Logiqki zadaci sa sijalicama

Vladimir Balti, Arhimedes – Olimpijska grupa, 06. decembar 2015.

1. Nalazite se u sobi u kojoj postoje tri prekidaqa. Svaki od prekidaqa pali/gasi jednu od tri sijalice koje
se nalaze u drugoj sobi. Vizuelno, sobe nemaju nikakvog kontakta tako da ne moete da vidite drugu sobu.
Imate pravo samo jednom da uete u sobu u kojoj se nalaze sijalice i tada treba pravilno da zakljuqite koji
prekidaq kontrolixe koju sijalicu. Kako ete to uqiniti?

2. Svaka od 2011 sijalica je upaljena ili ugaxena. Sa koliko najmanje pitanja moemo saznati parnost
broja svih upaljenih sijalica, ako jednim pitanjem moemo saznati parnost broja upaljenih sijalica od tri
proizvoljno izabrane sijalice?

3. Data je tablica 2010×2012, gde svako polje sadri po jednu sijalicu. Na poqetku je broj upaljenih sijalica
u tablici vei od 2009 × 2011. Ako se u nekom delu tablice dimenzija 2 × 2 nalaze tri ugaxene sijalice tada
se i qetvrta sijalica tog dela automacki gasi, a u suprotnom se stanje sijalica ne menja (ugaxene sijalice
ostaju ugaxene, a upaljene ostaju upaljene). Dokazati da se ne mogu ugasiti sve sijalice u tablici.

4. Sijalice su postavljene u pravougaonik dimenzija 2010 × 2011. Odrediti maksimalan broj sijalica koje
moemo upaliti tako da svaki kvadratu 2 × 2 (sastavljen od 4 sijalice) sadri najvixe dve upaljene sijalice.

5. Koji je najvei broj sijalica koje se mogu upaliti na tabli dimenzija 2012 × 2012 tako da na svakoj
horizontali, vertikali i dijagonali ove table bude upaljen paran broj sijalica?
(Pod dijagonalom table podrazumevamo niz polja table qiji centri lee na pravoj koja je paralelna sa jednom
od dve dijagonale kvadrata koji qini granicu table. Takoe, svako od qetiri ugaona polja table je dijagonala
duine 1 table.)

6. Dato je n2 sijalica (n > 6) koje su postavljene u kvadrat dimenzija n × n. Sve sijalice su ugaxene, a samo je
jedna sijalica, koja nije u uglu kvadrata, upaljena. Dozvoljeno je menjati istovremeno stanje svih sijalica u
jednoj proizvoljno izabranoj vrsti, koloni ili maloj dijagonali (niz sijalica paralelan nekoj od dijagonala
kvadrata). Dozvoljeno je promeniti stanje sijalici u uglu kvadrata, jer se ona tretira kao dijagonalni niz
od jednog polja. Dokazati da je ovakvim izmenama nemogue upaliti svih n2 sijalica.

7. U niz je poreano 2014 sijalica. Ispod svake sijalice nalazi se prekidaq. Pritiskom na prekidaq
ispod sijalice sa rednim brojem i, za 1 < i < 2014, menja se stanje sijalica sa rednim brojevima i − 1, i i
i + 1; pritiskom na prekidaq ispod prve sijalice menja se stanje prve i druge sijalice, dok se pritiskom na
prekidaq ispod sijalice sa rednim brojem 2014 menja stanje sijalica sa rednim brojevima 2013 i 2014.
a) Ako su na poqetku sve sijalice ugaxene da li se nizom poteza moe dobiti da sve sijalice budu upaljene?
b) Ako je na poqetku jedna sijalica upaljena, a preostalih 2013 ugaxeno, da li se bez obzira koja je sijalica
upaljena moe doi do stanja u kojem su sve sijalice upaljene?

8. U nizu je dato n > 3 sijalica. Ispod svake sijalice nalazi se prekidaq. Pritiskom na prekidaq ispod
sijalice sa rednim brojem i, 1 < i < n, menja se stanje sijalica sa rednim brojevima i − 1, i i i + 1; pritiskom
na prekidaq ispod prve sijalice menja se stanje prve i druge sijalice, dok se pritiskom na prekidaq ispod
sijalice sa rednim brojem n menja stanje sijalica sa rednim brojevima n − 1 i n. Odrediti sve prirodne
brojeve n za koje je bez obzira na poqetno stanje sijalica mogue u konaqno mnogo poteza dobiti stanje u
kojem su sve sijalice upaljene.

9. 100 sijalica je poreano u tablu 10 × 10, pri qemu svaka moe da bude upaljena ili ugaxena. U jednom
koraku je dozvoljeno:
1◦ promeniti stanja svih sijalica u jednoj vrsti;
2◦ promeniti stanja svih sijalica u jednoj koloni;
3◦ upaliti proizvoljnu sijalicu koja je okruena sa 4 upaljene (sijalice koje okruuju sijalicu S su one
koje se nalaze na poljima koja imaju zajedniqku stranicu sa poljem na kome se nalazi S).
U poqetku su sve sijalice ugaxene. Da li je mogue nizom ovakvih koraka postii da sve sijalice osim jedne
u uglu i jedne njoj susedne budu ugaxene?

10. U centru okruglog stola nalazi se sijalica, a oko stola je n prekidaqa. Sijalica je upaljena ako su svih
n prekidaqa ukljuqeni (ne znamo da li je prekidaq ukljuqen ili nije). U jednom koraku dozvoljeno je odjednom
promeniti stanje proizvoljnog broja prekidaqa, ali posle toga se sto zavrti i ne znamo kojim prekidaqima
je promenjeno stanje u prethodnom koraku. Za koje n postoji algoritam kojim emo upaliti sijalicu?