICEF, nije objavljeno.
12 Studija početnog stanja provedbe UN Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ na
lokalnom nivou - Pilot općine: Stari Grad, Sarajevo, Grad Mostar i Istočna Ilidža. UNWOMEN, nije
objavljeno.
5
Posjedovanje oružja i kontaminiranost minama
Poseban sigurnosni izazov u lokalnim zajednicama je rizik od tzv.
oružanog nasilja. Ova vrsta nasilja je široko definirana, a podra-
zumijeva dostupnost oružja i minsko-eksplozivnih sredstava kao
instrumenata nasilja. Pri tome se, u kontekstu lokalne zajednice,
fokus ne stavlja toliko na upravljanje viškovima naoružanja i trgov-
inu oružjem, što se adresira politikama na višim nivoima vlasti, već
na posjedovanju oružja i opasnosti od mina.
Posjedovanje oružja od strane stanovništva predstavlja neposre-
dan rizik za sigurnost zajednice, bez obzira da li se radilo o za-
konitom ili nezakonitom posjedovanju oružja. Prema riječima ek-
sperata, 700,000 građana u BiH posjeduje oružje.13 Nisu rijetki
slučajevi slučajne upotrebe zakonitog oružja sa fatalnim posljedica-
ma, naročito u slučaju djece i maloljetnika. Također, službena lica,
koja posjeduju oružje po službenoj dužnosti, se ponekad pojavljuju
kao učionici nasilja, protiv članova porodice ili drugih individua. S
druge strane, nelegalno oružje, koje je zaostalo iz ratnog perioda
u BiH, predstavlja poseban rizik nasilja. Prema izvještaju MUP RS,
u 2015. godine je registriran 581 prekršaj od strane 522 lica po Za-
konu o oružju.14
Prema jednom istraživanju, koje je, između ostalih izvora, prove-
deno i među predstavnicima organa lokalne samouprave u BiH,
ističu se stavovi da djeca lako mogu biti izložena oružju, ako ga
posjeduju njihovi roditelji, te da je primarna dužnost roditelja da
podižu svjesnost o opasnosti oružja kod djece. Prema istraživanju,
većina ljudi (do 70 procenata) smatra da je u njihovim zajednicama
prisutno previše legalnog i nelegalnog oružja, te da su najveći ra-
zlozi za to lična nesigurnost, kriminalne aktivnosti, strah od budućih
konflikata, te tradicija i nizak stepen povjerenja u policijske snage.15

Što se tiče opasnosti od mina, trenutna veličina minski sumnjive

površine u BiH iznosi 1.145 km2, ili 2,3 procenta u odnosu na ukupnu
površinu BiH. Procjenjuje se da je minama i drugim eksplozivnim
sredstvima ugroženo ukupno 1.398 zajednica (na osnovu analize u
129 općina i gradova), što utječe na bezbjednost preko pola miliona
stanovnica i stanovnika u BiH.

13) Dostupno na http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gradani-bih-naoruzani-do-zuba.

14) Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (2016).
15) UNICEF (2010) Vatreno oružje i sigurnost djece. Dostupno na http://www.unicef.org/bih/ba/
SALW_BH_lr.pdf.
6
Do danas je od mina u BiH stradalo 8.358 osoba, od čega 7 pro-
cenata žena, a u poslijeratnom periodu 14 procenata djece. Centar
za uklanjanje mina primjećuje da znakovi upozorenja često nisu
prepreka za pojedinke i pojedince da ulaze u minska polja, radi pol-
joprivrednih radova ili sakupljanja ogrijeva i sekundarnih sirovina.16
Sigurnost saobraćaja
Na putevima i u naseljenim mjestima na području FBiH, tokom 2015.
godine, dogodilo se 28.978 saobraćajnih nesreća (9.295 z RS17),
u kojima je poginulo 170 lica (135 u RS), a teže povrijeđeno 870
lica (599 u RS). Među poginulima i povrijeđenima je najviše vozača,
nakon kojih slijede suvozači i pješaci. U 2015. godini je došlo do
povećanja broja povrijeđene djece do 6 godina za 25,2%, dok je
smanjen ili stabilan broj povrijeđene djece od 6 do 9 godina i 10
do 14 godina. Među razlozima za saobraćajne nesreće se izdvajaju
neprilagođena brzina i utjecaj alkohola.18 Prema određenim
procjenama, najviše saobraćajnih nezgoda se dogodi u naseljenim
mjestima, dok je najviše poginulih i teških povreda registrirano na
magistralnim cestama.19
Elementarne nepogode
Među potencijalnim elementarnim nepogodama, BiH je pod na-
jvećim rizikom od poplava i požara,20 mada se ne trebaju zanemari-
ti i rizici od potresa i ruševina, te snijega.21
Nedavne razorne poplave su pokazale sve nedostatke upravljanja
vodama i zaštite od poplava. Procjenjena šteta od poplava u BiH je
oko 4 milijarde eura,22 a najvećim dijelom su oštećena područja oko
glavnih riječnih tokova. Nevladina organizacija Centri civilnih inici-
jativa je 2015. godine provela analizu poplava u BiH i utvrdila niz
disfunkcionalnosti na različitim nivoima vlasti u BiH u ovoj oblasti.
Iako se za šire strateško i političko djelovanje, odnosno nedostatak
16) Izvor: Centar za uklanjanje mina u BiH, dostupno na http://www.bhmac.org/ba/stream.
daenet?kat=1.
17) Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (2016).
18) Informacije Federalne uprave policije dostupne na http://www.fup.gov.ba/?attachment_id=7882.
19) Akcioni plan sigurnosti saobraćaja FBiH 2011-2020. Dostupno na http://www.jpdcfbh.ba/ba/ak-
tivnosti/sigurnost/Akcioni%20plan%20sigurnosti%202011-2020.pdf
20) CCI (radna verzija) Poplave u BIH – Elementarne nepogode i/ili institucionalna neefikasnost.
Dostupno na http://www.cci.ba/dokumenti/Analiza_B5.pdf i Interresorna radna grupa (2014) Studija
„gašenje šumskih požara u Bosni i Hercegovini. Dostupno na http://msb.gov.ba/PDF/STUDIJA_O_
GASENJU_POZARA_U_BiH.pdf.
21) CSS (2010) Zaštita i spašavanje u BiH. Dostupno na https://www.cin.ba/wp-content/up-
loads/2014/05/zastita_i_spasavanje_u_bih_studija.pdf.
22) Dostupno na http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dvije-milijarde-eura-steta-od-poplava-u-bih.
7
istog, odgovornim proglašavaju viši nivoi vlasti, od odgovornos-
ti se ne izuzimaju ni organi lokalne samouprave, koji su općenito
dužni osigurati planiranje mjera zaštite, gradnju i upravljanje vod-
nom infrastrukturom, naročito nasipima, branama, pregradama,
objekatima za stabilizaciju dna i obala, i objektima za odvođenje
unutrašnjih voda (RS). U FBiH, Grad i Općina su dužni obezbijediti
materijalne i organizacione uslove za održavanje vodnih objekata
u funkcionalnom stanju, korištenje u skladu sa njihovom prirodom
i namjenom, te njihovo čuvanje od uništenja, oštećenja ili nenam-
jenskog korištenja.23
U kontekstu zaštite od požara, lokalni nivoi vlasti imaju značajnu
ulogu u sprječavanju i zaštiti od požara. Oni uspostavljaju profe-
sionalne vatrogasne jedinice, što je, prema istraživanju iz 2014. go-
dine, učinilo 45,5 procenata općina u FBiH; 50,63 procenata opći-
na u FBiH ima formirane dobrovoljne vatrogasne jedinice, dok 17,72
procenta općina nema formiran niti jedan vid vatrogasnih jedinica.
Sudeći prema poređenjima sa zapadnim zemljama, broj vatrogas-
aca u FBiH je nedovoljan, a materijalni kapaciteti vatrogasnih jed-
inica su ograničeni. Nova vozila su nabavljena u većim centrima,
dok u manjim općinama se vatrogasci i dalje služe vozilima koja su
stara i po 45 godina. Slična situacija u vezi obučenosti i kapaciteta
vatrogasnih jedinica je zabilježena i u RS.
Veoma mali broj općina planira sredstva za unaprijeđenje materi-
jalnih kapaciteta vatrogasnih jedinica, što je rezultat i nestrateškog
odnosa prema pitanju protivpožarne zaštite. Naime, veoma mali
broj općina je donio svoje procjene ugroženosti od požara i plan
zaštite od požara za svoje područje, što direktno utječe na nedovol-
jno organiziranu i funkcionalnu preventivnu zaštitu od požara. Ovo
se treba posmatrati iz ugla nalaza istraživanja, koja ukazuju da u
98% slučajeva uzročnik šumskih požara u BiH, je čovjek.24Primjeri
poplava i požara u BiH ukazuju na neiskorištene potencijale orga-
na lokalne samouprave da djeluju na spašavanju i zašiti ljudi, ali
općenito i na sprječavanju elementarnih nepogoda. Studija siste-
ma zaštite i spašavanja25 je ukazala na nekapacitiranost službi
civilne zaštite na lokalnom nivou, naročito u FBiH, gdje se sredstva
nauštrb općina daju kantonalnim službama, bez obzira što su pre-
thodne bliže građanima i njihovim potrebama. Također, na nivou
općina i gradova se ne sačinjavaju procjene ugroženosti, na osn-
ovu kojih bi mogla biti tražena sredstva od viših nivoa vlasti. Čini se
23) CCI (radna verzija).
24) Interresorna radna grupa (2014).
25) CSS (2010).
8
da se pitanju resursa ne pridaje dovoljna pažnja na lokalnom nivoi
jer općinske službe civilne zaštite rijetko imaju ažurirane spiskove
pripadnika civilne zaštite, a među građanima je identificirana pasiv-
nost i nezainteresiranost za obaveze prema civilnoj zaštiti.
Psi lutalice
Problem pasa lutalica naročito opterećuje lokalne zajednice. U Ze-
nici je do sredine 2012. godine registrirano preko 500 napada pasa
na ljude, dok je u Doboju od srčanog udara preminuo čovjek nakon
što ga je napalo nekoliko pasa. U 2013. godini u Banja Luci, mediji
izvještavaju o svakodnevnim napadima pasa na ljude, a žrtve u bh.
gradovima su nerijetko i djeca. Zavodu za hitnu pomoć Kantona
Sarajevo, tokom 2012. godine se zbog napada pasa za pomoć
obratilo preko 750 građana. Procjene su da u BiH ima oko 70,000
pasa lutalica. Ovo je rezultat postojećeg zakonodavstva.26
U javnom prostoru se može steći dojam da su mišljenja javnosti po-
dijeljena u vezi ovog pitanja, u smislu zaštite ljudi i zaštite životinja.
Dogs Trust izvještava o smanjenju broja pasa lutalica za 38 proce-
nata u odnosu na 2013. godinu, kao rezultat sterilizacije.27 Među-
tim, napušteni psi se i dalje mogu vidjeti na gradskim ulicama, a
na efekte sterilizacije će se čekati godinama. U međuvremenu, o
životinjama se ne brine i one žive jadnim životima. Praksa je poka-
zala da novaca za skloništa za pse nema dovoljno.
2. RESURSI ZA PROVOĐENJE POLITIKE SIGURNOSTI
Iako je poznato da o širim pitanjima sigurnosti odlučuju viši nivoi
vlasti, organi lokalne samoprave na raspolaganju imaju resurse i
kapacitete za provođenje lokalne politike sigurnosti u lokalnim za-
jednicama, na osnovu njihovih specifičnih sigurnosnih izazova. Ovi
resursi se prvenstveno ogledaju u institucionalnom okviru, politika-
ma, budžetskim sredstvima, lokalnim partnerstvima te samom sta-
novništvu i njihovim organizacijama i udruženjima.
U smislu institucionalnog okvira, organi lokalne samouprave obuh-
vataju izvršnu i zakonodavnu vlast, sa njihovim odvojenim na-
dležnostima. Naročito je bitna uloga općinskih i gradskih vijeća u
FBiH, odnosno skupština opština i gradova u RS, jer okupljaju di-
rektno izabrane predstavnice i predstavnike građanki i građana te
se od njih očekuje da i zastupaju njihove interese, transformiraju ih
u političke inicijative i budžetske zahtjeve.
26) “Apel za izmjene Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH.”
27) Dostupno na http://www.dogstrust.ba/infografika/index-en.html.
9
U općinskim vijećima, posebne funkcije obavljaju posebne komisije.
Za provedbu lokalne politike sigurnosti, naročito su važne komisije
koje se bave pitanjima budžeta, obrazovanja, zdravstva, kulture,
sporta, ekologije, ljudskim pravima i rodnom ravnopravnosti, sarad-
njom sa nevladinim organizacijama i mjesnim zajednicama, između
ostalih, jer su upravo ovo oblasti putem kojih se mogu ostvariti pret-
postavke za unapređenje sigurnosti u lokalnoj zajednici, kroz zag-
ovaranje odgovarajućih rješenja.
Pored općinskih službi, koje u općinskoj administraciji imaju ulogu
izvršioca politika, potrebno je spomenuti i druge, za sigurnos-
nu politiku, bitne ustanove koje djeluju na lokalnom nivou. Ovo
su prvenstveno centri za socijalni rad, centri za mentalno zdravl-
je, predškolske ustanove, ali i odgojni centri, te razne kulturne i
sportske institucije. U konteksu sigurnosti, naročito bi se trebalo
osloniti i na resurse policijskih uprava i policijskih stanica i službe
civilne zaštite.
Lokalna partnerstva su od presudne važnosti za unaprijeđenje sig-
urnosti u zajednice. Sigurnosti, kao višedimenzionalnom pitanju,
se može pristupiti samo na multidisciplinaran način. Ovakav način
rada je naročito potreban kod adresiranja problema oružanog
nasilja, opasnosti od mina, rodnozasnovanog nasilja, maloljetničke
delikvencije i nasilja nad djecom, sigurnosti saobraćaja, rješavanja
pitanja pasa lutalica, između ostalog. Primjeri lokalnih partnerstava,
kao naprimjer, foruma za sigurnost zajednice, se mogu naći u po-
jedinim općinama, kao i već izgrađeni referalni mehanizmi za zašti-
tu žrtava nasilja.28 U ovim lokalnim partnerstvima, posebnu ulogu
imaju nevladine organizacije i građani, jer na taj način preuzimaju
svoj dio kolektivne odgovornosti za sigurnost. Također, građani su
i pripadnici vatrogasnih jedinica i službi civilne zaštite, a prvenstve-
no ključni izvor informacija za usmjeravanje politika lokalnih vlasti.
Pored institucionalnog okvira, poseban resurs u provedbi politike
sigurnosti predstavljaju i strateški dokumenti koji su doneseni na
entitetskim i državnom nivou, a koji se mogu uspješno prenijeti na
lokalni nivo i primjeniti u skladu sa specifičnim potrebama svake
lokalne zajednice. Neki od primjera strateških dokumenata su
Strategija29 i Akcioni plan za borbu protiv zloupotrebe opojnih dro-
ga BiH,30 Okvirna strategija za provedbu Konvencije o prevenciji i
borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u BiH,31 Akcioni
28) Dostupno na http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2015/10/CAHVIO_Strategija.pdf.
29) Dostupno na http://msb.gov.ba/dokumenti/strateski/?id=3419.
30) Dostupno na http://www.msb.gov.ba/dokumenti/strateski/default.aspx?id=6126&langTag=bs-BA.
31 Dostupno na http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2015/10/CAHVIO_Strategija.pdf.
10
plan za implementaciju UNSCR 1325 u BiH32 strateški dokumenti
vezani za maloljetničku delikvenciju33 i nasilje nad djecom,34 strate-
gija za borbu protiv trgovine ljudima,35 Akcioni plan za sigurnost
saobraćaja,36 između ostalog. Naime, iako je period planirane im-
plementacije nekih od ovih dokumenata formalno istekao, to ne
mora neophodno značiti i da su implementirane sve planirane
mjere, naročito na lokalnom nivou.
Preporuke za unapređenje sigurnosti lokalne zajednice
Imajući u vidu identificirane sigurnosne izazove za lokalne zajed-
nice, te mapirane resurse za implementaciju politike sigurnosti na
lokalnom nivou, preporučuje se provođenje slijedećih mjera i ak-
tivnosti:
• Organi lokalne samouprave treba da preuzmu odgovornost
za uspostavljanje i vođenje foruma za sigurnost zajednice
koji okupljaju predstavnike policije, tužilaštva, centara za so-
cijalni rad, centara za mentalno zdravlje, zdravstvenih usta-
nova, predškolskih i školskih ustanova, odgojnih centara,
civilne zaštite, udruženja građana, između ostalih članova
radi identificiranja sigurnosnih izazova i zajedničkog rješa-
vanja sigurnosnih problema;
• Budžetskim sredstvima podržati rad policije u zajednici radi
praćenja sigurnosnih izazova, efikasnije razmjene informaci-
ja sa stanovništvom, osiguranja prisustva i vidljivosti policije
u rizičnim područjima, a radi situacione prevencije posebnih
oblika kriminala, naročito imovinskog kriminaliteta i zloupo-
trebe opojnih droga, kao i posebnih vidova kršenja javnog
reda i mira;
• Provesti programe edukacije policije o rodno zasnovanom
nasilju i zločinima iz mržnje kao djelima koja se teže prijavl-
juju, otkrivaju, kvalifikuju i gone;
• Podržati posebne programe centara za socijalni rad i cen-
tara za mentalno zdravlje za rad sa žrtvama i počiniocima
nasilja u porodici, sređivanja prilika u porodicama koje su
32) Dostupno na http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/07/AP1325_bhs.pdf.
33) Dostupno na http://www.mhrr.gov.ba/PDF/default.aspx?id=182&langTag=bs-BA.
34) Dostupno na http://www.mhrr.gov.ba/PDF/LjudskaPrava/Strategija%20za%20borbu%20pro-
tiv%20nasilja%20nad%20djeceom%20u%20BiH%20-%20BOS.pdf.
35) Dostupno na http://www.cprc.ba/Biblioteka/StratTrgLjudima2013-2015bhs.pdf.
36) Dostupno na http://www.jpdcfbh.ba/ba/aktivnosti/sigurnost/Akcioni%20plan%20sigurnosti%20
2011-2020.pdf.
11
 pod rizikom nasilja, te prevencije nasilja;
• Jačati kapacitete centara za mentalno zdravlje za provođen-
je tretmana odvikavanja od alkohola i opojnih droga;
• Uspostaviti referalne mehanizme za zaštitu žrtava nasilja u
općinama u kojima nisu uspostavljeni;
• Budžetskim sredstvima podržati rad nevladinih organizacija
koje pružaju zaštitu žrtvama nasilja po bilo kojoj osnovi, kao
i zaštitu i zagovaranje prava manjina po bilo kojoj osnovi, te
promoviraju toleranciju među ljudima bez obzira na njihove
međusobne razlike;
• Budžetskim sredstvima podržati rad javnih i nevladinih or-
ganizacija u oblasti obrazovanja, kulture, sporta, ekologije,
uključujući zaštitu od požara i poplava, između ostalih oblas-
ti, koje rade na obrazovanju stanovništva, naročito djece i
mladih, promovišu zdrave stilove života, osnažuju individue,
i rade na sprečavanju društveno neprihvatljivog ponašanja;
• Usvojiti i provesti lokalne planove za provedbu UNSCR 1325
Žene, mir i sigurnost, sprječavanje rodnozasnovanog nasilja,
sprječavanje nasilja nad djecom i maloljetničke delikvencije;
• Budžetskim sredstvima podržati odgojne centre za maloljet-
nike u sukobu sa zakonom ili u riziku od maloljetničke de-
likvencije, radi osiguranja provođenja kvalitetnih tretmana
resocijalizacije maloljetnika;
• Provesti posebne programe sprječavanja prosjačenja i skit-
nje djece kao mjera protiv trgovine ljudima, u skladu sa
strateškim dokumentima u ovoj oblasti;
• Sačiniti procjenu opasnosti o oružja i mine, provesti kam-
panje razvijanja svijesti o opasnostima oružja i mina, te os-
misliti djelotvornija upozorenja za mine;
• Budžetskim sredstvima podržati uklanjanje mina;
• Radi veće sigurnosti saobraćaja, revidirati signalizaciju i
ograničenja brzine na cestama koje su identificirane kao
rizične, te provesti kampanju podizanja svijesti o opasnos-
tima vožnje pod utjecajem alkohola i prekomjerne brzine;

12
• Provesti infrastrukturne projekte radi upravljanja vodama na
osnovu procjene ugroženosti od poplava;
• Budžetski podržati rad vatrogasnih jedinica i osnažiti njihove
kapacitete putem nabavke materijalnih sredstava i edukaci-
je pripadnika;
• Upoznati građanke i građane sa obavezama prema civilnoj
zaštiti, provesti reevidenciju pripadnika civilne zaštite i os-
nažiti kapacitete službi civilne zaštite putem nabavke ma-
terijalnih sredstava i edukacije pripadnika;
• Provesti programe udomljavanja pasa lutalica i podržati sk-
loništa za pse na određeni period azila;
• Provesti projekte radi osiguranja zaštite parkova od pasa lu-
talica;
• Unaprijediti uličnu rasvjetu i infrastrukturu radi smanjenja
rizika od povreda i viktimizacije stanovništva.

13