Professional Documents
Culture Documents
I ZDAVAČ
Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet Bihać
LEKTO R I KO REKTO R
Muhamed Mahmutović
REC EN ZEN T I
prof. dr. sc. Almir Peštek i prof. dr. sc. Davorin Turkalj
DI Z AJ N KO RI CA
Imran Islam Anik
DT P
ŠTAM PA
Grafis d.o.o. Cazin
Z A ŠTAM PARI J U
Sead Ćoralić
T I RAŽ
200 primjeraka
658.8:004](075.8)
MAHMUTOVIĆ, Kenan
Digitalni marketing : strategije, alati i taktike / Kenan Mahmutović. - Bihać :
Univerzitet, Ekonomski fakultet, 2021. - VIII, 413 str. : ilustr. ; 25 cm
ISBN 978-9958-533-21-1
COBISS.BH-ID 43113478
Bihać, 2021.
i
Sadržaj
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1. UVOD U DIGITALNI MARKETING . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.1. Šta je digitalni marketing? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.2. Katalizatori digitalne revolucije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Murov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Kreiranje digitalnog okruženja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
1.3. Internet, internet servisi i njihov utjecaj na današnje poslovanje . . . . . . . 13
1.4. Marketing miks u digitalnom okruženju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
E-proizvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
E-cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
E-distribucija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
E-promocija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
E-zaposlenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
E-okruženje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
E-procesi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
1.5. Novi modeli e-poslovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Brokerski modeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Oglašivački modeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Modeli informacijskih posrednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Trgovački modeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Proizvođački (direktni) modeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Saradnički (affiliate) modeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Model virtualnih zajednica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Pretplatnički modeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Modeli usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
1.6. Digitalno okruženje i ponašanje potrošača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Promjena u načinu komuniciranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Tri bitne stvari za online kupce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Ko su najvažniji kupci? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Model ponašanja potrošača u online okruženju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Utjecaj digitalnih tehnologija na ponašanje potrošača . . . . . . . . . . . . . . . 73
Potrošačke persone: kako ih kreirati i kako ih koristiti . . . . . . . . . . . . . . . 76
1.7. Marketing istraživanje u digitalnom okruženju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Značaj marketing istraživanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Osnovni koncepti u marketing istraživanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
ii
Profiliranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 332
Baze podataka i izvori podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335
Personalizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
3.4.2. Strategija kontaktiranja kroz životni ciklus kupca. . . . . . . . . . . . . . . . . . 340
Unakrsna prodaja i poticanje kupovine nadograđenih proizvoda . . . . . 344
Prediktivna analitika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
4. KONTROLA I OPTIMIZACIJA DIGITALNE
MARKETING STRATEGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347
4.1. Digitalna analitika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
4.1.1. Web analitika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
4.1.2. Analitika društvenih medija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352
4.1.3. SEO analitika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
4.1.4. Analitika korisničkog iskustva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358
4.2. Google Analytics . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
4.2.1. Hijerarhijska organizacija Google Analyticsa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
4.2.2. Kako postaviti Google Analytics . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362
4.2.3. Google Analytics dimenzije i metrike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
4.2.4. Google Analytics publike i segmenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365
4.2.5. Google Analytics izvještaji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366
4.2.6. Prilagođene dimenzije i metrike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371
4.2.7. Kreiranje nadzorne ploče i razvoj ključnih
indikatora performansi (KPI) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372
4.3. A/B testiranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
4.3.1. Zašto vršiti A/B testiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384
4.3.2. Kako vršiti A/B testiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
5. POSEBNA PODRUČJA U DIGITALNOM MARKETINGU . . . . . . 389
5.1. Big Data . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391
5.2. Umjetna inteligencija (AI) i mašinsko učenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
5.3. Marketing automatizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398
Reference . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 402
Popis slika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 407
Popis tabela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 411
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
v
Izvod iz recenzije I
Izvod iz recenzije II
Poštovani čitaoci,
Pred vama je knjiga koja je rezultat petnaestogodišnjeg praktičnog rada u
industriji digitalnog marketinga i jednako toliko akademskog i istraživačkog
rada na univerzitetu. Sva teorija i sve teme o kojima ćete čitati, imaju praktično
uporište i isprobanu primjenu u realnom biznisu. Samim tim, knjiga nije
namijenjena samo studentima dodiplomskih i postdiplomskih studija, već i
marketing menadžerima, poduzetnicima, programerima, web developerima
i svima onima koji žele naučiti više o digitalnom marketingu, strategijama i
praktičnim taktima koje uistinu donose rezultate.
Bavljenje digitalnim marketingom zahtjeva odgovarajuća multidisciplinarna
znanja, ne samo znanja iz oblasti marketinga i digitalnog marketinga, već i
poznavanje odgovarajućih digitalnih tehnologija. U svom poslu, kao digitalni
marketari, sarađivati ćete sa velikim brojem IT specijalista: web i mobile
developerima, hosting kompanijama, agencijama za online oglašavanje i sl.
Da bi ste bili ravnopravan partner u razgovoru, knjiga će vam pomoći da
bolje razumijete sve IT termine, kao i da se upoznate sa najvažnijim odlukama
vezanim za izbor pojedinih tehnologija.
Dosta kompanija koje sam savjetovao prethodnih godina, obratile su mi se
za pomoć nakon neuspješnog online nastupa. Njihova značajna ulaganja u
digitalni marketing nisu dala željene rezultate. Ono što je bilo zajedničko za
sve te kompanije je to da su digitalnom marketingu pristupale primjenjujući
samo pojedinačne tehnike, potpuno zanemarujući strategiju. Oni su ulagali u
određene online alate, u online oglašavanje, bez jasne vizije šta žele postići,
bez jasno definiranih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, bez jasne strategije,
gotovo uvijek rukovođeni potezima konkurencije i razmišljanjem “i drugi to
rade i mi ćemo”. Ovo me navelo da knjigu koncipiram na način da u prvom
dijelu ukažem na neophodnost holističkog pristupa digitalnom marketingu,
pristupa koji podrazumjeva sagledavanje i uzimanje u obzir svih elemenata od
kojih ovisi uspjeh digitalnih marketinških kampanja, odnosno pristupa koji
polazi od strateških odluka, a potom se bavi izborom taktika i digitalnih alata
za njihovu provedbu.
Praktičan pristup zastupljen u knjizi najbolje je vidljiv kroz način na koji su
pojašnjene pojedine taktike digitalnog marketinga. Polazi se od razvoja web
lokacije kao osnovnog alata, pojašnjavaju se ostali digitalni alati, a potom se
govori o taktikama za privlačenje posjetilaca, njihovo aktiviranje i pretvaranje
u kupce, te zadržavanje kupaca kroz izgradnju boljih odnosa sa njima.
Iako je jedna od najvećih prednosti Interneta kao marketinškog kanala visok
stepen mjerljivosti potrošačkih reakcija, činjenica je da mnogim kompanijama
nedostaju odgovarajući sistemi digitalne analitike, koji bi omogućili
adekvatno praćenje rezultata i optimizaciju digitalnih marketinških kampanja.
Ovom području posvećeno je posebno poglavlje, sa posebnim osvrtom na
najzastupljeniji alat za digitalnu analitiku Google Analytics, njegovu primjenu
i posebne mogućnosti korištenja prilagođenih dimenzija i metrika, o kojima
se u domaćoj ali i inozemnoj literaturi pisalo jako malo ili nikako.
Digitalni marketing i e-poslovanje su živa materija, koja se razvojem novih
tehnologija i njihovih primjena iz dana u dan mijenja. LinkedIn, kao
profesionalna društvena mreža, omogućio mi je da od digitalnih marketing
specijalista širom svijeta dobijem povratnu informaciju i preporuku o kojim
novim temama iz oblasti digitalnog marketinga bi trebalo pisati u novim
udžbenicima, tako da je upravo posljednje poglavlje posvećeno nekima od
njih kao što su umjetna inteligencija, “Big Data” i automatizacija.
Uz pojedina poglavlja obrađena u knjizi naveden je i poseban “tehnološki
okvir”, “pojmovnik” ili “studija poslovnog slučaja“, u kojem sam nastojao
detaljnije definirati, te “tehnički” i “informatički” objasniti određene teme, kao
i predstaviti neke od online servisa ili kompjuterskih aplikacija, koje možete
primijeniti u svom svakodnevnom radu. Nadam se, da će vam knjiga poslužiti
i kao priručnik sa korisnim referencama, koji ćete moći po potrebi konsultirati
prilikom implementacije pojedinih digitalnih marketinških aktivnosti.
Recenzentima knjige, uvaženim kolegama prof. dr. Almiru Pešteku i prof. dr.
Davorinu Turkalju izražavam iskrenu zahvalnost za savjete i sugestije koje
su uputili pri izradi recenzija, a koji su pomogli da se finalni tekst knjige
unaprijedi.
Posebnu zahvalnost za podršku u pisanju knjige dugujem svojim roditeljima
i mojoj supruzi Džaniti, koji su mi bili najveći oslonac i podrška u procesu
pisanja.
A u to r
dio 1.
UVOD U
DIGITALNI
MARKETING
4 KENAN MAHMUTOVIĆ • DIGITALNI MARKETING
UVOD
U ovom dijelu knjige objasniti ćemo šta je digitalni marketing, da li se razlikuje od
marketinga i elektronskog poslovanja, upoznat ćemo se sa kratkim istorijatom
Interneta i njegovim osnovnim servisima, utjecajem online okruženja na
elemente marketing miksa i na ponašanje samih potrošača, te ćemo obraditi
nove e-modele poslovanja i analizirati kako danas kompanije mogu provoditi
marketing istraživanje uz primjenu digitalnih tehnologija.
ISHODI UČENJA
Po završetku čitanja ovog dijela, biti ćete u stanju da:
• Razumijete poslovne i marketinške prilike koje donosi digitalno okruženje;
• Razumijete nove poslovne modele u digitalnoj ekonomiji;
• Objasnite utjecaj digitalnog okruženja na ponašanje potrošača;
• Razumijete proces marketing istraživanja i metode online ispitivanje.
Izvor: https://trends.google.com/trends/
DIO 1 • UVOD U DIGITALNI MARKETING 7
POJMOVNIK
Digitalni marketing predstavlja postizanje marketinških ciljeva kroz primjenu
Interneta i drugih digitalnih tehnologija (informacijsko-komunikacijskih
tehnologija) u poslovanju.
Informacijsko komunikacijska tehnologija (IKT) predstavlja integraciju i
konvergenciju telekomunikacijskih sistema (telefonske linije i bežičnih signali),
kompjuterskih sistema i audio-vizualnih sistema, koji omogućavaju korisnicima
prikupljanje informacija, njihovu pohranu, transmisiju i manipulaciju. Ova
konvergencija audio-vizualne i telefonske mreže sa kompjuterskom mrežom,
ostvaruje se putem jednog kablovskog ili “link” sistema, što u ekonomskom smislu
donosi ogromne uštede u ekonomijama zemalja. Tako npr. telekomunikacijska
kompanija u Bosni i Hercegovini, danas korisniku omogućava da putem
telefonskog priključka (telefonske infrastrukture), osigura korištenje fiksne
telefonije, praćenje digitalnih televizijskih kanala, SMS komunikaciju i korištenje
Internet servisa. Ovaj vid konvergencije omogućila je digitalizacija različitih
tehnologija, pa se sve više pojam “digitalna tehnologija” koristi kao sinonim za
informacijsko-komunikacijsku tehnologiju.
Pod pojmom digitalne tehnologije danas podrazumijevamo stvari poput
kompjutera i kompjuterskih mreža, kao što su intraneti, ekstranet i Internet, koje
omogućavaju čuvanje i prijenos podataka u digitalnim formatima (kodovi 1 i 0).
Koncept digitalnog je dosta jednostavan. Nešto je digitalno, kada su sve njegove
osobine i informacije predstavljene nizom jedinica i nula. Tekst, slike i video zapisi,
koje gledamo na ekranu kompjutera, putem digitalne televizije ili na bilo kojem
mrežnom uređaju povezanom na Internet, su samo različite sekvence jedinice i
nula, koje interpretira mašina. Ove nule i jedinice nazivamo bitovima. Bit je dakle
dio informacije. Vizionar digitalne tehnologije Nicholas Negroponte iz MIT Media
lab-a, opisao je esenciju bit-a. “Bit nema boju, veličinu niti težinu, a može putovati
brzinom svjetlosti. On je najmanji atomski element u DNA informacije. On je
stanje postojanja: uključeno ili isključeno, tačno ili netačno, gore ili dole, unutar ili
van, crno ili bijelo” (Negroponte, 1996).
Elektronsko poslovanje (e-poslovanje) predstavlja stalnu optimizaciju poslovnih
djelatnosti neke organizacije putem digitalne tehnologije. Ono predstavlja
transformaciju organizacijskih procesa s ciljem stvaranja dodatne vrijednosti za
potrošače, kroz primjenu digitalne tehnologije.
Elektronska trgovina (e-trgovina) je podskup e-poslovanja usmjeren
na transakcije. E-trgovina obuhvata proces prodaje i kupovine, podržane
elektronskim putem.
Murov zakon
Murov zakon je skraćena fraza koja se koristi za imenovanje tehnološke sile,
koja djeluje već punih 60 godina i nagovještava svoje djelovanje i narednu
deceniju. Naziv potječe od imena inžinjera i suosnivača kompanije Intel
Corporation, Gordona Moorea, koji je primjetio da je njegova kompanija u
stanju da svakih 18 mjeseci proizvede novi procesorski čip, na koji će na istu
veličinu površine čipa smjestiti duplo više komponenata. Drugim riječima,
svakih 18 mjeseci procesorska moć se uduplava, odnosno troškovi obrade
bitova opadaju. U ovakvim uslovima gdje cijena obrade bitova opada, a brzina
obrade bitova ubrzano raste, itekako ima smisla pretvarati atome u bitove,
gdje god je to moguće. Ovo je jedan od temelja digitalnog marketinga i
elektronskog poslovanja uopšte.
Prelazak sa atoma (fizičkog) na bitove (digitalno, virtualno) možemo
promatrati i kroz zakon supstitucije inputa. Kada jedan proizvodni input
pojeftini, mi nastojimo zamijeniti skuplji input sa tim jeftinijim. Iskazano
kroz relativne cijene, ekonomski je isplativije koristiti inpute čija relativna
cijena je snižena. Dok cijena bitova dramatično opada, to nije slučaj sa ostalim
marketinškim troškovima. Cijena energenata raste, papir za štampu je sve
oskudniji, telefonski troškovi prodajnog osoblja su sve viši, a samo vrijeme
postaje najoskudniji resurs. Digitalna tehnologija može pomoći da se svi ovi