Na kraju 13. stoljeća Šubići pripajaju Humsku zemlju svojoj banovini u Bosni.

Područje ostano
povezano s njom do njezinog pada sredinom 15. stoljeća, iako njime, a i cijelom Hercegovinom u 15.
stoljeću vladaju Kosače kao skoro neovisni vladari.

Prvi spomen Ravnog u povijesti jest u svezi s crkvom Blažene Gospe, zadužbinom obitelji
Andrijaševića. Datira iz 1579. godine. Ćirilski natpis o tome je sačuvan i nalazi se u katoličkoj crkvi u
Ravnom. Skupština glavara Popova polja održala se u Ravnom 1604. godine.

Prvi oružani sukobi na teritoriju BiH dogodili su u jesen 1991. Od 2. do 5. listopada napadnuto je i
uništeno većinski hrvatsko mjesto Ravno, nakon sukoba lokalnih Hrvata i postrojbi JNA, do kojega je
došlo na periferiji rata u Hrvatskoj.

Tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović 6. listopada 1991. preko TV Sarajeva je uputio javnosti
proglas on neutralnosti BiH u "ratu između Srbije i Hrvatske". Hrvati su to shvatili kao stajalište po
kojem rat nije i muslimanski rat te da se sami moraju pobrinuti za sebe.