TN Psihologijska znanost na popularan naéin By cenPuhoFESTOlogija 2 2uiholegiske 2nan0s ne populaan nadia PRESS PSIHOFEST Notlednit ‘Odsok 2a pshologisFilbzotieg follies Sveuelta Zagrebu ‘Sylana Sakicavie Aleksandie Hue Maja Parmoe Kovatie Bl? Reberrjak Vlad mi Kolesare Ante laut Kor a lakior Dejan Verge G ovanje lathe Rebejok Fema ukmo, Zogiee Branca Kamins ‘Ov dels Keencrano pod Heencam Grace Commas InenavanjeNNekomercijho-2e2 serada 4.0 redunarodna. Ako 2elis videh prime lcance, posette ‘p//ereavacommons 219/leenses/bynond/4 Of IBN 978:959:175:6075 {CP 209s je dostpon u revnalnome katlegy Nac onelns | evevliine hance u Zagreau sed brojem 000960227 ‘jigs moze pronce ne: htp://dah ag ning h/8475/ PsihoFEST Ologija 2 Psihologijska znanost na populoran naéin Odkjek za psihalogiju Filozolskeg foluteta Sveveilfia v Zogrebu 2017.Sadréaj Predgover Mirjana lonkovie Zao [rile wo2no So se po horskopu Lod u pshalogia koo znance ‘Ajona Law i Nina Pavko-Bemordis Kobo jo mudroga w mick irekarna? So psholog ska istazivaja govore 0 ‘oenos narod izaka Evoluciska psihofestologija Siielana Sokieevie Socjahi mazok. Zata Idi moj ‘ko velke mozgove? Ketatina Nowek Zasto | So najbole pamvimo? ‘Osnomne spornaje 9 evel paméanja ‘Ava Miko i Nana Hromatko Bihevioralni imunclotk’ suslav gadenje Sto je zojedricko trudnicoma i poltickim konzervativeima? bE »Somo budi dobar i pokloni mi exit... Je li to dovalino? Sho nom evoke |ske prinokagia gover! o izhore porinera® Kognitivna psihofestologija Alaa Rebeinick Rozmithan's na avopiots atina Magli Andrea Vranie Jesmo fi firacionolhi? Frsktanos' | pagieske v prosudbame | deneseniy edluke 4 + PuhofFSTOlogio 2017. 23 7 32 7 45 51 Sada Vedran Prpie Andioa Vronie Kognivna rezarva: kako +9 mozak nosis vizokim ejarama goriva? e Fusig, Marina Novosel, Sara Tensek i Teo Tomaié | dobuu iv zly Teor)ski aspekti moralnog rosudivanja | etavanje moralnin dilema Froreesca Dumanéié, Martina Pocrnié Anarea Weanié Mozemo I vjerowat svjedoc’ma? Koda | kato delazi do propusts | pagretaka w paméanu? Psihofestologija lignost Naja Ribar i Denis Brtko COtisak lienost: marifestacija Lenosti u svokodnevnimn kontekstima Dubravko Petordo Expeciopsychologum! Sviet Haryja Patera v otina pshologa Socijalna psihofestologija Damir sboino Viera medina il ne, plane e sad? Fermitanje demova 0 dvgim oscbome Zello Kamenow i Alksancta Hus Usporane kontakt | ulJodena konverzacia —jetine koje Ge poms u ednosina + dhugin budima Motes Horvat, Mihaela Matié, Marea Sostari, Lucja Suri Antonio Vidokak Sluiam, @ ne éujen @ prepreke v komunikaci i kako ih izbjee ina Krznaie | Zea Kamenov Kato se dobro posvadal? Komunikacie priitom sukoba u lvsawo| vezi 2elko Kamencv | ubov ima s¥0| rok tojanja Sto nas psiholgija moze nave © prekidima vbownih vezat Anionie Vida, uci Suté, Marea Sottaré i Margareta elie Je I razved suwemena *babaregar? Rozvod i posliedice koje ostavla ra dete Nino Pasinerordie El! otraga: kadai Kolko tebate oprottat dugima? Psihofestologija rada i profesionalnog razvoja Naja Parmat Ke Kod odiaslom bi éu... — pshologla odabie zanimana PuhoFESTOlogi 2017. + 5 56 6 66 73 "7 85 a 96 lol n2 ne 123Socijalni mozak. Za8to |iudi imaju tako velike mozgove? Syjellana SAIKICEVIC, vise asisentica jek 2a pshelog, Filbzatt foul! w Z Znanstvenici su se éesto pital koja osobina ljudskog mozga omogucuje po naSanje i slozene misaone aktivnosti koje ude razlikuje od divotinja, Medy prvim éiniteljima razmatrala se apsoluina velitina mozga kao podloga tih raalika, Primati(primjerice lemusi, kapucini, babuni,gorile, cimpanze) imaju ‘veée morgove nego sto bi se oéckivalo od votina iste velitine, no kada se raamatra sama vicina mozga, judi ne odskacu od primata u odnosu veli- ine mozga i tela, Vzmu i se u obvir sve Zivotnjske vaste, uoveno je da sa veliéina mozga i tela u suodnosu, Primjerie, veliki organiza poput slono- ‘vai uleura imaju i najvece mozgove (4,7 kg i 7 kg), no to th ne éini inte- Iektualno razvijenijima od Ijudi, U skladu s time napusteno je prouéavanie velidine mozga, vec se proueava relativni odnos veigine mozga i tijela kao kkjueni éinitelu podlozi slozenog ponaSanja. Tako se provjerava vera veli- ine tijela na velitinu mozga. Taj pokazatljtakoder se nije pokazao kao do- ‘bar pokazateljslozenosti ponaéanja jer bi nas naveo na zakljucak da je rovka inteligentnija od ¢oyjcka — mozak rovke zaueima Gak 10% njezine fjelesne rmase, a kod éovjeka mozak obuhwaca svega 2% tjelesne mase Budluci da se masa mozga nije pokazala dobrim pokazateljem slozenosti ponaéanja, znanstvenici su se ustedotoéili na gradu mozga i specifiénosti rmozga primata i Covjeka u odnosu na ostale Zivotinje, Mozak je graden od sive tari (Kosteks) Koj ine tela 2ivéanih stanica (neurona) i bijele tari koju ine i2danei th stanica (aksoni koji prenose 2ivéane impulse i omogu- xju komunikaciju medu neuronima. Gledamo li veliki i mali mozak, siva tvar smjestena je izvana te je naborana u vijuge i brazde koje éine povrdinu rmozga specifignom, a bijela tvar nalazi se iznutra i nije vidlva izvana, Omjer sive i bijle wari je 19 Sto upucuje na mit da Idi upotrebljavaju samo 10% ‘mozga Sto nije istina, Sv dilovi zdravog mozga éoyjeka stalno su aktivni te 2 100% upotrebljavamo, Unutar mozga i bile tvari postoje razliite jezgre gradene od neurona koji dine vazne dijelove raziitih sustava — od budno- PihoFESTObgia 2017, + 23,scitka psholesalgio sti, paznje, nadzora pokreta do jezgara wv modlanom debu koje su sredsta fosnovnih sustava muni 72 prezivjavanje poput disanja ili povracanja, Ve- litina motdane kore ukazuje na potencial razvojaslozenih vista ponasanja, 2 prima imaju i veeu gustocu neurona w odnosu na druge 2ivotinjske vise U primataé ud vecinu Korteksa cini neokorceks. Kako mu ime kaze, radi se 0 evoluciski lado} moslano) kori gradeno) od Sest slojeva neusona i po- vvezangj sa slozenijim i evolucski mladima ponasanjima (govor, svijest 0 scbi, rezoniranje), Kako se razvio veliki korteks? ‘Trenutno previadava midjenje da je 2a rxzvo) neokorteksa primata zashizno spjeino svladavanje slozenog socijalnog Zivota. Naime, u trenutku kada su afi predei sili sdrveta te poceli obitavatiu savani, bili su ilozeni novim predatorima od kojihnisu mogli pobjec u krosnje, Nekoliko je nagina kako se zai od predatora, pei demu su dva najvaznija — poveeavanje velidine tila i okuplanje u vece skupine te zajednicki rad. Te dvje prilagodbe, asim stvaranja vece otpornosti prema predatorima, za sobom nose i neke posebne troskove — vee tielo reba vise hranc za ode2avane, a okuplanje u voce supe zahtijevalo je uspostavianje uspjeSnih veza sa sve vie jedink Mozak i Zivot u skupini ‘Divot u skupini primatima je, osim zastte, donio i potrebu odréavania vera s dlanovima kako bi se osigurala podrska u razitim stuacijama, Jedan od ‘aina kojima primal ostvaryju kontakte sélanovima skupine jest timarenje 1, parvo prolazenje po krznu drage jedinke kojim se iz kranatiste koma- ici vegetacie skupljenitijekom trazenja hrane, paraiti sasusena kota, Ve- licina skupine i vajeme posveceno timarenju medusobno su povezani kao Sto su povezani is velitinom neokorteksa pa primati koji ive u vecim sku- ppinama vise vremena posvecuju timarenju | imaju veel neokortcks. Velitina moddane kore i veligina skupine w Koj) jedinka 2ivi (npr. ma ‘muun) medusobno su povezane, no postoye i dodatni Ciniteli poverani s ve- litinom korteksa, Primerice, u promiskuitetnih vista majmuna s vecim neo- koxteksom veca je vjeojatnost da ce se muzjaci nizeg statusa uspjeti pati ss Zenkama St je vjerojtno povezano s metodama zavaravanja i manipula- ‘je koje mozemo pronaci kod th vista, U vista s vecim neokorteksom éesca su zavaravanja u drugim odnosima te su i skupine za timarenje u taki je- ddnkt veee. Sustav paren jos je jedan éimbenik Koji se u manjoj mjeri po- 24 + PrinaFESTOlegie 2017, 5. Sakic: Soci mozak ‘veauje s vecim neokorteksom. Primjerice, u ptica nalazimo da monogamne iste imaju i vei neokortcks sto je manje izxazeno u primata gdje veicina skupine inna mnogo veeu povezanosts velidinom neokorteksa, Osim nave- denih éinitela, s veliéinom neokorteksa w primata pozitivno st povezane i Variable socijalne inteligeneje, wena te inovacija w ponasani Govoredi o Ijudima, velitna i osobine skupine w kojj se krecu ovise 0 raaliitin Gniteljma poput romantiéne vezanosti (judi bez. partnera imaju ‘veéu skupinu priatlja) i djece (judi s djecom imaju manju drustvenu sku- pinu). Zene w svojim skupinama imaju vie tena, a muskarei imaju vibe mus- karaca, 2ene imaju vise rodbine u svojim skupinama u odnosu na muskarce Prema nekim istrazivanjima prosjeéna velitina skupine Ijudi bil je oko 70 uz raspon od 10 do 162 pri Cemu je postojala prilcno jasna gomja granica velicine skupine, sto znaci da je malo iudi imalo skupinu vecu od 150 éla- nova. Dobiven je i rezultat da pojedinac u ve¢oj skupini osjeéa manju emo- cionalnu bliskost Sto nam govori da jatina emocionalne vezanosti, uz kog. nitivne sposobnost, ograniéava broj osoba s Kojima netko moze biti kon- taktu. Broj veza koje jedinka moze odréavat s drugim jedinkama gomia je gra- nica velitine skupine, ata je bro} ogranigen veliéinom neokorteksa pri Gemu je najocnija mjera omer veliine neokorteksa us odnost: na ostatak mozga, Koeficjent dobiven tim omjerom i prosjeenom velitinom skupine raziitih ‘vista primata primijenjen na modemog éovjeka otkriva da je prosjetna pred- Videna velitina skupine modesnog coyjeka oko 148 (raspon uz 59% rizika je 101-231), Buduei da postoji odnos veligine skupine i vremena provedenog ‘utimatenju,relativno je jednostavno procijeniti da bi moderan éovjek treba provesti od 30% do 45% vremena u timarenju s cljem odréavanja zadovolja: ‘ajucih kontakata s Clanovima tako velike skupine. Posvetti toliko vremena timarenja tesko je ostvarivo jer bi ostalo premalo vremena za traganje za hra- ‘nom pa se pretpostavia da se u tom tremutkn razvio jez Koj je pruzio vre- rmenski efikasniji nagin wevrseivanja veza medu élanovima, Spomenuti nalazi istradivanja navode nas na zakljuéak da je za razvo} ljudskog kortcksa uvelike zasluzan drustveni sustav u kojem su se nasi pred ci kretal, Vece i slozenije zajednice u kojima su svakodnevno Zivjli zahti- jevale su velik brojinterakeia sélanovima skupine i naéine upravijanja drus- tvenim odnosima, Teze je pratit net polozaj u odnosw na nas, odrediti tko nam je savezmik, a tko potencijalni neprijatel te procijeniti kolo je vremena PuhoFESTObgie 2017, © 25isha pshafeologia i truda potrebno uloziti u neki odnos, Zahvaljujuci velikom neokorteksu, hu- di se mogu uspjeSno nositi sa zahtjevima zivota u velikoj skupini, alii bavi se znanoscu, umjetnoscu i svime onime sto nas éini jedinstvenom vrstom. Literate Buss, DM. @o12),Hvlucka psblogn — Nova manos: o un, Fasebasko: Nakada Sap Dunbar, K. 1M. (1996) Grooming. gosp, and the evolution of language ‘Cambridge: Harvard Univers es Dunbar, 1M. 2009). The sci ban bypotissis and simples for socal ‘oition Anal of human biology, 6 562-72 © autor: De. se. Syetana Saicec easseaica na Ode 2a pbc Blonosog fakes u Zagebu.Autonca e ekoliko amagsvenh tsdova 2 pode evelcishe pologe te zanna nats Kako je evolu pots oblkovala nase daraje Prnatan i dotiviavange aja, Sudee w avodenu Klega Bilosha psologia Tit te Kitgks newopatoioga ns hojma stacentins pabtoiogte mnogo pia 0 ‘org jegvi fakes, Tenino pods speciionis iv Kine hologe d Ssveovalisty = stdente Ploeg fers 26 + PrinaFESTOlegie 7017, Zaéto i sto najbolje pamtimo? Osnovne spoznaje o evoluciji pamdenja Kotarina NOVAK, doktorandica jek 2a pshelog, Flbzatt fol! w Z Svi smo se barem jednom u Zivotu nasi usituacij w kojoj smo poze imat bolje paméenje: bilo da se radilo o paméenju necijeg brojatelefona ili o wée- nj za teZak igpit u zadnyji ten. Tako se na prvi pogled fini da je evolucia zakazala u shuéaju naseg paméenja jer ponekad nismo sposobni zapamiiti i najobiniji sedmeroznamenkasti broj Cosim ako ga ne razbijemo u manje cje line, pr. 3652017 — 365 i 2017), evolucijski psiholozi su raznim itrazivanji- sma pokazali da je nase pamcenje ponekad iznenadujuce uspjeSan rezulat evolucie U prethodnom primjeru paméenja sedmeroznamenkastog broja najéesce se oslanjamo na svoje kratkoroéno paméenje, Ta vista paméenja omogucuje nam pobranw otprlke sedam informacia u razdoblj od 15 do 20 sekundi [Aktivno ponavijanje broja moze nam pomodi da ga zapamtimo na dulji pe- riod, barem dok ne pronademo olovkw i papis kako bismo zapisali bro). Za8- to nam evolucia nije omogueila pohranu vise informacija w kratkoroénom pamcenju? Prema -evolucionistimas osnovni je razlog za8to seu ludi nie raz- Vio veei opseg zadv7avanja éestica u kratkoroénom paméenju potreba 7a ve- om povrSinom i masom struktura mozga zaduzenih za paméenje. To bi na- sim predcima maéilo ulaganje vibe energije 7a odr2avanje sustava pamécnja, ‘xinosno pribavijanje vie hrane, a povecanjem mase mozga bili bi tezi, ma- nije agin sto im ne bi pridonijelo boliem prezivijavanju kada bi trebali po- bjeci od predatora JJedan dio istrativaéa, uz to fizi¢ko ogranicenje, wedi da je paméenje i oslanjanje na manji brojinformacija zapravo evoluciska prednost. Mozda je tu predinostte8ko wvidieti, ali to postaje jasnije zamislimo li nase pretke u st tuacijama koje su ukljueivale potencialne znakove nadolazece opasnost kao sto su znakovi prisutnosti predatora (pr. tragovi na zemj. U tom prim- jera osoba bi mogla odmah pobjedi iz tog podnutja jer je procijenila, bez ‘mnogo razmisjanja, da je opasno ostatizbog blizine predatora, $ druge stra- PuhoFESTObgie 2017, ¢ 27