POGONSKI MATERIJALI

Uvod
Prof. dr Petar Gvero
Čime ćemo se baviti u okviru Pogonskih
materijala?
1. Gorivima
2. Industrijskom vodom
3. Mazivima
GORIVA
Uloga energije u ljudskoj istoriji
Šta je energija?
• ἐνέργεıα: rad, učinak
• Energija je sposobnost nekog tijela ili sistema za vršenje rada.
• Energija se u prirodi, tehnici i industriji pojavljuje u različitim
oblicima, koji se pretvaraju jedan u drugi po načelu očuvanja
energije: ona se ne može potrošiti ni stvoriti, već samo
promijeniti svoj oblik.
• Oblici energije
• Kinetička energija
• Potencijalna energija
• Toplotna energija
• Unutrašnja energija
• Električna energija
• Hemijska energija, itd.
Koliko je energije potrebno da bi jedna obična
sijalica od 100 W sijala godinu dana?

360 kg uglja
0,016 kg prirodnog uranijuma

2 h, 2 min., 9 sec. Rada vjetroturbine snage 1,5 MW pri

efikasnosti od 25%

8 dana, 18 h, 14 min., 24 sec. rada fotonaponskih panela

površine 100 m2

2 h, 35 min., rada hidroelektrane snage 339 kW, pri

80% efikasnosti
• Koncept “energetskog roba“ uveo je u upotrebu R. B.
Fuller 1944, da bi ljudi lakše razumjeli koliko su
srećni što žive u svijetu dostunih i jeftinih energetskih
izvora, mogo snažnijih od energije koju mogu da
proizvedu čovjek ili životinje (Armaroli, Balzani, 2011).
• Zdrava osoba može da generiše energiju od 800 W u
kratkom vremenskom periodu (npr. trčanjem ili
penjanjem uz stepenice), ali kontinuirano, tokom
cijelog dana ljudsko biće ne može generisati više od
80 W.
• Tokom gledanja jedne fudbalske utakmice na
televizoru, potrebno je 120 W za 1,5 sata, ukoliko
bi se umjesto električne enrgije iz mreže,
proizvodila električna energija snagom ljudskih
„energetskih robova“ koji bi okretali pedale, za
gledanje te utakmice bila bi potrebna 1,5 čovjeka.
• Za pokretanje jedne mašine za pranje veša (800
W) snagom ljudi, bilo bi potrebno 10 „energetskih
robova“.
• Zagrijavanje male prostorije grijalicom od 2.5 kW
odgovara radu od 30 „energetskih robova“.
• Putnički automobil srednje veličine (snage motora
od 80 kW) jureći autoputem, troši energiju
ekvivlentnu radu 1.000 ljudskih „energetskih
robova“.
• Za uzlijetanje jednog putničkog aviona, tipa
Boeing 747 – 400, treba energiju ekvilatnu
energiji koju bi zajedno proizveo 1.000.000 ljudi.
• Šta trenutno snabdjeva „energetske robove“?
• Uglavnom, fosilna goriva. Snaga kojom raspolaže
jedna termoelektrana na ugalj, ekvivalentna je
energiji mišića koju bi u kontinuitetu gnerisalo
10.000.000 ljudi. Energija koju preko motora sa
unutrašnjim sagorjevanjem generiše jedan litar
benzina, ekvivalentna je radu 18 ljudi.
• Znajući prosječnu potrošnje energije u našoj zemlji,
bilo bi zaniljivo sračunati koliko „energetskih robova“
servisira jednog porsječnog građanina svaki dan
(Armaroli, Balzani, 2011).
Izvor: NASA
Izvor: NASA
Kako se odvija proces transfrmacije energije?

Izvor:http://www.tinyrevolution.com/mt/archives/003456.html
Neki važni termini
• Oblici energije obuhvataju izvore i vrste energije,
zavisno od njihovog mesta u procesima
transformacije:
• primarna energija
• sekundarna energija
• finalna energija
• korisna energija
Neki važni termini
• Primarna energija ili primarni izvori energije su izvori koji se dobijaju
direktno iz prirode i koji još nisu prošli nijedan proces transformacije i
mogu biti:
• fosilni,
• nuklearni,
• obnovljivi.

• Sekundarna energija ili sekundarni izvori energije su izvori koji su raznim

tehničkim postupcima transformacije dobijeni iz primarnih.
• Finalna energija su izvori ili vrste energije koji krajnjem korisniku stoje na
raspolaganju (npr. toplota, električna struja, razna goriva i sl). Finalnu
energiju čine i primarni (npr. ugalj) i sekundarni izvori (npr. benzin).
• Korisna energija je onaj dio energije koji se dobija nakon oduzimanja
svih gubitaka koji nastaju pri procesima dobijanja, prerade (proizvodnje),
skladištenja i prenosa primarnih i sekundarnih izvora te transformacije
finalne energije. Korisna je energija krajnjem korisniku na raspolaganju u
njemu najprikladnijem obliku.
Raspoloživost nafte i gasa

“turning point”

Izvor: http://www.manicore.com
Trendovi u cijenama nafte
http://indy100.independent.co.uk/
Globalni energetski sistem

Izvor:http://aleklett.wordpress.com/
Energetski bilans Bosna i Hercegovina

IZVOR: IEA
 Energija je ključ za dugotrajan opstanak moderne civilizacije.
 U prosjeku se na svakog čovjeka na planeti danas računaju
dvije tone ugljenika utrošene za energetske svrhe svake
godine.
 Naravno, postoji ogromna razlika između industrijski razvijenih
zemalja i zemalja u razvoju: na primjer, Evropljani konzumiraju
oko šest tona ugljenika godišnje, što je 40 puta više nego u
zemlji kao što je Bangladeš (The German Solar Energy
Society, 2005).
 Dobar pokazatelj ogromnog dispariteta u potrošnji energije je i
sledeći, faktički milijarda ljudi iz bogatih zemalja troši oko 50%
od ukupno proizvedene energije, dok milijarda najsiromašnijih
troši tek 4% (Freris, Infield, 2008).
• Danas fosilna goriva čine 88% ukupnog snabdjevanja
energijom (37% nafta, ugalj 28 i gas 23%), električna
energija iz nuklearnih izvora iznosi 6%.
• Svjetske rezerve uglja se procjenjuju na ekvivalent
600 Gtoe, što bi trebalo biti dovoljno za nekoliko
narednih vjekova, ako ekspolatacija ostane na
sadašnjem nivou, dok se svjetske rezerve gasa se
procjenjuju na ekvivalent 160 Gtoe (180 Tm3).
• Dokazane rezerve nafte se kreću u opsegu 190 do
250 Gtoe, ta količina bi bila dostatna za narednih
pedeset godina, ukoliko bi se potrošnja nafte
zadržala na nivou od 2000 godine.
Svjetska potrošnja energije
Rast svjetske populacije
Zahtjevi za energijom u svijetu

Izvor: Michaelides, 2012

Odnos između potrošnje energije i
prosječnog životnog vijeka

Izvor: Michaelides, 2012

Energetska kriza
Cijene nafte
Svjetska potrošnja energije
http://www.serinusenergy.com/
Energetski resursi Zemlje
Godišnja primarna energija raspoloživa iz obnovljivih
energetskih izvora u poređenju sa fosilnim i nuklearnim

http://www.energypost.eu/
Udio obnovljivih energetskih resursa u proizvodnji
primarne energije u Svijetu (Martinot, 2005).
http://waitbutwhy.com/
Primarno energetsko snabdjevanje Bosne
i Hercegovine
Udio energenata u potrošnji 2013

www.energy-community.org
Potrošnja goriva u industrijskom sektoru
RS i BiH

ENERGY CONSUMPTION by fuel

5,4% ENERGY CONSUMPTION by fuel

11,3%
Electricity Electricity
24,1% 18,7%
Heat Heat
41,8%
Natural Gas Natural Gas
0,2%
Coal Coal
16,3% Oil and Oil Derivatives Oil and Oil Derivatives
45,7% 23,4%
Biomass Biomass
10,6%
2,4% 0,2%

Republika Srpska Bosna i Hercegovina

Udjeli potrošnje enrgije po sektorima u RS
i BiH

16,96% 14,90%
Residential Residential
Services Services
15,82% 19,75%
Industry Industry
59,87% 58,44%
Transport Transport

7,35%
6,92%

Republika Srpska Bosna i Hercegovina

Pregled geoloških rezervi uglja u BiH

Source: FIPA, 2015

 Postojeće termoelektrane

Vlasnik Ime Kapacitet u Porizvodnja Status/Starto Planirana

MW GWh/year of work godina
zatvaranja

ERS Ugljevik 300 2176 1985 2015

ERS Gacko 300 1934 1983 2030
EFT Stanari 410 2015
EPBiH Tuzla block 3 110 473 1966 2015
EPBiH Tuzla block 4 200 1196 1971 2018
EPBiH Tuzla block 5 200 1004 1974 2024
EPBiH Tuzla block 6 215 1008 1978 2030
EPBiH Kakanj block 5 110 598 1969 2019
EPBiH Kakanj Block 6 110 312 1977 2027
FBiH Kakanj block 7 230 1342 1988 2030
Tabela 4.2.9 Očekivani novi objekti termoelektrana
Naziv Max. snaga na pragu Dosadašnje aktivnosti
MW
Gacko II 330 Realizuju zajedno ERS i
ČEZ
Ugljevik II 400 ERS planira graditi sa
američkom firmom AES
Stanari 410 Potpisana koncesija sa
Vladom RS
Nafta i gas
• B&H je isključivo zavisna od uvoza tečnih goriva i priridnog gasa
• Naftni sektor u BiH je razvio značajne prerađivačke kapacitete, koji
uključuju dvije rafinerije bazirane na savremenim tehnologijama.
 Oil and gas

• Trenutno se prirodni gas

dobavlja / uvozi preko
jedinog magistralnog
gasovoda dužine 191
km sa projektovanim
gdišnjim kapacitetom
od1 milijarde m3.
• Projektovani zahtjevi do
2020 1.5 do 3 milijardi
m3 gasa.
Hidroenergija
• Prema DERK informacijama za 2013.ukupan instalirani
kapacitet velikih hidroelektrana bio je 2.048 MW.
• Potencijal za male hidroelektrane je procjenjen na 700 MW ili
2,600 GWh/god
• Samo 39 % hidropotencijala je iskorišćeno i doprinosi približno
46 % proizvodnje elektrilne energije.
• Razvoj i gradnja malih hidroelektrana:

Year up 2011 2012 2013 2014 2015 Total

Number 22 9 2 9 5 47

Power in 19.62 5.02 8.05 8.25 12.76 53.7

MW

In period from 2006 to the endo of 2011 in Republic of Srpska only tree small
hydro power plants were build, but 112 concession were issued?
In FBiH 200 MHPP concessions were awarded in four cantons with an installation
capacity of approximately 180 MW.
Potencijal vodotoka

Maximum Electrical Annual Energy

No Watershed – River Capacity Output
MW GWh
1. Una* 392.10 1566.7
2. Vrbas 616.89 2427.47
3. Bosna 365.78 1593.60
4. Drina* 1838.61 7107.66
5. Sava* 55.55 283.05
6. Cetina 197.00 594.40
7. Neretva 1548.00 5048.21
8. Trebišnjica* 1112.4 3429.50
BiH – TOTAL 6126.33 22050.59
Tabela 4.2.11 Postojeće hireoelektrane u Republici Srpskoj
Naziv Sanga na pragu MW Godišnja proizvodnjaGWh
Višegrad 315 1038
Bočac 110 307,5
Trebinje I 180 535,4
Trebinje II 7,6 12,5
Dubrovnik I (50%)* 108 695,6
Male i indusrijske elekt. 15,2 72
Ukupno 735,8 2660,9
Electricity production with reference to
primary resources in 2015
• Coal (lignite and brown
coal): cca 60,5 %
8.712 GWh
• Hydro power: cca 37,7
%
5.426 GWh
• Distributed power
generation: cca 1,8 %
269 GWh Coal Hydro DPG

TOTAL:
14.407 GWh
Solar (PV)
godina 2012 2013 2014 2015 Total
Broj 5 17 29 46 97
Snaga 434 1214 1812 6274 9734
u kW
Mapa vjetra u BiH
Vjetar
• Projekti spremi za realizaciju : • Analiza potencijalnih lokacija za
• Podveležje (210-260 MW)
vjetroelektrane u BiH pokazala je 27
• Mostarsko Blato (60-90 MW)
lokacija, uglavnom u He4rcegovačkom
• Ugrovača (60-90 MW)
dijelu.
• Duvanjsko Pole ( 50-80 MW)
• Ukupan potencijal tih lokacija je oko 900
• Raško Polje (60-90 MW)
• Kočerin (20-30 MW)
MW.
• Udrežnje (60-80 MW) • Ukupan tehnički potencijal za korišćenje
• Dabarsko polje (60-80 MW) energije vjetra u BiH procjenjen je na oko
• Hutovo (20-30 MW) 2,000 MW.
• Popovo Polje (50-60 MW)
• Ivan Sedlo (20-30 MW)
• Bjelašnica (20-50 MW)

Source: AußenwirtschaftsCenters Sarajevo, 2015

Geotermalni potencijal
Geotermalna energija

• Sjeverni dio BiH je dio Panonskog kolektora.

• Temperature termalnih voda su 80-100 oC.
• Prosječna dubinaAverage depth 2 km.
• Debljina rezervoara je do 1000m.
• Procjenjeni energetski ekvivalent 7× 106 teo
• Moguće je uspostaviti energane kapaciteta 50-100MWt za
sisteme daljinskog grijanja.
• Pokazalo se da je ekonomično uspostaviti i proizvodnju
električne energije na bazi binarnih ciklusa sa jeidnicama od
oko 1 Mwe.
 Biomass Šume i šumsko zemljište čine 53 %
teritorije BiH

Ukupan tehnički potencijal biomase je oko

33.5 PJ (0.79 Mtoe) – 9,200 GWh.

Technical biomass
potential
FBiH and
Unit: PJ BiH Brcko RS
District
Total 56,41
Energy crops 15,33 11,05 4,27
Forest based biomass 28,04 13,09 14,94
Agricultural biomass 8,77 3,00 5,77
Field crop residues 6,63 1,92 4,71
Arboricultural residues 0,84 0,35 0,49
Livestock residues 1,30 0,73 0,57
MSW (theoretical
4,28
potential)
Udjeli u potrošnji energije za BiH 2010

Source: NEAP, 2012

Indikatori korišćenja energije u BiH
Udio energenata za grijanje u BiH

Households Service buildings

Efekat staklene bašte
Efekat staklene bašte
Efekat staklene bašte
Efekat staklene Bašte
Klimatske promjene
• U prošlom vijeku, globalne temperature su porasle preko
0,7oC, a nivo mora oko 20 cm, šest od poslednjih
dvanaest godina bile su najtoplije, led na Antartiku
smanjio se za oko 40% u poslednjim dekadama.
• Trenutno se godišnje u atmosferu oko 24 milijarde tona
ugljen dioksida. Oko 80% od ove količine nastane kao
posljedica ljudske aktivnosti. Zahvaljujući tome je
koncentracija ugljendioksida u poslednjih sto godina
porasla za 27%, što za posljedicu ima efekat staklene
bašte .
Klimatske promjene
• Efekat staklene bašte može se opisati kao razvoj
klimatskih promjena koji vodi u pravcu povećanja
prosječne godišnje temperature na površini zemlje. Pored
ugljen dioksida (CO2), kao gasovi staklene bašte (GHG)
pojavljuju se: metan (CH4), azotsuboksid (N2O), ozon
(O3), hlorofluorougljovodonici (CFC-12), halogenizovani
ugljovodonici (HCFC-22), perfluorougljovodonici (CF4),
sumporheksafluorid (SF6).
Klimatske promjene
• Svaki od ovih gasova ima određeni potencijal u stvaranju
efekta staklene bašte (GWP), GWP (Global Warming
Potential) gasova staklene bašte uspostavljen je kao
parametar od strane IPCC sa namjerom da omoguću
poređenje sposobnosti gasova staklene bašte da zadrže
toplotu u atmosferi.
• Povećanje koncentracije ugljen dioksida u atmosferi
trenutno doprinosi oko 70% globalnom efektu staklene
bašte, metan oko 24% i azot suboksid oko 6% (Houghton,
2004).
Klimatske promjene
• Ukupnoj emisiji gasova staklene bašte od ljudskih
aktivnosti najviše doprinosi korišćenje fosilnih goriva
(50%), hemijska industrija (20%), uništavanje tropskih
šuma i ostalih šumskih područja (15%) i poljoprivreda
(15%) (Quaschning, 2005).
Gas staklene bašte Hemisjka Potncijal u stvaranju
formula/simbol efekta staklene bašte
(GWP)
Ugljen dioksid CO2 1
Metan CH4 21
Azot suboksid N2O 310
Halogenozovani ugljovodonici HFC 100 do 12000
Perfluorougljovodonici CF4 6500 do 9200
Sumporheksafluorid SF6 23900
Glavni izvori GHG emisija
79

Udjeli sektora u GHG emisijama u 2008

Agriculture
10%
Industry
Processes
8% Waste
3%

Other
0%
Energy
79%

Izvor : Background Information for the European Council, 2011

Ljudske aktivnosti – Promjene u hemijskom
sastavu atmosfere
Varijacije prosječne temperature zemlje
 Trend in average surface temperature/Тренд просечне приземне
температуре ваздуха, 1861-2002
0.6
(a) Global/Глобални
0.4
0.2
0
-0.21860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

-0.4
-0.6
Negative deviation in/негат ив на одст упања у 0C
Positive deviation in/позит ив на одст упања у 0C

Trend in average surface temperature/Тренд просечне приземне

температуре ваздуха, 1861-2002
1
(b) Northern hemisphere/Северна хемисфера

0.5

0
1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000
-0.5

-1
Negative deviation in/негат ив на одст упања у 0C
Positive deviation in/позит ив на одст упања у 0C

Trend in average surface temperature/Тренд просечне приземне

Globalno 3
2
(c)
температуре ваздуха, 1925-2002

Banja Luk a, Re public Sr ps k a, Bos nia and He r ze govina/Бања Лука,

Ре публика Српска, Босна и Хе рце говина

zagrijavanje 1
0

atmosfere -11860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

-2
-3
Positive deviation in/позит ив на одст упања у 0C
Negative deviation in/негат ив на одст упања у 0C
Globalno zagrijavanje – različiti scenariji
Povećanje nivoa mora
http://www.mindmapart.com/
http://www.bitrebels.com/
United Nations Framework Convention on Climate
Change (UNFCCC)
• Kao rezultat zajeničkih napora na svjetskom nivou 1992 godine
usvojena je UNFCCC (United Nations Framework Convention on
Climate Change), odnosno Međunarodna okvirna konvencija
Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama.
• Ova Konvencija predstavlja Internacionalni ugovor koji definiše okvir
globalnih napora vezanih za promjene klime.
• Ugovorne strane su se obavezale da stabilišu GHG emisije i
zaustave globano zagrijavanje.
• Konkretizacija tih napora bio je Kyoto protokol, usvojen na COP 3
(UNFCCC 3rd Conference of Parties) u Kjotu, 1997 godine.
• Kjoto protokol definiše ciljeve redukcije količine GHG emisije za
razvijene zemlje (Annex I) do oko 5% ispod njihovog nivoa za 1990
godinu.
• Bosna i Hercegovina je ratifikovala Konvenciju i Kyoto protokol i ima
status tzv. Non-Annex I zemlje (zemlje u razvoju), koja nema
konkretnu definisanu obavezu u smislu smanjenja vlastitih emisija
GHG, ali učestvuje u globalnim naporima vezanim za rješavanje ovog
problema.
UNFCCC Terminology

• GHG (Greenhouse gases): Gases that

contribute to global warming (CO2, CH4, N2O,
HFCs, PFCs, SF6).
• Annex I/Non-Annex I countries: Annex I
countries are those, which have accepted
GHG emission targets under the Kyoto
protocol. Non-Annex I countries, as the name
indicates, are those not included in the Annex I
category.
Kyoto mehanizmi

Tri Kjoto mehanizna su:

• Zajednička implementacija, JI (Joint Implementation),
• Mehanizmi čistog razvoja, CDM (Clean Development
Mechanism),
• Trgovanje emisijama, ET (Emission Trading).
Kyoto mehanizmi
• Zajednička karakteristika CDM i JI je da su to mehanizmi
bazirani na projektima, koji se promovišu u drugim
zemljama, a koji vode ka redukciji emisije gasova
staklene bašte.
• Kod JI obe zemlje moraju da imaju definisane obaveze
redukcije emisije u okviru Kjoto protokola, dok se CDM
projekti implementiraju u zemljama koje nemaju
definisanih obaveza takve vrste (zemlje koje nisu Aneks I,
kao npr. Bosna i Hercegovina).
CDM
• CDM dozvoljava zemlji u razvoju učešće u formi domaćina, koji
može da prihvati investiciju od Aneks I zemlje.
• Pošto zemlje koje ne pripadaju Aneksu I, nemaju definisane
obaveze prema Kjotu, one mogu da se uključe samo u CDM
projekte.
• Sve potencijalne CDM projekte mora da odobriti vlada zemlje
domaćina prije početka aktivnosti.
• Aneks I zemlja investira u projekt redukcije emisije (npr.
Energetska efikasnost, korištenje biomase, biogasa i sl.), dok
institucija UNFCCC konvencije koja se zove DOE (Designated
Operational Entity) nezavisno verifikuje redukciju emisije.
• CDM Izvršni odbor izdaje tzv. Certificiranu redukciju emisije
CER (Certified Emmision Reduction) u skladu sa DOE
verifikacijom.
• Sa tačke gledišta zemlje domaćina (Non-Annex I) CDM je
prilika da se privuku direktne strane investicije.
HVALA ZA PAŽNJU