Umro je istaknuti agronom Marijan Jošt:

bio je naš najveći oplemenjivač bilja i

protivnik GMO-a i glifosata
Bio je vrhunski znanstvenik, nastavnik i mentor te je kao velik humanist snažno zagovarao organsku poljoprivredu
Piše: Zlatko Šimić
Objavljeno: 23. prosinac 2021. 11:46
  

Marijan Jošt

 Ronald Gorsic/Cropix

VE ZA NE V IJ EST I
U VRTU I NA BALKONUAko planirate posaditi voće, pravi je trenutak za to: Ove vrste
voćaka možete saditi u jesen
ŽIVOT BEZ OKUSAOmiljenoj vaniliji prijeti nestanak, a evo bez kojih bi još prehrambenih
sastojaka mogli ostati!
U utorak je u 82. godini od posljedica koronavirusa u koprivničkoj bolnici preminuo
prof. dr. sc. Marijan Jošt, istaknuti hrvatski agronom, genetičar i oplemenjivač
bilja. Rođen je 1940. godine u Ptuju (Slovenija), djetinjstvo je proveo kratko u
Vrhovinama, a potom u Zagrebu. U Križevcima se 1960. zaposlio kao poljoprivredni
tehničar i na poticaj nadređenih, koji su prepoznali njegove kvalitete i zanimanje za
agronomiju, upisao je Poljoprivredni fakultet u Zagrebu na kojem je diplomirao 1966.
godine.

Postao je asistent na Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja na

Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu 1967. godine, a na matičnoj ustanovi prvo je
magistrirao na temu genetike i oplemenjivanja bilja 1971. godine, a zatim i doktorirao
1973. godine. Poslijedoktorski studij završio je u SAD-u 1976./1977., gdje je radio za
sjemenarsku kompaniju Pioneer.

Nakon povratka iz SAD-a nastavio je znanstveni i nastavnički rad prvo na

Poljoprivrednom fakultetu, a zatim na Poljoprivrednome institutu u Križevcima, koji
je poslije postao Visoko gospodarsko učilište, gdje je predavao kolegije iz
oplemenjivanja bilja i sjemenske proizvodnje.

Marijan Jošt

 Ronald Gorsic/Cropix

Vrstan genetičar i oplemenjivač bilja

Bio je angažiran u više nacionalnih i međunarodnih agronomskih projekata, član više

znanstvenih organizacija, među njima je i Bioetičko povjerenstvo Vlade RH te
Nacionalno koordinacijsko tijelo za protokol iz Cartagene. Sredinom 1990-ih
pokrenuo je vlastitu biotehnološku tvrtku za sjemensku proizvodnju i istraživanja, a
kao vrstan genetičar i oplemenjivač bilja, autor je više visokokvalitetnih sorti ozime
pšenice: Pitoma (1983.), Široka, Sloboda, Mila, Cerera, Divana, Koleda, Talia i Vesna
(2011).

Napisao je više od 150 znanstvenih i stručnih članaka, koji su objavljeni u domaćim i

svjetskim stručnim časopisima, te više od 200 popularno-znanstvenih članaka za
razne tiskane i internetske medije i portale. Objavio je i dvije knjige – "Intelektualni
izazov tehnologije samouništenja", u suautorstvu s Thomasom S. Coxom, te "GMO
(iz)um bez (raz)uma" – u kojima propituje korisnost industrije genetski modificiranih
proizvoda te argumentirano ističe sve njezine nedostatke.

Bio je vrhunski znanstvenik, nastavnik i mentor te je kao velik humanist snažno

zagovarao organsku poljoprivredu i žestoko kritizirao agresivnu komercijalizaciju
sjemenske proizvodnje, koja na koncu dovodi do potpune ovisnosti o najkrupnijim
industrijskim proizvođačima sjemena, navodi se u obiteljskoj obavijesti.
Marijan Jošt

 Biljana Gaurina/Cropix

"Hrvati ne bi trebali otkrivati toplu vodu"

S Marijanom Joštom Jutarnji list je u proteklih dvadesetak godina objavio nekoliko

analitičnih tema o štetnom utjecaju GMO-a i herbicida glifosata na zdravlje ljudi.
Izdvajamo dvije njegove izjave s posljednjeg druženja 2014. godine na okruglom stolu
pod nazivom "GMO u Hrvatskoj-tko i zašto skriva podatke od hrvatske javnosti?"

- Hrvati ne bi trebali otkrivati toplu vodu. Sve što se nama može dogoditi već se
dogodilo nekome drugom. Pogledajte primjer Argentine čije su vlasti prije 15 godina
dozvolile da sudjeluju u masovnom pokusu proizvodnje genetski modificirane hrane.
Oni danas bilježe stravične posljedice na svom stanovništvu. Postotak raka skočio je
400 posto, neplodnost je u velikom porastu, a rađanje bolesne djece gotovo je
uobičajeno.

- Kao što vidimo i kod nas je mutna situacija u kojoj se dosta toga ne zna. To najviše
odgovara Monsantu i kompanijama koje prodaju takvo đavolje sjeme. Kada bi naše
vlasti uistinu željele zabraniti sijanje GM usjeva, trebale bi samo zabraniti upotrebu
herbicida glifosata bez kojeg ti usjevi ne mogu uspjeti. No, ova Vlada nije
zainteresirana za temu koja zanima građane, istaknuo je Jošt.