Hrastova Mrežasta Stjenica - Corythucha Arcuata Na Području

UNIVERZITET U SARAJEVU
ŠUMARSKI FAKULTET U SARAJEVU
HARIS LOLIĆ
HRASTOVA MREŽASTA STJENICA Corythucha arcuata (Say)

NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE
ZAVRŠNI RAD II CIKLUSA STUDIJA
SARAJEVO, JUNI 2019. GODINE

UNIVERZITET U SARAJEVU
ŠUMARSKI FAKULTET U SARAJEVU
HRASTOVA MREŽASTA STJENICA Corythucha arcuata (Say)

NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE
ZAVRŠNI RAD II CIKLUSA STUDIJA
Mentor: Student:
Prof. dr. Osman Mujezinović Haris Lolić
SARAJEVO, JUNI 2019. GODINE

PREDGOVOR
Hrast i hrastove šume na području Bosne i Hercegovine, u prvom redu hrast kitnjak (Q. petraea
L.) i hrast lužnjak (Q. robur L.) ali i ostale vrste, imaju veliki ekološki, biološki, kulturni i
privredni značaj. Trenutno stanje ovih šumskih zajednica, kako u Evropi tako i u BiH, je
ugroženo djelovanjem brojnih destabilizirajućih faktora, u najvećoj mjeri, uticajem klimatskih
promjena i napadima invanzivnih vrsta štetnih insekata. Pojava strane vrste štetnog insekta,
hrastove mrežaste stjenice [Corythucha arcuata (Say) 1832], u BiH je još u većoj mjeri ugrozila
vrste iz roda Quercus L. i njihove biljne zajednice. Radi toga veoma je važno poznavati biologiju,
morfologiju i načine nanošenja šteta ovog insekta kako bi se na osnovu toga mogle donijeti
odgovarajuće mjere kontrole, monitoringa i suzbijanja. Upravo je kroz rezultate ovog rada
omogućeno sagledavanje uticaja različitih faktora u cilju boljeg shvatanja, prisustva i širenja
hrastove mrežaste stjenice na području Bosne i Hercegovine.
Osjećam posebno zadovoljstvo i potrebu da se na ovom mjestu zahvalim:

- U prvom redu svojoj porodici, na neizmjernoj materijalnoj i moralnoj podršci tokom studija.
- Mentoru, Prof. dr. Osmanu Mujezinoviću, na stalnoj i nesebičnoj podršci te korisnim savjetima
prilikom realizacije istraživanja.
- Edinu Brčaninoviću mr. šumarstva, iz javnog preduzeća „Šume TK“ , na pomoći prilikom
realizacije terenskih istraživanja.
- Dr. sc. Kenanu Zahiroviću, iz javnog preduzeća “Šumsko-privredno društvo Zeničko-
dobojskog kantona“, na korisnim savjetima prilikom realizacije terenskih istraživanja.
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 1
1.1. Općenito o rodu Quercus L. ................................................................................................. 1
1.1.1. Bolesti i štetnici hrastova ............................................................................................... 4
1.2. Mrežaste stjenice [Tingidae (Laporte) 1832] ....................................................................... 5
1.2.1. Rod Corythucha (Stal, 1873) ......................................................................................... 6
1.2.2. Corythucha arcuata (Say, 1832) – Hrastova mrežasta stjenica .................................... 9
2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA ....................................................................................................... 25
3. ZADACI ISTRAŽIVANJA ...................................................................................................... 26
4. METODE ISTRAŽIVANJA ..................................................................................................... 27
4.1. Objekat - područje istraživanja .......................................................................................... 27
5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA SA DISKUSIJOM................................................................. 37
5.1. Hrastova mrežasta stjenica na području Bosne i Hercegovine .......................................... 37
6. ZAKLJUČCI ............................................................................................................................. 59
LITERATURA: ............................................................................................................................. 60
Sažetak (Summary) ....................................................................................................................... 63
Lista karata .................................................................................................................................... 64
Lista slika ...................................................................................................................................... 65
Lista tabela .................................................................................................................................... 67
1. UVOD
1.1. Općenito o rodu Quercus L.

Rod Quercus L. se sastoji od otprilike 400 do 500 vrsta (Nixon, 1993; Valencia idr., 2016) i
podjeljen je u dva podroda prema najnovijoj klasifikaciji (Denek idr., 2017) : podrod Cerris i
podrod Quercus, koji su raspoređeni na ovaj način u zavisnosti od izgleda i razvića ploda (žira).
Jedan od impresivnih aspekata hrastova jeste širok spektar raznolikosti vrsta u razlićitim
uslovima okoline i u njihovoj morfologiji. Rod Quercus L. se rasprostire po cijeloj sjevernoj
hemisferi u Aziji, Sjevernoj Americi, Evropi i Africi (Axelrod, 1983), sve do Ekvatora (karta 1.).
Karta 1.: Areal roda Quercus L. u svijetu (www.quercusportal.pierroton.inra.fr)
Taksonomska pripadnost roda Quercus L. data je u sljedećem prikazu:
Carstvo: Plantae (Biljke)

Odjel: Spermatophytha (Sjemenjače)
Razred: Magnoliopsida (Dvosupnice)
Red: Fagales (Bukvolike)
Porodica: Fagaceae (Bukovke)
Rod: Quercus L. (Hrastovi)
1
U čitavom rodu Quercus L., skoro pa isti broj vrsta se nalazi u Sjevernoj Americi (200 do 245) i
u Euroaziji (196). Međutim, sekcija Cyclobalanopsi (koja pripada podrodu Cerris) prisutna je
samo u jugoistočnoj Aziji, podrod Quercus je manje raznolik u Euroaziji (oko 120 vrsta) nego u
Sjevernoj Americi (200 do 245 vrsta). Područje Evrope obuhvata samo 22 vrste. Raznolikost je
najveća između 15 ° i 30 ° Sjeverne geografske širine u centralnoj Americi (posebno u Meksiku)
i južnoj Aziji (posebno u Kini). U Evropi, areal hrastova obuhvata područje od Sjeverne Afrike
[Q. sauber L., Q. ilex L., Q. afares (Pomel)] preko Mediteranskog područja do južne Norveške,
Švedske i Finske, koje dosežu samo Q. robur L. i Q. petraea L. Većina evropskih vrsta raste u
Mediteranskoj regiji. Široko rasprostranjene evropske vrste prostiru se na istočnoj granici na
Kavkazu [Q. petraea L., Q. robur L. i Q. pubescens (Willd)] gdje se susreću sa istočnoazijskim
vrstama (Q. macranthera, Q. hartwissiana, Q. infectoria). Različite vrste hrastova rastu od nivoa
mora pa do 4000 metara nadmorske visine u planinama Himalaja (Wang, 1961; Menitsky, 2005).
Kroz svoju prirodnu rasprostranjenost, rod Quercus L. se razlikuje po brojnim vrstama koje su
prilagođene ekstremno varijabilnim staništima od močvara do pustinja, i od niziskih do visokih
područja. Hrastovi također pokazuju veoma široku raznolikost oblika od grmlja do veoma
masivnih stabala. Raspon raspodjele vrste može varirati od vrlo lokalnih do široko
interkontinentalnih skala. Tipični primjeri ekstremno široke raspodjele su Q. rubra i Q. alba u
Sjevernoj Americi, Q. acutissima i Q. mongolica u Aziji, Q. robur i Q. petraea u Evropi.
Na području Bosne i Hercegovine se nalaze zajednice vrsta iz roda Quercus L. koje čine čiste
sastojine hrasta ili u zajednicama sa drugim vrstama drveća (mješovite sastojine). Najviše je
zastupljen Q. petraea i Q. robur, tj. zajednice koje grade ove vrste drveća. Osim ovih vrsta,
nalaze se još Q. cerris, Q. ilex, Q. frainetto idr. U strukturi bosanskohercegovačkih listopadnih
šuma, hrast kitnjak [Quercus petraea (Matt.) Lieblein], nakon bukve, predstavlja najznačajniju
listopadnu vrstu s gospodarskog i ekološkog gledišta. Prema prvoj inventuri šuma (Matić idr.,
1971) u Bosni i Hercegovini hrast kitnjak pridolazi na 333.000 ha ili u oko 15 % svih šuma.
Struktura tih šuma ukazuje da u BiH ima 115.000 ha visokih i 218.000 ha niskih šuma (Pintarić,
1997). Iz površine niskih degradiranih šuma može se zaključiti da je hrast kitnjak nekada, a i sada
u Bosni i Hercegovini, bio i je ekonomski vrlo važna vrsta za proizvodno šumarstvo. Kao što je
bio slučaj i s hrastom lužnjakom, tako je i proces iskorištavanja i degradacije šuma hrasta
kitnjaka kao posljedica povijesnog utjecaja čovjeka bio prilično dug, posebice u zadnjih 160
godina (Begović, 1960 i 1978; Memišević, 2008; Ballian idr., 2010).
2
Danas u Bosni i Hercegovini lužnjak nalazimo u mješovitim šumama s običnim grabom, a u
posebnim uvjetima gradi i čiste sastojine (Stefanović, 1977; Stefanović idr., 1983). Prema
podacima iz inventure šuma na velikim površinama 1964 – 1968. (Matić idr., 1971), površina
ostalih visokih šuma je 32.368 ha, od čega prema procjeni 31,7% ili 10.261 ha otpada na šume
hrasta lužnjaka. Za razliku od Matića idr., (1971), Klepac (1988) navodi da je tadašnja ukupna
površina šuma hrasta lužnjaka u BiH oko 30.000 ha.
Karta 2.: Preovlađujući tipovi vegetacije u Bosni i Hercegovini (Mučibabić, 1998)
U uvjetima Bosne i Hercegovine šume hrasta kitnjaka često nalazimo u dodiru sa šumama hrasta
lužnjaka. Kao što se može vidjeti na karti tipova vegetacije u BiH (karta 2.) znatan dio površine
obuhvataju šumske zajednice u kojima se nalazi hrast; listopadne mezofilne šume kitnjaka,
lužnjaka i običnog graba kao i listopadne šume sladuna, cera i stepskog lužnjaka. U južnim
dijelovima se javljaju zimzelene tvrdolisne šume česmine (Q. ilex).
3
1.1.1. Bolesti i štetnici hrastova
Zdravlje pojedinačnih hrastovih stabala se uglavnom određuje na osnovu defolijacije, tj.
relativnog gubitka listova u jednoj krošnji u poređenju sa poptuno olistalim zdravim referentnim
stablom iz iste sastojine koje raste u istim uslovima. Defolijacija krošnje je nedefinisani simptom
oštećenja koji može da se poveže sa različitim štetnim faktorima. Svi oni mogu da postoje
pojedinačno ili u sudejstvu. Obično je vrlo teško odrediti važnost pojedinačnih činilaca i njihov
efekat na veličinu oštećenja. Upravo je zato obično nemoguće odvojiti uticaj klimatskih promjena
od drugih štetnih činilaca (insekata, patogena, zagađenja vazduha itd.) koji utiču na zdravlje
šumskih ekosistema (FAO, 2014). Uobičajeni defolijatori prve pojave lišća su gusjenice zelenog
hrastovog savijača [Tortrix viridana (Linnaeus.) 1758], gubara glavonje [Lymantria dispar
(Linnaeus.) 1758], malog mrazovca [Operophtera brumata (Linnaeus.) 1758]. Kao rezultat
posebno teških infestacija, posebno u kombinaciji s hrastovom pepelnicom (Erysiphe alphitoides
syn. Microsphaera alphitoides), produktivnost hrasta može biti ozbiljno ograničena, jer pepelnica
pokriva preostale površine lista, sprječavajući da svjetlost dopre do njih ( Siwkcki, Ufnalski,
1998). Hrast kitnjak i lužnjak su posebno osjetljivi na napad patogena korijena roda
Phytophthora (P. cinnamomi, P. ramorum, P. quercina) ( Siwkcki, Ufnalski, 1998). Ekološki i
biotički faktori, kao što su smanjenje nivoa podzemnih voda ili odsustvo poplava, zagađenje
vazduha i vode, neprilagođene uzgojne prakse i klimatske promjene također mnogo utiču na
smanjenje otpornosti hrasta i hrastovih šuma. Poseban značaj u procesu odumiranja stabala hrasta
kitnjaka ima hrastova imela - Loranthus europaeus Jacq. Jak intenzitet pojave imele uzrokuje
neekonomičnu potrošnju vode koja rezultira dehidratacijom i postepenim sušenjem biljke
(Treštić, Dautbašić, Mujezinović, 2006). Neke od glavnih štetočina u hrastovim šumama
Jugoistočne Evrope su podjeljenje u nekoliko kategorija prema FAO, 2014:
 Glavne štetočine koje napadaju žir i klice: Hrastov žižak-buba (Curculio spp.); Hrastov
surlaš - larva, Cydia splendana - larva, Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides).
 Glavne štetočine koje napadaju list hrasta: Gubar glavonja (Lymantria dispar), Zeleni
hrastov savijač (Tortrix viridana), Žutotrba (Euproctis chrysorrhoea).
 Glavne štetočine koje napadaju grane i stablo hrasta: Rak kore (Nectria ditissima), Žuta
imela (Loranthus europaeus), Hrastov potkornjak (Scolytus intricatus), Vrbovača
(Laetiporus sulphureus), Hrastova labirintica (Daedalea quercina), Medenjača
(Armillaria mellea).
4
1.2. Mrežaste stjenice [Tingidae (Laporte) 1832]
Tingidae je porodica malih hemimetabolnih, insekata biljoždera koji se obično nazivaju
“Čipkaste bube” zbog čipkastog izgleda krila i građe tijela većeg broja njenih vrsta (Schuh i
Slater, 1995 ). Oni su jedinstveni među pododredom Heteroptera zbog toga što je to jedinstvena
porodica sa visoko specifičnim bogastvom vrsta u kojem su svi njeni članovi veoma fitofagni1.
Rasprostranjeni su širom svijeta i čine ih oko 2.500 vrsta raspoređenih u 300 rodova. Porodica se
sastoji od tri podporodice: Vianaidinae, Cantacaderinae i Tinginae (Schuh idr., 2006). Sve se
prirodno nalaze u Neotropskoj regiji. Veličina im se kreće od 2 do 8 mm. Pored njihove složne
morfologije, slabo su obojene, uglavnom variraju u nijansama smeđe boje (slika 1.). Također
jedna od karakteristika vrsta unutar ove porodice jeste slaba aktivnost leta. Odrasle jedinke i
nimfe se obično nalaze na donjim stranama lišča, gdje se hrane sokom živih biljaka probijanjem
epidermisa lista svojim usnim aparatom (usni aparat za bodenje i sisanje). Ovaj usni aparat je
veoma dobro razvijen što omogućava lako prodiranje u ćelijsko tkivo i sisanje hranjivih materija.
Slika 1.: Tingidae na listovima domaćina: ( a ) Acanthocheila sp., ( b ) Phymacysta sp., ( c ) Leptopharsa sp., i ( d )
Gargaphia sp. (Foto: C. D’Haese)
1 Fitofagni insekti se uglavnom prilagođavaju svojoj biljci domaćinu putem bihevioralnih i / ili fizioloških
adaptiranja (Frerot, Holopainen, 2017).
5
Aktivnost hranjenja ovih insekata može dovesti do velikih oštečenja, sušenja i prijevremenog
opadanja lišća. Mnoge vrste kultivisanih i divljih biljaka koje su od primarnog značanja u
poljoprivredi i hortikulturi su ozbiljno pogođene napadima ovih insekata (Drake i Ruhoff, 1965).
Cjelokupni životni ciklus u većini slućajeva završavaju na istim vrstama biljaka domaćina kao i
istim dijelovima biljaka. Članovi ove porodice su prilagođeni različitim uvjetima staništa; neke
vrste se pojavljuju na tlu, povezane sa gornjim dijelovima korijena ili donjim dijelovima
stabljika, neke su podzemne, neke žive na srednjoj visini ili na krošnjama stabala, prema
Péricartu (1983) neke vrste se hrane polenom biljaka i mahovinom. Malih su dimenzija i teško ih
je uočiti zbog njihovih mrežastih i providnih struktura tijela i krila. Malo informacija je poznato o
ovim insektima, bez obzira na velik broj opisanih vrsta.
1.2.1. Rod Corythucha (Stal, 1873)

Ovo je veliki rod sa više od 75 vrsta. Široko je rasprostranjen u Americi, a slućajno je unesen na
područje Evrope i Azije. Većina vrsta se nalazi na području Sjeverne Amerike (Montemayor,
2009). Unatoč velikom broju vrsta, među njima postoji velika jednakost. Jedna od
karakterističnih osobina biljaka domaćina ovog roda jeste ta da je ukljućen veliki broj stabala tj.
veliki broj drvenastih vrsta biljaka, za razliku od zeljastih bljaka koje preovladavaju kao
domaćini za većinu tingida (Hurd, 1946). Odrasla jedinka mrežaste stjenice je mala (3-8 mm),
pravougla i generalno spljoštenog izgleda (slika 2.). Krila stoje ravna nad insektom u stanju
mirovanja, vrhovi i vanjski rubovi krila se pružaju izvan granica tijela.
Slika 2.: Odrasla jedinka mrežaste stjenice u rodu Corythucha (Gregory A. Hoover)
6
Glogova mrežasta stjenica [Corythucha cydoniae (Fitch.) 1861], platanina mrežasta stjenica
[Corythucha ciliata (Say.) 1832] i hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say.) 1832]
su neke od najčešćih, štetnih vrsta. Kod većine ekonomski bitnih vrsta, imaga2 su kremaste boje
sa crnim ili smeđim mrljama. Vrhovi prednjih krila, glave i grudnog koša su membranske građe,
sastavljeni od mnogih podignutih grebena, koji daju izgled poput čipke, zbog toga, uobičajeno
ime čipkaste (mrežaste) bube (Hoover, 2002). Nimfe3 su sive ili crne boje, sa ponekim bijelim
mrljama od trećeg nimfalnog stadija, sa mnogo bodlji prisutnih po čitavoj površini tijela. Prolaze
kroz pet razvojnih faza prije nego što postanu odrasle jedinke. Kada su potpuno odrasle, nimfe su
oko polovine veličine odrasle jedinke. Najčešće se nalaze u grupama sa ljuskama od jaja i
ostatcima izmeta imaga i ostatcima presvučene kože nimfe na naličiju listova. Jaja su crne boje,
izdužena i postavljena u grupama na donjoj strani lista. Nimfe se razvijaju nepotpunom
metamorfozom4 (hemimetabola), (slika 3.).
Slika 3.: Transformacija stjenica (Heteroptera). (Hrašovec, 2011)
2 U biologiji, imago je posljedni stadijum koji insekt poprima tokom svoje metamorfoze, procesa rasta i razvića
(Carpenter, Geo. H., The Life-Story of Insects. Cambridge University Press 1913).
3 U biologiji, nimfa je nezrela forma nekih beskičmenjaka, posebno insekata, koja prolazi kroz nepotpunu
metamorfozu (hemimetabola) prije nego što dostigne svoju odraslu fazu (Encyclopedia of Entomology Ed. John
L. Capinera. Dordrecht, London, Springer. 2008, 2nd Ed.).
4 Nepotpuna metamorfoza ili hemimetabola je termin koji se koristi u svijetu insekata, a opisuje specifičan razvoj
pojedinih vrsta insekata u tri faze: jaje, nimfa i imago (odrasla jedinka). Za razliku od kompletne metamorfoze,
ovdje ne postoji stadij larve, odnosno lutke. Nimfe su veoma slične odrasloj jedinki samo su slabije razvijene i
sterilne (Lowe, Tristan; Garwood, Russell P.; Simonsen, Thomas; Bradley, Robert S.; Withers, Philip J., (2013),
“Metamorphosis revealed: three dimensional imaging inside a living chrysalis”).
7
Dvije ekološki i ekonomski najvažnije vrste ovog roda su itekako platanina mrežasta stjenica
[Corythucha ciliata (Say.) 1832] i hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say.) 1832],
koje se također nalaze na području Bosne i Hercegovine (Gavrilović, 1980; Dautbašić idr., 2017).
Prethodno je na područje Evrope unesena platanina mrežasta stjenica Corythucha ciliata (Say)
(Maceljski, 1986). Unosom platana u parkove 80-tih godina prošloga stoljeća unesena je na
područje Bosne i Hercegovine (Gavrilović, 1980). Obje vrste su veoma slićne građe, biologije i
načina na koji nanose štetu. Radi toga, smatramo da bih trebalo u kratkim crtama spomenuti
platanovu mrežastu stjenicu, i kako se ova vrsta razlikuje od hrastove mrežaste stjenice. Tipična
razlikovna morfološka svojstva po kojima se C. arcuata razlikuje od najbližih srodnih stjenica
istoga roda se ogleda u građi i obliku vratnog štita, obliku ovipozitora kod ženke. Također, se
pomoću obojenosti polupokrilja već na prvi pogled može uočiti razlika između ove dvije vrste
(slika 4 i 5.). C. arcuata, uz dvije središnje krilne smeđe pjege kakve krase plataninu mrežastu
stjenicu (C. ciliata) ima još i dvije jasno izražene ramene i dvije slabije izražene vršne (apikalne)
krilne pjege smeđe boje. Posmatrane usporedno, C. ciliata izgleda svijetlijom (bliještavo bijelom)
i nešto krupnijom od C. arcuata (Hrašovec idr., 2013). C. ciliata napada vrste iz roda Platana
(Platanus L.)
Slika 4.: Corythucha ciliata (Foto: I. Giacalone Forini) Slika 5.: Corythucha arcuata (Foto: I. Giacalone Forini)
8
1.2.2. Corythucha arcuata (Say, 1832) – Hrastova mrežasta stjenica
Taksonomska pripadnost vrste Corythucha arcuata (Say, 1832) data je u sljedećem prikazu:
Carstvo: Animalia (Životinje)

Koljeno: Arthropoda (Člankonošci)
Razred: Insecta (Insekti)
Red: Hemiptera (Polukrilci)
Podred: Heteroptera (Stjenice)
Porodica: Tingidae (Mrežaste stjenice)
Rod: Corythucha
Vrsta: Corythucha arcuata
Morfologija
Odrasle jedinke su prepoznatljive zbog svojih mliječno-bijelih mrežastih krila sa promjenjivim

smeđim oznakama (slika 6.), vrhovi i vanjski rubovi krila se pružaju izvan granica tijela, dužina
tijela odrasle jedinke je od 3.0 do 3.5 mm, ponekad 6 mm, prosječne širine tijela 1.5 mm
(Berdardinelli i Zandigiacomo, 2000; Forster idr., 2005; Mutan idr., 2008).
Slika 6.: Imago hrastove mrežaste stjenice (Foto: Joseph Berger, Bugwood.org)
9
Nimfe su sive do crne boje, spljoštene, ovalne i mnogo tamnije od odraslih jedinki, sa ponekim
bijelim mrljama od trećeg nimfalnog stadija i prekrivene bodljama (slika 7.). Nimfe dosežu
maksimalnu veličinu od oko 2 mm, potpuno odrasle nimfe u završnom nimfalnom stadiju su
veličine polovine imaga. Prolaze kroz pet razvojnih faza (stadija) prije nego što postanu odrasle
jedinke. Najčešće se nalaze u grupama zajedno sa svojim crnim izmetom i ostatcima
presvlačenja5 (odbacivanja nimfalne kože) na naličiju listova (Berdardinelli i Zandigiacomo,
2000; Forster idr., 2005; Mutan idr., 2008).
Slika 7.: Nimfe hrastove mrežaste stjenice na naličiju lista (Foto: Yurika Alexander)
5 Prilikom rasta, insekti moraju odbacivati dijelove tijela koji ne rastu, tj. oni se presvlače. Kod nepotpune
metamorfoze, nakon svakog presvlačenja nimfe postaju sve veće i sve više sliće odraslim jedinkama, u zadnjem
stadiju razvoja dobivaju krila i spolne organe (Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. and Mrkša, N.
(1999). Beskralješnjaci. 3rd ed. Zagreb: Školska knjiga.).
10
Jaja su u prosjeku 0.5 mm duga, izdužena, eliptična, crne do tamno-smeđe boje (slika 8.) i
najčešće se mogu naći u manjim grupama smještena na krajevima ili uz duž nervature naličja
listova (Berdardinelli i Zandigiacomo, 2000; Forster idr., 2005; Mutan idr., 2008). Imaga, nimfe i
jaja mogu biti u isto vrijeme prisutni na naličiju napadnutih listova. Odrasle jedinke i nimfe
proizvode male crne tečne frakcije, koje se vremenom osuše i ostaju na naličiju listova (slika 9.).
Slika 8.: Izležena jaja hrastove mrežaste stjenice na naličiju lista (Foto: Jim Baker, Bugwood.org)
Slika 9.: Nimfe i imaga hrastove mrežaste stjenice na naličiju lista (Foto: Yurika Alexander)
11
Biologija
Hrastove mrežaste stjenice prezimljavaju kao imaga (odrasle jedinke) na domaćinima ili u
njihovoj neposrednoj blizini u pukotinama kore, grančicama granja, ostatku listinca na tlu, ili na
nekim drugim zaštićenim mjestima. Imaga postaju aktivna sa prvom pojavom i razvijanjem
zelenog lišća, i odmah počinju prelaziti na lišće hrasta kada se počne pojavljivati u proljeće
(sredina aprila, početak maja), što zavisi od vremena kada počinje vegetacijska sezona. Imaga
počinju da se hrane mladim listovima biljke domaćina, a ženke polažu svoja crna i izdužena jaja
na naličije listova, broj položenih jaja varira u rasponu od 15 pa do 100 po jednoj ženki (Baker i
Brown, 1994). Prosječan broj položenih jaja u Italiji, prema Bernardinelliu (2000), iznosio je oko
100 jaja po grupi. Jaja će se izleći u roku od nekoliko dana (maj mjesec), i nimfe će se početi
intenzivno hraniti na naličiju listova. Od stadija jajeta pa do odrasle jedinke, C. arcuata prolazi
kroz pet nimfalnih stadija, potpuni razvoj traje 4 do 6 sedmica (Berdardinelli i Zandigiacomo,
2000; Forster idr., 2005; Mutan idr., 2008). Ima više generacija6 godišnje. Tačan broj generacija
ovisi od dužine vegetacionog perioda, kao i od klimatskih uslova. U sjevernoj Italiji utvrđene su
tri generacije godišnje sa djelimičnim početkom četvrte generacije (Bernardinelli, 2001). U
sjeveroistočnim državama SAD-a, u svom prirodnom arealu, C. arcuata ima dvije generacije
godišnje i djelimično treću generaciju, neke odrasle jedinke druge i treće generacije prezimljuju
(Connell i Beacher, 1947). Može se dovesti u odnos broj generacija godišnje sa klimatskim
uslovima, gdje na području Italije ima veći broj generacija zbog viših temperatura tj. toplije
klime. Sa porastom broja generacija godišnje, stepen oštećenja listova biljaka domaćina se znatno
povećava. Hrastova mrežasta stjenica se može naću u različitim stadijima razvića i života sve do
avgusta i septembra.
6 Pod terminom generacija podrazumjeva se vrijeme koje je potrebno da jedan insekt prođe potpun ciklus razvića.
Drugim riječima to je vrijeme od momenta polaganja jajeta do nastanka polno zrele individue iz njega, koja će
početi da polaže jaja (vrijeme od jajeta do jajeta). (Mihajlović, L. (2008). Šumarska entomologija. 3rd ed.
Beograd: Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet.)
12
Areal
Hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say) 1832] potiče iz Sjeverne Amerike i ima
širok geografski raspon (karta 3.). Najviše se može naći u istočnom dijelu SAD-a, ali ima širok
raspon koji se proteže od savezne države Georgie i Alabame na jugu do Maina na sjeveru, i
zapadno do Sjeverne i Južne Dakote, Utah i Teksas (Ref. 1 do 8)7. Također se nalazi na području
južne Kanade, Kvebeku i Ontariju (Ref. 1 do 8).
Karta 3.: Areal hrastove mrežaste stjenice na području Sjeverne Amerike (EPPO Global Database, 2019.)
7 (1) Solomon idr., 2004; (2) Weiss, 1916; (3) Osborn i Drake, 1917; (4) Connell i Beacher, 1947; (5) Wheeler
idr., 1975; (6) Minnesota Department of Natural Resources, 2000; (7) Shetlar, D.J., 2000; (8) Drake i Ruhoff,
1965.
13
Do 2000 godine, C. arcuata se je samo nalazila na prostoru Sjeverne Amerike (istočni dio
Sjedinjenih Američkih država i južna Kanada), međutim, prisustvo ove vrste izvan
sjevernoameričkog kontinenta prvi put je zabilježeno na području sjeverne Italije (Bernardinelli i
Zandigiacomo, 2000). Uzimajući u obzir da glavni simptom pojave ovog insekta na stablima jeste
hloroza listova tj. prisustvo hlorotičnih pjega na listovima, koji se uočavaju tek nakon pojave
nimfi i imaga, njihovog intenzivnog hranjenja, kao i činjenicu da je bila rasprostranjenja na
velikoj površini, može se pretpostaviti da se ova vrsta pojavila i ranije nego što je utvrđeno.
Prvi pronalazak C. arcuate u Italiji je bio u jednom od parkova u blizini Milana (Bernardinelli i
Zandigiacomo, 2000), istraživanja ubrzo nakon toga su pokazala da su najveće populacije
pronađene oko područja Milana (Bernardinelli, 2000). To sugeriše da je unošenje ove do tada
strane vrste insekta u Italiju počelo sa sadnjom uvoznih zaraženih sadnica. Naime, poznato je da
imaga C. arcuate prezimljuju pod labavim ljuskama kore hrastovih debala i većih grana (Connell
i Beacher, 1947), čak i uvoz sadnica bez lišća mogao je dovesti štetočinu na područje Evrope.
Dvije godine nakon prvog otkrića u Italiji, hrastova mrežasta stjenica je po prvi put zabilježena u
južnoj Švicarskoj 2002 godine (Forster idr., 2005), na području kantona Ticino. U zaraženom
području od preko 7000 km u regijama Lambordije i Pijemonta u blizini Švicarske granice u
Italiji je indicirano da je C. arcuata slućajno uvedena (Berardinelli, 2000). Antropogeni faktori,
kao što je pasivni transport preko transportnih vozila, mogu poboljšati distribuciju i širenje u
drugim regijama gdje su vrste iz roda Quercus L. glavne šumske vrste. U sjevernozapadnoj
Turskoj, u azijskom dijelu, prvi put je zabilježena 2003 godine u provinciji Bolu (Mutun, 2003).
Od ovog prvog pronalaska, hrastova mrežasta stjenica se brzo proširila po Turskoj - do Duzca,
Zonguldaka, Sakarye, Kocaela, Eskişehira, Ankare, ıankırı i Bilecika provincija. Dosadašnja
studija je utvrdila da se C. arcuata proširila na 28.000 km2 Turske (Mutan, Ceyhan, Sözen,
2008). Stoga je neophodno stalno praćenje i monitoring trenutnog širenja ove štetočine u Turskoj,
jer Turska može poslužiti kao ulaz u susjedne zemlje za buduće invazije (Mutan, Ceyhan, Sözen,
2008). Dosadašnja istraživanja koja su provedena u Italiji, Švicarskoj i Turskoj ukazuju na to da
je na širenje C. arcuate najviše djelovao i uticao antropogeni faktor, kao argument na ovo jesu
lokacije pronalaska tj. parkovi i dijelovi uz glavne saobraćajnice. Odrasle jedinke hrastove
mrežaste stjenice nisu dobri letači zbog svoje male veličine, nošeni su vjetrom kao i drugim
faktorima kojima se šire na srednje udaljenosti.
14
U periodu od prvog pronalaska u Turskoj 2003 godine pa do 2011 godine, kada je utvrđeno
prisustvo C. arcuate u Iranu (Samin i Linnavuori, 2011), nije prijavljeno dalje širenje u ostalim
zemljama Evrope.
Zatim, 2012 godine utvrđeno je prisustvo ovog štetnika u Bugarskoj koji je bio i prvi izvještaj iz
regiona Balkanskog poluostrva (Dobreva idr., 2013). C. arcuata je navjerovatnije dospjela u
Bugarsku iz azijskog dijela Turske djelovanjem ljudskog faktora. Pronađena je u gradu Plovdivu
i vili Zlati dol. U blizini grada Simeonovgrada (Dobreva idr., 2013). U narednih nekoliko godina
ova vrsta se je proširila na mnoge krajeve zemlje (Georgiev idr., 2017). Područja gdje je utvrđeno
prisustvo ovog insekta u Bugarskoj su u blizini transportnih “arterija” gdje je u prošlosti po prvi
put otkriveno prisustvo C. ciliate (Rabitsch, 2008 i 2010; Simov idr., 2012).
Karta 4.: Utvrđeno prisustvo hrastove mrežaste stjenice [Corythucha arcuata (Say) 1832] u Evropi i dijelovima
Azije (EPPO Global Database, 2019.)
Dalji izvještaji o širenju ove vrste dolaze sa područja Evrope, 2013 godine je prvi put pronađena
u Mađarskoj (Csóka idr., 2013) i u Hrvatskoj (Hrašovec idr., 2013). U posljednjem periodu,
posebno u 2016 i 2017 godini, hrastova mrežasta stjenica je pokazala ubrzano širenje u
Mađarskoj. Do jeseni 2017 godine pronađena je skoro u svim Mađarskim općinama (Csóka idr.,
2017).
15
Na području Hrvatske hrastova mrežasta stjenica je prvi put uočena u Slavoniji u sastojinama
hrasta lužnjaka u spačvanskim šumama (Hrašovec idr., 2013). Ubrzo nakon toga utvrđena je
pojava ovog insekta u drugim šumskim područjima pretežno uz saobraćajnice, koje su glavni
transportni putevi za trupce i drvne sortimente. Spačvanski bazen (sa šumom Morović u Srbiji) je
najveći kompleks šuma hrasta lužnjaka u Evropi sa ukupnom površinom od oko 70.000 hektara.
U periodu od 2013 do 2017 godine, 99% površine spačvanskih šuma je zahvaćeno sa velikim
prisustvom hrastove mrežaste stjenice, kao i oko 50.000 hektara šuma u ostalim dijelovima
Hrvatske (Berta, 2018). Uočena je prvi put 2013. godine na području Srbije. U Vojvodini je prvi
put ustanovljena 2013. godine, u sastojinama lužnjaka kod Jamene u Sremu. Tokom 2015.
godine, prisustvo ove invazivne vrste je utvrđeno na svim područjima gajenja hrasta u Vojvodini,
osim na Vršačkom brijegu (Pap idr., 2015). Hrastova mrežasta stjenica se na velikim površinama
javila u Bosutskim šumama gde je pod jakim napadom bilo više od 17.000 hektara lužnjakovih
sastojina. Štetočina se raširila i na cjelokupan prostor hrastovih šuma u Gornjem i Srednjem
Podunavlju i Posavini gdje je registrovana u različitom intenzitetu napada. Otkrivena je i na
Fruškoj gori u sastojinama lužnjaka (Pap idr., 2015). U Rumuniji prisustvo hrastove mrežaste
stjenice je uočeno 2015 godine, 2016-2017 godine brzo se je raširila na područje cijele države
(Don idr., 2016, Chireceanu idr., 2017a, b). C. arcuata je primjećena u Rusiji 2015. godine u
jednom parku u gradu Krasnodar (Shchurov idr., 2016). Za samo par godina, insekt se proširio na
velikom području južne Rusije. U Sloveniji se prvi put uočava 2016. godine u jugoistočnom
dijelu zemlje (Jurc, 2017). Predpostavlja se, da je C. arcuata proširila se u Sloveniju sa područja
susjedne Hrvatske gdje je utvrđeno njeno prisustvo, koje je udaljeno 14 km od prvog nalaza u
Sloveniji (Jurc, 2017). Zaraženi dio hrastove šume se nalazi pored željezničke pruge, koja se
pruža iz Hrvatske, što ukazuje na mogućnost načina širenja štetnika. Ubrzo nakon pojave u
Sloveniji, utvrđen je i prvi nalaz hrastove mrežaste stjenice u Bosni i Hercegovini na četiri
lokaliteta u centralnoj i sjevernoj Bosni, lokaliteti: Ivančevo i Vijaka (općina Vareš), područje
Tešnja; GJ „Tešanjka“ odjeljenje 42, područje Maglaja; GJ „Liješnica“ odjeljenje 88. C. arcuata
je pronađena na stablima hrasta kitnjaka (Q. petraea L.). Smatra se da je štetnik raširen na
područje Bosne i Hercegovine iz susjedne Hrvatske, i to najprije u područje sjeveroistočne
Bosne, a kasnije i južnije. S obzirom na to da je štetnik otkriven na području središnje Bosne
može se pretpostaviti da je prisutan na cijelom području sjeverne Bosne, ali za to su potrebne
dodatne potvrde (Dautbašić, Zahirović, Mujezinović i Margaletić, 2018).
16
Prisutnost štetnika nije utvrđena uzorkovanjem lisnog materijala južnije od mjesta nalazišta (južni dijelovi
planine Zvijezda). Stoga se trenutno ovo nalazište može smatrati kao najjužnija tačka rasprostranjenja hrastove
mrežaste stjenice u Bosni i Hercegovini. Kako je rasprostranjenje hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini vezano
uglavnom za sjeverne dijelove Bosne (Matić i dr., 1971), može se smatrati da je ovaj novi štetnik prisutan u
navrijednijim sastojinama ove vrste drveća u Bosni i Hercegovini (Dautbašić, Zahirović, Mujezinović i
Margaletić, 2018).
Utvrđene lokacije prisustva ovog štetnika u Bosni i Hercegovini koje su opisane u radu prvog
nalaza hrastove mrežaste stjenice u BiH, će nam poslužiti kao veoma dobar putokaz u utvrđivanju
daljeg širenja ovog štetnika, načina njegovog širenja, kao i određivanja potencijalno novih
lokacija na kojima se može pojaviti. Najzapadnija tačka dosadašnje pojave hrastove mrežaste
stjenice u Evropi, jeste Francuska, gdje je zabilježeno prisustvo C. arcuate 2017. godine u blizini
grada Toulouse na jugozapadu Francuske (Département de la santé des forêts, 2017). Na
području Slovačke hrastova mrežasta stjenica je uočena prvi put 2018. godine u blizini rijeke
Dunav u južnom dijelu Slovačke (Zúbrik idr., 2018). Ovaj nalaz jeste ujedno i posljednji do sada,
u fazi širenja C. arcuate u Evropi.
Biljke domaćini
Na području svog prirodnog areala, hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata (Say, 1832)
napada skoro sve vrste iz roda Quercus L. Veoma je “domaćinski specifična” vrsta što znači da u
većini slučajeva napada određene vrste drveća. Ali je također primjećena na nekim od drugih
vrsta biljaka, na kojima ne nanosi veliku štetu, nego tu završava neke od stadija u fazi razvića, ili
prezimljava kao imago. Na području Sjeverne Amerike, što označava prirodni areal ove vrste,
biljke domaćini su u suštini vrste iz roda Quercus L. (Q. alba, Q. macrocarpa, Q. montana
(prinus), Q. muehlenbergii (acuminata;prinus), Q. prinoides, Q. rubra), kao i vrsta Castanea
dentata (americana) (Connell i Beacher, 1947; Drake i Ruhoff, 1965). Također povremeno
napada vrste iz roda Acer , Malus, Pyrus i Rosa (Drew i Arnold, 1977).
Na evropskom kontinentu, nakon prvog pronalaska u Italiji 2000 godine (Bernardinelli i
Zandigiacomo, 2000), navodi se da hrastova mrežasta stjenica perferira evropski Kitnjak (Q.
petraea), Lužnjak (Q. robur), Medunac (Q. pubescens ) i Cer (Q. cerris) nad Sjeverno
Američkim crvenim hrastom (Q. rubra). Pored ovih vrsta domaćina, utvrđeno je da malina
(Rubus idaeus) i seoska kupina (Rubus ulmifolius) su također pogodne biljke domaćini
(Bernardinelli, 2006).
17
Vrste iz roda Quercus L. su dokazano glavni domaćini hrastove mrežaste stjenice, kako na
području njenog prirodnog areala (Sjeverna Amerika) tako i na području Evrope. Međutim,
pojava obog štetnika na nova područja, gdje se nalazi veliki broj vrsta biljaka koje se u sklopu
prirodnog areala ovog insekta ne pojavljuju, dovelo je do povećanja broja domaćina tj. do
otkrivanja potencijalno novih biljaka koje su pogodne za napad C. arcuate.
Od 2000. godine, kada je hrastova mrežasta stjenica prvi put uočena u Evropi, najviše napada
sljedeće vrste drveća: Q. robur L., Q. petraea L., Q. pubescens Willd., Q. cerris L., Q. frainetto
Ten., Q. virgiliana Ten., Q. hartwissiana Steven., Q. pedunculiflora Koch., Q. polycarpa Schur.,
(Bernardinelli i Zandigiacomo 2000, Forster idr., 2005, Dioli idr., 2007, Mutun idr., 2009, Csóka
idr., 2013, Dobreva idr., 2013, Hrašovec idr., 2013, Don idr., 2016, Neimorovets idr., 2017,
Simov idr., 2018). Pored ovih vrsta hrasta napada i razne hibride roda Quercus L.. Insekti u
različitim fazama razvoja ili samo simptomi napada su zabilježeni na listovima ostalih biljnih
vrsta Castanea sativa Mill., Ulmus minor Mill., Malus sylvestris L. Mill., Tilia platyphyllos
Scop., Tilia tomentosa Moench., Prunus cerasifera Ehrh., Prunus avium L., Acer laetum C. A.
Meyer., Robinia pseudoacacia L., Rosa canina L., Rubus idaeus L., Rubus ulmifolius Schott.,
(Hrašovec idr., 2013, Neimorovets idr., 2017, Simov idr., 2018). C. arcuata je veoma domaćinski
specifična vrsta insekta čiji je glavni domaćin hrast tj. vrste iz roda Quercus L.. Nakon prve
pojave u Italiji 2000. godine, obavljeno je istraživanje čiji je cilj bio utvrđivanje potencijalnih
vrsta biljaka kao domaćina za hrastovu mrežastu stjenicu u Evropi. Eksperiment je obavljen u
laboratorijskim uslovima gdje je na listovima određenih vrsta biljaka postavljen insekt u
različitim stadijima razvića (najčešće u stadiju jajeta), listovi sa insektima su držani na
kontrolisanoj temperaturi koja je slična temperaturi u prirodnim uslovima (Bernardinelli, 2006).
Vrste biljaka koje su korištene u istraživanju su bile podjeljenje u tri grupe, u prvoj grupi su se
nalazili Q. robur, Q. pubescens, Q. petraea, Q. cerris L., Rubus ulmifolius Schott. i Rubus idaeus
L. koji su se ranije pokazali kao glavne domaćinske vrste, u drugoj grupi su Castanea sativa
Mill., Rosa canina L. i Rubus caesius L. na kojima su prema ranijim izvještajima pronađene
jedinke insekta ili simptomi prisustva, treća grupa su Q. rubra, Quercus suber L., Quercus ilex L.,
Acer campestre L., Acer pseudoplatanus L., Acer platanoides L., Acer negundo L. i Malus
domestica Borkh.. Rezultati ovog istraživanja prema Bernardinelliu (2006. godine) su pokazali
da se na vrstama iz prve grupe C. arcuata uspješno razvila od stadija jajeta do stadija odrasle
jedinke (imaga) između 51-72 % slućajeva, u drugoj grupi, procenat insekata koji su dospjeli do
18
stadija imaga je bio manji od 25 %, u trećoj grupi nije došlo do završetka razvića, niti jedna
jedinka C. arcuate nije dospjela do stadija imaga. Na vrstama biljaka iz treće grupe imaga su
počela sa hranjenjem ali su nakon tri dana uginula. Vrijeme razvića u laboratorijskim uslovima
vrlo je slično vremenu koje se primjetilo u prirodnim uvjetima (14-23 dana) u Sjevernoj Americi
(Connell i Beacher, 1947). Većina jedinki je bila u stanju da završi svoj razvoj na testiranim
listopadnim hrastovima (Q. robur, Q. pubescens, Q. petraea, Q. cerris), pored ovih vrsta, Q.
rubra je također bio podvrgnut istraživanju koji je prijavljen kao domaćinska vrsta (Drake i
Ruhoff, 1965). Na listovima ove vrste, C. arcuata nije uspjela završiti svoje razviće što je
predstavljalo izuzetak listopadnih vrsta hrasta. Da su R. ulmifolius i R. idaeus pogodne biljke za
ishranu mrežaste stjenice bile su neočekivane. Međutim, terenska posmatranja potvrđuju
prisustvo C. arcuate na R. ulmifolius u visoko zaraženim područjima u Italiji, iako je i broj
položenih jaja i broj zaraženih listova značajno niži od onih na Q. robur (Bernardinelli, 2006).
Biljke na kojima se insekt nije mogao razviti su, pored Q. rubra, četiri testirana javora (A.
campestre, A. pseudoplatanus, A. platanoides i A. negundo) i M. domestica, koji su prijavljeni
kao povremene biljke domaćini C. arcuate (Drake i Ruhoff, 1965), kao i obje testirane zimzelene
vrste hrasta (Q. suber i Q. ilex). Rezultati ovog istraživanja ukazuju da ove biljne vrste nisu
domaćini hrastove mrežaste stjenice (Bernardinelli, 2006). Opadajući trend opstanka hrastove
mrežaste stjenice zapažen na A. platanoides i A. pseudoplatanus u prva tri dana ispitivanja
sugerira da su ove vrste neprikladne ili toksične za ovog štetnika (Bernardinelli, 2006).
Porast vremena razvoja od juna do septembra na listopadnim vrstama hrasta mogao bi biti
posljedica promjene u kvaliteti lišća tokom vegetacijske sezone, prema Edwardsu i Wrattenu
(1980) kod vrste Q. robur se naročito povećava sadržaj tanina i smanjuje sadržaj proteina.
Poznato je da ove promjene u kvalitetu lišća imaju direktan uticaj na gusjenice koje se hrane
hrastovim lišćem (Feeny, 1970). Konačni rezultati ovog istraživanja prema Bernardinelliu (2006)
ukazuju na to da u Palearktičkom regionu C. arcuata može imati veliki broj domaćinski vrsta, ali
pokazuje veliku sklonost prema listopadnim vrstama hrasta. Kao rezultat velikog broja
potencijalnih biljaka domaćina i njihove veoma široke distribuciju u Evropi, širenje hrastove
mrežaste stjenice je vjerovatno.
19
Simptomi napada i štete od hrastove mrežaste stjenice
C. arcuata se nalazi i hrani na donjoj strani lista, i odrasle jedinke i nimfe se hrane probijanjem
epidermisa lista sa donje strane svojim usnim aparatom za bodenje i sisanje i na taj način izvlače
ćelijski sok (Mutan idr., 2008). Uklanjanje biljnih sokova uzrokuje gubitak boje lišća, smanjuje
vitalnost biljaka a u težim slućajevima lišće može izgledati bezbojno prije nego što se osuši i na
kraju otpadne (defolijacija). Simptom koji ukazuje na to da se C. arcuata hrani je karakteriziran
kao hloroza vidljiva na gornjoj strani lista. Hlorotićne promjene počinju od glavne žile blizu
peteljke te se šire uz nervaturu do ruba lista. Promjene nastale na listu u početku izgledaju kao
hlorotične mrlje (slika 10.). Specifične tačkaste mrlje, uzrokovane hranjenjem hrastove mrežaste
stejnice, na gornjoj strani lista su žute ili bijele boje, a u težim slućajevima, čitava površina može
poprimiti smeđu boju. Na donjoj strani lista se nalaze odrasle jedinke i nimfe, stvarajući mnoge
karakteristične crne tačke koje su u suštini proizvod izlučivanja insekta što također predstavlja
simptom napada (slika 11.). Način ishrane hrastove mrežaste stjenice negativno utiče na
fotosintetsku aktivnost lista, dok teške infestacije mogu dovesti do preranog otpadanja lista.
Slika 10.: Hlorotične promjene na listu hrasta lužnjaka (Q. robur L.) kao posljedica hranjenja odraslih jedinki C.
arcuate (Foto: original)
20
C. arcuata uzrokuje štete koje bi mogle povećati fiziološku osjetljivost stabala na napad drugih
štetnih insekata i bolesti. Najveća šteta je od treće i četvte generacije u avgustu zbog velike
reprodukcije i akumulacija štete. Smanjenje ulaska CO2 u uništene mezofilne ćelije praćeno je
smanjenjem provodnosti stoma koja je nastala zbog hranjenja. Fotosintetsko tkivo u zaraženim
biljkama direktno je pod uticajem (oštećeno) ovim insektom, pa se očekuje smanjenje
fotosintetske aktivnosti (Nikolić idr., 2018). Imajući u vidu da listovi drvenastih biljaka
predstavljaju glavne fotosintetske organe, biotski (uključujući napad biljojeda) i abiotski faktori
okoline mogu uticati na fiziološke procese koji su uključeni u rast biljaka, tj. produktivnost i
razvoj.
Slika 11.: Prikaz imaga C. arcuate i crnih tečnih frakcija insekta kao i jajnog legla (zaokruženo), na donjoj strani
lista hrasta lužnjaka (Q. robur L.) (Foto: original)
Imajući u vidu prisustvo velikog broja jedinki insekta u svim razvojnim fazama i smanjenu
fotosintetsku aktivnost listova zaraženih biljaka, što može biti rezultat hranjenja samo jedne
generacije hrastove mrežaste stjenice, ovaj insekt se smatra mogućim kandidatom za biološku
kontrolu invazivnih vrsta. Također, djelovanje ovog insekta stvara veću predispoziciju hrasta za
napad nekog drugog štetnog insekta ili bolesti (Connell i Beacher, 1947).
21
C. arcuata često kolonizira šume, što dovodi do negativnog uticaja na prirodni biodiverzitet i
pojedine vrste drveća (slika 12). C. arcuata nije navedena u EU Direktivi o zdravlju biljaka i nije
preporučena za regulaciju kao karantenska štetočina od strane EPPO-a8, niti je trenutno na popisu
upozorenja EPPO-a. Ovaj insekt se je ranije nalazio na listi upozorenja, ali je uklonjen 2007.
godine, nakon zaključka italijanskih stručnjaka da se njegovo širenje ne može zaustaviti
(Bernardinelli, 2003). Razumijevanje uticaja štetočina kao što je vrsta C. arcuata na fiziološke
procese i vitalnost kako mladih biljaka tako i odraslih stabala i šumskih zajednica, kao i na
odgovor biljaka na štetno djelovanje, može pružiti temelj za efikasno očuvanje hrastovih šuma
koje su ugrožene hrastovom mrežastom stjenicom (Nikolić idr., 2018).
Slika 12.: Smeđa boja krošanja stabala hrasta lužnjaka (Q. robur L.) posljedica hranjenja C. arcuate (Foto: Alen
Berta, Oikon)
8
EPPO - European and Mediterranean Plant Protection Organization
22
Mjere borbe i zaštite od hrastove mrežaste stjenice
Dosadašnje mjere zaštite koje se provode u cilju suzbijanja i kontrole širenja C. arcuate
podrazumjevaju primjenu različitih biotehničkih mjera i sredstava. Ne veliki broj se je pokazao
kao efikasan za uspješno suzbijanje šteta načinjenih od strane ovog insekta. U Sjevernoj Americi
C. arcuata redovno se javlja u hrastovim šumama kao i u parkovima. U hrastovim šumama na
području Sjeverne Amerike u velikom broju se prisutni i prirodni neprijatelji ovog insekta koji u
većini slućajeva uspješno održavaju njegovu populaciju na normalnom nivou. Također,
zabilježena je primjena hemijskih jedinjenja na pojedinačnim stablima u svrhu suzbijanja ovog
insekta kao i primjena bioloških mjera suzbijanja u vidu prirodnih neprijatelja i predatorskih
insekata. Mjere suzbijanja se provode u vrijeme prije prenamnoženja tj. u vrijeme prve generacije
insekta i prije pojave vidljivih šteta na asimilacionim organima (Shetlar, 2000, Connell i Beacher,
1947, Solomon idr., 2004). Nakon pojave u Evropi, uslijedilo je brzo širenje C. arcute zbog
prisustva potencijalno velikog broja novih pogodnih domaćinskih biljnih vrsta i zbog veoma
malog prisustva prirodnih neprijatelja. Zbog toga, kontrola širenja i metode zaštite protiv ovog
insekta na području Evrope su znatno otežane. Imajući u vidu da odrasle jedinke C. arcuta nisu
dobri letači, prirodno širenje ovog insekta je u nekoj mjeri ograničeno. Ljudski faktor kao i
prenošenje na velike udaljenosti pomoću vjetra su zabilježeni kao glavni putevi širenja C. arcuate
(Rabitsch 2008, Roques i Lees 2010, Kucukbasmaci 2014). Potrebna je velika kontrola transporta
u područjima koja su napadnuta od strane ovog štetnika. Lokalno širenje se postiže odraslim
jedinkama insekta koji lete ili pod uticajem vjetra dolaze na nova domaćinska stabla.
Izuzetno je važno da se sa lokaliteta ne uklanja lišće, tlo, drvo ili lišće sa zaraženih stabala jer se
na njima mogu nalaziti odrasle jedinke, nimfe i jaja hrastove mrežaste stjenice. Nakon pristupa
zaraženim lokacijama, sva odjeća, uključujući unutrašnjost čizama, kapuljača i spoljnih džepova,
treba biti očišćena i provjerena da nema insekta i zaraženog lisnog materijala. Čizme treba očistiti
i dezinficirati prije i poslije svake posjete ili ulaska u napadnute sastojine. Potrebno je držati
vozila ako je to moguće na asfaltnim putevima i osigurati ih da budu čista tako da ih je lakše
dezinficirati kada je to potrebno (Berta idr., 2018, Connell idr., 1947). Nakon pojave C. arcuate u
Rumuniji 2015. godine, korištene su ljepljive lovne trake žute boje koje su se postavljale na deblo
stabala u cilju monitoringa i utvrđivanja prisustva i broja jedinki ovog štetnika (Chireceanu,
Teodoru, 2016). Rezultat primjene ove metode jeste veliki broj uhvaćenih imaga ovog insekta,
što ukazuje na to da prilikom leta u cilju traženja domaćina, žuta boja ljepljivih traka je u
23
znatnom broju privukla njegove jedinke. Žuta boja, je naučno dokazana da orjentiše i privlači
jedinke određenih vrsta insekata prilikom odabira pogodnih domaćina (Mazzoni idr., 2011, Sathe
idr., 2015). Ovi rezultati upućuju na mogućnost primjene žutih ljelpljivih traka u cilju praćenja,
određivanja prisustva, kontrole i monitoringa leta C. arcuate. Svi stadiji razvića (jajašca, nimfe,
imaga u kori) mogu se transportovati pasivno različitim vozilima, preko sadnog materijala, lisnog
materijala, drvnog materijala domaćina na velike udaljenosti. Uklanjanje i uništavanje zaraženih
stabala je malo vjerovatno da će biti efektivno zbog niza domaćina i vrsta materijala gdje
hrastova mrežata stjenica može biti prisutna. Provedenim istraživanjima u Hrvatskoj se smatra da
se prirodno širenje na susjedna šumska područja ne može zaustaviti trenutnim raspoloživim
kontrolama štetočina. Upotreba visoko efikasnih hemikalija nije dozvoljena u šumskim
područjima prema FSC standardima, također u Hrvatskoj nisu zabilježeni značajni prirodni
neprijatelji C. arcuate (Berta idr., 2018). Hrvatske vlasti su uspostavile zvanične mjere kako bi
pokušale spriječiti širenje hrastove mrežaste stjenice na nove lokacije. Ove mjere podrazumjevaju
ograničenja transporta sadnog materijala i ograničenja transporta drvnih proizvoda (Hrvatsko
Ministarstvo poljoprivrede, 2017). Izvještaji iz Hrvatske pokazali su da su ove mjere usporile
širenje, ali su još uvijek pronađene nove oblasti zaraze. Međutim, izveštaji drugih Evropskih
zemalja u kojima je ustanovljena hrastova mrežasta stjenica sugeriraju da ljudski transport i
željeznički promet općenito mogu pomoći u širenju ove štetočine. Na to ukazuju i podaci
najčešćeg pronalaska C. arcuate u šumama u neposrednoj blizini željezničkih pruga i transportnih
puteva. U toku su istraživanja različitih kontrolnih mehanizama, uključujući ispitivanje
entomopatogenih gljiva. Deset od njih je testirano u laboratorijskim uslovima u 2013. Godini.
Beauveria bassiana KTU-24 je određena kao najvirulentnija za nimfe i odrasle jedinke hrastove
mrežaste stjenice (Sönmez idr., 2016). Također, ovim istraživanjem je utvrđeno da su nimfe C.
arcuate osjetljivije od odraslih u smislu osjetljivosti na djelovanje gljive. Sve razvojne faze u
životnom ciklusu svakog insekta nisu podložne gljivičnoj infekciji istom brzinom (Inglis idr.,
2001). Zbog neželjenih sporednih efekata hemijskih insekticida na životnu sredinu i druge vrste,
naučnici neprestano istražuju mogućnost razvoja nehemijske metode kontrole štetočina za
kontrolu populacija štetnika u poljoprivredi i šumarstvu. Rezultati istraživanja provedenog od
strane Sönmeza idr., (2016) o djelovanju entomopatogenih gljiva na hrastovu mrežastu stjenicu
predstavlja veliki potencijal za primjenu i razvoj biološkog načina suzbijanja i borbe protiv ovog
insekta u budućnosti.
24
2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Cilj ove analize odnosno istraživanja jeste utvrđivanje djelovanja strane vrste insekta, hrastove
mrežaste stjenice (Corythucha arcuata, Say 1832) koja se je pojavila na području Bosne i
Hercegovine, na vrste iz roda Quercus L. kao i druge vrste biljaka, eventualni štetni uticaj na
šumske ekosisteme, određivanje i pretpostavke lokacija u BiH na kojima se nalazi ovaj insekt.
Svaka pojava nekog insekta na području na kojem se on u sklopu svog prirodnog areala ne
pojavljuje, predstavlja potencijalnu opastnost za biljne vrste koje se tu nalaze. Corythucha
arcuata jeste takav insekt koji se je pojavio na području BiH. Na osnovu toga, definisane su
sljedeće hipoteze:
 Hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say) 1832] predstavlja potencijalno

veliku opasnost i uzrok mogućeg narušavanje stabilnosti i zdravstvenog stanja vrsta iz
roda Quercus L. kao i biljnih zajednica koje čine ove vrste drveća u Bosni i Hercegovini.
 Hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say) 1832] je primarna štetočina hrasta.
 Hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say) 1832] predstavlja invazivnu vrstu
insekta koji se je proširio na područje Bosne i Hercegovine iz susjedne Hrvatske.
 Hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say) 1832] uzrokuje fiziološko

slabljenje stabala i kompletno sušenje stabala.
 Štetno djelovanje hrastove mrežaste stjenice [Corythucha arcuata (Say) 1832] je

uslovljeno različitim klimatskim, edafskim i sastojinskim faktorima.
Rezultat ove analize bi trebao biti odgovor na pitanje: „Da li prisustvo ove strane vrste štetnog
insekta u Bosni i Hercegovini predstavlja rizik za narušavanje zdravstvenog stanja vrsta hrasta i
njihovih biljnih zajednica ili ne?“.
Ova analiza može da posluži kao priručnik za bolje shvatanje ovog insekta kao i njegovog
djelovanja u prirodi.
25
3. ZADACI ISTRAŽIVANJA
Da bi se postavljeni ciljevi rada uspješno riješili potrebno je izvršiti sljedeće zadatke:
 Prikupljanje i analiza literature vezane za hrastovu mrežastu stjenicu, priprema za

terenska istraživanja.
 Terensko prikupljanje podataka.
 Analiza prikupljenih podataka.
26
4. METODE ISTRAŽIVANJA
U svrhu dobivanja rezultata istraživanja tj. utvrđivanja područja u BiH na kojima se nalazi C.
arcuata, specifičnosti simptoma napada na biljakama domaćinima kao i prikupljanja podataka u
cilju opravdanja unaprijed postavljenih hipoteza, obavljena su terenska istraživanja. Prije toga
izvršene su pripreme u vidu upoznavanja sa vegetacijskim oblastima u BiH gdje su utvrđena
područja na kojima se nalaze biljne zajednice koje čine vrste iz roda Quercus L. Nakon toga
određeno je nekoliko lokacija na kojima će se vršiti terenska istraživanja i ucrtane su na kartu.
Dolaskom na unaprijed određene lokacije, prvi zadatak je bio determinacija vrsta drveća koje se
nalaze na datom području. Sljedeći zadatak je bio pronalazak hrastove mrežaste stjenice i
provjera da li se dati insekt nalazi na tom prostoru. Ako bih se utvrdilo da se hrastova mrežasta
stjenica nalazi na datoj lokaciji, uslijedilo bih određivanje vrsta drveća na kojima se nalazi insekt
(potencijalni domaćini), karakteristike simptoma napada, dijelovi biljaka koji su napadnuti,
pregled sastojinskih faktora (oblik sklopa, otvorenost sklopa, struktura sastojine), intenzitet
napada. Intenzitet napada je određivan vizuelnim putem tako što su pregledana zaražena stabla i
dijelovi stabala na kojima se nalazi insekt. U slućaju velikih sastojina tj. šumskih odjeljenja,
intenzitet napada je određivan oblilaskom kompletnih odjela i ukoliko bih se insekt nalazio u
svim dijelovima, intenzitet napada je utvrđen kao velik tj. čitav šumski odjel ili privatni
šumoposjed je označen kao zaražen. Ako se je radilo o manjim istraživanim područjima ili
pojedinačnim stablima u parkovima, intenzitet napada se je određivao brojanjem zaraženih
stabala ili jedinki insekta na stablu. Nakon obavljenih terenskih istraživanja izvršena je obrada i
analiza dobivenih rezultata i izrađena je karta areala hrastove mrežaste stjenice u BiH.
4.1. Objekat - područje istraživanja

Istraživanje je izvršeno na više lokacije u sjevernoistočnom i centralnom dijelu Bosne i
Hercegovine.
27
Lokacija I
Ova lokacija se nalazi u sjevernoistočnoj Bosni na području Tuzlanskog kantona, tačnije pored
sela Gračanica. Geografske koordinate su 44° 22' 43" N , 18° 44' 48" E, (slika 13).
Radi se o čistoj sastojini hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) koja zahvata veliku površinu i nalazi se u
sklopu gospodarske jedinice „Mala Spreča“. Ovim područjem gazduje šumarija „Tuzla“ koja
pripada šumskom gazdinstvu „Sprečko Živinice“. Nadmorska visina ovog objekta istraživanja je
u intervalu od 400 do 600 metara. Nagibi terena nisu visoki iako se radi o brdovitom području. U
cijelom odjeljenju je prisutan podmaldak hrasta kitnjaka. Prizemnu vegetaciju sačinjavaju
različite vrste grmlja kao i prisustvo vrste Rubus idaeus. Dva makadamska puta prolaze kroz
čitavo područje.
Slika 13.: Objekat istraživanja – I (Google Earth)
28
Lokacija II
Ova lokacija se također nalazi u sjevernoistočnoj Bosni između grada Živinice i općine Banovići.
Geografske koordinate su 44° 25' 39" N, 18° 33' 52" E, (slika 14).
Radi se o zanimljivoj sastojini hrasta kitnjaka i običnog graba sa prisustvom crnog bora.
Analizirana su tri odjeljenja; Odjel 20, Odjel 8 i Odjel 146. Nalaze se u sklopu gospodarskih
jedinica „Rudenik Svatovac“ i „Oskova“. Gospodarskom jedinicom „Oskova“ gazduje šumarija
„Banovići“ a gospodarskom jedinicom „Rudenik Svatovac“ gazduje šumarija „Tuzla“. Obje
šumarije pripadaju šumskom gazdinstvu „Sprečko Živinice“. Ovo područje pripada široko
rasprostranjenoj klimazonalnoj zajednici šuma hrasta kitnjaka i graba Querco – Carpinetum.
Zanimljivo za ovo područje jeste to da se ispoljavaju specifični odnosi šumske vegetacije i
zemljišta sa velikim brojem florističkih i geološko-pedoloških varijanti. To se ogleda u prisustvu
crnog bora (Pinus nigra) i jele (Abies alba) kao i specifičnoj građi prizemne flore. Nagibi terena
nisu visoki. Nadmorska visina ovog objekta istraživanja je 330 metara.
Slika 14.: Objekat istraživanja – II (Google Earth)
29
Lokacija III
Ova lokacija se nalazi u blizini centra grada Živninice na nadmorskoj visini od 219 metara. Radi
se o privatnom šumskom posjedu u kojem se nalazi sastojina hrasta lužnjaka (Q. robur L.) sa
primjesom običnog graba (Carpinus betulus L.). Poplavno je područje tj. pisutan je viši nivo
podzemnih voda. Geografske koordinate su 44° 26' 24" N, 18° 38' 04" E, (slika 15).
Slika 15.: Objekat istraživanja – III (Google Earth)
30
Lokacija IV
Ova lokacija se također nalazi u neposrednoj blizini grada Živinice. Radi se o odjelu 64 koji se
nalazi u sklopu vojnog kompleksa. Pripada gospodarskoj jedinici „Mala spreča“ kojom gazduje
šumarija „Tuzla“ koja pripada šumskom gazdinstvu „Sprečko Živinice“. Geografske koordinate
su 44° 26' 50" N, 18° 40' 19" E, (slika 16).
Na ovoj lokaciji se nalazi čista sastojina hrasta lužnjaka (Q. robur L.). Veoma je poplavno
područje. Razina podzemne vode ostaje tijekom cijele godine relativno visoka, a na površini voda
stagnira vrlo dugo. U neposrednoj blizini sastojine vršeno je vještačko pošumljavanje hrasta
lužnjaka. Nadmorska visina ovog objekta istraživanja je 219 metara.
Slika 16.: Objekat istraživanja – IV (Google Earth)
31
Lokacija V
Ova lokacija se nalazi u centru grada Tuzla u neposrednoj blizini autobuske stanice. Geografske
koordinate su 44° 32' 02" N, 18° 39' 27" E, (slika 17).
Analiza je vršena na 300 godišnjem stablu hrasta lužnjaka (Q. robur L.) koji je imenovan
spomenikom prirodnog nasljeđa grada Tuzle, kao i na još tri stabla hrasta lužnjaka. Stabla se
nalaze direktno uz magistralni put. Nadmorska visina ovog objekta istraživanja je 245 metara.
Slika 17.: Objekat istraživanja – V (Google Earth)
32
Lokacija VI
Ova lokacija se nalazi u blizini naselja Lipnice, pored grada Tuzle. Geografske koordinate su 44°
33' 25"N, 18° 36' 41" E, (slika 18).
Radi se o privatnom šumskom posjedu u kojem se nalazi sastojina hrasta cera (Q. cerris L.),
hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) i običnog graba (Carpinus betulus L.). Teren je blagog nagiba.
Nadmorska visina ovog objekta istraživanja je 300 metara.
Slika 18.: Objekat istraživanja – VI (Google Earth)
33
Lokacija VII
Ova lokacija se nalazi u naselju Ivančevo na području općine Vareš. U blizini ove lokacije je
2018. godine utvrđen prvi nalaz C. arcuate na području Bosne i Hercegovine (Dautbašić,
Zahirović, Mujezinović i Margaletić, 2018). Geografske koordinate su 44°12'36"N, 18°25'10"E
(slika 19). Radi se o privatnom šumskom posjedu na kojem se nalazi manja grupa stabala hrasta
kitnjaka (Q. petraea L.). Nadmorska visina ovog objekta istraživanja je 872 metara.
Slika 19.: Objekat istraživanja – VII (Google Earth)
34
Lokacija VIII
Ova lokacija se nalazi u centru garada Sarajeva. Geografske koordinate su 43° 51' 29" N, 18°24'
46" E, (slika 20).
Analiza je vršena na stablu hrasta lužnjaka (Q. robur L.). Stablo se je nalazilo u parku direktno uz
saobraćajni put. Nadmorska visina ovog objekta istraživanja je 550 metara.
Slika 20.: Objekat istraživanja – VIII (Google Earth)
35
Lokacija IX
Na području srednje Bosne istraživanje je vršeno na dvije lokacije u blizini Travnika, na planini
Vilenica. Geografske koordinate su 44° 22' 42" N, 17°62' 53" E, (slika 20).
Na ovom području se nalaze sastojine hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) i običnog graba (Carpinus
betulus L.) kojim gospodari šumarija „Travnik“ koja pripada Šumskoprivrednom društvu
„Srednjobosanske šume“. Nadmorska visina ovog objekta istraživanja je 650 metara.
Slika 21.: Objekat istraživanja – IX (Google Earth)
36
5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA SA DISKUSIJOM
Prikupljanje podataka za potrebe ovog istraživanja izvršeno je prema unaprijed određenoj

metodici. Nakon prikupljanja podataka pristupilo se obradi i analizi podataka.
5.1. Hrastova mrežasta stjenica na području Bosne i Hercegovine

Tabela 1.: Popis lokacija na terenu i njihov geografski položaj gdje je praćeno prisustvo C. arcuate u maju i junu
mjesecu 2019. godine
RB Koordinate Šumarije Gospodarske N.V. Broj Broj Vrste Prisustvo

jedinice (m) odjela stabala drveća C. arcuate
Veliki broj
1 44°22'43"N Tuzla Mala spreča 550 2 - Q. petraea imaga i
18°44'48"E jajnih
legala
Rudenik Q. petraea Mali broj
2 44°25'39"N Tuzla, Svatovac, 330 3 - Carpinus imaga i
18°33'52"E Banovići Oskova betulus jajnih
legala
44°26'24"N Privatni Q. robur Mali broj
3 18°38'04"E - šumoposjed 219 - - Carpinus imaga
betulus
Veliki broj
4 44°26'50"N Tuzla Mala spreča 219 1 - Q. robur imaga i
18°40'19"E jajnih
legala
Veliki broj
5 44°32'02"N - Gradsko 245 - 4 Q. robur imaga i
18°39'27"E područje jajnih
legala
Q. cerris Veliki broj
6 44°33'25"N - Privatni 300 - - Q. petraea imaga i
18°36'41"E šumoposjed C. betulus jajnih
legala
44°12'36"N Privatni Mali broj
7 18°25'10"E - šumoposjed 872 - - Q. petraea imaga
43°51'29"N Gradsko Imaga,

8 18°24'46"E - područje 550 - 1 Q. robur nimfe i
jajna legla
44°22'42"N Travnik, Q. petraea Nema

9 17°62'53"E Novi - 650 3 - C. betulus prisustva
Travnik
C. arcuata je posmatrana na listovima Q. petraea, Q. robur i Q. cerris (tabela 1).
37
Drugi autori (Bernardinelli i Zandigiacomo, 2000, Bernardinelli, 2006) spominju ove vrste
drveća kao i glavne domaćine hrastove mrežaste stjenice. Što se i ovim istraživanjem može
potvrditi jer je najveći broj jedinki C. arcuate u različitim stadijima razvića pronađen na datim
vrstama hrasta.
Karta 5.: Lokacije C. arcuate na području Bosne i Hercegovine (Izvor: original)
Lokacije hrastove mrežaste stjenice u Bosni i Hercegovini (karta 5) se nalaze u nizinskoj i

brdskoj zoni zemlje, u pojasu mezofilnih šuma hrasta kitnjaka, lužnjaka i običnog graba u
rasponu od 200 - 900 metara nadmorske visine. Većina istraživanih lokaliteta je bila pogođena
prisustvom C. arcuate (tabela 1). Na osam istraživanih lokaliteta pronađeni su uzorci insekta u
različitim stadijima razvoja. Na lokalitetima na području srednje Bosne, u blizini Travnika, nije
utvrđeno prisustvo C. arcuate (karta 5) što ukazuje na to da se ovaj insekt još nije proširio na ovo
područje. Ali s obzirom na ubrzano širenje ovog štetnika, koje se je do sada zabilježilo u
zemljama prisustva kao i načine širenja, za očekivati je njegovo širenje na područje srednje
Bosne u naredih par godina. Skoro pa sve lokacije na kojima je utvrđeno prisustvo hrastove
38
mrežaste stjenice u BiH se nalaze u blizini glavih evropskih puteva E-73 itd., kao i blizini glavnih
magistralnih puteva M-4 i M-18. Uzimajući u obzir lokalitet u Hrvatskoj na kojem je 2013.
godine utvrđen prvi nalaz C. arcuate (karta 5) i lokalitete prisustva u BiH može se sa sigurnošću
reći da se je hrastova mrežasta stjenica proširila na područje BiH iz Hrvatske. Način njenog
širenja je najviše bio uvjetovan antropogenim faktorom tj. pasivnim transportom insekta duž
saobraćajnih puteva. Također, nekoliko godina nakon njegovog pronalaska u Hrvatskoj utvrđeno
je intenzivno širenje prema zapadu tj. prema unutrašnjosti zemlje. Kao glavni uzrok toga je bio
pasivni transport insekta saobraćajnim rutama (Berta idr., 2018). S obzirom na blizinu puteva
između Hrvatske i sjevernog dijela BiH kao i visokih trgovinskih odnosa koji ujedno
predstavljaju i glavni način širenja ovog insekta, može se pretpostaviti da je C. arcuata prisutna
na čitavom području sjeverne i sjevernoistočne Bosne (karta 5), ali za to su potrebna detaljnija
istraživanja i potvrde. Ove činjenice potvrđuju našu hipotezu da hrastova mrežasta stjenica
[Corythucha arcuata (Say) 1832] predstavlja invazivnu vrstu insekta koji se je proširio na
područje Bosne i Hercegovine iz susjedne Hrvatske. Kao i da je antropogeni faktor jedan od
glavnih posrednika mehanizma rasprostranjenja C. arcuate što su u prethodnim istraživanjima
potvrdili i mnogi drugi autori (Bernardinelli i Zandigiacomo, 2000, Forster idr., 2005, Dioli idr.,
2007, Mutun idr., 2009, Csóka idr., 2013, Dobreva idr., 2013, Don idr., 2016, Neimorovets idr.,
2017, Simov idr., 2018).
Lokacija I
Tabela 2.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 1
C. arcuata
Vrsta Uzrast Sastojina Sklop Način
Imaga Nimfe Jajna
drveća stabala oštečenja
legla
Čista sastojina hrasta Oštečenje
Odrasla kitnjaka (Q. petraea listova u
srednje
Q. petraea DA ─ DA
stabla L.) na velikoj vidu
gust
površini, prirodni hlorotičnih
L.
podmladak prisutan promjena
u velikoj mjeri.
Analizom različitih faktora (tabela 2) utvrđen je i opisan izgled stabala i sastojina u i na kojima se
nalazi C. arcuata. Karakteristični simptomi oštećenja lista, pojava jaja, nimfa ili odraslih jedinki
39
hrastove mrežaste stjenice su takođe zabilježeni. U maju 2019. godine C. arcuata je posmatrana u
čistoj sastojini hrasta kitnjaka (tabela 2). Radilo se je o veoma vrijednoj sastojini sa ekološkog,
biološkog i ekonomskog aspekta.
Slika 22.: Čista sastojina hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) u kojoj je utvrđeno prisustvo C. arcuate (Foto: original)
Obilaskom date sastojine potvrđeno je veoma veliko prisustvo C. arcuate, skoro pa sva stabla su
bila napadnuta. Uočili smo prisustvo mnogo odraslih jedinki na listovima domaćina i veliki broj
položenih jajnih legala. Nije uočeno prisustvo nimfi, što ukazuje na to da se radilo o odraslim
jedinkama koje su prezimile i počele sa intenzivnim hranjenjem i polaganjem jaja. Istraživanje je
vršeno u maju mjesecu tj. na početku vegetacionog perioda. Jajna legla koja su bila položena su
predstavljala jedinke prve generacije ovog insekta, a koja su položile jedinke prošlogodišnje
generacije. Hlorotične mrlje na listovima koje su nastale kao rezultat intenzivnog hranjenja
(sisanja) imaga C. arcuate su uočene (slika 22). Na donjim površinama lista hrasta nalazile su se
brojne crne mrlje koje su rezultat izlučivanja insekta. Također, na naličiju listova su se nalazile
brojne odrasle jedinke C. arcuate i grupe jajnih legala (slika 23). Specifičnost simptoma napada,
40
kao i načina nanošenja šteta hranjenjem C. arcuate na listovima identična je simptomima i načina
ishrane ovog insekta opisanim u radovima prethodnih autora (Bernardinelli i Zandigiacomo,
2000, Forster idr., 2005, Dioli idr., 2007, Mutun idr., 2009, Csóka idr., 2013, Hrašovec idr., 2013,
Dobreva idr., 2013, Don idr., 2016, Neimorovets idr., 2017, Simov idr., 2018).
Slika 23.: Hlorotične promjene na listu hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) uzrokovane sisanjem imaga C. arcuate
(Foto: original)
Slika 24.: Prisustvo imaga, grupa jajnih legala i crnih frakcija C. arcuate na naličiju lista hrasta kitnjaka (Q. petraea
L.) (Foto: original)
41
Primjećeno je prisustvo C. arcuate na odraslim stablima. Podmladak kitnjaka nije bio napadnut.
Ova činjenica se ne slaže sa opisom prethodnih autora (Simov idr., 2018) koji su pronašli ovog
insekta na velikom broju podmlatka vrsta domaćina. U našem slućaju, mogući razlog tome jeste
to što se istraživanje vršilo na početku vegetacionog perioda i zbog toga nije još došlo do
kulminacije napada C. arcuate. Velike su šanse da će se ovo desiti pri kraju vegetacionog perioda
kada će doći do kulminacije napada ovog insekta kao i njegovog prenamnoženja uzrokovanim
većim brojem generacija godišnje. Drugi autori (Bernardinelli i Zandigiacomo, 2000,
Bernardinelli, 2006) spominju da je malina (Rubus idaeus) potencijalna biljka domaćin.
Uzimajući to u obzir intenzivno smo tragali za specifičnim simptomima i na malini, koja je činila
prizemnu floru ovog lokaliteta istraživanja. Nije primjećena pojava C. arcuate na malini (Rubus
idaeus) na datom lokalitetu. Razlog tome je isti kao u slućaju sa podmlatkom hrasta. Kao glavni
domaćin se je pokazao hrast kitnjak (Q. petraea L.) na kojem je utvrđeno najveće prisustvo
hrastove mrežaste stjenice na ovom lokalitetu (slika 24), i koji je u najvišem stepenu ugrožen.
Slika 25.: Prisustvo hloroze na gornjoj strani lista i imaga C. arcuate na naličiju listova hrasta kitnjaka (Q. petraea
L.) (Foto: original)
42
Lokacija II
C. arcuata
Vrsta drveća Uzrast Sastojina Sklop Način
Imaga Nimfe Jajna
stabala oštečenja
legla
Mješovita sastojina
Q. petraea L.
hrasta kitnjaka i
Oštečenje
običnog graba
Prunus DA ─ DA listova u
Odrasla više
(Querco –Carpinetum) vidu
avium stabla otvoren
hlorotičnih
Sporadično prisustvo
promjena
Carpinus crnog bora (Pinus
nigra)
betulus
U maju 2019. godine, C. arcuata je pronađena u mješovitoj sastojini hrasta kitnjaka i običnog
graba. Osim ovih vrsta drveća na ovom lokalitetu, javljaju se još i druge vrste drveća (tabela 3).
Na ovom lokalitetu se ispoljavaju specifični odnosi vegetacije i prizemne flore. Obilaskom ovih
šumskih odjeljenja potvrđeno je prisustvo manjeg broja odraslih jedinki i jajnih legala hrastove
mrežaste stjenice na pojedinačnim odraslim stablima hrasta kitnjaka (Q. petraea L.). Osim na
kitnjaku, pojedinačne jedinke insekta su pronađene na divljoj trešnji (Prunus avium) i običnom
grabu (Carpinus betulus). Drugi autori (Neimorvets idr., 2015) navode Prunus avium kao
potencijalnog domaćina C. arcuate. U slućaju našeg istraživanja, samo jedna jedinka imaga je
pronađena na listu divlje trešnje. Pa time ne možemo odrediti ovu vrstu kao domaćina na ovom
lokalitetu istraživanja. Također, nekoliko jedinki imaga je pronađeno na listu običnog graba
(Carpinus betulus), što jednako ne može uvrstiti ovu vrstu kao domaćina C. arcuate. Razlog
prisustva na običnom grabu jeste vjerovatno slućajno slijetanje imaga na list, jer je se stablo
običnog graba nalazilo neposredno uz stablo hrasta kitnjaka. U poređenju sa prvim lokalitetom
istraživanja, prisustvo imaga i jajnih legala ovog insekta je znatno manje. Na pojedinačnim
stablima hrasta kitnjaka su uočene hlorotične promjene na listu kao i prisustvo insekta na naličiju
(slika 26 i 27) . Prisustvo nimfi nije primjećeno, što ukazuje na to da se radilo o jedinakama koje
su prezimile i položile jaja prve generacije. Moguć razlog manjeg stepena prisustva hrastove
mrežaste stjenice na ovom lokalitetu jeste taj da se radi o mješovitoj sastojini, što bih moglo biti
ograničavajući faktor za veće prisustvo ovog insekta u poređenju sa prvim lokalitetom.
43
Moguće je također, da je razlog i veća količina direktne sunčeve svjetlosti. Što neki autori
(Barber, 2010) smatraju faktorom koji utiče na pojavu hrastove mrežaste stjenice.
Slika 26.: Početak nastajanja hlorotičnih promjena na listu hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) uzrokovanih hranjenjem
imaga C. arcuate (Foto: original)
Slika 27.: Imaga C. arcuate na naličiju lista hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) na lokalitetu Br. 2 (Foto: original)
44
Lokacija III
C. arcuata
Imaga Nimfe Jajna
legla
Mješovita sastojina
Q. robur L.
hrasta lužnjaka i
Odrasla više
običnog graba
Carpinus stabla otvoren DA ─ ─ ─
(Querco –Carpinetum)
betulus
Intenzitet prisustva C. arcuate na ovom lokalitetu je slićan kao na drugom lokalitetu. Riječ je o
sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.) i običnog graba (Carpinus betulus). Specifičnost ovog
lokaliteta je bila ta da se radilo o veoma moćvarnom području, sa visokim nivoom podzemne
vode. Pronađeno je samo par jedinki imaga mrežaste stejnice na običnom grabu (slika 28).
Potvrda prisustva na lužnjaku i stepena oštečenja nije bila moguća zbog visokog položaja
krošanja stabala (slika 29). Ali se pretpostavlja da je insekt prisutan u krošnjama Q. robur L.
zbog pojave imaga C. arcuate na susjednim stablima običnog graba koji su se nalazili neposredno
uz stabla lužnjaka. Na listovima graba nije utvrđeno oštečenje uzrokovano hranjenjem insekta,
što ukazuje na to da je došlo do njegovog slućajnog slijetanja na listove.
45
Slika 28.: Imago C. arcuate na listu običnog graba (Carpinus betulus) (Foto: original)
Slika 29.: Sastojina lužnjaka (Q. robur L.) i običnog graba (Carpinus betulus) na lokalitetu Br. 3 (Foto: original)
46
Lokacija IV
C. arcuata
Imaga Nimfe Jajna
legla
Čista sastojina hrasta Oštečenje
lužnjaka (Q. robur L.), listova u
Odrasla više
Q. robur podmladak prisutan u DA ─ DA vidu
stabla otvoren
velikoj mjeri. hlorotičnih
L.
promjena
Ova sastojina hrasta lužnjaka (Q. robur L.) se nalazi na veoma močvarnom području sa visokim
nivoom podzemne vode. U neposrednoj blizini sastojine vršeno je vještačko pošumljavanje
površine sjemenom hrasta lužnjaka (slika 30). Obilaskom date lokacije utvrđeno je prisustvo C.
arcuate u većoj mjeri. Veći broj imaga i nekoliko položenih jajnih legala je posmatrano na
naličiju listova hrasta lužnjaka (slika 31). Specifični simptomi na gornjoj strani listova kao i crne
frakcije na naličiju uzrokovani hranjenjem hrastove mrežaste stjenice su također u znatnoj mjeri
bili prisutni (slika 32). I na ovoj lokaciji nije utvrđeno prisustvo nimfi ovog insekta. Veoma mali
broj odraslih jedinki je primjećen na podmlatku lužnjaka koji se nalazi u blizini odraslih stabala
na kojima je bio veliki broj imaga C. arcuate. Razlog tome jeste, da neposredno nakon izlaska
imaga koja su prezimljavala u brazdama kore odraslih stabala lužnjaka, su napala prvo lišće na
granama tih stabala i počeli sa hranjenjem i polaganjem jaja. Da imaga C. arcuate prezimljavaju
u kori hrastovih stabala potvrđuju i brojni ostali autori koji su pisali o ovom štetniku
(Bernardinelli i Zandigiacomo, 2000, Forster idr., 2005, Dioli idr., 2007, Mutun idr., 2009, Csóka
idr., 2013, Dobreva idr., 2013, Don idr., 2016, Neimorovets idr., 2017, Simov idr., 2018). Najviše
su bila napadnuta stabla na rubovima sastojine. Razlog tome se dovodi u vezu sa uticajem
svjetlosti i toplote u početku polaganja jaja hrastove mrežaste stjenice. Neki autori (Barber, 2010)
spominju da imaga C. arcuate preferiraju stabla koja nisu izložena direktnoj sunčevoj svjetlosti
ali zahtjevaju toplije i svjetlije uslove. Isti autori spominju da jedinke ovog insekta preferiraju
vlažnija područja tj. stabla hrasta koja rastu na područjima bogatijim sa vodom. Zbog načina
ishrane insekta, probijanjem i sisanjem biljnih sokova iz lista, količina dostupne vode može igrati
veliku ulogu na moguće prenamnoženje ovog štetnika.
47
Slika 30.: Čista sastojina hrasta lužnjaka (Q. robur L.) sa gusto prisutnim podmlatkom na lokalitetu Br. 4
(Foto: original)
Slika 31.: Hlorotične promjene na listu hrasta lužnjaka (Q. robur L.) uzrokovane hranjenjem imaga C. arcuate
(Foto: original)
48
Slika 32.: Imaga, jajna legla i izlučene crne frakcije C. arcuate na naličiju lista Q. robur L (Foto: original)
Lokacija V
C. arcuata
Vrsta Uzrast Sastojina/Pojedinačna Sklop Način
Imaga Nimfe Jajna
drveća stabala stabla oštečenja
legla
Pojedinačna stabla Oštečenje
lužnjaka (Q. robur L.) listova u
Odrasla Stabla na
Q. robur na parkovskoj površini u DA ─ DA vidu
stabla osami
centru grada Tuzla hlorotičnih
L.
promjena
Specifičnost ovog lokaliteta je bila ta što su se istraživana stabla nalazila u strogom centru grada (
tabela 6). Što je dokaz da C. arcuata napada određene vrste hrasta na svim lokalitetima bez
obzira da li se radilo o šumskim ekosistemima ili urbanom području. Dana 06/05/2019. godine
hrastova mrežasta stjenica je posmatrana na 300 godišnjem stablu Q. robur L. (slika 33).
49
Slika 33.: Stablo hrasta lužnjaka (Q. robur L.) na lokalitetu Br. 5 (Foto: original)
Detaljnim pregledom krošnje stabla uočeni su specifični simptomi napada ovog štetnika. Hloroza
na listovima koja počinje od osnove lista (peteljke), od glavne nervature lista i kreće se prema
rubovima lista. Također, u početku hlorotične promjene se manifestuju u obliku malih sitnih
točkica na gornoj strani lista. Uzrok ovome je način ishrane C. arcuate koja svojim usnim
aparatom za bodenje i sisanje probija epidermis lista (slika 34). Prisustvo odraslih jedinki i
položenih jajnih legala insekta na naličiju listova lužnjaka je primjećeno u velikom broju (slika
35). Terensko istraživanje je vršeno početkom maja mjeseca, što ukazuje na to da se radilo o
prošlogodišnjoj generaciji koja je prezimila. Već u ranom početku vegetacionog perioda položena
su jaja prve generacije što je jedan od pokazatelja velikog biološkog potencijala hrastove
mrežaste stjenice. Pronalazak C. arcuate na ovom stablu kao i na još tri susjedna stabla može
predstavljati potencijalne probleme za lokalno stanovništvo. Na području Hrvatske, gdje se
javljalo prenamnoženje ovog insekta, primjećeno je da imaga koja lete slućajno slijeću na ljude.
U rijetkim slućajevima može doći do alregijskih reakcija na koži uzrokovanih ubodom ovog
insekta.
50
Slika 34.: Hloroza na listu hrasta lužnjaka (Q. robur L.) posljedica hranjenja imaga C. arcuate (Foto: original)
Slika 35.: Imaga, jajno leglo i male crne frakcije C. arcuate na naličiju lista hrasta lužnjaka (Q. robur L.)
(Foto: original)
51
Posmatranjem ponašanja imaga C. arcuate na listovima na ovom lokalitetu, primjetili smo da je
veći broj jedinki bio u grupama. Imaga su se nalazila veoma blizu jedna uz druge (slika 36).
Moguća su bila dva razloga ovakvog ponašanja. Dana kada je vršeno istraživanje temperatura
zraka je iznosila 6 (°C) što je bilo znatno manje od prosječnih temperatura u maju mjesecu.
Moguće je da su se imaga grupisala zajedno radi djelovanje ove niže temperature zraka, u cilju
zagrijavanja. U prethodnim istraživanjima ostalih autora nisu zabilježeni ovakvi slućajevi i nisu
istraženi uticaji niske temperature zraka na ponašanje C. arcuate. Ova tvrdnja može biti samo
pretpostavka jer su potrebna detaljnija istraživanja na ovu temu. Drugi razlog bi mogao biti da su
se imaga grupisala u svrhu kopuliranja. Prema istraživanjima drugih autora (Guidoti idr., 2015)
koji su istraživali generalno o biologiji i načinu razmnožavanja mrežastih stjenica [Tingidae
(Laporte) 1832], nisu zabilježeni načini udvaranja i kopuliranja ovih insekata. Također, i za ovu
tvrdnju su potrebna detaljnija istraživanja i analize.
Slika 36.: Grupisana imaga C. arcuate na naličiju lista hrasta lužnjaka (Q. robur L.) na lokalitetu Br. 5
(Foto: original)
52
Lokacija VI
C. arcuata
Imaga Nimfe Jajna
legla
Oštečenje
listova u
Mješovita sastojina više
Q. cerris L. DA ─ DA vidu
hrasta cera i kitnjaka otvoren
Odrasla hlorotičnih
Q. petraea stabla Privatni šumoposjed promjena
L.
Na ovom lokalitetu utvrđeno je prisustvo C. arcuate na datim vrstama drveća (tabela 7). Najveći
stepen oštećenja na listu se je nalazio na stablima hrasta cera (Q. cerris L.). Drugi autori
(Bernardinelli i Zandigiacomo, 2000, Bernardinelli, 2006) spominju hrast cer kao jednog od
glavnih domaćina hrastove mrežaste stjenice na području Evrope. Što se ovim istraživanjem
može potvrditi. Pregledom stabala cera, ustanovili smo veći broj imaga C. arcuate koja su odmah
nakon pojave prvih listova napala stabla ove vrste hrasta (slika 37). Veliki intenzitet napada
ukazuje na to da ovaj insekt perferira lisni materijal cera. Napadnuta stabla su se uglavnom
nalazila na rubovima sastojine. Dok je na stablima hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) koja su se
nalazila u unutrašnjosti sastojine intenzitet napada bio manji. Štete na listu su se karakterizirale
hlorotičnim promjenama, kao i u slućaju napada C. arcuate na ostalim lokacijama ovog
istraživanja.
53
Slika 37.: Imaga C. arcuate na naličiju listova hrasta cera (Q. cerris L.) na lokalitetu Br. 6 (Foto: original)
Lokacija VII
C. arcuata
Imaga Nimfe Jajna
legla
Manja grupa stabala
hrasta kitnjaka (Q. petraea
Odrasla više
Q. petraea L.). DA ─ ─ ─
stabla otvoren
L. Privatni šumoposjed
Ovaj lokalitet se je nalazio u blizini područja gdje je urađen prvi nalaz hrastove mrežaste stjenice
u BiH. Radilo se je o manjoj skupini stabala hrasta kitnjaka (Q. petraea L.). Istraživanje na ovom
lokalitetu je provedeno u svrhu potvrde pronalaska C. arcuate na ovom području. Pronađeno je
samo par imaga ovog insekta. Simptomi napada u vidu hloroze na listovima nisu uočeni.
54
Lokacija VIII
C. arcuata
Imaga Nimfe Jajna
legla
Oštečenje
listova u
Odraslo Stablo hrasta lužnjaka (Q. Stablo
Q. robur L. DA DA DA vidu
stablo robur L.) na parkovskoj na
hlorotičnih
površini u centru grada osami
promjena
Sarajeva
Dana 17/06/2019. godine hrastova mrežasta stjenica je posmatrana na stablu hrasta lužnjaka (Q.
robur L.) u parku koji se je nalazio u centru grada Sarajeva. Detaljnim pregledom stabla, uočeni
su simptomi napada ovog štetnika. Oštećenje listova u vidu hlorotičnih promjena (slika 38). Na
naličiju listova uočen je veliki broj imaga i položenih jajnih legala. Imaga koja su prezimila su
položila jaja prve generacije u velikom broju (slika 39). Hrast se je nalazio direktnu uz
saobraćajni put. Pregledom par stabala lužnjaka koja su se nalazila u obližnjem parku nije uočeno
prisustvo C. arcuate. Što ukazuje na djelovanje antropogenog faktora na rasprostranjenje ovog
štetnika. Na ovoj lokaciji smo po prvi put uočili ovog štetnika u nimfalnom razvojnom stadiju.
Pronađeno je nekoliko jedinki nimfe, koje su se nalazile u svome prvom nimfalnom stadiju (slika
40). Odmah nakon što su se izlegle, nimfe su počele sa hranjenjem na donjoj strani listova hrasta.
Predstavljale su jedinke prve generacije.
55
Slika 38.: Hloroza na listu hrasta lužnjaka (Q. robur L.) posljedica hranjenja C. arcuate (Foto: original)
Slika 39.: Imaga, jajno leglo i male crne frakcije C. arcuate na naličiju lista hrasta lužnjaka (Q. robur L.)
(Foto: original)
56
Slika 40.: Imago, jajno leglo i nimfe (zaokružene) C. arcuate na donjoj strani lista lužnjaka (Q. robur L.) (Foto:
original)
Slik 41.: Imago i jajna legla C. arcuate na listu Q. robur L. (Foto: original)
57
U našim istraživanim područjima, na osam lokaliteta uočili smo znakove napada C. arcuate na
stablima vrsta hrasta kitnjaka (Q. petraea L.), hrasta lužnjaka (Q. robur L.) i hrasta cera (Q.
cerris L.). Ovi rezultati o poželjnim vrstama domaćina se slažu sa onima Bernardinellia (2006) u
Italiji, Forster idr., (2005) u Švicarskoj, Mutan idr., (2009) u Turskoj, i rezultatima drugih autora.
Odrasle jedinke hrastove mrežaste stjenice analizirane u sklopu ovog istraživanja su po veličini
vrlo slične onima u Italiji (3.0-3.5 mm dužine x 1.6 mm širine) (Berdardinelli i Zandigiacomo,
2000) i Švicarskoj (3.0 mm) (Forster idr., 2005). Prvi nalaz hrastove mrežaste stjenice u BiH je
pokazao da je hrast kitnjak (Q. petraea L.) domaćin ovog insekta (Dautbašić, Zahirović,
Mujezinović i Margaletić, 2018). Našim istraživanjem je potvrđeno da je kitnjak domaćinska
vrsta, pored ove vrste, hrast lužnjak (Q. robur L.) i hrast cer (Q. cerris L.) su dokazani kao nove
domaćinske vrste C. arcuate na području Bosne i Hercegovine. Potvrđeno je također, da se
hrastova mrežasta stjenica proširila na područje BiH iz susjedne Hrvatske gdje je po prvi put
uočena 2013. godine. Prvi nalaz ovog insekta u BiH je utvrđen 2018. godine, uzimajući u obzir
lokacije gdje je pronađena C. arcuata (središnji dio Bosne) može se sa sigurnošću reći da je se
proširila na područje zemlje mnogo ranije. Pod povoljnim klimatskim i ekološkim uslovima, C.
arcuata ima visok kolonizacijski uspjeh. Specifičnosti šteta koje je uzrokovao ovaj insekt na
istraživanim lokalitetima se ogleda u oštečenju listova u vidu hlorotičnih promjena. Nismo uočili
sušenje napadnutih stabala. Hranjenjem na listovima, mrežasta stjenica može uzrokovati sušenje i
preranu defolijaciju listova, a s obzirom da je primarna štetočina (napada potpuno zdrava i vitalna
stabla) može povećati osjetljivost vrsta na napade drugih insekta i bolesti. Intenzitet prisustva C.
arcuate na istraživanim lokalitetima je varirao. U čistim sastojinama hrasta kitnjaka i lužnjaka,
kao i na više vlažnim tlima, intenzitet napada je bio mnogo veći. Stabla hrasta koja su se nalazila
neposredno uz glavne saobračajnice, kao i stabla na rubovima sastojina, su također bila u većoj
mjeri napadnuta. Ovo dokazuje činjenice i potvrđuje postavljenu hipotezu da štetno djelovanje
hrastove mrežaste stjenice [Corythucha arcuata (Say) 1832] je uslovljeno različitim klimatskim,
edafskim i sastojinskim faktorima. U sastojinama gdje je dominirao samo hrast zabilježen je veći
broj jedinki ovog insekta u različitim stadijima razvića. Imajući u vidu činjenice, kao i
informacije da su sastojine hrasta kitnjaka, lužnjaka, cera, sladuna itd., na području sjeverne i
sjevernoistočne Bosne ugrožene od drugi štetnih agenasa kao i sve većeg negativnog uticaja
klimatskih promjena, možemo pretpostaviti da će ova nova vrsta imati značajan utjecaj na
pogoršanje zdravstvenog stanja ovih vrsta drveća i njihovih zajednica.
58
6. ZAKLJUČCI
Na osnovu postavljenih hipoteza i rezultata istraživanja opisanih u radu može se zaključiti

slijedeće:
 Hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say) 1832] je prisutna na velikom

području gdje preovladavaju vrste iz roda Quercus L. u Bosni i Hercegovini.
 Insekt se je proširio na teritoriju BiH iz susjedne Hrvatske kako prirodnim putem tako i u
većoj mjeri pasivnim transportom (antropogeni faktor).
 Primarni je štetnik tj. napada potpuno zdrava i vitalna stabla što uzrokuje fiziološko
slabljenje stabala i time se povećava predispozicija za napade drugih štetnih insekata i
patogena (ulančavanje šteta).
 Nije zabilježeno kompletno sušenje napadnutih stabala.
 S obzirom da ovaj štetnik ima više generacije godišnje, očekuje se akumulacija šteta
prema kraju vegetacionog perioda.
 Ovo istraživanje može pružiti nove uvide u distribuciju i brzinu kojom se ova vrsta širi na
ostala područja BiH. Buduće studije bi se trebale usredotočiti na detaljnije istraživanje
ekologije u pokušaju da se brzo širenje ove invazivne vrste spriječi.
 Preporučuje se više fokusiranje na izgradnju i podizanje mješovitih sastojina vrsta iz roda
Quercus L. zbog umanjenog štetnog uticaja koje ima C. arcuata na date vrste drveća, kao
i pažljivo biranje lokacija za buduće podizanje hrastovih šuma.
 Stroga kontrola i monitoring kretanja sadnog materijala i drvnih sortimenata je obavezna.
Kada se u konačnici sumiraju rezultati ovog istraživanja, analizirana literatura i naučni radovi
vezani za C. arcuatu, može se zaključiti da se radi o štetniku veoma visokog biološkog
potencijala, koji se je od prve pojave u Evropi pokazao kao invazivna i štetna vrsta insekta.
Stoga, sa sigurnošću možemo prihvatiti postavljenu hipotezu da hrastova mrežasta stjenica

[Corythucha arcuata (Say) 1832] predstavlja potencijalno veliku opasnost i uzrok mogućeg
narušavanje stabilnosti i zdravstvenog stanja vrsta iz roda Quercus L. kao i biljnih zajednica koje
čine ove vrste drveća u Bosni i Hercegovini.
59
LITERATURA:
1. Bernardinelli, I., & Zandigiacomo, P. (2000). First record of the oak lace bug Corythucha
arcuata (Say) (Heteroptera, Tingidae) in Europe. Informatore Fitopatologico, 50 (12), 47 49
2. Bernardinelli, I. (2000). Distribution of the Oak lace bug Corythucha arcuata (Say) in
northern Italy (Heteroptera Tingidae). Redia, 83, 157-162.
3. Mutun, S. (2003). First report of the oak lace bug, Corythucha arcuata (Say,
1832)(Heteroptera: Tingidae), from Bolu, Turkey. Israel Journal of Zoology, 49 (4), 323-324.
4. Forster, B., Giacalone, I., Moretti, M., Dioli, P., & Wermelinger, B. (2005). Die
amerikanische Eichennetzwanze Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera, Tingidae) hat die
Sudschweiz erreicht. MITTEILUNGEN-SCHWEIZERISCHE ENTOMOLOGISCHE
GESELLSCHAFT, 78 (3/4), 317.
5. Dautbašić, M., Zahirović, K., Mujezinović, O., & Margaletić, J. (2018). Prvi nalaz hrastove
mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) u Bosni i Hercegovini. Šumarski list, 142 (3-4), 179-
181.
6. Dobreva, M., Simov, N., Georgiev, G., Mirchev, P., & Georgieva, M. (2013). First Record of
Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera: Tingidae) on the Balkan Peninsula. Acta zoologica
bulgarica, 65 (3), 409-412.
7. Mutun, S., Ceyhan, Z., & Sözen, C. (2009). Invasion by the oak lace bug, Corythucha
arcuata (Say) (Heteroptera: Tingidae), in Turkey. Turkish Journal of Zoology, 33 (3), 263-
268.
8. CONNOR, E. F. (1988). Plant water deficits and insect responses: the preference of
Corythucha arcuata (Heteroptera: Tingidae) for the foliage of white oak, Quercus alba.
Ecological Entomology, 13 (4), 375-381.
9. Bernardinelli, I. (2006). Potential host plants of Corythucha arcuata (Het., Tingidae) in

Europe: a laboratory study. Journal of applied entomology, 130 (9-10), 480-484.
10. Neimorovets, V. V., Shchurov, V. I., Bondarenko, A. S., Skvortsov, M. M., & Konstantinov,
F. V. (2017). First documented outbreak and new data on the distribution of Corythucha
arcuata (Say, 1832) (Hemiptera: Tingidae) in Russia. Acta Zoologica Bulgarica, 9, 139-142.
11. Hrašovec, B., Posarić, D., Lukić, I., & Pernek, M. (2013). Prvi nalaz hrastove mrežaste
stjenice (Corythucha arcuata) u Hrvatskoj. Šumarski list, 137 (9-10), 499-503.
12. Jurc, M., & Jurc, D. (2017). The first record and the beginning the spread of oak lace bug,
Corythucha arcuata (Say, 1832) (Heteroptera: Tingidae), in Slovenia. Šumarski list, 141 (9-
10), 485-488.
60
13. Csepelényi, M., Csókáné Hirka, A., Szénási, Á., Mikó, Á., Szőcs, L., & Csóka, G. (2017). Az
inváziós tölgy csipkéspoloska [Corythucha arcuata (Say, 1832)] gyors terjeszkedése és
tömeges fellépése Magyarországon= Rapid area expansion and mass occurrences of the
invasive oak lace bug [Corythucha arcuata (Say 1932)] in Hungary. Erdészettudományi
Közlemények, 7 (2), 127-134.
14. Chireceanu, C., Teodoru, A., & Chiriloaie, A. (2017). New records of the oak lace bug
Corythucha arcuata (Say, 1832) (Hemiptera: Tingidae) in Southern Romania. Acta Zoologica
Bulgarica Suppl, 9, 297-299.
15. Gibson, E. H. (1918). The genus Corythucha Stal (Tingidae; Heteroptera). Transactions of
the American Entomological Society (1890-), 44 (1), 69-104.
16. Chireceanu, C., Teodoru, A., & Chiriloaie, A. (2017, March). First record of oak lace bug
Corythucha arcuata (Tingidae: Heteroptera) in Romania. In Book of Abstracts, 7th ESENIAS
Workshop with Scientific Conference’Networking and Regional Cooperation Towards
Invasive Alien Species Prevention and Management in Europe (pp. 28-30).
17. Barber, N. A. (2010). Light environment and leaf characteristics affect distribution of
Corythuca arcuata (Hemiptera: Tingidae). Environmental entomology, 39 (2), 492-497.
18. Rabitsch, W., & Kenis, M. (2010). 14.51-Corythucha arcuata (Say, 1832)-oak lace bug
(Heteroptera: Tingidae). BioRisk, (4), 962-963.
19. Simov, N., Grozeva, S., Langourov, M., Georgieva, M., Mirchev, P., & Georgiev, G. (2018).
Rapid expansion of the Oak lace bug Corythucha arcuata (Say, 1832) (Hemiptera: Tingidae)
in Bulgaria. Historia naturalis bulgarica, 27, 51-55.
20. Csóka, G., Hirka, A., & Somlyai, M. (2013). First record of oak lace bug (Corythuca arcuata
Say, 1832) in Hungary. Növényvédelem, 49 (7), 293-296.
21. Pap, P., Drekić, M., Poljaković-Pajnik, L., Marković, M., & Vasić, V. (2015). Forest health
monitoring in Vojvodina in 2015. Topola, (195-196), 117-133.
22. Rabitsch, W. (2010). True Bugs (Hemiptera, Heteroptera). Chapter 9.1. BioRisk, 4, 407.
23. Zubrik, M., Gubka, A., Rell, S., Kunca, A., Vakula, J., Galko, J., ... & Leonotvyč, R. (2019).
First record of Corythucha arcuata in Slovakia–Short Communication. Plant Protection
Science, 55 (2), 129-133.
24. Franjević, M., & Drvodelić, D. (2018). English) Impact of oak lace bug Corythucha arcuata
(Heteroptera: Tingidae) on pedunculate oak (Quercus robur L.) seed quality. status
published.
25. Nikolić, N., Pilipović, A., Drekić, M., Kojić, D., Poljaković-Pajnik, L., Orlović, S., &
Arsenov, D. (2019). Physiological responses of pedunculate oak (Quercus robur L.) to
Corythucha arcuata (Say, 1832) attack. Archives of Biological Sciences, 71 (1), 167-176.
61
26. Pavić, A. (2017). Fenologija hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata/Say, 1832) u
Botaničkom vrtu Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu u 2017. godini (Graduate
thesis, University of Zagreb. Faculty of Forestry. Department of Forest Protection and
Wildlife Management.).
27. SÖNMEZ, E., DEMİRBAĞ, Z., & Demir, I. (2016). Pathogenicity of selected
entomopathogenic fungal isolates against the oak lace bug, Corythucha arcuata
Say.(Hemiptera: Tingidae), under controlled conditions. Turkish Journal of Agriculture and
Forestry, 40 (5), 715-722.
28. Ballian, D., & Memišević Hodžić, M. (2016). Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur
L.) u Bosni i Hercegovini.
29. Ballian, D. (2016). Genetska struktura populacija hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.)
Lieblein) u Bosni i Hercegovini na temelju analize izoenzimskih biljega. Šumarski list, 140
(3-4), 127-135.
30. Arachne.pierroton.inra.fr. (2017). Biodiversity & Biogeography. [online] Available at:

https://arachne.pierroton.inra.fr/QuercusPortal/index.php?p=BIODIVERSITY [Pristup: 2. 04.
2019].
31. Gd.eppo.int. (2019). Corythucha arcuata (CRTHAR)[World distribution]| EPPO Global

Database. [online] Available at: https://gd.eppo.int/taxon/CRTHAR/distribution [Pristup: 13.
04. 2019.].
32. Hoover, G. (2002). Lace Bug on Deciduous Woody Ornamental Plants (Department of
Entomology). [online] Department of Entomology (Penn State University). Available at:
https://ento.psu.edu/extension/factsheets/lace-bug [Pristup: 8. 04. 2019.].
33. Observatree.org.uk. (2017). Field Identification Guide - Oak lace bug. [online] Available at:
https://www.observatree.org.uk/wp-content/uploads/2018/01/16_0048_One-off-literature-
Observatree-Guide-Oak-lace-bug_wip07.pdf [Pristup: 20. 03. 2019.].
34. Agriculture.gouv.fr. (2017). La punaise réticulée ou le tigre du chêne - Découverte d'un

nouvel insecte identifié sur chêne dans la région de Toulouse : Corythucha arcuata |
Alim'agri. [online] Available at: https://agriculture.gouv.fr/la-punaise-reticulee-ou-le-tigre-
du-chene-decouverte-dun-nouvel-insecte-identifie-sur-chene-dans-la [Pristup: 28. 04. 2019.].
35. Vojniković, S., Bašić, N. and Beus, V. (2017). Atlas šumske vegetacije i dendroflore Bosne i
Hercegovine i susjednih područja = Atlas of forest vegetation and dendroflora in Bosnia and
Herzegovina and surrounding areas. Sarajevo: Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, p.67.
62
HRASTOVA MREŽASTA STJENICA [Corythucha arcuata (Say) 1832] NA
PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE
Sažetak
U ovom radu su predstavljena istraživanja o rasprostranjenosti hrastove mrežaste stjenice

[Corythucha arcuata (Say) 1832] u BiH. Prvi nalaz ovog insekta je zabilježen u avgustu 2018.
godine. Tokom vegetacijskog perioda 2019. godine, C. arcuata je pronađena i analizirana na
osam lokacija pretežno na sjevernom i sjevernoistočnom dijelu zemlje. Proširila se je na područje
Bosne i Hercegovine iz susjedne Hrvatske. Imaga, nimfe i jajna legla insekta su pronađena na
stablima hrasta kitnjaka (Q. petraea L.), hrasta lužnjaka (Q. robur L.) i hrasta cera (Q. cerris L.),
što predstavlja domaćinske vrste ovog štetnika u BiH. Napadnuta su stabla domaćina na svim
staništima (šumske sastojine, parkovi, pojedinačna stabla itd.), intenzitet napada je varirao. Dalje
širenje se očekuje.
Ključne riječi: hrastova mrežasta stjenica, invanzivna vrsta, strana vrsta, hrast kitnjak, hrast
lužnjak, hrast cer
OAK LACE BUG [Corythucha arcuata (Say) 1832] IN BOSNIA AND

HERZEGOVINA
Summary
This paper presents the research on the distribution of oak lace bug [Corythucha arcuata (Say)
1832] in Bosnia and Herzegovina. The first record of this insect in Bosnia was in August 2018.
During the vegetation period of 2019, C. arcuata was found and analyzed in eight locations,
mainly in the northern and north-eastern part of the country. It has spread to the territory of
Bosnia and Herzegovina from neighboring Croatia. Adults, nymphs and egg clusters of the insect
were found on sessile oak (Q. petraea L.), pedunculate oak (Q. robur L.) and turkey oak (Q.
cerris L.) trees, which represents the host species of this pest in BiH. It attacked the host trees in
all habitats (forest stands, parks, isolated trees etc.), the intensity of the attack varied. Further
expansion is expected.
Key words: oak lace bug, invasive species, alien species, sessile oak, pedunculate oak, turkey oak
63
Lista karata
Karta 1.: Areal roda Quercus L. u svijetu (www.quercusportal.pierroton.inra.fr) ........................... 1

Karta 2.: Preovlađujući tipovi vegetacije u Bosni i Hercegovini (Mučibabić, 1998) ................... 3
Karta 3.: Areal hrastove mrežaste stjenice na području Sjeverne Amerike (EPPO Global
Database, 2019.) ............................................................................................................................. 13
Karta 4.: Utvrđeno prisustvo hrastove mrežaste stjenice [Corythucha arcuata (Say) 1832] u
Evropi i dijelovima Azije (EPPO Global Database, 2019.) ........................................................... 15
Karta 5.: Lokacije C. arcuate na području Bosne i Hercegovine (Izvor: original) ........................ 38
64
Lista slika
Slika 1.: Tingidae na listovima domaćina: ( a ) Acanthocheila sp., ( b ) Phymacysta sp., ( c )
Leptopharsa sp., i ( d ) Gargaphia sp. (Foto: C. D’Haese) ............................................................. 5
Slika 2.: Odrasla jedinka mrežaste stjenice u rodu Corythucha (Gregory A. Hoover) .................. 6
Slika 3.: Transformacija stjenica (Heteroptera). (Hrašovec, 2011) ................................................ 7
Slika 4.: Corythucha ciliata (Foto: I. Giacalone Forini) Slika 5.: Corythucha arcuata (Foto:
I. Giacalone Forini) .......................................................................................................................... 8
Slika 6.: Imago hrastove mrežaste stjenice (Foto: Joseph Berger, Bugwood.org) .......................... 9
Slika 7.: Nimfe hrastove mrežaste stjenice na naličiju lista (Foto: Yurika Alexander) ................. 10
Slika 8.: Izležena jaja hrastove mrežaste stjenice na naličiju lista (Foto: Jim Baker,
Bugwood.org) ................................................................................................................................. 11
Slika 9.:Nimfe i imaga hrastove mrežaste stjenice na naličiju lista (Foto: Yurika Alexander) ..... 11
Slika 10.: Hlorotične promjene na listu hrasta lužnjaka (Q. robur L.) kao posljedica hranjenja
odraslih jedinki C. arcuate (Foto: original) ................................................................................... 20
Slika 11.: Prikaz imaga C. arcuate i crnih tečnih frakcija insekta kao i jajnog legla koje je
zaokruženo, na donjoj strani lista hrasta lužnjaka (Q. robur L.) (Foto: original) .......................... 21
Slika 12.: Smeđa boja krošanja stabala hrasta lužnjaka (Q. robur L.) posljedica hranjenja C.
arcuate (Foto: Alen Berta, Oikon) ................................................................................................. 22
Slika 13.: Objekat istraživanja – I (Google Earth) ......................................................................... 28
Slika 14.: Objekat istraživanja – II (Google Earth) ........................................................................ 29
Slika 15.: Objekat istraživanja – III (Google Earth) ...................................................................... 30
Slika 16.: Objekat istraživanja – IV (Google Earth) ...................................................................... 31
Slika 17.: Objekat istraživanja – V (Google Earth)........................................................................ 32
Slika 18.: Objekat istraživanja – VI (Google Earth) ...................................................................... 33
Slika 19.: Objekat istraživanja – VII (Google Earth) ..................................................................... 34
Slika 20.: Objekat istraživanja – VIII (Google Earth).................................................................... 35
Slika 21.: Objekat istraživanja – IX (Google Earth) ...................................................................... 36
Slika 22.: Čista sastojina hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) u kojoj je utvrđeno prisustvo C. arcuate
(Foto: original) ............................................................................................................................... 40
Slika 23.: Hlorotične promjene na listu hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) uzrokovane sisanjem
imaga C. arcuate (Foto: original) ................................................................................................... 41
65
Slika 24.: Prisustvo imaga, grupa jajnih legala i crnih frakcija C. arcuate na naličiju lista hrasta
kitnjaka (Q. petraea L.) (Foto: original) ........................................................................................ 41
Slika 25.: Prisustvo hloroze na gornjoj strani lista i imaga C. arcuate na naličiju listova hrasta
kitnjaka (Q. petraea L.) (Foto: original) ........................................................................................ 42
Slika 26.: Početak nastajanja hlorotičnih promjena na listu hrasta kitnjaka (Q. petraea L.)
uzrokovanih hranjenjem imaga C. arcuate (Foto: original) ........................................................... 44
Slika 27.: Imaga C. arcuate na naličiju lista hrasta kitnjaka (Q. petraea L.) na lokalitetu Br. 2
(Foto: original) ............................................................................................................................... 44
Slika 28.: Imago C. arcuate na listu običnog graba (Carpinus betulus) (Foto: original) .............. 46
Slika 29.: Sastojina lužnjaka (Q. robur L.) i običnog graba (Carpinus betulus) na lokalitetu Br. 3
(Foto: original) ............................................................................................................................... 46
Slika 30.: Čista sastojina hrasta lužnjaka (Q. robur L.) sa gusto prisutnim podmlatkom na
lokalitetu Br. 4 (Foto: original) .................................................................................................... 48
Slika 31.: Hlorotične promjene na listu hrasta lužnjaka (Q. robur L.) uzrokovane hranjenjem
imaga C. arcuate (Foto: original) .................................................................................................. 48
Slika 32.: Imaga, jajna legla i izlučene crne frakcije C. arcuate na naličiju lista Q. robur L (Foto:
original) .......................................................................................................................................... 49
Slika 33.: Stablo hrasta lužnjaka (Q. robur L.) na lokalitetu Br. 5 (Foto: original) ....................... 50
Slika 34.: Hloroza na listu hrasta lužnjaka (Q. robur L.) posljedica hranjenja imaga C. arcuate
(Foto: original) ............................................................................................................................... 51
Slika 35.: Imaga, jajno leglo i male crne frakcije C. arcuate na naličiju lista hrasta lužnjaka (Q.
robur L.) (Foto: original) ............................................................................................................... 51
Slika 36.: Grupisana imaga C. arcuate na naličiju lista hrasta lužnjaka (Q. robur L.) na lokalitetu
Br. 5 (Foto: original) ..................................................................................................................... 52
Slika 37.: Imaga C. arcuate na naličiju listova hrasta cera (Q. cerris L.) na lokalitetu Br. 6 (Foto:
original) .......................................................................................................................................... 54
Slika 38.: Hloroza na listu hrasta lužnjaka (Q. robur L.) posljedica hranjenja C. arcuate (Foto:
original) .......................................................................................................................................... 56
Slika 39.: Imaga, jajno leglo i male crne frakcije C. arcuate na naličiju lista hrasta lužnjaka (Q.
robur L.) (Foto: original) .............................................................................................................. 56
Slika 40.: Imago, jajno leglo i nimfe (zaokružene) C. arcuate na donjoj strani lista lužnjaka (Q.
robur L.) (Foto: original) ............................................................................................................... 57
Slik 41.: Imago i jajna legla C. arcuate na listu Q. robur L. (Foto: original) ................................ 57
66
Lista tabela
Tabela 1.: Popis lokacija na terenu i njihov geografski položaj gdje je praćeno prisustvo C.
arcuate u maju i junu mjesecu 2019. godine ................................................................................. 37
Tabela 2.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 1 ........................................................................... 39
67

Hrastova Mrežasta Stjenica - Corythucha Arcuata Na Području

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrastova Mrežasta Stjenica - Corythucha Arcuata Na Području

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U SARAJEVU

ŠUMARSKI FAKULTET U SARAJEVU

HRASTOVA MREŽASTA STJENICA Corythucha arcuata (Say)

ZAVRŠNI RAD II CIKLUSA STUDIJA

SARAJEVO, JUNI 2019. GODINE

HRASTOVA MREŽASTA STJENICA Corythucha arcuata (Say)

ZAVRŠNI RAD II CIKLUSA STUDIJA

SARAJEVO, JUNI 2019. GODINE

Osjećam posebno zadovoljstvo i potrebu da se na ovom mjestu zahvalim:

1.1. Općenito o rodu Quercus L.

Karta 1.: Areal roda Quercus L. u svijetu (www.quercusportal.pierroton.inra.fr)

Taksonomska pripadnost roda Quercus L. data je u sljedećem prikazu:

Carstvo: Plantae (Biljke)

Karta 2.: Preovlađujući tipovi vegetacije u Bosni i Hercegovini (Mučibabić, 1998)

1.2.1. Rod Corythucha (Stal, 1873)

Slika 3.: Transformacija stjenica (Heteroptera). (Hrašovec, 2011)

Carstvo: Animalia (Životinje)

Odrasle jedinke su prepoznatljive zbog svojih mliječno-bijelih mrežastih krila sa promjenjivim

 Hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say) 1832] predstavlja potencijalno

 Hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say) 1832] uzrokuje fiziološko

 Štetno djelovanje hrastove mrežaste stjenice [Corythucha arcuata (Say) 1832] je

Da bi se postavljeni ciljevi rada uspješno riješili potrebno je izvršiti sljedeće zadatke:

 Prikupljanje i analiza literature vezane za hrastovu mrežastu stjenicu, priprema za

 Terensko prikupljanje podataka.

 Analiza prikupljenih podataka.

4.1. Objekat - područje istraživanja

Slika 13.: Objekat istraživanja – I (Google Earth)

Slika 14.: Objekat istraživanja – II (Google Earth)

Slika 15.: Objekat istraživanja – III (Google Earth)

Slika 16.: Objekat istraživanja – IV (Google Earth)

Slika 17.: Objekat istraživanja – V (Google Earth)

Slika 18.: Objekat istraživanja – VI (Google Earth)

Slika 19.: Objekat istraživanja – VII (Google Earth)

Slika 20.: Objekat istraživanja – VIII (Google Earth)

Slika 21.: Objekat istraživanja – IX (Google Earth)

Prikupljanje podataka za potrebe ovog istraživanja izvršeno je prema unaprijed određenoj

5.1. Hrastova mrežasta stjenica na području Bosne i Hercegovine

RB Koordinate Šumarije Gospodarske N.V. Broj Broj Vrste Prisustvo

43°51'29"N Gradsko Imaga,

44°22'42"N Travnik, Q. petraea Nema

C. arcuata je posmatrana na listovima Q. petraea, Q. robur i Q. cerris (tabela 1).

Karta 5.: Lokacije C. arcuate na području Bosne i Hercegovine (Izvor: original)

Lokacije hrastove mrežaste stjenice u Bosni i Hercegovini (karta 5) se nalaze u nizinskoj i

Tabela 2.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 1

Tabela 3.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 2

Tabela 4.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 3

Tabela 5.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 4

Tabela 6.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 5

Tabela 7.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 6

Tabela 8.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 7

Tabela 9.: Analizirani faktori na lokalitetu Br. 8

Na osnovu postavljenih hipoteza i rezultata istraživanja opisanih u radu može se zaključiti

 Hrastova mrežasta stjenica [Corythucha arcuata (Say) 1832] je prisutna na velikom

Stoga, sa sigurnošću možemo prihvatiti postavljenu hipotezu da hrastova mrežasta stjenica

9. Bernardinelli, I. (2006). Potential host plants of Corythucha arcuata (Het., Tingidae) in

30. Arachne.pierroton.inra.fr. (2017). Biodiversity & Biogeography. [online] Available at:

31. Gd.eppo.int. (2019). Corythucha arcuata (CRTHAR)[World distribution]| EPPO Global

34. Agriculture.gouv.fr. (2017). La punaise réticulée ou le tigre du chêne - Découverte d'un

U ovom radu su predstavljena istraživanja o rasprostranjenosti hrastove mrežaste stjenice

OAK LACE BUG [Corythucha arcuata (Say) 1832] IN BOSNIA AND

Karta 1.: Areal roda Quercus L. u svijetu (www.quercusportal.pierroton.inra.fr) ........................... 1

You might also like