Univerzitet u Beogradu-Graevinski

fakultet

Studijski program: GREVINARSTVO

Godina/semstar: Druga/prvi

Nayiv predmeta (xifra predmeta): MATEMATIQKA

ANALIZA 2 (B2O2A2)

Nastavnik: ALEKSANDRA ERI

Naslov predavanja: FURIJEOVI REDOVI

Datum: 8.10.2020.

Beograd, 2020.

Sva autorska prava autora prezentacije i/ili video snimaka su za-

xtiena. Snimak ili prezentacija se mogu koristiti samo za nastavu
na daljinu studenta Graevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
u xkolskoj 2020/2021 i ne mogu se koristiti za druge svrhe bez pismene
saglasnosti autora materijala.

1
0.1. FURIJEOVI REDOVI

0.1 Furijeovi redovi

Definicija 1: Funkcionalni red oblika
a0
+ a1 cos x + b1 sin x + a2 cos 2x + b2 sin 2x + · · · =
2 ∞
a0 X
= + an cos nx + bn sin nx
2 n=1
je trigonometrijski red, gde su ai , bi koeficijenti trigono-
metrijskog reda.

Primetimo da je trigonometrijski red linearna kombina-

cija periodiqnih funkcija 1, cos x, sin x, cos 2x, sin 2x, ..., pa i
sam mora biti periodiqna funkcija.

Definicija 2: Razviti periodiqnu funkciju f (x) u trigo-

nometrijski red, znaqi nai konvergentan trigonometrijski
red koji konvergira ka toj funkciji.

Ortogonalnost trigonometrijskog sistema:

Definicija 3: Za dve funkcije f (x) i g(x) koje su nepre-

kidne na segmentu [a, b] kaemo da su ortogonalne jer vai
Z b
f (x)g(x)dx = 0.
a

Primer 1: Funkcije f (x) = x i g(x) = x2 su neprekidne funk-

cije na segmentu [−1, 1], a uzajamno su ortogonalne jer vai
Z 1 Z 1
f (x)g(x)dx = x3 dx = 0.
−1 −1

Definicija 4: Konaqan ili beskonaqan sistem funkcija

φ1 (x), φ2 (x), ... koje su neprekidne na segmentu [a, b] i vai da
je (∀n ∈ N) (φn (x) 6= 0) je ortogonalan sistem ako i samo ako

2
 0.1. FURIJEOVI REDOVI

Z b 
vai (∀n, m ∈ N) (n 6= m) φn (x)φm (x)dx = 0 .
a

Teorema 1: Trigonometrijski sistem 1, cos x, sin x, cos 2x, sin 2x, ...
je ortogonalan na segmentu [−π, π].

Dokaz:
Z π Z π π
cos nx π sin nx 
1 · sin nxdx = −  = 0, 1 · cos nxdx = =0
−π n −π −π n −π
pa zakljuqujemo da su funkcije (∀n ∈ N) {1, sin nx, cos nx} orto-
gonalne.

Za (∀n, m ∈ N) (n 6= m) imamo da vai:

Z π
1 π
Z
cos mx · cos nxdx = (cos(m − n)x + cos(m + n)x) dx = 0
−π 2 −π
Z π
1 π
Z
sin mx · sin nxdx = (cos(m − n)x − cos(m + n)x) dx = 0
−π 2 −π
Z π
1 π
Z
sin mx · cos nxdx = (sin(m − n)x + sin(m + n)x) dx = 0
−π 2 −π
Pa zakljuqujemo da su date funkcije ortogonalne.
∞
a0 X
Teorema 2: Ako je funkcija f (x) = + (an cos nx + bn sin nx),
2 n=1
i ako je dati red ravnomerno konvergentan na segmentu [−π, π]
(primetimo da je tada zbog periodiqnosti ravnomeran svuda),
onda su koeficijenti:
1 π 1 π
Z Z
an = f (x) cos nxdx, bn = f (x) sin nxdx.
π −π π −π
Dokaz: Primetimo da zbog ravnomerne konvergencije, red
moemo integraliti qlan po qlan:

3
0.1. FURIJEOVI REDOVI

Z π Z π ∞  Z π Z π 
a0 X
f (x)dx = dx + an cos nxdx + bn sin nxdx =
−π 2 −π n=1 −π −π
1 π
Z
= a0 π, a0 = f (x)dx.
π −π
Primetimo da vai:
Z π
1 π
Z
2
cos nxdx = (1 + cos 2nx) dx = π
−π 2 −π
Z π
1 π
Z
2
sin nxdx = (1 − cos 2nx) dx = π
−π 2 −π
Ako ovo primenimo, imamo:
∞
a0 X
f (x) = + (an cos nx + bn sin nx)\·cos mx
2 n=1
Z π
f (x) cos mxdx =
−π
a0 π
Z
= cos mxdx+
2 −π
X∞  Z π Z π 
+ an cos nx cos mxdx + bn sin nx cos mxdx = aπ .
n=1 −π −π

Konaqno imamo:
1 π
Z
an = f (x) cos nxdx.
π −π
Sliqno se dobija i da je:
1 π
Z
bn = f (x) sin nxdx.
π −π
Definicija 5: Funkcija f (x) je deo po deo monotona na seg-
mentu [a, b] ako se segment moe podeliti na konaqno mnogo

4
 0.1. FURIJEOVI REDOVI

podsegmenata taqkama a = x0 < x1 < · · · < xn−1 < b = xn , tako

da je na svakom segmentu [xi , xi+1 ], i = 0, n funkcija f (x) mono-
tona.

Primetimo da ako je funkcija deo po deo monotona i ogra-

niqena ona moe da ima samo prekid prve vrste.

Definicija 6: Trigonometrijski red

∞
a0 X
+ (an cos nx + bn sin nx), sa koeficijentima:
2 n=1
1 π 1 π 1 π
Z Z Z
a0 = f (x)dx, an = f (x) cos nxdx, bn = f (x) sin nxdx,
π −π π −π π −π
zove se Furijeov red.

Svakoj funkciji f (x) integrabilnoj na [−π, π] odgovara Fu-

∞
a0 X
rijeov red f (x) ∼ + (an cos nx + bn sin nx), meutim nije
2 n=1
dovoljna samo integrabilnost da bi vaila jednakost f (x) =
∞
a0 X
+ (an cos nx + bn sin nx).
2 n=1

Dirihleova teorema: Ako je periodiqna funkcija f (x), sa

periodom 2π, deo po deo monotona i ograniqena na segmentu
a0
[−π, π] onda je veza izmeu Furijeovog reda Φ(x) = +
∞
2
X
(an cos nx + bn sin nx) i funkcije f (x):
n=1 

 f (x), x ∈ (−π, π), f (x) je neprekidna u x




 f (x + 0) + f (x − 0)

Φ(x) = , x ∈ (−π, π), f (x) ima prekid u x
 2



 f (−π + 0) + f (π − 0) ,


x = −π ∨ x = π

2

5
0.1. FURIJEOVI REDOVI

Primer 1: Razviti funkciju f (x) = π − x za x ∈ [−π, π],

u Furijeov red Φ(x), nacrtati grafik Furijeovog reda i is-
komentarisati vezu izmeu Furijeovog reda Φ(x) i funkcije
f (x).
y
f (x) = π − x
2π

−π π x

y
2π Φ(x)

−3π −π π 3π x

Koeficijenti Furijeovog reda su:

π
1 π x2 
Z 
1
a0 = (π − x) dx = πx − = 2π
π −π π 2 −π
π
1 π
Z Z π
1 sin nx  1 sin nx
an = (π − x) cos nxdx = (π − x) + dx =
π −π π n −π π −π n

6
 0.1. FURIJEOVI REDOVI

1 cos nx π
=−  =0
π n2 −π
π
1 π 1 π cos nx
Z Z
1 cos nx 
bn = (π − x) sin nxdx = − (π − x) −
 dx =
π −π π n −π π −π n
2 2
= cos nπ = (−1)n
n n
∞
X2
Φ(x) = π + (−1)n sin nx
n
 n=1
 f (x), x ∈ (−π, π)

Φ(x) = ,
 f (−π + 0) + f (π − 0) = π, x = −π ∨ x = π

2
Φ(x) = Φ(x + 2π)

Furijeov red funkcije definisane na segmentu [a, b]:

Ukoliko razvijamo funkciju f (x) definisanu na segmentu

[a, b] u Furijeov red, tada e Furijeov red biti, takoe,
periodiqna funkcije, ali sa periodom (b − a), pa koefici-
jente Furijeovog reda, raqunamo na sledei naqin:
Z b
2
a0 = f (x)dx,
b−a a
Z b
2 2nπx
an = f (x) cos dx,
b−a a b−a
Z b
2 2nπx
bn = f (x) sin dx.
b−a a b−a

∞  
a0 X 2nπx 2nπx
Φ(x) = + an cos + bn sin
2 n=1
b − a b−a

7
0.1. FURIJEOVI REDOVI

Kosinusni Furijeov red:

Kada razvijamo funkciju f (x), za x ∈ [0, l] u kosinusni Fu-

rijeov red, to znaqi da razvijamo njeno parno produenje
 red. Parno produenje funkcije f (x) je
u obiqan Furijeov
f (x), x ∈ [0, l]
funkcija g(x) = .
f (−x), x ∈ [−l, 0]
y y
g(x)
f (x) f (−x) f (x)

l x −l l x
sl. 1 sl. 2

Φ(x)

−3l −l l 3l x
sl. 3

Grafik Furijeovog reda koji se dobije na taj naqin, od-

nosno grafik kosiniusnog Furijeovog reda funkcije f (x) za
x ∈ [0, l] je prikazan na slici 3, a koeficijenti reda su:

8
 0.1. FURIJEOVI REDOVI

nπx
-kako su funkcije g(x) i cos parne funkcije i njihov pro-
l
izvod je parna funkcija koja se integrali po simetriqnom
intervalu, to imamo da su koeficijenti a0 i an :

2 l 2 l
Z Z
a0 = g(x)dx = f (x)dx,
2l −l l 0
2 l 2 l
Z Z
nπx nπx
an = g(x) cos dx = f (x) cos dx.
2l −l l l 0 l
nπx
-kako je funkcija g(x) parna, a funkcija sin neparna, nji-
l
hov proizvod je neparna funkcija koja se integrali po sime-
triqnom intervalu, pa zakljuqujemo da je koeficijent bn = 0.

∞
a0 X nπx
Φ(x) = + an cos
2 n=1
l
Veza izmeu kosinusnog Furijeovog reda Φ(x) i funkcije
f (x) je:

Φ(x) = f (x), x ∈ [0, l].

Napomena: Ovo vai ako je funkcija neprekidna, ako ima

prekide prve vrste isto je kao inace. Ovo vai i za sinusne
redove.

Sinusni Furijeov red:

Kada razvijamo funkciju f (x), za x ∈ [0, l] u sinusni Furi-

jeov red, to znaqi da razvijamo njeno neparno produenje u
obiqan Furijeov  red. Nearno produenje funkcije f (x) je
 f (x), x ∈ (0, l]
funkcija g(x) = 0, x=0 .
−f (−x), x ∈ [−l, 0)


9
0.1. FURIJEOVI REDOVI

y y
g(x) f (x)
f (x)

−l
l x

l x
−f (−x)
sl. 1 sl. 2

−3l
−2l −l l 2l 3l x

sl. 3

Grafik Furijeovog reda koji se dobije na taj naqin, odnosno

grafik siniusnog Furijeovog reda funkcije f (x) za x ∈ [0, l]
je prikazan na slici 3, a koeficijenti reda su:
nπx
-kako je funkcija g(x) neparna, a funkcija cos parna funk-
l
cija, njihov proizvod je neparna funkcija koja se integrali
po simetriqnom intervalu, to imamo da su koeficijenti
a0 = 0 i an = 0.
nπx
-kako su funkcije g(x) i sin neparne funkcije, njihov pro-
l
izvod je parna funkcija koja se integrali po simetriqnom

10
 0.1. FURIJEOVI REDOVI

intervalu, pa imamo:

2 l 2 l
Z Z
nπx nπx
bn = g(x) sin dx = f (x) sin dx.
2l −l l l 0 l

∞
X nπx
Φ(x) = bn sin
n=1
l
Veza izmeu sinusnog Furijeovog reda Φ(x) i funkcije f (x)
je:

f (x), x ∈ (0, l)
(
Φ(x) = g(x + 0) + g(x − 0) , Φ(x) = Φ(x + 2l).
= 0, x = 0, l
2

11