11 – RACIONALNI I IRACIONALNI BROJEVI

SKUP RACIONALNIH BROJEVA Q

Pored već pomenute jednačine a  x  b potrebno je naći rješenje i za sljedeći tip

jednačina a  x  b , gdje su 𝑎 i 𝑏 dati cijeli brojevi i 𝑥 nepoznati broj.

U svrhu rješavanja ovog tipa jednačina, uvodi se operacija djeljenja, i rješenje ove
b
jednačine je x  b : a , tj. x  ponovo se javlja problem da 𝑥 ne pripada uvijek skupu Z , tako
a
da je neophodno proširiti skup Z sa rješenjima ovog tipa jednačina.
𝑝
Zbog toga je uveden skup razlomaka, 𝑄 = {𝑞 ∣ p ∈ Z i q ∈ N} , koga nazivamo skup
racionalnih brojeva.

Podskup ovog skupa gdje je za svaki element 𝑞 = 1 je skup Z, znači Z⊂Q i zbog toga operacije
sabiranja i množenja se proširuju na ovaj skup prema sljedećim pravilima, koja zadržavaju gore
pomenute osobine i u skupu Q:
𝑝1 𝑝2 𝑝1 ∙ 𝑞2 + 𝑝2 ∙ 𝑞1
+ = 𝑠𝑎𝑏𝑖𝑟𝑎𝑛𝑗𝑒 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑜𝑚𝑎𝑘𝑎
𝑞1 𝑞2 𝑞1 ∙ 𝑞2

𝑝1 𝑝2 𝑝1 ∙ 𝑝2
∙ = 𝑚𝑛𝑜ž𝑒𝑛𝑗𝑒 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑜𝑚𝑎𝑘𝑎
𝑞1 𝑞2 𝑞1 ∙ 𝑞2

U isto vrijeme uvedeno je i djeljenje kao:

U skupu Q jednačina 𝑎 ⋅ 𝑥 = 𝑏 ima jedinstveno rješenje za svako 𝑎 ≠ 0, djeljenje sa

nulom nije definisano. Ovo znači da postoji inverzan element, koji se naziva recipročan broj, i
1
označava se sa ili a 1
a

1 1 1
(∀𝑎 ∈ 𝑄 ∖ {0}) (∃ ) (𝑎 ⋅ = ⋅ 𝑎 = 1)
𝑎 𝑎 𝑎

Uređenje u skupu Q može biti prošireno na sljedeći način:

Skup Q ima još jednu važnu osobinu - između bilo koja dva racionalna broja postoji
neograničen broj racionalnih brojeva, što znači da ne postoje dva susjedna racionalna broja,
kao što je slučaj sa prirodnim i cijelim brojevima.

1
11 – Racionalni i iracionalni brojevi
SKUP IRACIONALNIH BROJEVA I

Zbog činjenice da između bilo koja dva racionalna broja postoji neograničen broj
drugih racionalnih brojeva, lako se može izvesti pogrešan zaključak da je skup racionalnih
brojeva toliko gust da nije potrebno dalje ga proširivati. Čak je i Pitagora došao do tog
zaključka.

Ipak, čak i Pitagorini savremenici su osporavali ovaj zaključak dok su pokušavali da

riješe jednačinu 𝑥 ⋅ 𝑥 = 2, to jest 𝑥 2 = 2 u skupu racionalnih brojeva. Da bi se riješila ova
jednačina neophodno je uvesti funkciju kvadratnog korijena, tako da je rješenje ove
jednačine 𝑥 = √2.
Jednačina ovog tipa 𝑥 2 = 𝑎, gde je 𝑎 dati racionalni broj, i 𝑥 nepoznati broj, nema uvijek
rješenje u skupu racionalnih brojeva, i potreba za proširivanjem skupa brojeva se ponovo javlja.
Ovi brojevi se nazivaju iracionalni brojevi i brojevi √2, √3, 𝜋, … pripradaju tom skupu.

Brojevi sa beskonačno decimala koje se periodično ponavljaju su racionalni –mogu se zapisati

u obliku razlomka:

Brojevi sa beskonačno mnogo decimala među kojima ne postoji pravilnost (ne znamo koja je
sledeća decimala na osnovu prethodnih) su iracionalni brojevi:

Transcedentni brojevi su brojevi koji nisu rješenje nijedne algebarske jednačine sa racionalnim
koeficijentima. Svi transcedentni brojevi su istovremeno i iracionalni, ali obrnuto ne važi. Npr.
𝑒,  su transcedentni i iracionalni, ali √2, √3 nisu transcedentni, a jesu iracionalni.

DECIMALNI ZAPIS RAZLOMAKA

Razlomci koji u imeniocu (nazivniku) imaju dekadne jedinice (10, 100, 1000...) nazivaju se
dekadni razlomci.
Osnovni dekadni razlomci su dekadni razlomci kod kojih je brojilac (brojnik) 1.
Decimalni zapis se sastoji od dva niza cifara koji su odvojeni zarezom. Cifre sa lijeve strane
decimalnog zareza označavaju broj cijelih koje razlomak sadrži, a cifre sa desne strane zareza
označavaju broj osnovnih decimalnih razlomaka koje taj razlomak sadrži (desetih, stotih,
hiljaditih dijelova, itd...). Cifre sa desne strane nazivamo decimale.
Decimalni zapis razlomaka može biti konačan (sadrži konačno mnogo decimala) i beskonačan
(sadrži beskonačno mnogo decimala).
Beskonačne decimalne zapise zamjenjujemo konačnim decimalnim zapisom koristeći
postupak koji se naziva zaokrugljivanje (zaokruživanje).
Pri zaokrugljivanju brojeva pravi se greška, a da bi ona bila što manja koriste se određena
pravila.
ZAOKRUGLJIVANJE (ZAOKRUŽIVANJE) BROJEVA
2
11 – Racionalni i iracionalni brojevi
Pravilo 1: Ako je cifra koju odbacujemo 0, 1, 2, 3 ili 4 cifre ispred nje se ne mjenjaju.
Pravilo 2. Ako je cifra koju odbacujemo 6, 7, 8 ili 9 cifra ispred nje se povećava za 1.
Pravilo 3. Ako je cifra koju odbacujemo 5, a iza nje ima još cifara, cifra ispred nje se
povećava za 1.
Pravilo 4. Ako je prva cifra koju odbacujemo 5, a iza nje nema više cifara razlikujemo
dva slučaja:
a) ako je cifra ispred 5 parna ona ostaje nepromijenjena
b) ako je cifra ispred 5 neparna ona se povećava za 1.

Primjer 1:
Zaokružiti broj:
a) 3,56423na 2 decimale 3,56423=3,56
b) 2,0526789 na 4 decimale 2,0526789=2,0527
c) 0,0005500002 na 4 decimale 0,0005500002=0,0006
g) 25,2345 na 3 decimale 25,2345=25,234
d) 2,1254675 na 6 decimala 2,1254675=2,125468

Primjer 2:
Napisati u obliku razlomka sljedeće brojeve:

Primjer 3. Dokazati da su sljedeći brojevi iracionalni: (pod b) dokazati za domaću zadaću)

3
11 – Racionalni i iracionalni brojevi
 𝒂)√𝟐, 𝒃) √𝟑, 𝒄)√𝟓 − √𝟐

Domaća zadaća:
Vene, 272, 273, 274, 276, 277, 278, 280, 285, 306, 310, 313, 315

4
11 – Racionalni i iracionalni brojevi